text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>Tokom sastanka sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, s akcentom na formiranje vlasti nakon proteklih opštih izbora.</s><s>Predsjednica Republike je ovom prilikom istakla da je Republika Srpska prva u BiH implementirala izborne rezultate, te da je konstituisanjem Vlade, usvajanjem Budžeta i Programa ekonomskih reformi, Srpska pokazala da se formiranje vlasti može odvijati brzo i efikasno.</s><s>Sagovornici su ovom prilikom ocijenili da Republika Srpska, kao i u prethodnom periodu, prednjači u odnosu na ostale u BiH, te izrazili očekivanja da će se što prije pristupiti procesu formiranja vlasti na svim nivoima u BiH.</s><s>Predsjednica Cvijanović informisala je ambasadora Ivancova o pripremama za obilježavanje Dana Republike, te navela da će 9. januar biti obilježen svečano i dostojanstveno pod sloganom „Ponosna i vječna“.</s><s>Predsjednica Republike zahvalila se Ruskoj Federaciji na odličnoj saradnji sa Republikom Srpskom za vrijeme njenog mandata kao predsjednice Vlade, te izrazila uvjerenje da će visok stepen saradnje biti nastavljen i ubuduće.</s> |
<s>Na sastanku je razgovarano o energetskim i infrastrukturnim projektima koji su u fazi realizacije, kao i investicionim planovima za naredni period.</s><s>Sastanku su prisustvovali direktori Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan i za Bosnu i Hercegovinu Suzana Hargitaj i Jan Braun.</s> |
<s>Ovaj zid je kao koprena koja sasvim odvaja prostor svakodnevne rutine i života od tragičnih događaja jedne ivandanjske noći.</s><s>Na ovom zidu, od tankog providnog platna, vide se samo senke kuhinjskog pribora i, u dubini, povremeno naziru neki od junaka.</s><s>Njegovim postojanjem htelo se ukazati na odvojenost i nepomirljivost dva sveta, sveta bogataša i njihovih slugu, kao i na tragične nesporazume sa još tragičnijijm krajem kada ti svetovi počnu da se prožimaju.</s><s>Jer, i u onim retkim slučajevima kada se poveruje da ljubav i skoro iste tragične životne priče gospođice Julije i sluge Žana mogu da budu osnova za prevazilaženje svih nesporazuma i sudbinski određenih pozicija, ipak se sve završava tragično jer, na simboličko/značenjskom nivou, ta tanka koprena zauvek razdvaja njihove živote.</s><s>Njegova prava, nevidljiva funkcija dobija baš na značaju i značenju u podcrtavanju nemogućnosti spajanja ili prožimanja ova dva sveta.</s><s>Čak i onda kada, od bezazlenog plesa polako počnu da krenu u neku formu zbližavanja oni ostaju osuđeni na tragičan kraj, jer ti svetovi su prosto nespojivi uprkos tome da se uloge dželata i žrtve nekoliko puta menjaju.</s><s>U svedenu scenografiju sa samo još jednim izduženim stolom lepo se uklopio i svedeni glumački izraz.</s><s>Poduprta minimalističkim mizanscenskim rešenjima, gluma, bez velikog gesta i psihologije dodatno potvđuje jedinstvo svih elemenata predstave.</s><s>Gospođica Julija treba da bude viđena i izvan amaterskog konteksta.</s><s>Simon Grbovac, Novi Sad</s><s>Više od pol veka dobri smo domaćini neprofesionalnim predstavama cele Srbije...</s><s>U vremenu opšte estradizacije, sveopšte degradacije vrednosti, postojimo još uvek i samo retki znaju kolika je to sreća...</s><s>O REDITELjU</s><s>FUAD TABUČIĆ, glumac i reditelj.</s><s>Rođen 1976. u Tuzli, odrastao u Trsteniku.</s><s>Apsolvirao mašinstvo i diplomirao glumu.</s><s>Slobodni je umjetnik, režira u amaterskim i profesionalnim pozorištima.</s><s>Igra za djecu i odrasle u svojoj produkciji, ali i po pozorištima u Beogradu, Vršcu, Kruševcu...</s><s>Igrao na filmu i televiziji.</s><s>O PISCU</s><s>AUGUST STRINDBERG (Stokholm, 1849-1912.) bio je švedski pisac, dramaturg i slikar.</s><s>Strindberg se smatra jednim od najznačajnih švedskih pisaca i začetnikom modernog teatra.</s><s>Rođen je kao četvrto od jedanaestero djece siromašnog trgovca Karla Oskara Strindberga i njegove služavke Eleonore Norling.</s><s>U svojim autobiografskim djelima, posebno romanu „Služavkin sin“, svoje detinjstvo je prikazivao težim nego što je zaista bilo.</s><s>Radio je kao kućni učitelj, činovnik u telegrafskom uredu, glumac, bibliotekar, novinar, a okušao se i u studiju medicine.</s><s>Tri puta se ženio.</s><s>Njegov odnos prema ženama bio je prilično problematičan - od mišljenja da žene i muškarci imaju ista prava u „Brakovima I“, do mizoginijskih stajališta u „Brakovima II“ i drugim djelima.</s><s>Pisao je romane, novele, pripovijetke, pjesme, kritike, pisma, ali je najveću vrijednost dostigao u dramama, posebno naturalističkim, na primjer „Gospođicom Julijom“, kojoj prethodi Predgovor, značajan manifest naturalizma; dok se drame „Igra snova“ i „Sablasna sonata“ smatraju pretečom ekspresionizma.</s><s>Njegov naturalizam razlikuje se od naturalizma Emila Zole.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala božićnom prijemu koji je organizovao potpredsjednik Republike Srpske Josip Jerković</s> |
<s>Razgovori poslije predstave: „KOKOŠKA“</s><s>Večeras smo vidjeli jednu drugu vizuru komada „Kokoška“.</s><s>Ovo je komad o pozorištu, o nestajanju pozorišnog žara u navodnom traženju pozorišnog žara, o promašenim životima, o tome da li samo jedan i najvredniji život možemo provesti mirni ukoliko pred njegov kraj shvatimo da je naša mjera onog što smo postigli jedno veliko ništa.</s><s>Ovo je pozorišna priča o pokušaju da se traži žar tamo gdje ga nema.</s><s>Zanimljiv element je jedan vrlo jak znak, a meni nedovoljno jasan, a to je da dvije glumice glume muškarci, i to superiorne žene.</s><s>Scena gdje reditelj čisti svoju vještačku vilicu, administrator naplakuje, a njih dvije puše i drame je na neki način slika budućnosti „Kokoške“, koja u jednom trenutku poludi i ode, kao žena koja će promijeniti profesiju, otići da obiđe pola svijeta i zaboraviti na avanturu u teatru.</s><s>Da li je nju za tetar vezivala teatarska čarolija ili, možda, pokušaj da osnuje porodicu su neke nerazjašnjene stvari, nešto po čemu ni reditelj ni ekipa nisu kopali, jer su vodili osnovnu liniju, a to je odnos života prema teatru.</s><s>Prepoznao sam određeni rediteljski otklon u adaptaciji i postupku u odnosu značenje i vrijeme u kome je nastajao dramski tekst.</s><s>Mnogo je teže u malom, provincijskom teatru napraviti dobro pozorište, nego u velikim.</s><s>Mala pozorišta se, uglavnom, održavaju na entuzijazmu.</s><s>Pavle Jozić, reditelj predstave</s><s>Baveći se „Kokoškom“ imao sam potrebu da liječim boljke koje su evidentne u našem pozorištu u Smederevskoj Palanci.</s><s>Što se tiče promišljanja da muškarci igraju žene, to nije novina u pozorištu i ima takvih primjera.</s><s>Mi u momentu ne znamo da li su to muškarci u ženskim kostimima ili žene i tako smo željeli da ostane do kraja.</s><s>Osjećaj nakon odigrane predstave je bila velika količina sumnje da li je sve bilo kako je trebalo da bude.</s><s>Uvijek kod nas postoji pomalo sumnje da li smo sve uradili da valja.</s><s>Amaterima iz Smederevske Palanke savjetujem da zadrže ljubav i entuzijazam prema pozorištu.</s><s>Hrabar je potez da muškarci glume žene, a s druge strane to govori da ovo pozorište ima iskustvo i da glumci mogu igrati i ženske, muške uloge, djecu, mlade, starce...</s><s>Ovo je pozorište u pozorištu i govori o glumačkoj muci, koja je postojala, postoji i postojaće.</s><s>To što publika nije reagovala na neke replike - ne znači da se to njoj nije dopalo.</s><s>Vidio sam da je publika stajala iza predstave i da je osjetila komad.</s><s>Čestitam i impresioniran sam da postoji pozorište koje funkcioniše i ima ovoliko članova u Smederevskoj Palanci.</s><s>Šokiran sam da ste pobijedili u Srbiji, a da su „Rodoljupci“ bili drugi.</s><s>To je stravična falinka tamošnjeg žirija, koji, vjerovatno, nije bio pri čistoj svijesti.</s><s>Osim scenografije, koja je sjajna, ostalo je bilo tanko, na nivou „Kursadžija“ iz Beograda.</s><s>Režije nigdje, glumci su slabo ušli u uloge, a do 50. minuta se ništa nije dešavalo.</s><s>U trenutku monologa, kad se glumica želi izdići iznad svijeta, je krenulo i do kraja smo gledali dosta dobru prestavu.</s><s>Ovo je za mene stravičan promašaj i do sada najlošija predstava na Festivalu festivala.</s><s>Mislim da je najveći krivac reditelj.</s><s>Pred rediteljem „Kokoške“ su veliki potezi, a i veća pozorišta koja imaju novac, imaju stravične promašaje, zato ne treba da se deprimiraju.</s><s>Predlažem ansamblu, koji je odličan, da za sljedeću predstavu nađu tekst koji im leži, jer im se tekst „Kokoške“ nije posrećio.</s><s>Prvo reditelj nije znao šta će s njim i onda je sve to išlo kaskadno, osim scenografije.</s><s>Siguran sam da će amateri iz Smederevske Palanke ubuduće uraditi mnogo sjajnih predstava, a predlažem da uzmu tekst pisca iz njihovog kraja, što će biti preobražaj u odnosu na večeras.</s><s>Zoran Đerić, dramaturg</s><s>Ja sam bio predsjednik žirija festivala u Kuli, na kome je ova predstava dobila prvu nagradu i još nekoliko nagrada.</s><s>U Trebinju smo vidjeli predstavu koja je potpuno drugačija od one koja je odigrana u Kuli.</s><s>Osjetio sam da je nešto problem predstave večeras, poslije mjesec dana ona je potpuno drugačija, ne znam šta se desilo, ali nešto jeste.</s><s>Da li je bio problem svjetlo, scena ili publika da su pojedine uloge preglumljene, pojedine replike se nisu čule, a predstavom je dominirao jedan lik i on je nametnuo cijeli tok predstave.</s><s>U Kuli je bila vidljivija režija i kolektivna igra i to je žiri opredjelilo da budu najbolji.</s><s>U Trebinju su otišli u nekom pravcu koji je donio probleme u komunikaciji sa publikom, kao da su glumci uskakali jedni drugima u replike i tako učinili lošu uslugu predstavi.</s><s>Brano Dursun, član Umjetničkog savjeta Festivala festivala</s><s>Amateri iz Smederevske Palanke nisu napravili uopšte lošu predstavu, oni su napravili dobru predstavu i trebalo bi pitati publiku šta ona misli.</s><s>Solidna predstava, bilo je lijepo pogledati i ovakav jedan pristup.</s><s>Mislim da se u razgovorima poslije predstave mora više govoriti o samoj predstavi, kako je odigrana, šta je dobro, a šta nije.</s><s>Sven Šestak, predstavnik pozorišta iz Koprivnice</s><s>Ne vidim neku razliku između pozorišta iz provincije i velikih sredina, pozorište živi i nikad mu nije bilo bitno koliko ima ljudi u mjestu gdje radi.</s><s>Mislim da smo gledali dobru predstavu amaterskog pozorišta.</s><s>Možda zaboravljamo šta znači amatersko pozorište, ono u svojoj duhovnoj, iskrenoj, ljudskoj razini ima puno veće kvalitete od profesionalnog.</s><s>Možda se malo traži dlaka u jajetu, previše očekuje, a zaboravlja velika ljubav amatera prema pozorištu koju treba njegovati.</s><s>Ne bih se složio da je ovo najlošija predstava na Festivalu festivala.</s><s>Večerašnji razgovori su pokazali da dobroj predstavi možemo naći hiljadu mana, a lošoj samo jednu, da je loša.</s><s>Za mene je ovo bilo dobro ostvarenje.</s> |
<s>Najava za ponedjeljak, 18.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović održaće sutra, 18. marta 2019. godine u 10:00 časova, sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem, potpredsjednicima Vlade Republike Srpske Antonom Kasipovićem i Srebrenkom Golić, srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, te predsjednicima parlamentarnih stranaka koje čine većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Palati Republike, predviđene su izjave za medije.</s><s>Snimateljima i fotografima biće omogućeno snimanje kadrova na početku sastanka.</s> |
<s>Bez struje Vinogradi i selo Dračevo</s><s>Iz ElektroHercegovine je najavljeno da će potrošači koji se napajaju preko Trafostanice Vinogradi 3, zbog radova na elektro-mreži koje izvode radnici Elektro Trebinja, sutra biti bez struje od 8 do 14 časova.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa novoizabranim predsjednikom Vlade Republike Srpske</s><s>Na sastanku je izraženo zadovoljstvo što je nakon oktobarskih izbora Republika Srpska izborom nove Vlade, na čelu sa premijerom Viškovićem, prva u BiH konstituisala vlast.</s><s>Ocijenjeno je da će fokus svih institucija i u narednom periodu biti jaka i stabilna Republika Srpska, te da će Vlada predano raditi na stvaranju boljih ulova za život građana Republike Srpske.</s> |
<s>Hercegovačka kuća na sajmu u Grčkoj</s><s>Uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj, na sajmu će se predstaviti i Banjalučka pivara kao i Hergecovačka kuća.</s><s>Kompanije će, zajedno sa preko 600 izlagača iz cijelog svijeta, imati priliku da ostvare kontakt sa preko 30.000 profesionalaca, zastupnika marketa, trgovaca na veliko, te uvoznika iz Grčke, Rusije, Nemačke, zemalja Balkana i tako dalje.</s><s>Šef Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj Jelena Jovanović izjavila je da na ovaj način Predstavništvo ulaže u promociju proizvoda i usluga iz Republike Srpske na međunarodnom tržištu, ali i y proširenje grčko-srpske poslovne saradnje.</s><s>„Drago nam je što smo u prilici da se, uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj, predstavimo na sajmu hrane i pića Food Expo - Greece Digital.</s><s>Sigurni smo da je ovo prvi korak u uspostavljanju dugoročne saradnje, a sve u cilju plasmana Nektar piva i ostalih brendova Banjalučke pivare na tržištu Grčke“, poručili su iz Banjalučke pivare.</s><s>Direktor Agrarnog fonda Trebinja Veselin Dutina izjavio je da je za ovaj fond posebno zadovoljstvo što učestvuju na jednom ovakvom sajmu.</s><s>„To je za nas jedno novo iskustvo.</s><s>Svakako, nije prvi put da učestvujemo na nekom sajmu u Grčkoj jer smo 2019. u saradnji sa TORS-om učestvovali na sajmu turizma u Solunu, a sve pod pokroviteljstvom Predstavništva Republike Srpske u Solunu.</s><s>Tada smo na promotivnom štandu Republike Srpske predstavili naše gastro specijalitete iz Trebinja pod brendom "Herzeg house"“, istakao je Dutina.</s><s>Dutina je rekao i da im predstavlja veliko zadovoljstvo to što su ponovo ostvarili saradnju sa Predstavništvom i što im je ponuđeno da budu učesnici sajma, na čemu su veoma zahvalni.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 29.11.2018. godine u 16.30 časova sa delegacijom Političkog i bezbjednosnog komiteta Savjeta Evropske unije. (zgrada Delegacije Evropske unije, Sarajevo)</s> |
<s>Predsjednica Cvijanović izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je Republika Srpska institucionalno i politički stabilna i da je u vrlo kratkom roku prva u BiH sprovela izborne rezultate.</s><s>Predsjednica Republike izrazila je uvjerenje da će uskoro biti formirana vlast i na nivou BiH, što je preduslov za ekonomski napredak, socijalno-ekonomske reforme i nastavak procesa evropskih integracija, kojima je Republika Srpska veoma posvećena.</s><s>Ovom prilikom upućen je poziv holandskim kompanijama koje ulažu u realni sektor da investiraju u Republiku Srpsku, te konstatovano da za unapređenje saradnje Srpske i Holandije postoji veliki potencijal u različitim oblastima.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala manifestaciji „Crveno-plavo veče Borca“</s><s>Zlatna plaketa Fudbalskog kluba „Borac“ uručena je predsjednici Republike Srpske.</s> |
<s>„Bijela voda“ u slavinama u Trebinju</s><s>Iz trebinjskog „Vodovoda“ obavještavaju potrošače da zbog punjenja cjevovoda, koji snabdijeva vodom za piće lijevu obalu grada, na pojedinim slavinama može se pojaviti 'bijela voda' koju prouzrokuju sitni mjehurići zraka koji su zaostali u cjevovodu.</s><s>„Mjehurići zraka nestaju iz čaše za nekoliko sekundi i voda postaje bistra.</s><s>Dakle, 'bijela voda' na slavini nije od hlora, nego od zraka otopljenog u vodi, što je normalna i prolazna pojava prilikom punjenja cjevovoda“, poručuju iz trebinjskog „Vodovoda“.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>HUMANOST NA SVETOSAVSKOJ VEČERI</s><s>U prepunom domu kulture, sinoć je održano Svetosavsko veče, u organizaciji KPD "Vaso Pelagić" i Crkvene opštine Pelagićevo, a pod pokroviteljstvom Opštine Pelagićevo.</s><s>U kulturno-umjetničkom programu nastupili su: KUD "Đoko Patković" iz Bobote (Hrvatska), SKUD "Boljanić" iz Boljanića kod Doboja, SPKD "Prosvjeta" iz Brčkog, Vizantijski hor "Sveti Roman Melod" iz Brčkog, Etno grupa "Iva" iz Doboja, te domaćini KPD "Vaso Pelagić" iz Pelagićeva.</s><s>Ovogodišnje Svetosavsko veče imalo je i human karakter, jer su prikupljena sredstva za izgradnju porodične kuće Stevke Mitrović u Samarevcu.</s> |
<s>Dodjela odlikovanja povodom Dana Republike Srpske</s><s>Anu Brnabić, predsjednicu Vlade Republike Srbije</s><s>E. gospodina Petra Ivancova, ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.</s><s>ORDENOM KARAĐORĐEVE ZVIJEZDE REPUBLIKE SRPSKE PRVOG REDA</s><s>Za izvanredne uspjehe u komandovanju i rukovođenju jedinicama oružanih snaga Vojske Republike Srpske, u oružanoj borbi sa neprijateljem i oslobođenje Republike Srpske, posthumno:</s><s>Slavka Lisicu, general – majora Vojske Republike Srpske.</s><s>ORDENOM ČASTI SA ZLATNIM ZRACIMA</s><s>Za izvanredne rezultate u oblasti košarkaškog sporta, i promociji istog u Republici Srpskoj, kao i zasluge u oblasti humanitarnog rada</s><s>Dejana Bodirogu, srpskog košarkaša.</s><s>ORDENOM ČASTI SA SREBRENIM ZRACIMA</s><s>Za priznat višegodišnji javni rad i zasluge na inteziviranju saradnje u oblasti zdravstva, ekonomije, trgovine i privrede, između Republike Italije i Republike Srpske</s><s>Pijetra Bakarinija,</s><s>počasnog predsjednika Privredne Komore Italije za Bosnu i Hercegovinu.</s><s>ORDENOM NjEGOŠA II REDA</s><s>Za izvanredne uspjehe i nagrade ostvarene na dječijim festivalima u zemlji i inostranstvu, kao i njegovanju dječijeg horskog pjevanja, a povodom 25 godina postojanja:</s><s>Dječiji hor „Vrapčići“ iz Banja Luke.</s><s>ORDENOM KRST MILOSRĐA</s><s>Za priznat dugogodišnji rad u zdravstvu, i veliki doprinos u razvoju zdravstvenih usluga, kao i liječenju pacijenata sa područja Republike Srpske:</s><s>Prim. dr Milanka Maksića, načelnika Službe za vaskularnu hirurgiju Univerzitetskog Kliničkog Centra Republike Srpske.</s><s>MEDALjOM ZASLUGA ZA NAROD</s><s>Za zasluge u oblasti humanitarnog i duhovnog rada, očuvanju tradicije, kao i dostignuća u oblasti likovne kulture i umjetnosti, kojima se sveukupno doprinosi opštoj afirmaciji Republike Srpske:</s><s>Slavka Maksimovića, protojerej – stavrofora iz Brčko distrikta i</s><s>Mladena Karana, akademskog slikara.</s><s>ZLATNOM MEDALjOM ZA HRABROST</s><s>Za poseban doprinos u spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara, kao i za ispoljenu ličnu hrabrost:</s><s>Sifeta Okića, Doboj, pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske,</s><s>Dragana Samardžića, Trebinje, pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i</s><s>Njegoša Đekanovića, Banja Luka, pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.</s><s>PLAKETOM „SVETI STEFAN“</s><s>Za sveukupan doprinos opštem razvoju i afirmaciji Republike Srpske</s><s>Saši Vlaisavljeviću, generalnom direktoru Aerodroma Nikola Tesla, Beograd,</s><s>Sonji Trbojević, studentu 5. godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci i</s><s>Dušku Kostiću, studentu 4. godine Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala svetoj arhijerejskoj liturgiji</s> |
