text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>Dio Gorice bez vode</s><s>Radnici JP “Vodovod” angažovani su na otklanjanju kvara na vodovodnoj mreži u naselju Gorica, u ulicama Nikšićki put, Dr Draga Perovića i Lastvanska, a vodosnabdijevanje će biti prekinuto do 15 časova.</s><s>Dodatne informacije - na broj dežurne službe “Vodovoda”: 059/220-711</s> |
<s>Region i Svijet</s><s>Preminuo ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski, potvrđeno RTS-u u Ministarstvu inostranih poslova.</s><s>Bio je urednik emisije Lazanski-Direktno na ...</s><s>Odluku Skupštine Crne Gore o rezoluciji o Srebrenici doživljavam apsolutno kao neprijateljski čin, rekao je za RTRS Milorad Dodik, srpski član i predsjedavajući ...</s><s>Food Expo - Greece Digital, vodeći sajam hrane i pića u Jugoistočnoj Evropi, počeo je juče i trajaće do 18. juna.</s><s>Uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj, na sajmu će ...</s><s>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovan je ordenom Prepodobnog Prohora Pčinjskog povodom 950 godina postojanja manastira i za pokroviteljstvo ovog jubileja. ...</s><s>U Savjetu bezbjednosti UN održana je sjednica na kojoj je predstavljen izvještaj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.</s><s>Predsjednik ...</s><s>Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa delegacijom Republike Srpske.</s><s>Pomenutu delegaciju predvode predsedavajući Predsedništva BiH Milorad ...</s><s>Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve izabrao je danas Njegovo preosveštenstvo episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija za mitropolita ...</s><s>Naplata putarine na dionici Meljine – Petijevići, na putu Trebinje - Herceg Novi, biće ukinuta u ponedjeljak, saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan ...</s> |
<s>Obavještenje za medije</s><s>Povodom obilježavanja 200. godišnjice grčkog ustanka i početka borbe za nacionalno oslobođenje večeras će od 19.00 časova bojama grčke zastave biti osvijetljena Palata Republike.</s> |
<s>Region i Svijet</s><s>Episkop diseldorfski i cele Nemačke Grigorije Durić saznao je danas, dok je služio liturgiju povodom obeležavanja Badnjeg dana, da je njegova majka Savka preminula. ...</s><s>Vlada Srbije, na inicijativu predsjednika Vučića, donijela je odluku da upupti pomoć Hrvatskoj u iznosu od milion evra, za saniranje posljedica zemljotresa.</s><s>Članovi ...</s><s>Skupština Crne Gore usvojila je, u dva i po časa poslije ponoći, izmjene i dopune Zakona o slobodi veroispovijesti.</s><s>Za to je glasao 41 poslanik vladajuće većine, ...</s><s>U Srbiju se od danas može ući samo uz negativan pi- si-ar test, ne stariji od 48 časova.</s><s>Za državljane Srbije, koji nemaju taj test, biće obavezan desetodnevni ...</s><s>Patrijarh srpski Irinej sahranjen je u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru.</s><s>Prethodno je zaupokojenu liturgiju sa opjelom blaženopočivšem patrijarhu služio ...</s><s>Od utorka 17. novembra, u periodu od 21.00 do 5.00, neće moći da radi ništa osim apoteka, benzinskih pumpi i servisa koji se bave kućnom dostavom hrane, stoji u uredbi ...</s><s>U kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici danas je sahranjen mitropolit crnogorski primorski Amfilohije.</s><s>Ispred Hrama se okupio veliki broj ...</s> |
<s>Podrška ERS brojnim kolektivima i udruženjima iz Hercegovine</s> |
<s>Velež pao u Policama</s><s>Golove su postigli Santrač u 43. minutu i Dujaković u 83. minutu, a Vehabović u 59. za Velež.</s> |
<s>Obavještenje za medije</s><s>Povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave večeras će od 20.00 časova Palata Republike biti osvijetljena bojama srpske zastave.</s> |
<s>Leotar nadigrao Borac</s><s>Gosti su prvi period riješili u svoju korist 17:24, ali su Trebinjci do poluvremena preokrenuli rezultat i sa pola koša prednosti otišli na odmor.</s><s>Nošeni navijanjem sa tribinama puleni Marka Ičelića pitanje pobjednika riješili su u trećem periodu.</s><s>Lužaić, Šakotić, Jeftić.... su slavili sa 29:23 i sa +7 ušli u posljednji period.</s><s>Borac se nije predavao, ali osim časnog poraza snage za preokret nisu imali.</s><s>Izgubili su 83:79.</s><s>Kod Leotara Lužaić je postigao 18, Šakotić i Jeftić po 15, Krtinić 10.</s><s>Kod Borca najefikasniji su bili Boldvin sa 26 i Cuningem sa 15 postignutih poena.</s> |