<s>Nevolja koja troši - i ljude i prirodu</s><s>Koliko smo kao zajednica kapacitirani za ovu nepravnopravnu borbu?</s><s>Šta možemo učiniti prije nego nam ostane da se bavimo samo posljedicama?</s><s>Zašto smo pred „ljudskim faktorom“, bez razlike da li ga imenujemo nemarom ili namjerom, jednako nemoćni koliko i pred slijepom stihijom prirode?</s><s>Stari upitnici – i ovog ljeta bili su aktuelni u danima kada se Trebinje budilo u sumaglicama dima, koje bi vjetar nanosio sa okolnih područja gdje je vatra gutala i bez nje oskudnu vegetaciju ovdašnjeg krša.</s><s>A gorjelo je na svim stranama u okolini – u Popovom polju, sjevernim obodom prema Bileći - od Viduše sve do Bilećkog jezera, preko Uvijeće do Zubaca, oko sela u Trebinjskoj šumi.</s><s>Čak i u dubinskim slojevima gradske deponije na Obodini.</s><s>Bez obzira što gori uglavnom niska vegetacija, borba sa požarima na jugu Hercegovine uvijek je ozbiljan izazov.</s><s>Preko sušom iscrpljenog rastinja vatra se brzo širi, izmiče u teško prohodne predjele, razvija kilometarske linije na više strana.</s><s>Zato je borba iscrpljujuća, traje danima a sve do prvih kiša pobjednik je neizvjestan.</s><s>„Proljeće je ove godine pogodovalo bujanju vegetacije.</s><s>Visoka trava je narasla oko ovog našeg krša tako da se požarna linija na nepristupačnom terenu nije mogla nigdje zaustaviti nego na putnoj komunikaciji.</s><s>Naprtnjačama takvu vegataciju ne možete ugasiti.</s><s>A u ovom našem kršu vatra je isto kao i zmija – zavuče se pod kamen, čeka tu i desetak sati dok ne dočeka pirak vjetra.</s><s>A kad ga dočeka – opet se razvije u široki požar.</s><s>U Međugrađu, da ne povjerujete, vatra se opet aktivirala i nakon nekoliko dana“, kaže Kašiković.</s><s>Napominje da u ovoj borbi nisu bili sami, sa njima rame u rame na prvoj liniji bile su i kolege iz Lastve i drugih dobrovoljnih vatrogasnih društava, ljudstvo civilne zaštite, Hidroelektrana na Trebišnjici, Centra za gazdovanje kršom, mještani...</s><s>Borba sa požarima i ovdje je svojevrsna moba u kojoj je svačija pomoć dragocjena.</s><s>Zdravko Kašiković</s><s>„U redovnim okolnostima nama je sasvim dovoljno pet ili šest ljudi u smjeni i tako je 280 ili 300 dana u godini.</s><s>Ali ovih šezdeset ili devedeset dana za vrijeme požarne sezone – da imamo dvostruko više ljudi u jedinici, bilo bi nam malo.</s><s>Ali su sadajestvu sa drugim službama koje su formirane na području Trebinja, i uz dobru pripremu i organizaciju, mislim da možemo odgovoriti ovim izazovima“, kazuje starješina trebinjskih vatrogasaca.</s><s>Uz redovna zanavljanja opreme, u narednim požarnim sezonama Trebinje će moći da računa i na dodatne snage u ljudstvu.</s><s>Kašiković podsjeća da je plan da novi objekat trebinjskog Vatrogasnog doma bude i centar za obuku vatrogasaca iz cijele Republike Srpske.</s><s>Obuka bi se organizovala tokom ljetnjih mjeseci – pri čemu bi angažovanje polaznika na požarima ujedno bilo i njen praktični dio.</s><s>HELIKOPTER NE MOŽE BEZ „PJEŠADIJE“</s><s>Veliku pomoć naporima vatrogasaca pružio je Helikopterski servis RS, koji se ove godine, napominje Kašiković, odazvao i slao helikopter na svaki poziv iz Hercegovine.</s><s>„Helikopter nosi hiljadu litara vode i iz vazduha dobro pogodi svoju metu.</s><s>Ali helikopter može gasiti požar samo u sadejstvu sa 'pješadijom'.</s><s>Tada je njegova efikasnost daleko veća.</s><s>Uvijek iza njegovog dejstva ostanu 'džepovi' vatre, koji se - ako nema vatragasaca da to pokriju – opet razviju u požar, kao da ništa nije sanirano“, ističe starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje.</s><s>Svako iskustvo dragocjen je nauk za ubuduće.</s><s>Kašiković nam pripovijeda o još jednom takvom - sa gašenja kraka požara iznad Tvrdoša.</s><s>Prvi put u Hercegovini za dejstvo helikoptera korišćen je pokretni rezervoar – bazen kapaciteta 36 hiljada litara koji su trebinjski vatrogasci dobili od Republičke uprave civilne zaštite RS.</s><s>Blizina vode požarištu omogućava i veći broj naleta, ali je za efikasan rad helikoptera, pojašnjava on, važno i da dejstvuje na visinski približno istom nivou.</s><s>Visinska razlika, stalno spuštanje na korito rijeke pa ponovno podizanje na 800 metara visine, pregrijava motor i značajno ograničava trajanje leta.</s><s>„Bazen smo montirali na raskrnici puteva prema Zagori i Narančićima.</s><s>Od zahvatanja vode do tog požarišta helikopteru je trebalo svega minut i po leta, a visinske razlike praktično nije ni bilo.</s><s>Helikopter je tako ostvario svoju punu efektivnost u gašenju, a vatrogasci su ga pratili sa zemlje sanirajući neugašene ostatke vatre.</s><s>Požarnu liniju koja je bila duga oko kilometar sanirali smo za nepuna dva sata.</s><s>A montaža takvog bazena i njegovo punjenje traje manje nego što helikopteru treba da iz Banjaluke dođe u Trebinje“, ističe Kašiković.</s><s>REZERVOARI NA BEZVODNIM PODRUČJIMA</s><s>Kašiković dodaje da bi rezervoari dobrodošli i ljudstvu angažovanom na gašenju.</s><s>Samo kretanje po nepristupačnim terenima, kaže on, za vatrogasce nije toliki problem - koliko dopremanje vode do vatrene linije.</s><s>„Nekada je do vatre potrebno i sat i po vremena hoda, sa 25 ili 30 litara vode u naprtnjači na leđima.</s><s>Pa kad vodu potrošite, morate nazad po novu“.</s><s>Direktor JU „Ekologija i bezbjednost“ Trebinje Stevan Bekan kaže da se o bazenima, na područjima Trebinja gdje nema prirodnih akumulacija vode, već ozbiljno razmišlja.</s><s>Na pažljivo odabranim lokacijima gradili bi se kao trajni objekti i služili za vodozahvat - i ljudstvu i helikopteru angažovanom na gašenju.</s><s>„Vrlo smo blizu izradi jednog plana na tu temu, koji ćemo kao prijedlog uputiti gradonačelniku.</s><s>Riječ je o trajnim objektima kako bi problem mogli dugoročnije da riješimo.</s><s>Ljudi se manje zamaraju noseći vodu, a helikopter dejstvuje brže i efikasnije, a pritom troši manje goriva.</s><s>Mislim da su bazeni zaista prioritet.</s><s>Vatrogasci su nedavno improvizovali jedan takav na Trebinjskim brdima i bio je veoma koristan“, ističe Bekan.</s><s>Nada se da će i Helikopterski servis RS povećati broj helikoptera kako bi, u periodu godine kada je povećan rizik od požara, jedan mogao da bude i na duže stacioniran u Hercegovini.</s><s>„Istini za volju, kad god smo tražili pomoć helikoptera - oni su došli.</s><s>Ali bilo bi poželjno da sve vrijeme od maja do oktobra ovdje bude stacioniran.</s><s>Imamo takva obećanja i nadam se da će to biti uskoro“, kaže Bekan.</s><s>POŽARI SE I NAS TIČU</s><s>Direktor JU „Ekologija i bezbjednost“ podsjeća da postoje mjere koje se mogu preduzeti i prije nego što jedini odgovor bude saniranje posljedica.</s><s>U prvom redu, to je jačanje svijesti o tome da je naše ponašanje i najveći faktor rizika, da se dim koji negdje primijetimo i nas tiče, te da priroda nekad mora decenijama da obnavlja ono što uništi jedan trenutak nepažnje.</s><s>„Edukacija nikada nije previše.</s><s>Mi provodimo kampanju kojom nastojimo da skrenemo građanima pažnju na to koliko je važno odgovorno ponašanje i pravovremena informacija o požarima.</s><s>Pored toga, o tome je važno da se razgovara i u školama i mjesnim zajednicama, da ljudi shvate kakve posljedice ostavljaju požari po našu životnu sredinu i da budu odgovorniji, kako ne bi dolazili u situaciju kakva je sada - da je u 99% slučajeva uzročnik požara upravo čovjek“, ističe Bekan.</s><s>Stevan Bekan</s><s>Prevencija je uvijek bolji izbor od sankcije – i po nas i po prirodu, tim prije što ova druga mjera najčešće izostane.</s><s>Dokazivanje krivice za izazivanje požara, kako barem tvrde upućeniji u ovu problematiku, težak je a nekad i nemoguć posao – sve se događa daleko od očiju svjedoka, a na savjest i lično priznanje se uglavnom ne može računati.</s><s>Ako i prevencija zakaže – pravovremena informacija o požaru je sljedeća u nizu važnih karika zaštite.</s><s>Kad se na vrijeme odreaguje na primijećenu vatru – i štete i napori na gašenju budu svedeni na minimum.</s><s>„Rano uočavanje je izuzetno značajno.</s><s>U tom smislu ćemo planirati i nabavku dronova kako bi bili spremniji za naredne sezone.</s><s>Od velike koristi nam je i saradnja sa HET-om i njihovim ljudima u objektu na Leotaru, koji nam veoma često javljaju ukoliko uoče dim.</s><s>Važan iskorak učinjen je i formiranjem dobrovoljnih vatrogasnih društava u okolnim područjima grada - u Lastvi, na Zupcima, u Popovom polju i na Ljubomiru, a te ekipe su i predviđene za prvu intervenciju dok na požar ne stigne Teritorijalna vatrogasna jedinica.</s><s>Ali posebno je važno da jačamo građansku odgovornost - da svi kad primjetimo požar odmah javimo vatrogascima, da nam to ne bude teško uraditi i da ne mislimo kako to nije naš posao“, napominje Bekan.</s><s>POTOMSTVU OSTAVLjAMO GOLE STIJENE?</s><s>„Ono što je sreća u nesreći, mada to ne smatram nikakvom srećom, jeste da od požara kod nas nema velikih šteta u drvnoj masi, ali su zato ekološke štete katastrofalne.</s><s>Dešavaju se svake godine i kada se sve zbroji na nekom nivou od deset godina - to je stvarno problem, jer napori na pošumljavanju ne mogu tako brzo dati rezultate“, ističe Bekan kada razgovor krene sa požara na pitanje - zašto je važno da ih bude što manje.</s><s>Na jugu Hercegovine, gdje praktično i nema šuma za ekonomsku eksploataciju, priča o posljedicama požara uglavnom i počinje i završava upozorenjima na ekološku štetu.</s><s>Oni koji su upućeniji u ovu problematiku smatraju je neprocjenjivom - i ne samo stoga što kvantifikovanje u ovom slučaju izmiče uobičajnim ekonomskim parametrima.</s><s>Požarom opustošeno tlo podložno je eroziji, koju već na jesen pokrenu obilnije kiše.</s><s>U mnogim slučajevima je to nepovratan proces jer se na golim stijenama život teško obnavlja.</s><s>Drago Petković, inženjer šumarstva iz Centra za gazdovanje kršom Trebinje, zato i napominje da se štete od požara moraju posmatrati na duže staze jer postaju vidljive tek nakon određenog vremena.</s><s>„Najveće štete, pored uništenog rastinja, nastaju na samom zemljištu.</s><s>Požari su takvi - posebno su bili ove godine jer je bila velika suša - da izgori i dobar dio organske materije u zemljištu, koja se stvarala desetinama godina, čak i duže.</s><s>A sve doslovno nestane u pet minuta.</s><s>Kad izgori organska materija i krenu kiše – a ovdje kiše znaju da padaju tako intenzivno da stvaraju bujice koje spiraju zemljište – iza njih ostaje samo čvrsti dio podloge, stijena i kamen, iz čega će teško bilo šta da izraste.</s><s>Opet treba čitav niz decenija da bi se stvorio taj centimetar humusa“, upozorava Petković.</s><s>Drago Petković</s><s>Ipak, napominje da je ovo samo najcrnji scenario, te da je cjelovita slika nešto povoljnija.</s><s>Opisani proces erozije događa se uglavnom na nagnutim terenima, podložnim spiranju.</s><s>Tamo gdje su površine ravnije tih problema nema, a vegetacija se relativno brzo obnovi.</s><s>Takođe, mnogo zavisi i od toga o kojoj vegetaciji je riječ – na području Trebinja, nastavlja Petković, ima dosta površina pod kulturama kao što su hrast medunac, crni jasen ili zanovijet, koji imaju snažnu sposobnost izdanačkog obnavljanja.</s><s>„Međutim, drvo iz tih izdanaka obično je tanje, malih dimenzija, krivo i u takvim šumama nakon požara nikada neće biti kvalitetne drvne mase.</s><s>A treba i mnogo vremena, od 20 do 25 godina, da se takva šuma sama obnovi i vrati u stanje kakvo je bilo prije požara.</s><s>S druge strane, kad požar dođe u bukovu šumu, nema obnove iz žile – moguće je samo iz sjemena ili vještačkim putem, odnosno pošumljavanjem“, zaključuje Petković.</s><s>PRIRODI NE VRAĆAMO DOVOLjNO</s><s>Nakon požarog pustošenja, jedino nam preostaje – koliko je moguće vratiti prirodi ono što joj je oduzeto.</s><s>„Mora se intenzivnije raditi na pošumljavanju.</s><s>Centar za gazdovanje kršom radi to svake godine – ali mislim da se svi moramo uključiti.</s><s>Neophodne su zajedničke akcije u tom pravcu.</s><s>Naša ustanova će se i naredne godine uključiti da vidimo šta možemo uraditi u saradnji sa resornim ministarstvom - da bismo što više oplemenili ovo naše područje i štete od požara sanirali koliko je god to moguće“, ističe Stevan Bekan.</s><s>Uporedne brojke po pitanju šteta i sanacija za sada nam nisu nimalo naklonjene.</s><s>Izvjesno je da je priroda u tim računicama uvijek u zaostatku.</s><s>Samo ove godine opožarena je skoro sto puta veća površina u odnosu na onu što se godišnje planira za pošumljavanje.</s><s>Poređenje je, istina, uslovno i ne kazuje mnogo.</s><s>Prvo, što su sanacije potrebne samo u jednom, vjerovatno manjem dijelu opožarenih područja.</s><s>Međutim, drugi razlog nije tako ohrabrujući.</s><s>„Planovi su jedno – realnost sasvim nešto drugo.</s><s>Godišnje planiramo da pošumimo 130 hektara za ove četiri opštine, ali novac za tolike površine – niti ćemo ikada dobiti niti mi imamo radne snage za to.</s><s>Trenutna sredstva koja su nam na raspolaganju preko resornog ministarstva za pošumljavanje nisu ni blizu dovoljna da se saniraju posljedice štete od požara.</s><s>Nedostatak novca za ovu namjenu je ogroman, čak i mnogo uređenije i bogatije zemlje Mediterana imaju isti problem“, napominje Drago Petković.</s><s>Ni pošumljavanje nije čvrsta garancija da će na svakom području biti uspješno obnovljena požarom uništena vegetacija.</s><s>„Godinama se u Trebinju pokušavalo da se ozeleni ovaj pojas oko grada.</s><s>Uspjeh je bio sporadičan.</s><s>Iznad Gučine je, recimo, bilo dobrih rezultata, ali imamo i krajeva gdje su oni izostali.</s><s>Možda zato što se i klima, utisak je, promijenila i što kulturama ne pogoduje ovo smjenjivanje ekstrema - suše i kišnih perioda.</s><s>Posljednjih godina nastojimo da pošumljavamo područja dalje od grada - poput Bijele Gore i Viduše, jer su i tamo velike površine šuma stradale od požara.</s><s>Tamo su rezultati vidljivi već naredne godine“, pojašnjava Petković.</s><s>NA JUGU HERCEGOVINE IZGORJELO BLIZU 12.000 HEKTARA</s><s>Prema podacima Centra za gazdovanje kršom Trebinje, na njihovom upravnom području – u četiri opštine juga Hercegovine, ove godine u požarima je izgorjelo blizu 12.000 hektara površine.</s><s>Najviše su stradala područja oko Trebinja, na koje se odnosi 55% ukupne opožarene površine.</s><s>Približno isti procenat - po 20% izgorjelih područja pripada opštinama Bileća i Ljubinje, a preostalih nekoliko hektara opožareno je na teritoriji Berkovića.</s><s>„Gorjelo je uglavnom nisko rastinje, ali je na nekoliko stotina hektara bilo i visokog požara.</s><s>Na području Bileće gorjelo je i u borovoj kulturi – srećom, naporima vatrogasaca stradala su svega 3 hektara.</s><s>Na proljeće ćemo vidjeti hoće li se obnoviti, ako ne, slijedi sanacija - sječa i pošumljavanje“, kaže Drago Petković, rukovodilac radne jedinice za ostale proizvode šumarstva i djelatnosti u Centru za gazdovanje kršom Trebinje.</s> |
<s>TAČKA NA DNEVNIK ISPISIVAN 30 GODINA</s><s>Ovozemaljski život je napustio još jedan starac koji je znao da nam ispriča interesantne i zanimljive priče o nekim prošlim vremenima, o nekim našim sugrađanima i precima iz neke naše daleke prošlosti, a to je baš ono što nas čitav život vraća tamo odakle smo potekli.</s><s>Mi smo o njemu zabilježili ponešto, a on o nama posljednjih trideset godina mnogo više...</s><s>Četvrtog aprila ove godine, u desetoj deceniji života preminuo je Risto Oro iz sela Veličana, Popovo polje.</s><s>Posljednjih dvadesetak godina „deda Risto“, kako su ga mladi najčešće zvali, u nekoliko navrata bio je ličnost koju su novinari često posjećivali, pa smo i mi u „Glasu“ prije dvije godine radili jednu reportažu o šezdesetogodišnjem bračnom jubileju sa njegovom suprugom Ljeposavom.</s><s>Ni ta zabilježena priča ne bi bila nimalo neobična da se u tom danu, u tom selu, nije dogodilo osam svadbi u osam kuća.</s><s>Zapamtilo se u selu da je svaka kuća imala svata...</s><s>„Glas“ je zabilježio ovaj jubilej i arhivirao fotografije torte na kojoj je dominirao broj 60.</s><s>Ovaj put, naša priča bi trebala da bude, opet, više kao jedna dokumentarna zabilješka o nečem što će biti predmet interesovanja nekim dolazećim mladim naraštajima, na ovom malom prostoru naše opštine.</s><s>Odlaskom ovog skoro stogodišnjaka prekinut je jedan neobičan hobi, sa kojim se Risto posljednjih 30 godina besprekidno bavio.</s><s>Riječ je o porodičnom dnevniku bilježenom od početka rata u jesen 1991. godine.</s><s>Punih 30 godina Risto je dan za danom bilježio dnevne - porodične aktivnosti, vremensko – meteorološke podatke sa unošenjem podataka o dnevnim padavinama, a krajem mjeseca sabranim u mjesečni zbir podataka i pregleda kišnih i sunčanih dana.</s><s>Za selo Veličani dnevnik je sadržao one najznačajnije događaje i podatke počev o društvenim aktivnostima – akcijama; mobama rođenjima i umiranjima mještana sela.</s><s>Jednostavno rečeno, sve ono što se u tom danu dogodilo u selu i ako je imao informacije i u susjednim selima, Risto je bilježio.</s><s>Najinteresantniji podaci i pribilješke su upisani u vremenu četvorogodišnjeg rata, u vrijeme napada hrvatske okupacione vojske na srpski dio Popova polja.</s><s>Bilježio je sve što je bilo u njegovom vidokrugu i mogućim saznanjima srpskih boraca koji su dolazili sa dva osmatračka mjesta Draževlja i Završja.</s><s>Taj ratni period koje je zabilježen u preko 1.500 dana nekada je sadržao po pola stranice ručno pisanog teksta, a ponekad samo jedne ili dvije rečenice.</s><s>Možda će nekad nekog interesovati i podatak koje je dokumentovan na licu mjesta, a odnosi se na granatiranje teškom artiljerijom sela Veličana.</s><s>Napominjemo da su u to vrijeme u selu živjeli civili koje se nisu mogli pokrenuti radi brige o stoci koju nisu mogli napustiti.</s><s>Podatak u Ristinoj bilježnici skoro da se ne razlikuje od podataka koje je evidentirala četna komanda u selu Veličanima.</s><s>Na ovo selo je za 4 godine rata palo oko 10.000 projektila kalibra većeg od 60 milimetara.</s><s>U dnevniku su zabilježeni i odlasci i povratci redovnih smjena vojske na položaje, pogotovo smjena na izviđačkim položajima, gdje je čitav rat proveo i njegov sin Svetozar.</s><s>Sve zabilješke koje se odnose na pogibije i umiranja zabilježena su imenom i vremenom sahranjene u veličkom groblju, a skoro sve sahrane bile su preko noći ili u suton da ne bi artiljerija sa druge strane brda dejstvovala.</s><s>Pored tih ratnih pribilješki, koje za svaki dan nose po neku poruku, nastavak dnevnika se odnosi na poslijeratni povratak u selo i obnovu porušenog, što je ponovo interesantna cjelina.</s><s>Kako je tekao povratak te ponovno oživljavanje sela je posebna priča kada bi se sagledao jedan petogodišnji period.</s><s>Selo je do 2005. godine imalo trend oporavka i naseljavanja, a onda narednih desetak godina evidentno je ponovno osipanje starosnog stanovništva i „lagano umiranje“.</s><s>Tog dana kada je Risto zaključio svoju pribilješku na datum 3.4.2022. godine, ili da preciziramo do zaključavanja njegove kuće, u selu je ostalo pretežno starijih devet stanovnika.</s><s>U dnevniku sam našao da je taj broj stalnih stanovnika Veličana u poslijeratnom periodu bio 57.</s><s>Za 30 godina Veličani su skoro nestali – ušli bi u jednocifren broj stanovnika.</s><s>Pribilješka o ovom poslijeratnom broju stanovnika proizašla je u vrijeme elektrifikacije sela 1997. i 1998. godine.</s><s>U tim poslijeratnim godinama još je selo bilo nadahnuto i motivisano na zajedništvo i akcijaški rad.</s><s>Radilo se akcijaški, ali i pjevalo, ostalo je zapisano tih dvijehiljaditih.</s><s>Vađenje rupa za elektro stubove, te akcije izgradnje seoske rasvjete nekoliko godina poslije rata su precizno i poimenično opisane po svakoj akcijaškoj nedjelji.</s><s>Ristov dnevnik koliko god da je bio porodični, isto toliko je bio i seoski i opšti.</s><s>Sve ono što se dešavalo, a bilo važno za ovog neobičnog autora, to je i zabilježeno.</s><s>Sa velikom preciznošću je, u tim dnevnim pribilješkama, vodio meteorološke podatke o temperaturama (pošto je imao propisan termometar) i kišne padavine bilježene u 24 sata (imao je kišomjer i menzure).</s><s>Kada bi se neko bavio bilo kakvim proučavanjima o višedecenijskim rezultatima padavina na ovom mikro-lokalitetu, sa puno sigurnosti bi imao sve rezultate padavina, dnevne, mjesečne i godišnje.</s><s>Davno zabilježeni datumi sa porukama, sa današnje vremenske distance, otkrivaju nam mnogo više od onog što su tada bili kao nekakva važna vijest.</s><s>Na jednoj septembarskoj strani iz 1993. godine zabilježen je značajan događaj pošto je dvostruko podvučen sa dvije linije.</s><s>„Došao je komandant Ratko Mladić u gornje selo u kuću Šarića.</s><s>Nijesam ga vidio i ne znam kada je otišao...“, zapisao je deda Risto.</s><s>Svaka vijest i svaka dnevna informacija koju je bilježio ovaj neobičan seoski domaćin je po jedna slična i različita priča...</s><s>Risto je svojih poznih 30 godina, i 30 godina života sela Veličana, uslikao na stotinama strana raznih svesaka papira i tako danas nama ostavio pouzdane dokumentovane podatke za ovaj mali lokalitet da u nekim dilemama ne bi pravili razna nagađanja i dvoumice.</s><s>Ova stranica teksta koju danas objavljujemo u „Glasu“ je samo naš mali znak pažnje koju zaslužuje Ristova odlučnost, istrajnost i želja da nam u neka vremena sve ovo bude od koristi.</s><s>Zapisani dnevni podaci, kroz četiri godine rata od 1991 – 1995. godine, su neprocjenjivo vrijedni, čak i onda kada su bilježeni samo u jednoj rečenici.</s><s>Na datum 5.4.2022. ostala je čista nepopunjena stranica teksta u koju ćemo, umjesto njegovih prepoznatljivih rečenica, ostaviti ovu stranicu „Glasa“ - kao znak pažnje i zahvalnosti za njegov višedecenijski trud.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske istakla je da Srpsku čuva ljubav njenog naroda i snaga institucija, te da osnovni zadatak svih treba biti mir i stabilnost.</s><s>„Republika Srpska treba da traje vječno i zato naše institucije moramo čuvati, a razvijati i unapređivati Republiku“, rekla je predsjednica Cvijanović u obraćanju.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da Srpska poštuje druge, ali traži poštovanje za sebe.</s><s>„Važno je što /Treći pješadijski/ puk baštini tradiciju Vojske Republike Srpske i što zajedno proslavljamo naše praznike.</s><s>Republike Srpska je u srcima svih koji imamo ogromnu vjeru i ljubav za Republiku“, rekla je predsjednica Željka Cvijanović.</s><s>„Za njen napredak svi zajednički moramo predano raditi.</s><s>Živjela Republika Srpska i svi mi sa njom“, rekla je predsjednica Republike.</s> |
<s>Košarkaši Leotara poraženi u Širokom</s><s>Kod Trebinjaca najefikasniji je bio B. Đurasović sa 22 koša, a za domaću ekipu najviše poena postigli su Vučić 25 i Bilinovac 21.</s><s>Do kraja prvenstva ostale su još četiri utamice, a Leotar trenutno ima dvije pobjede i četiri poraza.</s><s>U narednom kolu u goste dolazi ekipa „Slobode“ iz Tuzle.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala prijemu povodom Božića koji je upriličio Njegova svetost patrijarh srpski Irinej</s><s>Predsjednica Republike Srpske zahvalila je patrijarhu Irineju na prijemu u susret Božiću i Danu Republike Srpske, ali i zbog toga što će Njegova svetost i ove godine doći u Banjaluku i obilježiti Dan Republike sa svojim narodom.</s><s>Predsjednica Cvijanović je istakla da je praznično vrijeme Božića dobro da se pošalju poruke o jedinstvu srpskog naroda, slozi i odnosima koji se moraju stalno unapređivati i graditi.</s><s>„Voljela bih da smo u vrijeme praznika rasterećeni nekih bremenitih stvari, ali, na žalost, to nije tako i moramo i u svakodnevnom životu da vodimo o tome računa – i o političkim i ekonomskim temama“, rekla je predsjednica Srpske.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je saradnja između institucija Republike Srpske i SPC odlična.</s><s>„Ta podrška je jako važna u izgradnji društva, duhovnosti i njegovanja vrijednosti na kojima počiva Republika Srpska“, istakla je predsjednica Cvijanović.</s><s>„Praznici su vrijeme okupljanja kada sumiramo određene rezultate i kada prezentujemo neke naše planove“, istakla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Srpske je rekla da je zadovoljna što je Republika Srpska jaka i stabilna i ide sigurno i hrabro u budućnost.</s> |
<s>Razgovori o predstavi „VOĐA“</s><s>Satira u teatru je uvijek dovodila do kabarea.</s><s>Ne sjećam se da sam često gledao uspješno izvođenje Domanovića, jer postoji problematika kako satiru uobličiti kroz pozorište.</s><s>Dopao mi se početak, koji je govorna radnja i ostavio je utisak zbog izgovaranja scenskog teksta.</s><s>Glumci iz Vranja su se opredijelili za tri manje-više različita žanra.</s><s>Postoji žanrovski sinkretizam kroz koji su propustili tri priče.</s><s>Odajem im priznanje, jer nisam dugo vidio da se na tako ironičan način upotrebljava jedna pjesma koja je obilježje jedne epohe.</s><s>Kraljević Marko je žanrovski najkoegzistentiji i to je dobar put za propuštanje satire kroz elemente svakodnevnice.</s><s>Od samog početka nekoliko dobrih „štosova“ imaju komički efekat.</s><s>Žanrovski sinkretizam mi je djelovao vrlo efektno.</s><s>Ovo je neka vrsta grupnog teatra, ali smo vidjeli dramsku karakterizaciju lika, koja je bila jača u prvoj priči.</s><s>Karakterizacija se u drugom dijelu zanemaruje i ima elemenata dramskog patosa.</s><s>Glumci su uspjeli izbjeći zamku u drugom dijelu priče, i ono što je bilo patetičnih tonova dobro je zavšreno dobrom pjesmom.</s><s>Interakcije publike sa predstavom je bila izuzetna.</s><s>Bojan Jovanović, režiser predstave</s><s>Krenuli smo od onoga što nam je ponudio Radoje Domanović i odlučili se za određene segmente pripovijetke, koji su nam odgovarali.</s><s>Dopisali smo stvari koje su vezane za savremeno doba.</s><s>Kroz razgovor smo dolazili do rješenja.</s><s>Predstava se zove „Vođa“, jer se krenulo od te pripovijetke.</s><s>Poslije izvjesnog vremena - postavilo se pitanje čime još iz Domanovićevih dijela da obogatimo predstavu.</s><s>Na radionicama smo iščitavali Domanovića i razmatrali šta bi još moglo da uđe u predstavu.</s><s>Nametalo se da se tri priče mogu povezati u jednu cjelinu.</s><s>Odlučili smo se da to budu: Danga, Vođa i Marko Kraljević.</s><s>Želio sam da niko od mladih glumaca ne dobije previše prostora u predstavi, nego da svi dobiju podjednako.</s><s>Dugo nisam vidio aktuelniju i radosniju proslavu zajednice u srpskom pozorištu.</s><s>Ovo je izvanredan pozorišni čin koji ujedinjuje neke od klasičnih tema i elemenata pozorišta kao medija.</s><s>Uspostavlja direktnu vezu sa klasičnim predantičkim mimom, narodnim pozorištem koje je ušlo u umjetnost.</s><s>Antički mim je u podlozi ove predstave i on je na samom početku pokazao da će se kasnije razviti žanrovi u kojima je pretjerivanje glavna osobina.</s><s>Karikatura dozvoljava pretjerivanje i imali smo priliku u večerašnjoj predstavi da vidimo da karikatura funkcioniše i kad pretjeruje , čini se, više nego što bi trebalo.</s><s>Umjetnost traži mjeru i tada se vidi ko je umjetnik, a ko se igra na ivici političke agitacije, odnosno ismijavanjem mana zajedinice.</s><s>Najstariji pozorišni žanr nisam vidio na sceni do večeras, to je bila aktuelizacija najvažnijih osobina pozorišta, bez obzira koliko, ponekad, znaju biti i pretjerivanje.</s><s>Ovo jeste i pretjerivanje, ali pretjerivanje koje se može dopustiti i koje se ne tumači suviše tragično.</s><s>Tokom predstave, uglavnom, je nadvladala mjera u karikaturnom, agitacionom odnosu prema stvarnosti.</s><s>Mislim da je to kvalitet amatera iz Vranja.</s><s>Jako su dobro komunicirali sa publikom, što je kvalitet narodnog pozorišta, koji se provlači od antike do danas.</s><s>Predstava je bila i aktuelan društveni čin, igrarija amatera iz Vranja sa danas vrlo ozbiljnim stvarima.</s><s>Imali su dovoljno snage da opomenu kažu pozorišnim jezikom.</s><s>Vidi se tehnika animacije, kratka forma koja ima obrt.</s><s>Ovo je bila dramatizacija Domanovićevog djela.</s><s>Najzanimljiviji segment u predstavi je tamo gdje je bilo najviše dramatizacije, u trećem dijelu gdje se pojavljuje „Marko Kraljević po drugi put među Srbima“ .</s><s>U tom dijelu je dramatizacija najslobodnija i pokazuje inventivnost ansambla iz Vranja.</s><s>Treba pohvaliti radionički rad i trud aktera na sceni, koji su dali sve od sebe, možda, nekad, i više nego što je trebalo.</s><s>Ponekad preglasni i previše agresivni.</s><s>Predstava ima kraj poslije dijela kada se pjeva song iz „Kose“ i tu se mogla završiti, a nastavak je potpuno druga priča.</s><s>Imamo dva dijela predstave koji mogu funkciionisati samostalno.</s><s>Oni su zabavni zahvaljujući prije svega Domanoviću.</s><s>Mogu se prepoznati i drugi elementi poput mima, koji sjajnom tekstu daju dopadljivost kod publike.</s><s>Glumci iz Vranja su spojili antički ritual i školsko pozorište, što je funkcionisalo.</s><s>Hrabrost je da se ulazi opušteno u „škakljive“ teme, kao što su to uradili amateri iz Vranja.</s><s>Čestitam na hrabrosti i poletnosti.</s><s>Rade Mihajlović, glumac amater iz Smederevske Palanke</s><s>Čestitam amaterima iz Vranja.</s><s>Bili divni i hvala im na onome što su pokazali večeras u Trebinju.</s><s>Ovo je za mene najbolja predstava do sada na Festivalu.</s><s>Jedna od najvećih vrijednosti ovog dramskog spektakla je što su se reditelj i glumci razumjeli i nije bilo nikakve barijere.</s><s>Nisu mogli izbjeći zamor materijala, koji se nakratko osjetio u prelasku sa priče na priču.</s><s>Ansambl je sjajan, nisu bili dosadni ni u jednom momentu od početka do kraja.</s><s>Pokazali su da se može bez praznog hoda i da se može stalno držati pažnja publike.</s><s>Mladi ljudi iz Vranja imaju potrebu da putem teatra nešto poruče.</s><s>Ruše i savremene i prošle mitove.</s><s>Govorna vježba na počektu izgleda kao da gledate i slušate najbolju klasu sa neke akademije: razumljivo i artistički dovedeno do govorne radnje.</s><s>U pozorišnom činu je iskomentarisano vrijeme, prostor, sukob generacija.</s><s>Glumci sa juga Srbije su pokrenuli nešto pred publikom, što treba da ima rezultat, a publika je savršeno reagovala na njihove poruke.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala Svetosavskom balu u Beču</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovala je Svetosavskom balu koji se, tradicionalno, 22. godinu zaredom održava u organizaciji Srpskog centra i Zajednice srpskih klubova u Beču.</s><s>Obraćajući se prisutnima, predsjednica Cvijanović je istakla značaj manifestacije koja, kako je istakla, obogaćuje tradiciju i duh srpskog naroda nastanjenog u Austriji.</s><s>Predsjednica Republike pozdravila je potrebu našeg naroda na ovim prostorima da se okupi oko srpske zajednice, te njeguje i oplemenjuje svoju tradiciju i duh, naglasivši da su institucije Republike Srpske opredjeljene da na sistemski način jačaju i razvijaju privrednu i kulturnu saradnju između matice i srpskog naroda u rasijanju.</s><s>Svetosavski bal je tradicionalna manifestacija koja datira još od davne 1864. godine.</s><s>Tradiciju održavanja srpskog bala u glavnom gradu Austrije oživio je, prije 22 godine, Srpski centar iz Beča.</s><s>Svetosavskom balu, koji je uvršten u kalendar balske sezone u Beču, kao i svake godine, prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora, austrijskog političkog, kulturnog i javnog života, kao i gosti iz drugih zemalja.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske održala konsultativni sastanak sa novoimenovanim ambasadorima BiH iz Republike Srpske</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović održala je danas u svom kabinetu, u okviru završnih priprema za odlazak i stupanja na dužnost, konsultativni sastanak sa novoimenovanim ambasadorima BiH iz Republike Srpske.</s><s>Sastanku su prisustvovali Biljana Gutić Bjelica, ambasadorka BiH u Mađarskoj, Milica Ristović Krstić, ambasadorka BiH u Grčkoj, Slaviša Ćeranić, ambasador BiH u Rumuniji, Boro Bronza, ambasador BiH u Švajcarskoj i Siniša Bencun, novoimenovani ambasador BiH u misiji OEBS-a.</s><s>Novoimenovani ambasadori BiH iz Srpske upoznali su predsjednicu Republike o aktivnostima i planovima za predstojeći diplomatski angažman i naglasili da će dati puni doprinos u unapređenju svih vidova saradnje Republike Srpske i BiH sa zemaljama u koje su raspoređeni.</s><s>Predsjednica Cvijanović poželjela je diplomatama iz Republike Srpske puno uspjeha u mandatnom periodu i izrazila uvjerenje da će predstavljanje i interese Srpske zastupati na najbolji mogući način.</s><s>Tokom sastanka predsjednica Republike istakla je značaj ekonomske diplomatije i izrazila očekivanje da će diplomate u zemljama prijema promovisati značajne privredne i prirodne resurse sa kojima raspolaže Republika Srpska.</s><s>Zajednički je ocijenjeno da postoje brojne mogućnosti i potencijali za saradnju i da u njihovom razvoju i unapređenju uloga diplomata BiH iz Republike Srpske ima veliki značaj.</s> |
<s>Veliki šumski požar kod Bileće (AUDIO)</s><s>Objekti i ljudi nisu ugroženi vatrom ali problem pravi nesnošljiv dim, potvrdili su za Radio Trebinje bilećki vatrogasci.</s> |
<s>Uži centar grada bez struje</s><s>Ukoliko dođe do prekida u elektrosnabdijevanju, Radio Trebinje u najavljenom terminu neće moći emitovati program.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa delegacijom Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda</s><s>Ovom prilikom, predstavnici Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda upoznali su predsjednicu Cvijanović sa aktivnostima i rezultatima rada Fonda u Republici Srpskoj, kao i o planovima za budućnost.</s><s>Predsjednica Cvijanović je istakla da su institucije Republike Srpske opredijeljene da i u narednom periodu kontinuirano rade na povećanju penzija i poboljšanju materijalnog i životnog standarda najstarije populacije u Srpskoj.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala novogodišnjem koncertu Simfonijskog orkestra Banjalučke filharmonije</s><s>Predsjednica Republike Srpske istakla je da je ovo postao tradicionalan koncert po kojem je Banjaluka postala prepoznatljiva.</s><s>„Drago mi je što sam kao premijerka, a i sada kao predsjednica Republike Srpske mogla da podržim osnovanje i prve godine rada Simfonijskog orkestra Banjalučke filharmonije.</s><s>U prehodnom periodu smo uspjelu da uspostavimo i Policijski orkestar i biće toga još da bi ljudi pokazali talenat“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa vršiocem dužnosti rezidentnog predstavnika kancelarije UNDP-a u BiH</s><s>Na sastanku je razgovarano o ekonomskoj i političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, kao i o budućim aktivnostima i unapređenju saradnje institucija Srpske i UNDP-a.</s><s>Predsjednica Republike je izrazila zadovoljstvo što je Republika Srpska, nakon provedenih izbora, u rekordnom roku izabrala novu Vladu i usvojila strateška dokumenta, čime je manifestovana institucionalna i politička stabilnost.</s><s>Ovom prilikom, Hošmuhamedov je čestitao predsjednici Cvijanović na novoj funkciji, te izrazio očekivanje da će dobra saradnja iz prethodnog perioda biti nastavljena i ubuduće.</s> |
<s>Fudbaleri Leotara poraženi u Mostaru</s><s>U posljednjem, 33. kolu u Police dolazi ekipa Tuzla sitija.</s><s>Trebinjci su pobjedom u prošlom kolu protiv prijedorskog Rudara obezbijedili opstanak u najelitnijem rangu takmičenja u zemlji.</s> |
<s>1414 za pomoć Vukanu da pobijedi SMA!</s><s>Vukan Stojiljković je deseta SMA beba u Srbiji, koja se bori za život i potreban mu je lijek od dva i po miliona evra.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske izrazila je zadovoljstvo što je prisustvovala obilježavanju Dana državnosti Srbije.</s><s>„U Banjaluci je ovo već postalo uobičajeno okupljanje, čime pokazujemo snagu naših veza, međusobno poštovanje i opredijeljenost da zajedno radimo i sarađujemo.</s><s>Prisjećamo se svega što je važno u našoj istoriji i kako su stvarani temelji države, ustavnosti i na koji način treba da obilježimo nešto što je trebalo da donese slobodu“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da Srbija za Republiku Srpsku predstavlja mnogo više od nekoga ko se može nazvati komšijom.</s><s>„Imamo bliske veze na svakom planu, političko razumijevanje i ekonomske veze, realizujemo različite projekte u oblasti infrastrukture, socijalne sfere i obrazovanja.</s><s>Osim pravne veze, koja je utkana u Dejtonski sporazum, postoji nadogradnja koja predstavlja bliskost naroda sa dvije strane Drine i opredijeljeni smo da odnosi jačaju u budućnosti, a značajno je što naši različiti nivoi vlasti imaju dobru saradnju“, izjavila je predsjednica Cvijanović.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala koncertu Ansambla pjesme i plesa narodnosti „Ksinganmeng“ povodom Kineske nove godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da je ponosna na saradnju koju je Srpska uspostavila sa Kinom, navodeći da je ona već niz godina uspješna i da između Srpske i Kine postoji političko razumijevanje i ekonomski interes kao snažna veza.</s><s>Predsjednica Cvijanović je izrazila zadovoljstvo zbog toga što su kineske institucije i kompanije prepoznale Srpsku kao mjesto za ulaganje i dobro poslovanje i kao primjer navela izgradnju Termoelektrane „Stanari“ i infrastrukturne projekte.</s><s>Predsjednica Republike je dodala da su potpisani određeni ugovori, a da se vode i dodatni razgovore i očekuje da i oni budu realizovani.</s><s>„Između Srpske i Kine ne postoji nijedno otvoreno pitanje.</s><s>Naprotiv, postoji veoma dobra saradnja i razumijevanje globalnih procesa.</s><s>Nas u Srpskoj privlači velika Kina koja je globalni gigant i koja je mnogo toga uradila na političkoj transformaciji i u oblasti ekonomije i trgovine“, rekla je predsjednica Srpske.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je dodala da je zbog toga u interesu Srpske i njenih građana da i dalje razvija dobre odnose sa Kinom.</s><s>Predsjednica Cvijanović je napomenula da posebno ohrabruje i potreba da se zbližava narod u Srpskoj i Kini, navodeći da je i sa pozicije predsjednika Vlade podržavala izučavanje kineskog jezika u školama i na fakultetima u Republici Srpskoj, kao i osnivanje Konfucijevog instituta u sklopu Univerziteta u Banjaluci.</s><s>„Sve su to načini da se približimo jedni drugima i da se, bez obzira na to što nas geografski dijeli tolika razdaljina, svake godine sve više upoznajemo i bolje sarađujemo“, rekla je predsjednica Republike.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je narodu Kine, ali i građanima u Srpskoj, poželjela godinu blagostanja i da se bolje živi.</s><s>„Zadovoljna sam zbog toga što institucije Srpske zajedno sa Ambasadom Kine u BiH obilježavaju Kinesku novu godinu“, naglasila je predsjednica Republike.</s> |
<s>Upoznavanje: ZLO KAO TEATARSKI IZAZOV</s><s>Pa, da upoznajmo i domaćine - Gradsko pozorište Trebinje!</s><s>Došli su, po dobrom starom običaju, u Radio Trebinje, gdje smo porazgovarali o njihovoj viziji zla, večerašnjoj predstavi „Sluge“, koju će, posljednjeg dana Festivala festivala, izvesti na sceni Kulturnog centra.</s><s>Predstava je rađena prema tekstu Žana Ženea, a u adaptaciji i režiji Željka Miloševića.</s><s>Strašan zločin desio se tridesetih godina prošlog vijeka u Francuskoj!</s><s>ŽELjKO MILOŠEVIĆ, režija</s><s>- Meni je bilo interesantno, svojevremeno, kada sam pročitao esej Žana Ženea, koji nosi naziv „Religija zla“, posebno to što sve religije počinju od toga da je osnova čovjeka dobro u njemu, da istražujem.</s><s>Trebalo je onda imati dobru ekipu za istraživanje Žana Ženea jer je to jedan poseban ugao posmatranja koji se nikako ne može raditi na prvu, ali čini mi se, ni na drugu ni na treću.</s><s>Trebalo bi raščistiti sa sobom oko nekih stvari i stvoriti uslove da nešto posmatramo iz ugla lošeg.</s><s>Postoji ta neka čestica, neki čovjek koji u sebi sadrži i dobro i zlo.</s><s>Isključivo od njega i okolnosti, okruženja, zavisi da li će ta čestica da se razvija ka dobrom ili lošem.</s><s>Radio sam sa divnom ekipom: Vesnom Đurić, Jefimijom Ot, Darkom Kurtovićem, kao akterima na sceni, ali nikako se ne bi smio zaboraviti izuzetan rad Milice Jeremić, koja je radila na scenografiji i kostimografiji, kao ni Boba Vučura koji je radio muziku, niti sve ostale koji su dali svoj doprinos da ova predstava živi i da se igra.</s><s>„Sumnja“ je nešto drugačije od onoga što smo radili u prošlosti, jer je to bio, na neki način, izazov i za glumce i za mene.</s><s>Moram da kažem da sam imao veliku pomoć ekipe u svim segmentima, da smo puno razgovarali, da smo se usudili, u tom nekom pozorišnom smislu, pristupili čitajućim probama.</s><s>Koliko god se trudili i držali Žan Ženea, mi smo, ipak, unutar njega, zadržavajući njegovu osnovu, ispričali neku svoju priču.</s><s>Na „Fedri“ su dobili nagradu za kolektivnu igru.</s><s>-To pokazuje da su njih troje uradili sjajan glumački posao.</s><s>Mi smo na „Fedri“ bili, ujedno, nominovani u više kategorija.</s><s>Ono što je nama najvažnije jeste da predstava živi.</s><s>Nagrade prijaju, licemjerno bi bilo da kažemo da je drugačije, one su satisfakcija za neki rad, ali za jedno malo pozorište kao što je naše, mnogo je važnije da predstave žive, da predstavljaju i pozorište i grad.</s><s>Ono što raduje jeste da smo odmah nakon „Fedre“ dobili pozive za neka igranja.</s><s>Glas o predstavi se dosta brzo proširio, ljudi nas kontaktiraju i imamo nadu da će predstava trajati i živjeti.</s><s>DARKO KURTOVIĆ, Žan</s><s>- Ja sam brat-sluga!</s><s>Težak je tekst, u početku mi se nije ni svidio.</s><s>Međutim, u procesu rada malo uđete u lik, zavolite to što radite, malo vam pomogne ekipa koja je sa vama.</s><s>Dobro, moram da priznam - teško je raditi sa njima! ( smijeh) Ja sam toliko trauma sa njima doživio (smijeh), samo se nadam da ću večeras da izdržim i ovo igranje( smijeh).</s><s>IBIJEVO ĆOŠE je ovih dana njegova druga kuća</s><s>- Da, u „Ibijevom ćošetu“ je veoma veselo i interesantno.</s><s>Od prošle godine na festivalu, u pratećem dijelu programa, postoji ovo ćoše, to je smislio reditelj Vladimir Putnik.</s><s>Svaki dan tu ugostimo glumce koji su prethodnog dana imali predstavu ali i one koji nastupaju to veče.</s><s>Baš je posjećeno.</s><s>Uživam u igru sa kraljem Ibijem, Ibijevim gostima i njegovim pozorištem.</s><s>Ovih dana je bilo užurbano, „trka-frka“.</s><s>Ali, trebamo se potruditi oko jednog ovakvog kulturnog događaja kakav je Festival festivala i zbog gostiju ali i da festival ide uzlaznom linijom.</s><s>JEFIMIJA OT, gazdarica</s><s>- Kada smo dobili podjelu, prvo što sam primijetila jeste da moj lik nema ime.</s><s>Odmah mi je to bilo zanimljivo.</s><s>Kada smo iščitali tekst, uplašila sam se da ne odigram tip a ne lik.</s><s>Trudila sam se da ovu ulogu, svim svojim glumačkim sredstvima, učinim življom, da je što više obojim, oprirodim.</s><s>A, za glumca je vrlo neprijatno kada igrate osobu u kojoj je zlo zasijano.</s><s>Onda vi, iz svoje stvarne ličnosti morate to da iskopate, da se poistovjetite, zavolite, opravdate.</s><s>To mi je bio najveći izazov.</s><s>Dugo nisam igrala jer sam smatrala da nemam s kim podijeliti svoju ideju.</s><s>Ne zato što su prethodne ideje bile pogrešne, daleko od toga, ali jednostavno nisu bile moje.</s><s>Ja sam ih poštovala, radovala se uspjesima, ali nije to bilo nešto što odgovara mojim afinitetima.</s><s>Ova predstava je bliska pozorišnoj estetici koju volim i koju želim da njegujem.</s><s>„Sumnju“ smo počeli da radimo sa visokim zahtjevima, morali smo da upregnemo sve svoje kapacitete, imali smo dosta komplikovanih situacija, ali mislim da smo se dobro izborili.</s><s>VESNA ĐURIĆ, Solanž</s><s>- Bilo nam je divno dok smo radili na ovoj predstavi.</s><s>Svi mi u pozorište dolazimo zato što ga stvarno volimo, volimo ljude sa kojima radimo.</s><s>Tako da, kada imate nekoliko stavki zadovoljstva, onda s uživanjem radite i maksimalno se tome posvjećujete.</s><s>U profesionalnom smislu - bilo je naporno, ali je, s obzirom da se dugo poznajemo, rezultat morao da bude dobar.</s><s>Predstava jeste drugačija od svega što smo radili, i to dokazuje da smo spremni da idemo napriijed, da težimo nečemu višem, da nadmašimo sebe i vjerujem da smo na dobrom putu.</s><s>Solanž je sestra, jedna od slugu koja ne bira sredstva i načine da dostigne svoje ciljeve, koji su njoj opravdani.</s><s>Beskrupulozna je, istinski je zla osoba i kroz različite načine to ispoljava.</s><s>Čak, u nekim momentima, ne krije tu svoju crtu ličnosti, što je meni kao glumcu, bilo jako interesantno.</s><s>KOME JE OMČA OKO VRATA?</s><s>- Predlažem svima koji imaju neke nedoumice da dođu da pogledaju predstavu, možda neće odmah istog trenutka dobiti odgovore na sva pitanja koja ih muče, ali će ih sigurno natjerati da razmisle i ti će odgovori, do sutra, doći na svoje!</s> |
<s>Predsjednica Srpske je naglasila da je dobro da Srbija obilježava ovaj datum, te dodala da je jako važno što su prisustvovali i predstavnici i najviši funkcioneri Republike Srpske.</s><s>Mi smo imali iskustvo u Republici Srpskoj i znamo da su to teška stradanja, rekla je predsjednica Cvijanović i istakla da je NATO i tokom rata u BiH bio svrstan na jednu stranu.</s><s>NATO je i poslije rata bukvalno uvijek promovisao nešto što nije dobijalo saglasnost u okviru BiH, istakla je predsjednica Republike.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>ZAHVALNICA ZA OPŠTINU PELAGIĆEVO</s><s>Opština Pelagićevo dobila je zahvalnicu za doprinos u razvoju fudbalskog sporta u Područnom fudbalskom savezu Doboj, na svečanoj ceremoniji 20. jubilarne dodjele najboljih pojedinaca i kolektiva u Područnom fudbalskom savezu Doboj za 2019. godinu, a koja je održana u hotelu "Park" u Doboju.</s><s>Tom prilikom istaknut je veliki doprinos lokalnih zajednica, koje su dobile ovo priznanje, za funkcionisanje fudbalskih klubova na regiji Doboj, pogotovo u današnje vrijeme, kada je veliki broj klubova kuburi sa brojnim problemima u svom funkcionisanju.</s><s>Područni fudbalski savez Doboj formiran je 1994. godine i okuplja klubove sa područja opština: Doboj, Petrovo, Modriča, Pelagićevo, Šamac, Brod, Derventa, Stanari i Teslić.</s> |
<s>Zlatna medalja Knez Ivo od Semberije za Banju</s><s>JU Banja "Dvorovi" Dvorovi, Bijeljina, je primila najznačajnije priznanje Grada Bijeljina, Zlatnu medalju Knez Ivo od Semberije, za doprinos u liječenju sugrađana tokom pandemije Covid-19.</s><s>Bijeljina je 24.09.2021. godine obilježila Dan grada, ustanovljen u znak sjećanja na godišnjicu oslobođenja od fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu, te je tom prilikom JU Banja "Dvorovi" dobila gradsko priznanje Zlatna medalja "Knez Ivo od Semberije", dodijeljeno za izuzetan doprinos koji je dala u liječenju građana tokom pandemije kovida 19.</s> |
<s>Likovna kolonija u Banji "Dvorovi"</s><s>Banja Dvorovi je ove godine organizovala prvu Međunarodnu likovnu koloniju koju je svečano otvorio predsjednik Skupštine grada Aleksandar Đurđević.</s><s>-Posebne čestitke rukovodstvu Banje Dvorovi na čelu sa direktorom Miloradom Zekićem, što i na ovaj način promovišu naš biser, “Banju Dvorovi” i zdravstveni turizam, ali i naš grad.</s><s>Kao predsjednik Skupštine i predstavnik Grada Bijeljina, nadam se da je ovo prva u nizu likovnih kolonija koja će se održati u “Banji Dvorovi” i da će nam se umjetnici uvijek rado vraćati.</s><s>Moja, ali i obaveza svih nas koji obavljamo dužnosti u Skupštini i Gradskoj upravi je da podržavamo sve ono što doprinosi promociji našeg grada”, rekao je Đurđević.</s><s>Direktor “Banje Dvorovi” Milorad Zekić izrazio je zahvalnost svim učesnicima kolonije i najavio da će već naredne godine, zadnja sedmica maja, biti planirana za organizovanje ovog kulturnog događaja.</s><s>-Naša dobra saradnja s Turističkom organizacijom i gostoprimstvo učesnicima kolonije iz prethodnih godina, izrodila je brojna prijateljstva, a rezultat je upravo prva kolonija u našoj organizaciji.</s><s>Naredne godine imaćemo umjetnike i iz Hrvatske, Slovenije, Mekedonije i Crne Gore, a ovo je jedan od načina da predstavimo banjski turizam i sve ono što naš grad ima da pruži.</s><s>Naši dragi prijatelji i učesnici kolonije, naši su istinski ambasadori”, rekao je Zekić.</s><s>Božidar Vitas umjetnik fotografije, izrazio je zadovoljstvo što se ovaj kulturni događaj organizuje u “Banji Dvorovi”.</s><s>-Đela vrhunskih umjetnika krasiće zidove ustanova i institucija, ne samo u Bijeljini, nego i drugih gradova u regionu koje će im pokloniti tokom zvaničnih posjeta”, rekao je Vitas.</s><s>Da je saradnja Turističke organizacije i Banje odlična, potvrdila je i direktorica Jasmina Abdulahagić, a portparol TO Dragan Tešić izrazio je uvjerenje da će pored likovne kolonije koju već nekoliko godina organizuje Turistička organizacija i likovna kolonija koju organizuje Banja Dvorovi biti tradicija na ovom području, što će doprinijeti još boljem predstavljanju Semberije.</s><s>Radovi 26 učesnika likovne kolonije, izloženi su do 7.juna u Galeriji Centra za kulturu, a izložbu je otvorio direktor Banje Milorad Zekić.</s><s>-Raduje me činjenica da smo doprinijeli promociji Banje, banjskog turizma, ali i ljepotama našeg grada.</s><s>Posebno me raduje zadovoljstvo učesnika kolonije, koji su to izražavali i riječima i đelima koji su rezultat njihovih umjetničkih duša”, rekao je Zekić.</s><s>On je svim učesnicima uručio zahvalnice i naglasio da je zahvalan i Turističkoj organizaciji grada i svim prijateljima koji su im pružili podršku.</s><s>Umjetnički fotograf Božidar Vitas je naglasio da umjetnički radovi ostavljaju dubok trag u ovom prostoru, te da su svih 26 umjetnika radili đela svim svojim srcem.</s><s>Vitas je u okviru kolonije priredio i veoma uspješno književno veče promocijom njegove knjige “”Priče iz beležnice”.</s><s>Da je duša ljudi bitna u umjetničkom radu, ali i u druženju, rekao je umjetnik Zoran Suvajac iz Banja Luke.</s><s>-Svako je unio đelić sebe u ovu priču, a inspiraciju smo imali u ovoj lijepoj ravnici”, rekao je Suvajac.</s><s>Banja Dvorovi je proteklih dana ugostila kvalitetne ljude i umjetnike, a to, kako je rekla Suzana Stojadinović “stvara čuda”.</s><s>-Ovđe su boravili izuzetni slikari, svako sa svojim stilom.</s><s>Prvi put sam u Semberiji i izuzetno sam iznenađenja ljepotom pređela i dobrotom ljudi”, rekla je Stojadinovićeva.</s><s>Kao učesnik brojnih manifestacija bio je i Đorđe Stanić iz Užica.</s><s>-Organizacija je bila odlična, kao i kvalitet radova, a svi mi u sebi nosimo lijepe uspomene”, rekao je Stanić.</s> |
<s>Likovna kolonija u Banji "Dvorovi": Otvorena izložba likovnih radova</s><s>Umjetnički radovi 26 učesnika prve likovne kolonije koju je organizovala “Banja Dvorovi”, izloženi su u Galeriji Centra za kulturu, a radovi će biti izloženi do 7. juna.</s><s>Izložbu je otvorio direktor Banje Dvorovi profesor dr Milorad Zekić ističući da je proteklih nekoliko dana premašilo očekivanja, jer, kako je naglasio, “ne samo da su učvršćena dosadašnja prijateljstva, već su stečena i nova”.</s><s>-Raduje me činjenica da smo organizovali ovaj višednevni kulturni događaj koji promoviše našu ustanovu i banjski turizam, ali I sve ljepote našeg grada.</s><s>Posebno me raduje zadovoljstvo učesnika kolonije, koji su to izražavali riječima i đelima koji su rezultat njihovih umjetničkih duša”, rekao je Zekić i najavio da će i naredne godine zadnja sedmica maja biti posvećena organizovanju likovne kolonije u kojoj će učestvovati još veći broj umjetnika iz zemalja regiona.</s><s>-Zahvalan sam učesnicima kolonije, kao i Turističkoj organizaciji grada sa kojima imamlo odličnu saradnju, a uvjeren sam da će naši prijatelji, učesnici kolonije, biti iskreni ambasadori Banje Dvorovi I grada Bijeljine”, rekao je Zekić.</s><s>On je svim učesnicima uručio zahvalnice, a dva likovna umjetnika, Đorđe Stanić I Svetlana Miladić nagrađeni su sap o jednim produženimvikendom u Banji Dvorovi.</s><s>Posebno zadovoljstvo što je dao svoj doprinos oko organizacije likovne kolonije, izrazio je čuveni umjetnički fotograf Božidar Vitas.</s><s>-Umjetnički radovi ostavljaju dubok trag u ovom prostoru, a svih 26 umjetnika radili su đerla svim svojim srcem”, rekao je Vitas.</s><s>Da je duša ljudi bitna u umjetničkom radu, ali i u druženju, rekao je umjetnik Zoran Suvajac iz Banjas Luke.</s><s>-Svako je unio đelić sebe u ovu priču, a inspiraciju smo imali u ovoj lijepoj ravnici”, rekao je Suvajac.</s><s>Banja Dvorovvi je proteklih dana ugostila kvalitetne ljude I umjetnike, a to, kako je rekla Suzana Stojadinović “stvara čuda”.</s><s>-Ovđe su boravili izuzetni slikari i svako sa svojim stilom.</s><s>Prvi put sam u Semberiji i Republici Srpskoj i izuzetno sam iznenađenja ljepotom pređela i dobrotom ljudi.</s><s>Hvala ima gostoprimstvu i ime svih kolega”, rekla je Stojadinovićeva.</s><s>Kao učesnik brojnih manifestacija bio je i Đorđe Stanićiz Užica, a u Bijeljini je prvi put.</s><s>-Kvalitet organizicaije i kvalitet radova je rezultat ove kolonije i siguran sam das vi sa sobom nosimo lijepe uspomene”, rekao je Stanić.</s><s>Dolazak likovnih umjetnika i ikonopisaca u Galeriju Centra za kulutur organizovan je turističkim voziće, kako bi utisak o svim atrakcijama i ljepotama Semberije bio još upečatljiviji.</s> |
<s>Najava za ponedjeljak, 01.04.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 01.04.2019. godine u 12.00 časova, sa predsjednicom Saveza sindikata Republike Srpske Rankom Mišić. (Dom sindikata, Srpska 32)</s> |
<s>Druženje veterana Leotara i Proletera</s><s>U tradicionalnom druženju veterana ova dva kluba organizovana je utakmica u dvorani Miloš Mrdić.</s><s>Nakon utakmice na zajedničkoj večeri bilo je razgovora o daljoj saradnji dva kluba na svim poljima.</s><s>U delegaciji Proletera bili su i predsjednik kluba Milan Milošević i koordinator za sport Grada Zrenjanina Siniša Vukić.</s> |
<s>Direktor Banje Dvorovi Milorad Zekić izjavio je danas da je zahvalan zvaničnicima Republike Srpske na podršci inicijativama koje menadžment ove ustanove zastupa već tri godine, a to je da vlasnička struktura Banje mora da se promijeni.</s><s>On je izrazio zadovoljstvo zbog današnje posjete visokih zvaničnika Republike Srpske Banji Dvorovi, kao i za pruženu podršku.</s><s>Zekić kaže da Banja Dvorovi ne može više da radi na ovakav način.</s><s>"Imajući u vidu poziciju banje i to da se nalazi na tromeđi Srbije, Hrvatske i BiH, mi smo značajne kapacitete popunjavali prije svega pacijentima iz Srbije i Hrvatske.</s><s>Želja nam je da se to vrati, ali se moraju stvoriti svi preduslovi da to normalno funkcioniše", rekao je Zekić novinarima nakon razgovora sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović, premijerom Radovanom Viškovićem i srpski članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.</s><s>On kaže da zajednički treba realizovati ovu aktivnost u dobroj slozi sa gradonačelnikom i predsjednikom Skupštine grada, a na zadovoljstvo sugrađana i svih stanovnika regije.</s><s>DODIK: SPREMNOST INSTITUCIJA ZA ULAGANjE Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da što prije treba riješiti neke pretpostavke kako bi se u Banji Dvorovi desio veliki investicioni zahvat, koji bi joj omogućio da se na najbolji mogući način iskoristi termalna voda i naglasio da su institucije spremne da u narednih nekoliko godina u ovaj kompleks ulože do 50 miliona KM.</s><s>"Idemo zajedno, potrebno je da grad učini neke svoje korake", rekao je Dodik novinarima prilikom posjete Banji Dvorovi.</s><s>Dodik je naglasio da ova banja ima izgrađen imidž, kao i ljude koji su osposobljeni i vrijedni i koji uporno rade.</s><s>"Bez obzira na sve teške okolnosti, ti ljudi su ostali tu", istakao je Dodik.</s> |
<s>Sutra hemijska zaštita lipa i kestena</s><s>Prskanje će se izvoditi u ranim jutranjim satima, od 3:00 do 6:00 časova, a trajaće nekoliko dana.</s><s>U slučaju kiše, jakog vjetra ili druge vremenske nepogode, prskanje će se odgoditi za naredne dane, o čemu će građani biti blagovremeno obavješteni.</s><s>Prskanje će se najprije obavljati u užem gradskom jezgru i naselju Bregovi, zatim kod Perovića mosta, benzinske pumpe, na Banjama, u Donjim policama, oko pošte, oko bivše autobuske stanice i pored Neimarstva, te u naseljima Mokri dolovi, Tini i Gorica.</s> |
<s>Rukometaši Leotara poraženi u Visokom</s><s>Domaćin kome gori pod nogama i kome je ova utakmica bila biti ili ne biti nakon prvog poluvremena vodila je sa četiri gola razlike 14:10.</s><s>Tokom drugih pola sata igre domaćin je dao 13, a gosti 14 golova za konačan rezultat od 27:24.</s><s>Kod domaćina najefikasniji su bili Osmanhodžić sa 6, Omanović i Burić sa po 5 golova, a kod Leotara najefikasniji su bili Smajilbegović sa 8 i Parežanin sa 6 golova, dok je golman Knežević imao 17 odbrana.</s> |
<s>Noćna žurka na bazenima Banje "Dvorovi"</s><s>Koktel bar "Tropicana", u sklopu bazena Banje "Dvorovi", u srijedu 30.06.2021. godine će organizovati ljetnju noćnu žurku sa noćnim kupanjem.</s><s>Muzički sadržaj će da upotpuni "DJ Miki", a događaj će trajati od 20:00 do 24:00 časova.</s> |
<s>Košarkaši Leotara pobijedili Zrinjski</s><s>Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bili su Jeftić 19 i Šakotić 16, a kod gostiju najviše poena postigli su Naletilić 20 i Čerkezović 16.</s><s>Trebinjci sada imaju 38 bodova i na tabeli se nalaze na četvrtom mjestu.</s> |
<s>Upoznavanje: SVI MI „FURAMO“ SVOJE MASKE</s><s>Još jedno festivalsko veče provešćemo u društvu mladih ljudi, članova Dramskog studija Ludens teatra- Kaotis teatralis iz Koprivnice, koji će šestog dana Festivala festivala na sceni Kulturnog centra odigrati predstavu „Ispod površine“, kolektivni autorski rad.</s><s>Večeras bi, možda, mogli da dobijemo odgovore na pitanja koja, sigurna sam, svako od nas bar jednom dnevno sebi postavi - šta znači biti normalan, šta leži u dubinama ljudskih duša, ubijaju li nas problemi ili nas čine jačima, treba li pričati o njima ili ih stavljati po strani?</s><s>U 50 minuta, vidjećemo kako na ove životne dileme gledaju mladi ljudi od 16 do 32 godine!</s><s>KARLO KUČANDA, režija</s><s>- Riječ je o autorskoj predstavi o kojoj smo dosta promišljali, razgovarali, bilo je tu puno teorija kada smo krenuli u praksu.</s><s>Scene koje gledamo u predstavi su proizašle iz glumaca, pa smo onda oko toga nadogradili priču.</s><s>Svi skupa smo gradili predstavu.</s><s>Da li treba zagrebati ispod površine?!</s><s>Naravno da uvijek treba zagrebati jer mi svi imamo neke maske koje „furamo“ kroz društveni život.</s><s>Tako da predstava progovara o nekim aktuelnim problemima, non-stop.</s><s>Imamo problem zlostavljača žene, nasilnika, osobe koja ulazi u društvo, bori se protiv njega jer ne želi da je ono uokviruje, želi istražiti svijet putem svoje slobode.</s><s>Imamo tu i nekog PTSP-ovca koji se, u toj našoj klinici, suočava sa dečkom koji hoće da promijeni pol.</s><s>Imamo sestre koje pate zbog porodične tragedije.</s><s>Predstava se tiče nekih tema u kojima se mogu prepoznati mnogi koji su prošli kroz slične situacije.</s><s>Ovo je drama, art drama, a ima i elemenata mjuzikla i savremenog plesa.</s><s>MIHOVIL MALOČA, PTSP-ovac</s><s>- Predstava nam je jako važna, mnogo smo se u nju investirali, a proizašla je iz naših želja, motiva.</s><s>Nakon dugogodišnjeg pohađanja dramske umjetnosti, odlučili smo se na jednu ozbiljniju predstavu, pogotovo što dosta nas sada odlazi na fakultete i u druge gradove, pa ćemo se uskoro oprostiti.</s><s>Htjeli smo nešto memorijalno napraviti i mislim da smo, apsolutno, pogodili svoju želju i cilj.</s><s>Igram PTSP-ovca koji ima psihičke posljedice rata i suočava se sa savremenim problemima, sukobljava se sa osobom koja želi promijeniti pol.</s><s>Smatra to nakaradnim i čudnim i bori se protiv toga.</s><s>Međutim, dolazi do preokreta, ipak on nalazi nešto u sebi i prihvata drugu osobu kao ljudsko biće.</s><s>KOPRIVNICA JE KULTURNO RAZVIJEN GRAD</s><s>- Iako smo mala sredina dosta se radi na kulturi, podstiču se mladi ljudi da se aktiviraju u bilo kom pogledu umjetnosti.</s><s>Dosta smo aktivni.</s><s>Imamo veliki broj umjetničkih amatera iz svih oblasti.</s><s>U gradu, osim teatarskih umjetnika, ima mnogo muzičkih bendova, različitih žanrova, ima puno pjesnika, umjetničkih grafitera.</s><s>Zaista, dosta prostora se posvećuje umjetnosti.</s><s>PETRA BALIJA, žena</s><s>- Igram ženu, u situaciji u kojoj muškarac i žena nisu u nekim idealnim odnosima, puno je trzavica i dolazi do toga da muškarac tuče ženu.</s><s>Kod nas to nije klasična tučnjava, to je savremeni ples, u kojem smo se trudili prikazati svu patnju i bol koja je i dalje prožeta ljubavlju, jer oni se i dalje vole, iako čine to što čine.</s><s>Mi smo skupina mladih.</s><s>Mislim da mladi mogu glasno da progovore o ovim svakodnevnim životnim problemima.</s><s>Smatram da smo ovih problema dosta svjesniji nego što su bili naši roditelji i generacije naših djedova i baka, imamo neki veći glas i zauzimamo jači stav.</s><s>Samim tim što takvu predstavu radimo, spremni smo javno progovoriti, dići svoj glas, više to nije tabu tema današnjice jer su to stvari koje se dešavaju oko nas i o njima treba govoriti.</s> |
<s>Škola plivanja na bazenima Banje "Dvorovi"</s><s>Uspješno je završena obuka druge grupe škole plivanja u našoj Ustanovi!</s><s>Nova grupa plivača počinje sa obukom 17.07. (subota) u 08:15!</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>POTPISANI UGOVORI SA POVRATNICIMA</s><s>Danas su potpisani Ugovori sa 14 povratničkih porodica, sa područja opštine Pelagićevo, kojima će u narednih 120 dana, biti izgrađene nove porodične kuće.</s><s>Radi se o objektima u: Donjoj i Gornjoj Tramošnici, Turiću i Blaževcu.</s><s>Ugovorne strane su: Ministarstvo za ljudske resurse i izbjeglice BiH, Republički sekretarijat za izbjegla i raseljena lica RS, Opština Pelagićevo i krajnji korisnik.</s><s>Ukupna vrijednost izgradnje 14 kuća je oko 550.000 maraka, a radovi kreću od sutra.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>PREDSJEDNICA REPUBLIKE SRPSKE U PELAGIĆEVU</s><s>U posjeti opštini Pelagićevo, danas je, boravila predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović.</s><s>Ona je u kabinetu načelnika opštine, razgovarala sa načelnikom opštine Pelagićevo, Simom Stakićem i predsjednikom Skupštine, Slavkom Tešićem, koji su je upoznali o aktivnostima lokalne zajednice, kao i budućim planovima.</s><s>Predsjednica Cvijanović obećala je da će sredstvima iz njenog kabineta i Vlade RS, Pelagićevo uskoro dobiti vrtić.</s><s>Potom je, zajedno sa načelnikom Stakićem i predsjednikom Tešićem, svečano otvorila novosagrađeni Dom kulture u Mjesnoj zajednici Ćendići, koji je finansiran sredstvima Vlade RS i Opštine Pelagićevo, ukupne vrijednosti od 200.000 maraka.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>PETAR JELIĆ KOD NAČELNIKA STAKIĆA</s><s>Predsjednik Područnog fudbalskog saveza Doboj Petar Jelić i generalni sekretar Dejan Ristić boravili su danas u Pelagićevu.</s><s>U razgovoru sa načelnikom opštine Pelagićevo, Simom Stakićem, predsjednik Jelić naglasio je brojne planove, koje PFS Doboj ima u narednom periodu, u cilju razvoja fudbalskog sporta u 11 opština dobojske regije.</s><s>Jelić obilazi sve opštine i klubove koji su u sastavu Područnog fudbalskog saveza Doboj.</s><s>Načelnik Stakić izrazio je svoje zadovoljstvo posjetom predsjednika PFS Doboj i dao podršku za planirane aktivnosti.</s><s>Predsjednik Petar Jelić i generalni skeretar Dejan Ristić obišli su i igralište FK "Pelagićevo", gdje ih je rukovodstvo kluba upoznalo sa infrastrukturnim projektima, čija je realizacija počela.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>UČENICI PRED NOVIM IZAZOVIMA</s><s>Učenici Osnovne škole "Vaso Pelagić" iz Pelagićeva nastavili su sa uspjesima.</s><s>Nakon održanih školskih i opštinskih takmičenjima, za najbolje slijede nastupi na Regionalnim takmičenjima.</s><s>Na Regionalno takmičenje iz informatike, školu će predstavljati učenik Ilija Đorđić sa svojim nastavnikom Draganom Mojsićem.</s><s>Učenica Ivana Kalinović sa svojom nastavnicom Maricom Nestorović predstavljaće školu na Regionalnom takmičenju iz srpskog jezika.</s><s>Na Regionalnom takmičenju iz vjeronauke, svoje mjesto je izborio Gavro Radivojević, zajedno sa sveštenikom Miodragom Kainovićem.</s><s>Učenici petog i šestog razreda, sa nastavnikom Dušanom Stankovićem idu na Regionalno takmičenje "Bezbjednost djece u saobraćaju".</s><s>Poželimo učenicima i njihovim nastavnicima puno uspjeha na predstojećim takmičenjima.</s> |
<s>Eparhija ZHiP IZDAJE POSLOVNE PROSTORE</s><s>Poslovni prostor u zgradi Bijelih platana, izlaz na ulicu Jovana Dučića, nalazi se između hotela Bijeli platani i poslovnice m-tel, okrenut prema fontani i istočno orjentisan.</s><s>Površina poslovnog prostora 52.76m2 plus 16.52m2 pomoćnog prostora!</s><s>Poslovni prostor pored crkvene knjižare Sv.Danilo Humski, izlaz na ulicu Jovana Dučića, okrenut prema fontani i zapadno orijentisan.</s><s>Površina poslovnog prostora 36.90m2.</s><s>Poslovni prostor pored crkvene knjižare Sv.Danilo Humski, izlaz na glavnu ulicu Kralja Petra Oslobodioca, sjeverno orijentisan.</s><s>Površina poslovnog prostora 50.57m2</s><s>Poslovni prostor u ulici Cvijetni trg 1, dio Hotela Stari platani, južno orijentisan.</s><s>Površina poslovnog prostora 54,71m2!</s><s>Poslovni prostor u ul Herceg Stjepana Kosača 27, pored Kampa Srđan Aleksić, zapadno orijentisan sa izlazom na parking i put ka otvorenom bazenu u Bregovima.</s><s>Površina poslovog prostora 72.05m2</s><s>Poslovni prostor u ul Herceg Stjepana Kosača 27, pored Kampa Srđan Aleksić, sjeverno orijentisan.</s><s>Površina poslovog prostora 59.85m2</s><s>*Sve informacije na br. tel. 059 260 688, od 08-15 časova</s><s>- Ponudu sa ličnim podacima i kontakt tel. za zakup poslovnog prostora predati u zatvorenoj koverti, putem pošte ili lično na adresu: Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska, ul.</s><s>Svetosavska 4, 89101 Trebinje.</s><s>- U ponudi je potrebno navesti cijenu zakupa.</s><s>- Djelatnost koju zakupac namjerava obavljati u poslovnom prostoru.</s><s>- Dužinu trajanja zakupa.</s><s>- Zakupac ili ponuđač, tj. pravno ili fizičko lice, koji je zainteresovano za zakup, uz ponudu treba dostaviti Potvrdu da se protiv njega ne vodi sudski spor.</s> |
<s>U prodaji je novi broj “Glasa Trebinja”!</s><s>Svečanom akademijom u čast Svetog Save: Svetosavsko predanje naš trajni putokaz</s><s>Prvi tom monografije Eparhije ZHiP povodom osam vijekova od utemeljenja: Kapitalno djelo za našu kulturu</s><s>Sara Karadeglija: Sa kineskim na ti</s><s>Dragan Jelačić: Harmonikom osvaja svijet</s><s>Svijet Igora Dutine: Znatiželjom kroz život</s><s>U susret 70. godišnjici Glasa Trebinja, od ovog broja i feljton: "Crtice iz naše arhive"...</s><s>I u januarskom izdanju našeg lista – reportaže, istorijski prilozi, feljtoni i bogate sportske strane</s> |
<s>Simbioza POEZIJE I STRIPA iz Nevesinja</s><s>Još je veća rijetkost kada se taj neko ostvari u stripu, umjetničkoj formi koja nije više popularna kao nekada.</s><s>A najveća rijetkost je da se sve to ostvari u Nevesinju, koje, da stavimo ruku na srce, baš kao ni Trebinje, nema neku „stripovsku istoriju“.</s><s>Ali uvijek postoji ono ali....</s><s>Tako je svjetlost dana nedavno ugledao strip album “Tetovirani oblaci”, autorskog tandema scenariste-pjesnika Jovana Bratića i crtača Gorana Lojpura.</s><s>Jedna itekako originalna novost je to da je ovo, po subjektivnom mišljenju potpisnika ovih redova, krajnje zanimljiva, stripovsko-umjetnička simbioza.</s><s>Tandem je radio na sljedeći način - Jovan je pisao pjesme na Goranove crteže, uz krajnje nadahnut i autentičan strip, kao krajnji rezultat saradnje.</s><s>Jovanovi stihovi, izuzetno prate Goranove fantastične crteže, i kako ništa u životu nije slučajno, nije ni ovo jer je sve posljedica prijateljstva i zajedničke ljubavi prema stripu.</s><s>„ I međusobnog kapiranja“, promrljao je Goran Nona Lojpur, koji nam se odao da mu nikakvi u životu autoriteti nisu odgovarali.</s><s>„Sa Lojpurom sam se upoznao u toku ratnih zbivanja devedesetih godina u specifičnim uslovima.</s><s>On je inače Mostarac, koga su kompleksne okolnosti dovele u Nevesinje.</s><s>Po mnogo čemu je bio originalan i harizmatičan, ali kada sam se uvjerio da je istinski poznavalac stripa i da pomalo kao i ja crta sopstvene stripove, naše poznanstvo je dobilo novu potpuniju dimenziju.</s><s>Uživanje je bilo pronaći sagovornika o brojnim strip temama, gdje smo jedan drugoga motivisali i analizirali.</s><s>Po afinitetima i žanrovski smo različiti, ali se upotpunosti razumijemo i poštujemo“, kaže Bratić.</s><s>Goran Lojpur</s><s>„Bilo je to na nekom od brojnih 'terena'.</s><s>Prelistavali smo zajedničke strip radove i skontali da možemo zajedno, ali kao spoj nespojivog.</s><s>Drugujemo skoro trideset godina i mi smo kao onaj minus i plus.</s><s>Jovan je tradicionalista, klasičan, patrijarhalno odgojen, ozbiljan, odgovoran, pouzdan i savjestan građanin.</s><s>Ne psuje, ne opija se, nema poroka, itd.</s><s>E, a ja sam sve suprotno od navedenog“, ne bez ponosa govori Goran Lojpur.</s><s>On ističe da njihovi stripovi, a zaista je tako, nemaju nijednu zajedničku tačku osim papira i olovke.</s><s>„Kod dogovora i realizacije ovog stripa nije bilo problema.</s><s>Čak sam bio pozitivno iznenađen kako se Jovan dobro snašao i uklopio u moje halucinogene crteže.</s><s>Ovo je prvi i jedini strip u svijetu kod koga je prvo nastao crtež zatim tekst.</s><s>Obično prvo ide tekst pa scenario, a zatim grafička realizacija“, kaže Lojpur koji nam priznaje da mu nimalo ne prija medijska pažnja, ali s obzirom da je sa potpisnikom ovog teksta dugogodišnji prijatelj, bilo je po principu „ajd' dobro“.</s><s>„Mnogo je važna spontanost, kao ključni pokretač ideje koja je dovela do nastanka ovog albuma.</s><s>'Tetovirani oblaci' su se 'izdigli' spontano i mislim da su kruna našeg druženja i razumijevanja u ovom poslu.</s><s>Goran je imao niz urađenih tabli bez teksta, sa svojim originalnim stilom crtanja i onako sam razmišljao da je prava šteta da to stoji tako neeksploatisano.</s><s>Uporedo sa stripom bavim se i pisanjem poezije i posmatrajući Goranove crteže vidio sam da su oni sami od sebe vizuelna poezija i samo sam upotrijebio svoj poetski osjećaj da tekstualno i riječima oživim svaku njegovu tablu.</s><s>Vidio sam odmah da je to nešto potpuno novo i da će biti interesantno.</s><s>Crteži su mi davali inspiraciju da i pišem potpuno drugim stilom od mog uobičajenog.</s><s>Pristup pisanju je bio novina i poseban motiv.</s><s>To je slično kao kada imate komponovanu muziku i onda na nju ubacujete tekst koji se uklapa u aranžman kompozicije“, kaže Bratić.</s><s>Naslov albuma predstavlja sadržaj koji možemo vidjeti na tablama ovog lirsko-crtačkog eksperimenta, iako Lojupur ističe da nije posljedica nekog posebnog plana, već trenutnog nadahnuća autora.</s><s>„Svi naslovi koji se dugo smišljaju nisu dobri.</s><s>Kod nas je bilo ovako.</s><s>Tri, četiri, sad! - i na brzinu naizmjenično smo iznosili svoje prijedloge.</s><s>Kada sam izgovorio 'Tetovirani oblaci', Jovo reče stop i to je to.</s><s>'Tetovirani oblaci'.</s><s>Znači, naslov je nastao u nekih sedam, možda osam sekunda“, nema dileme Lojpur.</s><s>Obojica kažu da nisu pretjerano razmišljali o stvaranju posebne strip forme kroz kombinovanje crteža i lirike, već da im je bilo važnije da prenesu emociju i nadahnuće koje su osjećali tokom stvaralačkog procesa i da ostave neki trag o tom procesu.</s><s>Jovan Bratić</s><s>„Ova simbioza poezije i stripa biće dobitna kombinacija i obradovaće i ljubitelje oba umjetnička izraza.</s><s>Mislim da će eksperiment uspjeti i postati zanimljiv trag u jednom specifičnom vremenu.</s><s>Neke prve ocjene ljubitelja stripa i poezije su nas itekako obradovale“, kaže Bratić.</s><s>Lojupur ističe da je prava umjetnost iznad bilo kakvih podjela, te da je svejedno da li će neko album gledati kao poeziju ili strip.</s><s>I onako, iz srca, konačno „otvara dušu“.</s><s>„Čovječanstvo i civilizacija su na izdisaju, a umjetnost je zadnja slamka spasa u ovom sunovratu čovječanstva“ – kaže Lojpur.</s><s>Sam album štampan je u B5 formatu sa tvrdim koricama na 80 crno-bijelih strana, dok naslovne korice izlaze u tri boje.</s><s>Urednički dio posla obavio je Predrag Ikonić, ilustracija na naslovnoj stranici djelo je Gorana Lojupura, dok je dizajn i logo rad Dejana Šijuka.</s><s>Izdavač je “Deveta dimenzija”, koja nastavlja svoju seriju izdanja strip autora iz Republike Srpske.</s><s>Nedavno su strip autori iz Nevesinja svoj rad predstavili u svom mjestu.</s><s>Za očekivati je njihov dolazak i u druge dijelove regije.</s><s>SKLAD I KULMINACIJA</s><s>„Ako bih odabrao pravu riječ da opišem zbirku stripovane poezije ili poetskog stripa, ta riječ ne bi bila ova iz naslova, odnosno sklad, već jedna nešto duža i preciznija – kulminacija.</s><s>Svi događaji u životima Jovana Bratića i Gorana Lojpura: djetinjstvo, rat, nastanjivanje u Nevesinju, te zbirke poezije i stripa sa jedne i kratki stripovi sa druge strane, kao i obostrano prijateljstvo i respekt koji traju decenijama, doveli su do nastanka ovog djela i, uz rizik da pretjeram, reći ću da je ovo djelo krunski vrhunac oba autora“ – kaže Veljković, strip kritičar i scenarista.</s><s>CRTAM KAD MI DOĐE</s><s>Goran Nona Lojpur, Mostarac po rođenju a strip velemajstor po opredjeljenju nam kaže da mu se sviđa kako je svoj posao radio legendarni Hugo Prat, autor Korta Maltezea.</s><s>Jednom davno, kada sam ga posjetio na napuštenoj farmi u blizini Nevesinja, koju je „ko fol“ čuvao, pričao nam je.</s><s>Onako mostarski, vukući riječi:</s><s>„Ja crtam kad mi dođe.</s><s>Ne umijem drugačije.</s><s>Evo, danima ništa, a onda i nacrtam nešto.</s><s>Ja govorim olovkom i rapidografom“.</s><s>Priča da su mu nudili da crta uviđaje, da uči djecu crtanju, da ...</s><s>„Bjeri, majke ti.</s><s>Nek oni crtaju.</s><s>Jedan dan ovdje čuvam - ništa, drugi dan pretražujem - ništa, treći dan iz daljine gledam to - ništa.</s><s>A u stvari sve.</s><s>Savršenstvo“, govori.</s><s>I crta.</s> |
<s>Crkva u Šćenici proslavlja krsnu slavu</s><s>Sveta liturgija počinje u 9 časova, nakon čega će biti osveštan novi crkveni dom.</s> |
<s>Razgovori poslije predstave „RODOLjUPCI“</s><s>Komad Jovana Sterije Popovića je uvijek aktuelan.</s><s>Rediteljska intervencija da iz činije i to malo sitnog novca ne ode narodu, jedan je od ljepših rediteljskih poteza, jednostavan, a suštinski jak.</s><s>Interesantno je da je u pitanju komedija, u kojoj imamo tzv. gorki smijeh.</s><s>Ovaj komad ima mnogo zamki, jedna je pokušaj za aktuelizacijom, druga je insistiranje na grotesci, treća je pokušaj da se satiričnim elementom, udruženim sa komedijom karaktera, napravi lakrdija, koja će vas nasmijati ali neće natjerati na razmišljanje.</s><s>Ovaj komad ima čudne dramaturške probleme, jer je cijeli raspričan o događajima koji su bili.</s><s>Kada se postavi jasna linija o čemu želi da se priča, a to se definiše od prve scene i zatvori sa najsitnijim detaljima, onda se dobije vrlo jasan rediteljaki rukopis u kome su potpuno definisani likovi, koji nisu tipovi nego karakteri koji izlaze iz tipološke podjele, koju komad u sebi suštinski ima.</s><s>Sa jasno pročitanim karakterima i vrlo preciznom dramskom akcijom dobijaju se uvjerljive glumačke uloge, jasan dramski sukob i scenska radnja.</s><s>To dovodi do zaokruženog pozorišnog čina, kome se ne može zamjeriti niz zanatskih vrlina koje pozorište čine uzbudljivim.</s><s>Predstava je bila dobra i jako uzbudljiva.</s><s>Dragan Ostojić, reditelj predstave</s><s>U saradnji sa ansamblom odlučio sam da radimo „Rodoljupce“, a bavili smo se, prije svega, onim što je oko nas.</s><s>Mi smo se potrudili da pronađemo ljude oko nas i oni su na mnogo nižoj ljestvici od okruženja koje je, čini mi se, Sterija vidio.</s><s>To su ti „Rodoljupci“ koje smo mi prepoznali.</s><s>Komad Jovana Sterije Popovića „Rodoljupci“ prava je rediteljska inspiracija i poslastica.</s><s>Reditelj predstave Dragan Ostojić vješto je izbjegao Scile i Haribde koje prate realizaciju komada.</s><s>Najveća zamka je dnevna političnost, koju je reditelj deklarativno i praktično odbacio kao banalnu.</s><s>Put od metaforičnosti do groteske je funkcionalan, opravdan i efektan.</s><s>Veoma spretan i iskusan ansambl iz Kule posvećeno je provodio rediteljske zahtjeve i nadahnuto ih nadograđivao.</s><s>Ima ponegdje padova u tempu i ritmu, karikaturalnih pretjerivanja i neartikulisanog govora u žaru igre, ali znalačkim korištenjem žanrovskih znakova kao što su svedena scena, kostim, maska, ansambl je ostvario dobru, gledljivu i dopadljivu predstavu, kojom se na najbolji način vratio u porodicu značajnih festivalskih kreacija.</s><s>Festival festivala bi bio mnogo siromašniji da nije pozorišta iz Kule.</s><s>Predstavu sam doživio kao scenski esej o prevrtljivosti, nikako kao političku, nacionalnu dramu, a to je najveći rediteljski domet.</s><s>Ansambl je uspio u stilskom jedinstvu, izbrušenom do svakog detalja, složiti dobar sinkretički mozaik.</s><s>Upravo je nadgradnja, koju su amateri iz Kule demonstrirali, apsolutno proradila kroz stilsko jedinstvo i dorečenost.</s><s>Imponuje da svi likovi imaju osmišljenu i dovršenu radnju i da je nose organski.</s><s>To diše do te mjere da i prevrtljivost bude simpatična.</s><s>Dobar dio predstave je trebalo glasnije da se izgovara, bilo je tačno, ali se nije čula trećina.</s><s>To je tehnička stvar i sugestija koja ne utiče na bitnu estetiku predstave.</s><s>Predstava je donijela aktuelnost koju pokazuju naši političari, guranje u patriotizam koje je komedija nad komedijama i farsa nad farsama.</s><s>Ova predstava je u samom vrhu predstava koje će biti odigrane na ovogodišnjem Festivalu festivala.</s><s>Posebno mi se dojmio sjajan spoj vrijednosti koje nisu opterećivale jedna drugu.</s><s>Režija je tako dobra da se često ne vidi, toliko je dato glumcima da izađu u prvi plan i sa glumačkim bravurama učine mnogo.</s><s>Sinergetski spoj donosi ono što je bilo najljepše.</s><s>Ovo je tim u kome nije bilo slabog mjesta, svi su glumci bili odlični.</s><s>Sve je djelovalo kao savršeni mehanizam.</s><s>Vidjeli smo, po ko zna koji put, da ne postoji razlika između amaterizma i profesionalaca, nego između dobre i loše predstave.</s><s>Amateri iz Kule su imali dobru predstavu.</s><s>U nekim momentima čujnost i artikulacija nije bila dobra, ali to je poslije ovakve predstave cjepidlačenje.</s><s>Ovo pokazuje da pobjednici festivala treba da idu na festivale, jer samo tako možemo napraviti jaku amatersku scenu, poput srbijanske.</s><s>Bio bih srećan da se ovo radi i u BiH, jer u BiH imamo neke presedane.</s><s>Jovanka Božović, gledalac</s><s>Što se tiče glasnosti, odnosno scenskog govora glumaca, on je bio dikcijski tačan.</s><s>Sticajem okolnosti, bilo je dijalekata i nepoznatih mađarskih termina.</s><s>Moguće da nismo razumjeli mađarske riječi, pa smo imali utisak da ne čujemo dobro.</s><s>Pohvale reditelju i glumcima.</s> |
<s>Košarkaši Leotara deklasirali Bratunac</s><s>Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bili su Krtinić 17, Lužaić 16, Ščekić 13, N. Đurasović 12, Milidragović 11...</s><s>Kod Bratunca Drašković 23, Vilotijević 21, Šarenac 14...</s> |
<s>Razgovori poslije predstave „DRAGI TATA“</s><s>Predstava je u rediteljskoj postavci i igri mladih ljudi na sceni bila „nokaut“.</s><s>Publika je reagovala emotivno.</s><s>Rediteljka se trudila da potcrta sve emotivno jake elemente filmskom muzikom.</s><s>Ova predstava ima jednu koherentnu glumačku ekipu koja dobro funkcioniše, što se vidi i na sceni.</s><s>Izdvojio bih Jovanu Petrović.</s><s>Ovo je u glumačkom smislu jedan od dva vrhunca ovogodišnjeg Festivala festivala.</s><s>I ovo je komad koji se referiše na sadašnje vrijeme.</s><s>Vrsta propasti srednje klase je odlika svih zatvorenih, autističnih prostora, a mi smo, nažalost, postali periferija samih sebe i zbog toga predstava funkcioniše i danas.</s><s>Ovakvu vrstu energije, glumačkog umijeća i teatarskog angažmana treba podržati, jer prevazilazi amaterske okvire i ulazi u prostor ozbiljnog promišljanja pozorišnog čina.</s><s>Nataša Radonjić, reditelj predstave</s><s>Od 2008. godine je dio ekipe koja je bila večeras na sceni u „avanturi“ sa mnom.</s><s>Ansambl se mijenjao, krenuo je kao dramska sekcija, a od 2011. godine, kada smo se počeli pojavljivati na beogradskom festivalu, čekamo da nastupimo u Trebinju.</s><s>Kada sam prvi put pročitala tekst - bio mi je dosta težak i nisam poželjela da igram u takvom komadu.</s><s>Bila sam za to da publici ponudimo nešto veselije.</s><s>Predstavu smo prvi put ostavili po strani, a počeli smo je raditi prije tri mjeseca.</s><s>Tad sam ponovo počela da čitam tekst, a onda me uloga počela uzimati i prepustila sam joj se.</s><s>Jelena Mihajlović, glumica</s><s>Kada sam pročitala tekst bilo mi previše teško, takođe, sam mislila da je našoj publici potrebna komedija.</s><s>Na početku sam molila rediteljku da je ne radim, ali sad mi je ova uloga najdraža.</s><s>Trebinje čekam pet godina i dočekala sam.</s><s>Novak Puletić, glumac</s><s>Meni se tekst svidio.</s><s>Uloga koju sam igrao je najljepša koju sam ikada igrao, jer pokazuje nevino biće koje je greškom roditelja došlo tu gdje jeste.</s><s>Kockice za ovaj tekst se nisu poklopile do prije tri mjeseca, a od tada je cijela ekipa doprinijela da imamo timski duh, što je najbitnije.</s><s>Igramo za tim, za publiku, a tek onda za žiri i sve ostale.</s><s>Trebinjska publika je bila zaista „nestvarna“.</s><s>Osim što je tekst kvalitetan, što su likovi iznijansirani, živi, životvorni i bogati, mislim da je nedostatak teksta, koji se mogao prevazići, što predstava ima više krajeva i što je autorka, nakon što je sve rekla, objašnjavala to do kraja.</s><s>Taj dio na kraju je stvorio zamor materijala, niti grešakom reditelja, niti glumaca.</s><s>Bio bih srećan ako bi se kraj skratio, pošto je gledaocu sve jasno 10 do 15 minuta ranije.</s><s>Glumci su bili sjajni i ovo je jedna od dvije najbolje predstave Festivala festivala.</s><s>Reditelj nije držao „gvozdenom“ rukom predstavu nego je dozvolio glumcima da se dokazuju.</s><s>Režija je nenametljiva, nije se osjećala, iako je ovo, prije svega, glumačka predstava bez ijednog slabog mjesta.</s><s>Kao gledalac sam obradovan ovakvim ostvarenjem.</s><s>Predstava je fenomenalna.</s><s>Ovo je glumačka, ali i izuzetna rediteljska predstava sa višeslojnim scenama.</s><s>Glumci iz Beograda su bolje prihvatili komplikovane višeslojne scene nego, ponekad, profesionalci.</s><s>Ovaj ansambl do sada je na scenu postavio nekoliko vrlo uspješnih predstava.</s><s>Nataša Radonjić i njen homogeni ansambl stvaraju skoro nepogrešivom intuicijom, prodirući u samu srž problema mladih ljudi.</s><s>Scensko-scenografska metofora u kojoj je centralni objekat tobogan, koji je najatraktivniji rekvizit dječijih parkova (u toku surovih dramskih zbivanja se pretvara u mjesto za drogiranje, a nedaleko od njega dešava se i surovo silovanje) posebno mi se svidjela.</s><s>Ikona djetinjstva groteskno surovo se pretvara u kontrapunk i na tome čestitam.</s><s>Ansambl je uglavnom ujednačen, sa dva biser -lika Milicom i Banetom, koji su bolje izvedeni nego što su ih izveli glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta.</s><s>To potvrđuje tezu da amateri mogu prevazići profesionalce ako igraju ovakvu vrstu teksta.</s><s>Gledali smo preemotivnu predstavu, ali nijednog momenta nije dozvoljeno da to pređe na nivo „šit“ serija koje nam se serviraju iz Turske, Španije i drugih zemalja.</s><s>Ana Ratković, terapeut i slikar iz Beograda</s><s>Fascinirana sam ovom predstavom.</s><s>Doživjela sam ih kao profesionalce, ostavili su jak emotivan utisak na mene.</s><s>Oduševljena sam ansamblom iz Beograda, toliko su divni mladi ljudi, pažljivi jedni prema drugima.</s> |
<s>Za nepovjerenje Vladi su glasali poslanici opozicije i poslaničkog kluba "Crno na bijelo".</s><s>Protiv su glasali poslanici Demokrata, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore.</s><s>Prethodno nije prošao Vladin prijedlog za skraćenje mandata Skupštini, jer nije usvojen dnevni red sa tom tačkom.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>CRVENI KRST ORGANIZOVAO DDK AKCIJU</s><s>Opštinska organizacija Crvenog krsta Pelagićevo, organizovala je akciju dobrovoljnog davalaštva krvi, na koju se odazvalo 20 davalaca, od kojih je 19 dalo krv.</s><s>Akcija je organizovana u saradnji sa Službom za transfuziju krvi JZU Bolnica Brčko, Ambulantnom porodične medicine Pelagićevom, Crkvenom opštinom Pelagićevo, uz pomoć Kola srpskih sestara "Sveta Petka Trnova", a pod pokroviteljstvom Opštine Pelagićevo.</s><s>Nakon završetka akcije, za sve davaoce krvi, upriličeno je zajedničko druženje i osvježenje.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>ODRŽANO PREDAVANjE ZA OSNOVCE</s><s>Predavanje su održali doktori stomatologije, Stanislava i Božo Radić, istakavši veliki značaj higijene zuba, kao i preventivnih pregleda u školskom uzrastu, a sve sa ciljem da dječji osmjeh bude lijep.</s><s>Inače, doktori Radić su iz Pelagićeva, a nakon završenog fakulteta, svoj profesionalni put nastavili u zdravstvenim ustanovama u Banja Luci.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>PODIJELjENO 90 HUMANITARNIH PAKETA</s><s>U proteklih pet dana, predstavnici Opštinske organizacije Crvenog krsta, Centra za socijalni rad i Kola srpskih sestara "Sveta Petka Trnova" iz Pelagićeva, obišli su 90 porodica, koja su u stanju socijalne potrebe, na području svih mjesnih zajednica opštine Pelagićevo i tom prilikom podijelili 90 humanitarnih paketa.</s><s>Ova akcija je organizovana povodom Božićnih i novogodišnjih praznika, a podjela se vrši svake godine pred nastupajuće praznike.</s> |
<s>Muzej Hercegovine: Izložba u čast Dučiću</s><s>Povodom Vidovdanskih svečanosti, večeras će u depandansu Muzeja Hercegovine u Trebinju, zadužbini Dubravke Milorada Kujačić, na Ušću, u Lastvi, biće otvorena izložba radova akademske slikarke Mirjane Mire Maoduš.</s><s>Izložba, koja nosi naziv „U čast Dučiću”, poklon je umjetnice Muzeju Hercegovine u Trebinju nakon održane izložbe u avgustu 2020. godine.</s><s>Mira Maoduš je rođena 1942. u Metku.</s><s>Studirala je slikarstvo u Školi za primijenjene umjetnosti u Frankfurtu (1965-1968), na Akademiji (Accademia di belle arti) u Veneciji (1969-1972) i na Bozaru (Ecole National Superieur des Beaux-arts) u Parizu (1972-1975).</s><s>Magistrirala je na Univerzitetu u Milanu (1978), sa temom Bolonjska škola u XVII vijeku – Gvido Reni, Anibale Karači i Gverčino.</s><s>Kroz svoja putovanja u Japan, gdje je živjela sedam godina, umjetnica istražuje proučavanje kaligrafije kao umjetničke forme.</s><s>U njenoj karijeri umjetnice mogu se identifikovati dva perioda, prvo razdoblje u kojem slika kao Nev Fauves, u trezvenosti „Matissienne“ i drugi period u kome pronalazi svoj pravi put.</s><s>Od dolaska u Pariz 1970-ih, ona se kreće ka apstrakciji suprotstavljenim dodirima boje i igrajući se samo na hromatizam.</s><s>Riječi, ideogrami, ćirilični znakovi, brojevi ponovo se rađaju u oblicima iz snova.</s><s>Složena superpozicija oblika i kodova.</s><s>Nakon otvaranja izložbe, u nastavku programa, nastupiće učenici Gimnazije „Jovan Dučić“ iz Trebinja i pjesnici Vera Basor, Zdravka Babić i Dobroslav Ćuk.</s> |
<s>Francuska Alžiru vratila lobanje boraca</s><s>Lobanje alžirskih boraca kojima su francuske kolonijalne snage odrubile glave, vraćene su u Alžir!</s><s>Ove lobanje su decenijama bile izložene u muzeju u Francuskoj.</s><s>Na aerodromu u Alžiru priređen je svečani doček vojnom avionu s posmrtnim ostacima boraca protiv kolonijalizma čije dopremanje je rezultat višegodišnjih napora alžirskih istoričara.</s><s>- Odvažni borci otpora koji su se borili protiv kolonizacije imperijalne Francuske decenijama su prikazivani na nemoralan način, poput vulgarnih antičkih objekata, bez poštovanja za njihovo dostojanstvo.</s><s>To je monstruozno lice kolonijalizma - rekao je načelnik alžirske vojske Said Čengiha.</s><s>Pogubljeni Alžirci borili su se protiv francuske kolonijalne vojske koja je okupirala Alžir 1830. i učestvovali u pobuni 1849. godine.</s><s>Oni su poslije toga pogubljeni, a lobanje su im odnesene u Francusku kao trofej.</s><s>Alžirski istoričar Ali Farid Belkadi je 2011. godine otkrio da se lobanje nalaze u Muzeju čovjeka u Parizu i obavijestio alžirske vlasti.</s><s>Godinama je lobirao za njihov povratak i tadašnji predsjednik Abdelaziz Buteflika konačno je podnio zahtjev za repatrijaciju koju je Emanuel Makron odobrio 2018. godine.</s><s>Vraćanje je bilo odlagano sve do danas zbog birokratskih procedura.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović položiće danas, 22.04.2019. godine u 12.00 časova, vijenac na Spomenik palim borcima NOR-a, povodom Dana grada Banja Luka. (Trg palih boraca)</s> |
<s>Bez struje dio Mokrih Dolova i Vinogradi</s><s>Na trafostanici „Leoplastik“ u Mokrim Dolovima, noćas je, zbog kvara, iza ponoći izbio požar, koji je ugašen brzom intervencijom trebinjskih vatrogasaca, a elektrosnabdijevanje je prekinuto u jednoj zgradi ovog naselja, potvrđeno je za Radio Trebinje u ElektroHercegovini.</s><s>Ekipa Elektro Trebinja je na terenu i očekuje se da će elektrosnabdijevanje zgrade uskoro biti uspostavljeno.</s><s>Iz ElektroHercegovine navode da će zbog radova na elektro-mreži danas bez struje, do 14 časova, biti potrošači koji se napajaju preko trafostanice Vinogradi 3 (izlaz broj 1).</s><s>Elektrosnabdijevanje je do 10 časova prekinuto u selu Dračevo, zbog radova koje izvode radnici Elektro Trebinja.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>TRADICIONALNO PRIČEŠĆE OSNOVACA</s><s>U petak 11. marta, kada naša Crkva proslavlja uspomenu na Svetog Porfirija episkopa Gaskog, đaci OŠ „Vaso Pelagić“ su po već ustaljenoj tradiciji pristupili Svetoj čaši - Svetom pričešću.</s><s>Učenici su još jednom pokazali da Pravoslavna vjeronauka u učionici ima svoju punoću tek kada se sprovede u djelo, da je tek tada ostvarena punoća znanja kada ga sprovodimo u životu.</s><s>Od ukupno 220 učenika škole, njih 180 su zajedno sa svojim nastavnicima, vjeroučiteljem protojerej-stavroforom Miodragom Kainovićem došli u hram Svetog proroka Ilije.</s><s>Liturgiju Pređeosvećenih darova je služio protojerej-stavrofor Aleksa Sunarić, koji je pozdravio naše osnovce i pričestio ih.</s><s>Takođe je za pohvalu što su sa svojim učenicima na pričešće pošli i direktor škole gospođa Olga Lazić, kao i nastavnici i pomoćni radnici.</s><s>Zaista jedna divna slika sloge kolektiva, sloge koja se manifestuje kroz Pravoslavnu vjeronauku.</s><s>Nakon službe, đaci su dobili slatkiše, koje im je darovao načelnik opštine Slavko Tešić.</s> |
<s>Sutra velika akcija uređenja grada (AUDIO)</s><s>Stevan Bekan, direktor JU „Ekologija i bezbjednost“ kazao je da je akcenat na onima kojima je to posao, ali da očekuju veliki odziv volontera.</s><s>„Zamolio bih sve građane Trebinja da očiste oko svoje kuće ili zgrade i na taj način daju svoj doprinos u uređenju i čišćenju grada“, rekao je Bekan.</s><s>Okupljanje volontera je ispred bivše kasarne u 08 časova.</s> |
<s>Posebna sjednica NSRS otvorena za javnost</s><s>Za dnevni red Kolegijum je predložio jednu tačku: Razmatranje stanja u oblasti boračko–invalidske zaštite sa osvrtom na izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske – prijedlog Klubova poslanika SDS, PDP, DNS, Poslaničke grupe SPS i samostalnih poslanika Krste Jandrića i Budimira Balabana.</s><s>- S obzirom da su se u javnosti pojavile spekulacije da je ova sjednica zatvorena za javnost, odlučno ih demantujemo i ističemo da Kolegijum uopšte nije razgovarao o toj mogućnosti.</s><s>Sjednica u srijedu je otvorena za javnost - naglašavaju iz NSRS.</s><s>Kolegijum je jednoglasno odobrio obraćanje svim reprezentativnim boračkim organizacijama i udruženjima koja su podnijela zahtjev ili koja će to učiniti još danas, navodi se u saopštenju.</s><s>Predsjedništvo GBO Trebinje zatražilo je ranije od kolegijuma NSRS da 28.</s><s>Posebna sjednica NSRS bude otvorena za javnost kako bi boračka populacija bila upoznata sa radom Skupštine od koje očekuju da riješi niz problema sa kojima se danas susreće.</s> |
<s>KC: Izložba skulptura Miodraga Miše Perića</s><s>Skulpture Miodraga Perića najčešće su izvedene od drveta, u kombinaciji sa kožom, krznom ili metalom.</s><s>Kako kaže Dragana Garić Jovičić, kustos i istoričar umjetnosti, ovaj vajar do te mjere superiorno vlada drvetom da može u ovom plemenitom materijalu da postigne iluziju mekoće životinjskog krzna, ljudske kože ili patinu bronze, te otuda njegove skulpture kao da pozivaju posmatrače da ih dodirnu i uspostave taktilnu vezu, pomalo zaboravljenu u ovoj postkorona epohi.</s><s>„Veliko zanatsko iskustvo čuči iza tih njegovih radova u drvetu, ali ga taj siguran teren ne sprečava da istražuje i eksperimentiše i u drugim neskulptorskim materijalima.</s><s>Tako je uspeo da odbačene kože iguane sa lokalnog buvljaka obradi i pretvori u vredan umetnički materijal.</s><s>Danas neka od tih kožnih remek dela krase prestižne umetničke kolekcije u zemlji i svetu.</s><s>Posebno je zanimljiv njegov rad Squirtgun, iz ciklusa Nedozvoljeni prtljag, koji deluje kao da je pištolj od nekog čvršćeg materijala, a ustvari je lak i u potpunosti od kože.</s><s>Velika čast za ovog umetnika je činjenica da je ta njegova skulptura otkupljena za Grčku i da je kao eksponat predstavljala Srbiju na izložbi povodom 100 godina proboja Solunskog fronta u muzeju na Krfu“, kaže između ostalog Dragana Garić Jovičić, kustos Perićeve izložbe.</s><s>Miodrag Perić je rođen 1971. godine u Novom Sadu.</s><s>Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu - Odsjek vajarstvo.</s><s>Član je Udruženja likovnih umetnika Vojvodine, EAA European Artists Assocation, Esen Njemačka.</s><s>Umjetnički je direktor i pokretač prvog vajarskog simpozijuma u Novom Sadu IN VIVO.</s><s>Izložbu skulptura Miodraga Perića organizuje Kulturni centar Trebinje, a trebinjskoj publici izložba će biti dostupna do 2. jula 2022. godine.</s> |
<s>Organizaciona struktura</s><s>Direktor Ustanove - prof. dr. Milorad Zekić</s><s>Načelnik sektora medicine - dr. Danijela Đurić Ristić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije</s><s>Rukovodilac sektora za finansijske, pravne i opšte poslove - Mladenka Petković, dipl.ing. organizacionih nauka</s> |
<s>Očekuju se nova poskupljenja goriva (VIDEO)</s><s>Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske iistakao je da je naftni sektor stabilan i da nema problema sa snabdijevanjem.</s><s>- U Republici Srpskoj i okolini svi distributeri raspolažu sa kratkoročnim zalihama, za nekih sedam do deset dana.</s><s>Te količine su dovoljne za sada.</s><s>Distributeri raspolažu kratkoročnim zalihama, dok u rafinerijama imaju veće količine zaliha - kaže Trišić.</s><s>Grbić ističe da je poslovanje prevoznika jako otežano te da se, kako kaže, svodi na preživljavanje.</s><s>- Autoprevoznici će biti prinuđeni povećati svoje cijene, ukoliko se nastavi rast cijena goriva.</s><s>Situacija je među prevoznicima već sada katastrofalna - ističe Grbić.</s><s>Trišić i Grbić kažu da je zloupotrebe u vezi rasta cijena i njihovog "divljanja" potrebno sankcionisati.</s><s>Podsjećamo, cijene gasa u Evropi obaraju rekorde.</s><s>Tokom trgovanja na berzi cijena je juče narasla na skoro 2.230 dolara za 1.000 kubnih metara.</s><s>Prema Londonskoj berzi oboren je istorijski rekord zabilježen krajem decembra prošle godine.</s><s>Od početka godine gorivo u Srpskoj je poskupilo za 30 feninga.</s> |
<s>Rukometaši Leotara poraženi su od Vogošće</s><s>Nakon ovog poraza, Trebinjci se i dalje nalaze na trećem mjestu na tabeli sa 27 bodova.</s><s>Najefikasniji kod pobjednika bili su Memić sa 9 i Ombaša sa 8 a u ekipi “Leotara” Tomić sa 5 i Milojević sa 4 gola.</s><s>Naši rukometaši u subotu dočekuju ekipu “Izviđača” iz Ljubuškog.</s> |
<s>Glas mladih protiv anomalija sistema (FOTO)</s><s>Nastala iz scenskih vježbi, a kolažno građena od dramskih situacija iz tekstova Samira Sadikovića, Biljane Srbljanović i Milene De Polo – predstava progovara o vršnjačkom i nasilju u porodici, te drugim društvenim anomalijama odrastanja mladih našeg doba, ali i nebrizi institucija sistema o njihovim problemima i potrebama.</s><s>Dramatizaciju i režiju potpisuje Željko Milošević, a u predstavi igraju mladi glumci Mitar Milićević, Anastasia Andrić, Sara Popadić, Jovana Anđelić, Milica Salata, Kristina Pejdo, Milana Ninković i Maja Šošo.</s><s>Takmičarski program Festivala festivala nastavlja sutra veče – predstavom „Kokoška“ Gradskog pozorišta Smederevska Palanka, po tekstu Nikolaja Koljada a u režiji Pavla Jozića, koja je na ovogodišnjem Festivalu amaterskih pozorišta Srbije osvojila prvo mjesto i zlatnu plaketu.</s><s>Prethodno će u kino sali Kulturnog centra, od 19 časova, biti priređena promocija izdanja Srpskog narodnog pozorišta, Pozorišnog muzeja Vojvodine i Sterijinog pozorja.</s><s>Tokom trajanja festivala, svakodnevno, u 11 časova, na gradskom trgu možete posjetiti „Ibijevo ćoše“, gdje vas kao svojevrsna najava festivalskih dešavanja čekaju glumački i muzički performansi, u izvođenju učesnika festivala i mladih umjetnika iz Trebinja.</s><s>Voditelj programa, u liku kralja Ibija – je trebinjski glumac Darko Kurtović, a koordinator programa reditelj Vladimir Putnik iz Beograda.</s><s>Izvršni producenti festivala su Centar za informisanje i obrazovanje, Kulturni centar i Muzej Hercegovine, a pokrovitelj Grad Trebinje.</s><s>Opširnije o festivalskim dešavanjima možete pratiti na stranici FESTIVAL FESTIVALA 2018. portala Radio Trebinja, kao i u programu Radio Trebinja, u emisiji „Hronika festivala“, svakodnevno od 17 časova.</s> |
<s>Održan sastanak Glavnog koordinacionog tima</s><s>Glavni koordinacioni tim, koji čine predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, održao je danas u Palati Republike sastanak na kojem je razgovarano o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj.</s><s>Jedna od tema razgovora bile su aktivnosti koje se preduzimaju sa ciljem nabavke novih testova na virus korona, koji će omogućiti masovnije testiranje stanovništva, te sukcesivna nabavka medicinske oireme, uključujući respiratore i zaštitna odjela za medicinske radnike.</s><s>Na sastanku su razmatrane i mjere Republičkog štaba za vanredne situacije koje će biti obnovljene ili revidirane 30. marta.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>PREVENTIVNI PREGLEDI U AMBULANTI</s><s>Danas je Dom zdravlja Bijeljina, u našoj Ambulanti organizovao preventivne preglede žena, ultrazvukom najnovije tehnologije.</s><s>Ovom pregledu odazvalo je 45 žena, sa područja naše opštine.</s><s>Svi pregledi su obavljeni besplatno i imaju za cilj da omoguće pacijentima da obave pregled, bez ikakve procedure, kao što su uputnice i zakazivanje u Bijeljini.</s><s>Direktorica Doma zdravlja Bijeljina dr Danijela Đukin istakla je da je savremeni ultrazvuk, donacija Kraljevine Švedske i da se ove aktivnosti sprovode kako bi se na vrijeme mogla otkriti bolest, a samim tim i adekvatno liječiti i izliječiti.</s><s>Načelnik opštine Pelagićevo, Slavko Tešić zahvalio je direktorici i Domu zdravlja na saradnji i ovakvoj aktivnosti, najavivši da će u narednih mjesec dana, Ambulanta se preseliti u nove prostorije, kada će se i nastaviti saradnja sa bijeljinskim Domom zdravlja, a sve u cilju kvalitetnije zdravstvene zaštite stanovnika Pelagićeva.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>ODRŽANA 21.</s><s>REDOVNA SJEDNICA SKUPŠTINE</s><s>Usvojen je izvještaj o izvršenju budžeta opštine Pelagićevo, za period 01.01. do 30.06.2019. godine, a ukupni prihodi u ovom periodu iznosili su 1.122.686 KM.</s><s>Odbornici su usvojili i odluku o osnivanju Javne ustanove Centar za kulturu, omladinu i informisanje.</s><s>Donešena je i Odluka o raspisivanju javne licitacije za zakup poslovnih prostorija u zgradi Doma kulture u Ćendićima, Odluka o razriješenju člana Opštinske izborne komisije Mateja Zovkića, dodjeli zemljišta Crkvenoj opštini Blaževac, te izvještaj o radu načelnika opštine između dva skupštinska zasijedanja.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>OBILjEŽEN DAN 3. POSAVSKE BRIGADE</s><s>Danas je obilježen Dan 3. Posavske lake pješadijske brigade, koja je imala značajno mjesto u odbrambeno-otadžbinskom ratu.</s><s>U prisustvu velikog broja zvanica, održan je parastos na Centralnom spomen obilježju u Pelagićevu, da bi potom učenici Osnovne škole "Vaso Pelagić" izveli prigodan program.</s><s>Institucije, organizacije i udruženja položili su vijence i cvijeće na spomenik, a zatim su obišli Spomen sobu.</s><s>Tokom rata, brigada je imala 83 poginula borca, a 240 pripadnika je teže ili lakše ranjeno.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>ODRŽANA JAVNA RASPRAVA O BUDžETU</s><s>Danas je održana javna rasprava za izradu budžeta opštine Pelagićevo za 2020. godinu.</s><s>Nacrtom budžeta planirani su ukupni prihodi u iznosu 2.569.000 maraka.</s><s>U raspravi su učestvovali svi korisnici budžeta.</s><s>Nacrt budžeta je dobio saglasnost Ministarstva finansija RS, a usvojen je i na sjednici Skupštine opštine.</s><s>Nadležno opštinsko odjeljenje će u narednim danima napraviti prijedlog budžeta, a nakon dobijanja saglasnosti Ministarstva finansija RS, naći će se pred odbornicima Skupštine opštine Pelagićevo, krajem decembra mjeseca.</s> |
<s>Razgovori poslije predstave: „ISPOD POVRŠINE“</s><s>Ovo je jedna, na neki način, jednostavna priča, a u principu - ljepota je u jednostavnosti.</s><s>Pozorišna predstava je spoj vještina uobličenih u neku vrstu cjeline koja počinje da nas se tiče i u nekom trenutku prelazi neku rampu.</s><s>Na samom startu ste imali sve moje antipatije, nemate pisca, ja sam dramski pisac i pitao sam se kakva je predstava bez pisca.</s><s>U jednom, uslovno rečeno negativnom stavu koje mi daje pozorišni čin, događa se jedno pozorište koje ne razumijem u samom početku.</s><s>Onda u sceni plesa počinjem da osjećam nešto, jer vi to radite sa puno žara i emocije i tu počinje da me se tiče pozorište.</s><s>To su neki detalji koji možda imaju, a možda nemaju, estetsku valorizaciju, ali ako pokušavate da brišete liniju između amaterizma i profesionalizma, to je vjera u pozorište.</s><s>Želim da vam uputim dosta komplimenata, zbog toga što sam u predstavi uživao i radovao se zajedno sa pozorištem iz Koprivice.</s><s>Uživao sam u večerašnjem pozorišnom činu.</s><s>Sa glumcima se dosta dobro radi i prilično su bile dobre role.</s><s>Ovo je ansambl predstava u kojoj je svako dobio prostor da na malom uzorku sjajno iskaže karakter.</s><s>Kolektiv koji diše jednim plućima ima puno prostora da cjelini da šarm individue.</s><s>Karlo Kučanda, reditelj predstave</s><s>Prije nego što smo krenuli na scenu, bilo je mnogo teorija oko predstave.</s><s>Prije dvije godine sam došao u Koprivnicu i želja mladih glumaca je bila da naprave nešto autorsko.</s><s>Pristao sam na to i kad smo počeli, mislio sam da nam treba četiri godine da napravimo predstavu od toga.</s><s>Ali, vrijeme nas je pritislo i onda su stvari počele izlaziti.</s><s>Imali smo neke scene i okupljali smo ostatak oko toga, promišljali smo svi zajedno, velika smo grupa.</s><s>Kroz proces se to modifikovalo na različite načine i došli smo do ovoga.</s><s>Najveća nam je nagrada da dišemo kao jedno.</s><s>Zadovoljan sam što smo nastupali u Trebinju.</s><s>Osjetili smo čim smo došli duh Trebinja i festivala.</s><s>Amateri iz Koprivnice su dokazali da je čovjek čudesno biće.</s><s>Oni su šarmantno, divno, otvoreno pred nas pružili čovjeka kao čarobno biće i dali nam veliku nadu.</s><s>Ovo može biti i rediteljska i glumačka predstava.</s><s>Reditelj je fino uradio svoj posao, ali i glumci su harmonična ekipa i to su divno vodili.</s><s>Bili su „homo ludensi“ u pravom biću.</s><s>Potvrdili su teatarsku misiju za koju pozorište postoji, a koje mora da nas opominje i vodi ka svjetlosti.</s><s>Ovo je ekipa koja ne samo obećava nego i dokazuje na sceni.</s><s>Dva dijametralno suprotna stava koja su provijavala u predstavi jesu da su u nekim scenama pokazivali da su na nivou dobre đačke predstave, a u drugim su bili briljantni kada je trijumfovao teatar pokreta i kada je reditelj razbijao literarni teatar.</s><s>Pokazao nam je kako se scenskim govorom obogaćuje i dolazi do scenskog ugođaja.</s><s>Mislim da je mladi ansamb jako talentovan.</s><s>Posebno mi se svidjelo što je ansambl dugo razgovarao o predstavi, što je pametan znak za ostvarenje.</s><s>To je prvi preduslov da se napravi dobra predstava.</s><s>Čestitka reditelju što su se mladi ljudi na sceni ponašali kao da je to njihova kuća.</s><s>Ovo je nukleus teatra koji će, očigledno, promašiti ako ne nastavi da radi.</s><s>Posebno me impresionirao jezik pokreta, samouvjerenost na sceni, pokazali su da je cijeli svijet pozornica.</s><s>Mladi uvijek žele da pokažu kako oni mogu da pošalju neke poruke na granici razuma, svjesnog, nesvjesnog i podsvjesnog, i da je to najbolji teren gdje mladi ljudi funkcionišu.</s><s>Najveći dometi mladih glumaca su bili u teatru pokreta i neverbalnom teatru.</s><s>Aleksandar Saša Stošić, glumac Gradskog pozorišta Smederevska Palanka</s><s>Oduševljen sam predstavom, bilo je lako, jednostavno, nepretenciozno.</s><s>Zoran Karajić, glumac Šabačkog pozorišta</s><s>Vidjelo se da se mladi iz Koprivnice na svoj način ozbiljno bave tetrom, sve je promišljeno i tačno, to su glumačke minijature koje se nadovezuju jedna na drugu.</s><s>Dejan Gligorijević, glumac Gradskog pozorišta Smederevska Palanka</s><s>Vidjeli smo mladost, zadovoljstvo, igru, radost, razdraganost, nešto što je najljepše u pozorištu.</s><s>Predstava je prepuna mladalačke energije, posvećenosti igri.</s><s>Može da se gleda kao niz različitih asocijacija na slične teme, koje su objedinjene i prožimaju se kroz jedan lajt motiv, psihijatrijske klinike ili klinike i pacijenata.</s><s>Zanimljivo je što ima različitih pokušaja i rješenja, ispituju se različiti modeli teatra.</s><s>Vide se i rezultati radioničarskog rada.</s><s>Dječak koji je igrao transvestita je do posljednjeg trenutka igrao uvjerljivo ženu, da nas je sve zbunjivao.</s><s>Čestitam mladim glumcima.</s> |
<s>U subotu „Sindikalni koncert iz bloka“ (AUDIO)</s><s>Na koncertu će nastupiti: Beogradski Sindikat, Etno grupa Simonida, Marlon Brutal, Izvorna grupa Peče i guslar Marko Butulija.</s><s>Sav prikupljen novac namijenjen je za izgradnju kuća porodicama Milović i Bratić iz Bileće.</s><s>Vrijednost projekata za obje porodice je oko 120 hiljada maraka.</s><s>Ulaznice je moguće kupiti po cijeni od 10 KM na blagajni Kulturnog centra, u portirnici Doma mladih, kao i na dan koncerta na ulazu stadiona „Aleksandar Masleša“.</s><s>Gost Ratomira Mijanovića bio je Miloš Adžić, ispred organizacije „Srbi za Srbe“.</s> |
<s>Razgovori poslije predstave „MIROVNA MISIJA“</s><s>Predstava je rađena po tekstu mlade spisateljice, a mogao bi se nazvati slikama iz svakodnevnog života.</s><s>Pisan je u poludokumentarističkom maniru.</s><s>Imamo mladića koji se nalazi između dvije krajnosti života, koje su na neki način personfikacija s jedne strane neoliberalnog kapitalizma, a s druge strane patrijahalnog društva i svakodnevnice.</s><s>Glavni motivacioni faktor kod glavnog junaka je - kako promijeniti svijet.</s><s>Imamo vrlo rigidne predstavnike porodice koji imaju, naizgled, jasno definisane stavove o životu.</s><s>U nekom procesu koji je vrlo kratak, oni saopštavaju svoje unaprijed pripremljene ideje, koje im je usadila tradicija, rodilji, a koje se u jednom trenutku mijenjaju u percepciji novog života koji mladić želi da stvori sebi.</s><s>S jedne strane odsustvo ideje sugeriše satirično tragični fon, a s druge postoji fina razina na kojoj se može plasirati određena vrsta komičnog efekta, što reditelj povremeno u saradnji sa glumcima uspjeva da plasira vrlo dobro i što publika prihvata.</s><s>Na tragu bizarnih situacija koje nosi svaka scena se crpi dramska akcija, koja nije vidljiva na prvi pogled i tako komad izlazi iz poludokumentarističkog prosadea u teatarski.</s><s>Ovo je predstava o svakodnevnici u kojoj nema politike na eksplicitan način, u kojoj je socijalni kontekst vrlo kvalitetan, nema nekih egzitencijalnih problema.</s><s>Naizgled dosadan život, gdje može biti besciljno ga živjeti.</s><s>Postavlja se pitanje - ako postoje ideje, a za njih se nismo spremni izboriti, da li onda one i postoje i da li je komfor, kome se teži, u stvari, put u život bez smisla?</s><s>Mene ne interesuje pozorište koje se ne tiče našeg mentaliteta i nas.</s><s>Ovaj komad je metafora, on ne mora biti istinit, ali je slika i prilika onog što se dešava.</s><s>Svako brani svoj stav, a ne brani ga do kraja.</s><s>Ovaj scenario za neki film ili TV dramu mi je poslužio da ispričam jednu vrlo razumljivu priču, a iza koje će stajati podtekst.</s><s>U ovoj predstavi je sve rečeno, sve se vidi, svi su likovi iz svog karaktera rekli ono što misle, a na gledaocu je da procjeni gdje je istina između različitih mišljenja i porodičnih sukobljavanja.</s><s>Živimo u svijetu apsurda i gdje je sve apsurdno, neke nove vrijednosti prihvatamo ad hok, zaklinjemo se u čast i poštenje, a znamo šta iza toga stoji.</s><s>Manipuliše se našim životima bez obzira čime se bavimo.</s><s>Od apsurda ne možemo pobjeći.</s><s>Mi smo samo mučenici koji samo pokušavamo da dignemo glas.</s><s>Savremena, socijalna, naturalistička drama koja nosi orginalnu ideju.</s><s>Ovde postoji pojedinac protiv porodice i društva.</s><s>Veljko, ipak, uspjeva da ideju sprovode i on je svjetlo na kraju tunela.</s><s>To je prava drama koja ima katarzu, što je najvažnije.</s><s>Publika je gledala sebe, svoju porodicu.</s><s>Ansambl iz Bijelog Polja je uspio da ostvari svoj cilj.</s><s>Imaju ideju, što je uspjeh da predstava traje, a publici se dopada.</s><s>Šta više treba?</s><s>Zoran Đerić, dramaturg</s><s>Tekst je napisan još kada je autor Jovana Bojović bila student dramaturgije.</s><s>Dopada mi se kako je uspjela da pronađe simbolično junake koji mogu da predstavljaju likove iz svakodnevice, ali istovremeno, arhetip za likove od romantizma pa nadalje.</s><s>Jednostavno je sve urađeno i vrlo vješto je reditelj uspio da poveže rasute slike i predoči logičnu priču koja se dobro razvija i ide prema katarzičnom kraju, bez obzira koliko on bio apsurdan.</s><s>Istovremeno, to je jedino rješenje za bjekstvo.</s><s>Treba podjednako pohvaliti mlade glumce, kao i iskusne koji su pokazali da, zaista, vladaju scenom.</s><s>Predstava je pokazala i koliko jedan mladi autor može da bude zanimljiv i provokativan.</s><s>Publika je sjajno reagovala na predstavu, pa ansambl ima sve adute da bude zadovoljan.</s><s>Zbog sekvencioniranja falila je faza empatije i uživljavanja do kraja u scenama i ljubavi i sukoba u porodici, ali likovi crnogorske majke i oca su sjajni.</s><s>Lik oca, čini mi se, nije trebalo izmještati iz tradicionalnog, ali je reditelj želio da ukaže na mogućnost našeg laganog prestrojavanja i prihvatanja novih vrijdnosti, odnosno da se tradicionalne vrijednosti brzo pomjere i traže se neki novi ciljevi.</s><s>Ovo je jedan lijep pozorišni čin koji je razgalio publiku.</s> |
<s>Radoznalci - kutak za kreativni trenutak: Da život bude igra</s><s>Rojevi za pčelare početnike</s><s>Nakon navodnjavanja radiće se odvodnjavanje Mokrog polja</s><s>Danilo Kovač - najbolji prosvjetni radnik: Rad u učionici me ispunjava</s><s>Zadužbina svom kraju i narodu - Porodica Mirka Bokuna u Raptima sagradila parohijski dom: Blagosloven je onaj koji daje</s><s>Ove i druge teme iz privrede, kulture, sporta... čitajte u novom „Glasu Trebinja“ za marku i po.</s> |
<s>Praznik mimoze iz ugla našeg fotoreportera</s><s>Velika "Fešta mimoze, ribe i vina" održana je danas duž hercegnovske rivijere.</s> |
<s>– u 11:00 časova prijem za delegacije kulturnih i naučnih radnika i predstavnika izdavača iz Republike Srpske, studenate, nagrađene učenike, sportiste, te delegaciju Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske;</s><s>– u 12:00 časova prijem za delegacije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske, delegaciju Vlade Republike Srpske i predstavnike Republike Srpske u zajedničkim organima BiH, delegaciju Ustavnog suda Republike Srpske, delegacije pravosudnih organa Republike Srpske, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, kao i za delegacije boračkih organizacija Republike Srpske, penzionisanih generala Republike Srpske, Asocijacije stvaraoci Republike Srpske, delegacije udruženja vojnih penzionera Republike Srpske u OS BiH i Organizacije starješina Vojske Republike Srpske, te za delegaciju Ministarstva odbrane BiH.</s> |
<s>Konkurs za upis studenata na FPM u Trebinju</s><s>Za 12 studenata koji upišu jedan od studijskih programa Fakulteta za proizvodnju i menadžment Trebinje Grad Trebinje je obezbijedio 12 stipendija i to:</s> |
<s>U prodaji je novi broj lista „Glas Trebinja“!</s><s>- Trebinje obilježilo Dan oslobođenja: Zaslužnima priznanja Grada</s><s>- Američka ambasada donirala PCR aparat i opremu za Bolnicu Trebinje: Brži nalazi znače i brži oporavak kovid oboljelih</s><s>-Grad pomaže školarce sa sela: Za opstanak područnih škola</s><s>-„Hercegovinaputevima“ plaketa Vlade Srpske za najboljeg poreskog obveznika</s><s>- Služba za laboratorijska ispitivanja HET-a: Analiza vina u efikasnom roku</s><s>- Nova donacija trebinjske porodice Galeb iz Amerike: Pomoć socijalno ugroženim</s><s>- Spomen na ruske vojnike poginule na Klobuku</s><s>- Narodna biblioteka digitalizuje svoje najvrijednije zbirke: Novi život starih knjiga</s><s>- Upoznajte Milana Jankovića- studenta generacije Mašinskog fakulteta u Beogradu: Nauka kao porodični poziv</s><s>Ovo su samo neke od zanimiljivih priča koje možete pročitati u novembarskom broju „Glasa Trebinja“, za samo 1,5 KM...</s> |
<s>- Kad je muzika više od muzike: Upoznajte hor „Bubamarac“</s><s>- Sanja Žarković pobjednik kviza „Stigni me ako znaš“: Izlazak iz zone komfora</s><s>- Numizmatička zbirka Bojana Anđelića: Novac kao neiscrpna riznica priča</s> |
<s>Ovo su kandidati SNSD za izbornu jedinicu 9</s><s>Kako Hercegovina press nezvanično saznaje od izvora u vrhu stranke, u trku za narodne poslanike iz izborne jedinice 9 ići će Luka Petrović generalni sekretar SNSD i predsjednik Gradskog odbora Trebinje koji je i nosilac liste.</s><s>Trebinjce će predstavljati i ugledni profesor i predsjednik trebinjske Skupštine Dragoslav Banjak.</s><s>Dres dama braniće Milica Ijačić na mjestu broj dva, i dosadašnja poslanica u NSRS Valerija Lakić.</s><s>Još jedan provjeren i respektabilan kadar iz ove partije siguran je i pouzdan izbor i stranke i glasača.</s><s>Ilija Tamindžija, kao najaktivniji u najproduktivniji poslanik SNSD iz ove regije ide na četvrti mandat.</s><s>Bilećani su se odlučili da kandiduju Radovana Vukovića koji je dobio podršku vrha stranke.</s><s>Na listi će se naći i doktor Nenad Lalović iz Foče, Darko Andrić iz Višegrada, Aleksije Grgur iz Gacka.</s><s>Ljepši pol predstavljaće i Isidora Novaković, Marija Kajević i Jelena Čančar.</s><s>Iz ove izborne jedinice očekuju odličan izborni rezultat i sugurnih 3 do 4 mandata.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske obišla Petrinju</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović obišla je danas u Petrinji, zajedno sa vladikom gornjo-karlovačkim Gerasimom, Hram Svetog Spiridona Čudotvorca.</s><s>Predsjednica Republike Srpske položila je cvijeće i zapalila svijeću na mjestu gdje je u katastrofalnom zemljotresu stradala trinaestogodišnja djevojčica Laura Cvijić.</s> |
<s>- Donacija američkih Srba onkološkom odjeljenju Bolnice Trebinje – Laminarna komora i infuzione pumpe</s><s>- Voda stiže u Poljice Petrovo - Ne daju svoju starinu</s><s>- Radovi u Muzeju Hercegovine – Dučićev legat u novom ruhu do početka turističke sezone</s><s>- U čarobnom dječijem svijetu - Vaspitačice velikog srca</s><s>- Trebinje biralo najbolje sportiste za 2021. godinu - Najviša priznanja Marku Šukoviću i košarkašima „Leotara“</s> |
<s>Razvojna agencija Republike Srpske do sada je organizovala 7 ciklusa Akcelerator programa u Banjoj Luci, Prijedoru, Bileći, Trebinju, Palama, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Ugljeviku.</s><s>Porogram je uspješno završio 101 polaznik, a najboljim poslovnim idejama dodijeljeno je 50 nagrada vrijednosti više od 90.000 KM.</s> |
<s>MUZIČKI I SCENSKI PERFORMANSI OŽIVJELI ULICE</s><s>Cjelokupan projekat je, kako kaže režiser i organizator ovog programa Vladimir Putnik, osmišljen prije nekoliko godina, kada su, osim glumaca, nastupali i artisti, mađioničari.</s><s>„Bilo je to jako atraktivno, ali nas je malo omeo i finansijski momenat, pa smo se dogovorili da svaka ekipa pripremi po neki svoj program, te su se realizovale i lutkarske predstave, i predstave za djecu.</s><s>Trebinjci se sigurno sjećaju i Alvina i vjeverica, sa velikim, ogromnim lutkama, što je bilo jako atraktivno, kao i prošle godine kada smo imali papirne lutke koje su bile vrlo zanimljive i za strance“, prisjetio se Putnik.</s><s>Kaže da je za ovu godinu takođe pripremio nešto novo, pokušavajući da angažuje mladu glumačku ekipu, studente glume iz Kosovske Mitrovice, Univerziteta Priština, koji će, takođe zbog finansijskog momenta, u Trebinju boraviti samo u posljednja dva dana, ali će, i u ta dva dana, nastupati u Starom gradu, po trgovima i ulicama.</s><s>„Oni imaju i plesove, pjesme i na kraju će učestvovati u of programu sa cjelovečernjom predstavom“, dodaje Putnik, obašnjavajući da očekuje mnogo od plesa i muzike studenata prištinskog Univerziteta, jer oni to rade i u nastavnom planu i programu, ali su i inače mladi i razigrani, što će, zajedno sa njihovim kostimima, uveseliti i mlade i stare u Trebinju.</s><s>Iako se još uvijek zagrijavaju izvođači na „Ibijevom ćošetu“, kako je u početku nazvan ovaj dio pratećeg programa koji se izvodi na gradskim ulicama, Putnik podsjeća da su se festivali u Trebinju i Bugojnu u jednom danu preklopili, pa se prava dinamika i bolji sadržaji tek očekuju.</s><s>U dosadašnjoj realizaciji ovog programa, kako kaže, srećom nije bilo poteškoća, veliku pomoć ima od kralja Ibija – trebinjskog glumca Darka Kurtovića, koji svakodnevno nastupa, a ljudi u Trebinju su, ističe, scene na otvorenom prihvatili izvanredno, tako da sve ide u dobrom smjeru.</s><s>„Kada se to shvati kao jedan sastavni dio festivalske atmosfere – onda to ide glatko i ekipe igraju sa zadovoljstvom“, dodaje Putnik.</s><s>On je napomenuo da su se i drugog dana na „Ibijevom ćošetu“ dešavale neke zanimljive i neobične stvari, a u pitanju su aforizmi kazivani na otvorenom, u Dučićevoj ulici.</s><s>„Imali smo prvi put odlomak iz knjige aforizama Dragana Koprivice, koje je on govorio, a sve je bilo prošarano songovima i muzikom, tako da se nadam da je sve i publici bilo zanimljivo“, istakao je na kraju Putnik.</s> |
<s>Bobo Vučur: „Ja živim muziku i uz muziku...“ (AUDIO)</s><s>Ovako je govorio naš kolega, pijanista i kompozitor i dugogodišnji muzički urednik Radio Trebinja Bobo Vučur, koji je preminuo na današnji dan prije godinu dana.</s><s>Ostavio je dubok trag u kulturi našeg grada, bio je najautentičniji trubadur našeg grada, Trebinjac koji je sav svoj, rijetko viđen muzički talenat, nesebično i decenijama, poklanjao svom Trebinju, bivajući i vrsni pijanista i kompozitor, kapelnik gradske muzike, omiljeni direktor Muzičke škole, umjetnički direktor dječijeg muzičkog festivala „Zvon zvonke pjesme“, dirigent dječijeg hora, neko bez čije je muzičke pratnje i virtuoznosti na klaviru bilo nezamislivo iole značajnije kulturno dešavanje u gradu.</s><s>U svojoj drugoj kući, radiju, bio je divan kolega, koji nas je uveseljavao svakog dana.</s><s>Bez njega, kao i na žalost, drugih preminulih kolega, ni redakcija više nije ista, ali će svi oni i dalje živjeti u našim sjećanjima, anegdotama, u našim srcima.</s><s>Poslušajte emisiju „Stil života“, u kojoj je gost koleginice Maje Begenišić bio upravo naš Bobo.</s> |
<s>Plivači KVS „Leotar“ uspješni na Prvenstvu BiH</s><s>Proteklog vikenda plivači KVS „Leotar“ učestvovali su na Ljetnjem prvenstvu Bosne i Hercegovine u plivanju za 2022. godinu.</s><s>Prvenstvo je održano na Gradskom olimpijskom bazenu u Banjaluci u organizaciji PS BiH a tehnička organizacija bila je dodjeljena plivačkim klubovi iz Banja Luke, PK Olimpu i PK 22 Aprilu.</s><s>Prvenstvo je održano po principu kvalifikacije i finale.</s><s>U jutarnjem dijelu programa plivale su se kvalifikacione trke a u popodnevnom dijelu finalne trke za odličja.</s><s>Klub vodenih sportova „Leotar“ na državnom prvenstvu u Banja Luci su predstavljali Igor Kundačina (2008), Ognjen Ćurić (2007), Jovan Vukoje (2005) i Filip Piljević (2005).</s><s>Na banjalučkom GOB-u plivači su osvojenim medaljama i otplivanim rezultatima potvrdili svoj kvalitet.</s><s>Igor Kundačina osvojio je bronzanu medalju u disciplinama 100m leđno, 50 m leđno i 200m prsno i u štafeti 4×50m slobodno, Ognjen Ćurić osvojio je bronzanu medalju u štafeti 4×50m slobono, Jovan Vukoje se okitio bronzanom medaljom u štafeti 4×50 m slobodno, takođe Filip Piljević je bio član štafete KVS „Leotar“ koja je osvojila bronzanu medalju u disciplini 4×50m slobodno u juniorskoj kategoriji.</s><s>Treba istaći da su u juniorskoj štafeti za KVS „Leotar“ plivali kadet - Igor i ml.junior Ognjen koji su tri, četri godine mlađi od juniora.</s><s>Pored osvojenih medalja uspjeh plivača KVS „Leotar“ na ovogodišnjem ljetnjem prvenstvu se ogleda u velikom broju finalnih trka i nizu ličnih rekorda.</s><s>„Naši plivači su se na ovogodišnjem ljetnjem državnom prvenstvu isplivali veliki broj ličnih rekorda, pomjeraju svoje rezultatske granice i na tome im iskreno čestitam.</s><s>Pred nama je ljetnja sezona, treninzi na otvorenom bazenu i obuka neplivača u kompleksu zatvorenog bazena.</s><s>Očekuju nas nova takmičenja sa kojih očekujemo nastavak napredka naših plivača“, ističe Veljko Piljević, trener u KVS Leotar.</s><s>U pet starosnih kategorija učešće je uzelo 281 plivač iz 23 kluba, od čega 161 u muškoj i 120 u ženskoj kategoriji.</s> |
<s>Najava za II Forum dijaspore, 30. i 31. maj 2019. godine</s><s>Drugi Forum dijaspore održaće se, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, od 30. do 31. maja 2019. godine u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.</s><s>Program II Foruma dijaspore za četvrtak, 30. maj 2019. godine:</s><s>17.00 časova – otvaranje II Foruma dijaspore;</s><s>17.45 časova – Panel 1: Očuvanje nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta dijaspore«Uloga institucija Republike Srpske, Srpske pravoslavne crkve i nevladinih organizacija u očuvanju nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta Srba u inostranstvu: prijedlozi ideja, aktivnosti i strategija za očuvanje i promovisanje jezičkog, kulturnog i duhovnog nasljeđa Srba u inostanstvu»</s><s>Napomena: Izjave za medije predviđene su prije otvaranja II Foruma dijaspore.</s><s>Molimo predstvanike medija da dođu u Administrativni centar Vlade Republike Srpske u 16.30 časova.</s><s>09.00 – Panel 2: Dijaspora za razvoj Srpske «Značaj dijaspore za održivi ekonomski rast i porast zaposlenosti u Republici Srpskoj»;</s><s>11.00 – Panel 3: Dijaspora za 21. vijek «Novi koncepti umrežavanja i nova dijaspora; digitalno povezivanje matice i dijaspore i uloga mladih kao nosilaca razvoja i promocije Republike Srpske i Srba u svijetu »;</s><s>13.30 časova – Predstavljanje Strategije za saradnju sa dijasporom Republike Srpske;</s><s>14.30 časova – Zatvaranje II Foruma dijaspore.</s><s>Napomena: Izjave za medije predviđene su nakon zatvaranja II Foruma dijaspore.</s> |
<s>NAJUSPJEŠNIJI UČENICI KOD NAČELNIKA OPŠTINE</s><s>Kao i prethodnih godina, načelnik opštine Pelagićevo, Simo Stakić, upriličio je prijem za Marka Lazarevića, učenika 58. generacije OŠ "Vaso Pelagić" i dobitnika diplome "Vuk Karadžić" i Jovanu Semizović, dobitnice diplome "Vuk Karadžić", zajedno sa njihovim roditeljima.</s><s>Načelnik Stakić je istakao da učenici, po završetku Osnovne škole, u nastavku svog školovanja uvijek su među najboljima i dostojno promovišu opštinu Pelagićevo.</s><s>Za najusšpješnije učenike obezbjeđene su povlastice u prevozu, za narednu školsku godinu, kao novčani podsticaj.</s><s>Na prijemu su se zahvalili nagrađeni učenici, kao i Željana Šljokić, pedagogica OŠ "Vaso Pelagić" u Pelagićevu.</s> |
<s>Razgovori poslije predstave „GOSPOĐICA JULIJA“</s><s>Predstava je izvanredna.</s><s>Danas se pozabaviti „Gospođicom Julijom“ je velika hrabrost.</s><s>Reditelj je pokušao da je savlada nekim svojim sredstvima.</s><s>Upotreba pozorišta sjenki, koja se odnosi na ključnu scenu, koja se ne događa, a koja treba da ispuni prazan prostor, je vrlo vješta.</s><s>Vidi se ekpresija pozorišta sjenki koju je reditelj upotrijebio.</s><s>Ovo ostvarenje uspijeva u svim elementima pozorišne predstave i nimalo ne izdaje Strindberga.</s><s>„Gospođica Julija“ će uvijek biti izazov za mlade ljude i mlada pozorišta.</s><s>Mislim da je ovo do sada, nesumnjivo, najbolja predstava na Festivalu festivala i može da zadovolji ukuse profesionalnog teatra.</s><s>Amateri iz Kule su se dobro rvali ili prilagodili tekstu i imao sam utisak da gledam profesionalnu predstavu.</s><s>Žao mi je što u pojedinim trenucima nisu bili dovoljno jasni i trebalo bi povesti računa o dikciji i izdržavanju glasova do kraja replika.</s><s>Ovo je mali minus da bi predstava bila zaokružena.</s><s>U ostvarenju se izdižu dvije moćne kreacije, sukob dva lika, muškog i ženskog.</s><s>Postojao je sjajan dramski sukob na sceni u kome se vidjelo da su glumci živjeli uloge.</s><s>To je prvi put da sam taj nivo takvog uživljavanja doživio između muške i ženske uloge.</s><s>Reditelj je dozvolio da, prije svega, ovo bude glumačka predstava, dajući puni prioritet žestokom okršaju u tri lika.</s><s>Sukob su iznijeli izvandredno i na liniji priče o ljubavi u svim staleškim razlikama.</s><s>Ovo je najveće osvježenje na Festivalu i uživao sam kao u pravoj profesionalnoj predstavi.</s><s>Divim se igri, energiji i svemu ostalom, kako su završili posao.</s><s>Izgledalo je kao pravo profesionalno pozorište.</s><s>Mnogo mi se dopala gluma Milice Bukvić, ovo je prava, velika predstava.</s><s>Svako pozorište, i ono najprofesionalnije - drži entuzijazam.</s><s>Jedino se tako može održati pravo pozorište, sve ostalo se brzo rasipa, i u tom smislu podržavam amatere iz Kule.</s><s>Luka Kecman, teatrolog</s><s>Čestitam mladim glumcima iz Kule.</s><s>Glumci su uradili svoj posao najbolje što su mogli i dali sve od sebe.</s><s>Reditelj je bio u obavezi na svojevrsnu glumačku klackalicu koja postoji kod Strindberga, između gospođice Julije i Žana.</s><s>Mislim da je ovdje Žan bio dominantan i radili su to odlično.</s><s>Dobro je što je za sve vrijeme trajanja predstave publici držana pažnja, a predstave sa dva ili tri glumca je jako teško igrati.</s><s>Strindberg nije razriješio kraj, a kod amatera iz Kule smo vidjeli vrlo ekplicitno rješenje.</s><s>Glumcima sve čestitke.</s><s>Čestike ansamblu iz Kule.</s><s>Srbijanske predstave posmatram posebnom lupom.</s><s>Igrati Strindberga je izuzetno teško i dobro su se borili s tim.</s><s>Uočio sam neke padove i mogli su je, možda, skratiti desetak minuta, ali su imali odličan foto finiš.</s><s>Od ansabala iz Srbije se uvijek mnogo očekuje na ovom Festivalu festivala, pa mi apetiti nisu skroz zadovoljeni.</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.