<s>Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je danas da prenošenje virusa korona putem vazduha može da se dogodi tokom medicinskih postupaka, tokom kojih se ...</s><s>Povratak lobanja dolazi u trenutku kada se u svijetu sve više preispituje nasljeđe kolonijalizma.</s><s>Lobanje alžirskih boraca kojima su francuske kolonijalne snage ...</s><s>Jutjub kanal “Kings and Generals” poznat je po animiranim prikazima svih značajnijih sukoba i događaja iz istorije svijeta.</s><s>Uz kratak film, autori daju i objašnjenja ...</s><s>U Evropi, a kasnije u cijelom svijetu, u upotrebi su nazivi mjeseci ustanovljeni u kalendaru starog Rima prije više vijekova.</s><s>Međutim, ti nazivi su nedosljedni i sami ...</s><s>Prema podacima ambasade SAD, prvi Srbin koji se zvanično doselio u ovu državu bio je Đorđe Šagić, kasnije nazvan Džordž Fišer (Đorđe “Ribar”).</s><s>Nakon kraha Prvog ...</s><s>Ljeto ove godine za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte počinje večeras u 23.45 sata.</s><s>U isto vreme, 172. dana u godini, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti ...</s><s>Bilo bi previše i od istoričara očekivati da se zanimljivost o bratimljenju Petra Petrovića Njegoša i Ali-paše Rizvanbegovića više spominje.</s><s>U postojećim društvenim, ...</s><s>Novi dokazi i istorijske činjenice nam govore o tome kako su mnogi izumi koji su promijenili svijet pripisani pogrešnim ljudima.</s><s>Baš kao i danas, i u prošlosti se ...</s><s>Jedna mašina koja "imitira" sunce i suši ljekovito, hercegovačko bilje.</s><s>Jedna poskupa kirija u Bijeljini i novi kontingent farbi za kosu.</s><s>Nekoliko laptopa za školu ...</s><s>Veliki francuski maršal Uber Ljte jednom je rekao svom vrtlaru da posadi drvo.</s><s>Vrtlar je prigovorio da drvo raste sporo i da neće dosegnuti punu zrelost još stotinu ...</s><s>Đumbir, med i limun kao lijek su svoju efikasnost pokazali davnih dana.</s><s>Pozitivna iskustva doprinijela su tome da danas gotovo svako ima malo đumbira u bilo kojem ...</s> |
<s>Večeras u of-programu</s><s>Sve fotografije su snimili članovi Foto-kino kluba Trebinje: Dušan Vuković, Igor Dutina, Jovan Vidaković, Žana Gluhović, Slavenko Vukasović, Predrag Mucović, Željko Keko Budimir i Radovan Dangubić, a najuspješnijim autorima biće dodijeljene diplome.</s><s>Kulturni centar, poslije 22:30</s><s>Klub mladih IKS/OKS Boljevci Vladimir Đurđević: NE IGRAJ NA ENGLEZE Reditelj: Bora Nenić</s><s>Igraju: Janko Maglovski (Bule), Bojan Vukenović (Piksi), Milan Milošević (Paun) Svetlo i ton: Tomislav Vuk Jovanović i Čedo Milojević Šminka: Snežana Mileusnić</s><s>O PREDSTAVI</s><s>Predstava „Ne igraj na Engleze“ je priča o tri nerazdvojna druga, koji su nerazdvojni od detinjstva a u čiji život se uvukao jedan veliki porok - kocka (tačnije sportska kladionica).</s><s>Cela radnja se zasniva na njihove tri životne priče koje su potpuno različite.</s><s>Bilo kako bilo, i ovoga puta oni se po običaju nalaze u stanu kod Pauna vikendom da prate rezultate i tada shvataju da za veliki novac sva trojica čekaju istu utakmicu ali različite znake (x-x, x-1 i x-2).</s><s>Tada počinje zaplet i tada sva trojica shvataju da i nisu baš toliko dobri drugari, i tu se otkrivaju razne priče iz detinjstva o kojima do tada nisu ni pričali i to veliko drugarstvo se raspada zbog kocke...</s><s>O POZORIŠTU</s><s>BAG Teatar Boljevci je jedino amatersko pozorište koje funkcioniše na teritoriji opštine Surčin.</s><s>Osnovano je 2009. godine.</s><s>Od osnivanja pa do sad, zbog finansijske situacije u kulturi uopšte, funkcionisali smo kao sekcija pri Kulturno-umetničkim društvima: KUD „Sladkovič“, KUD „Branko Radičević“, Klub mladih IKS-OKS i drugi, a od naredne godine bi trebalo da nastupamo samostalno pod svojim imenom - BAG Teatar Boljevci.</s><s>Za ovo kratko vreme postojanja uradili smo tri predstave i sve tri i danas aktivno igramo.</s><s>To su : „Fleka“, po tekstu Aleksandra Novakovića, a u režiji Bore Nenića; "Večera budala" ,Fransis Veber, režija Bora Nenić i "Ne igraj na Engleze", Vladimir Đurđević, režija takođe Bora Nenić.</s><s>U planu nam je i nova predstava za narednu sezonu, ali to je sve još u pripremi.</s><s>Sa ovim predstavama smo nastupali i nastupamo na festivalima po Srbiji sa velikim uspehom o čemu svedoči i veliki broj nagrada koje smo dobili.</s><s>Kulturni centar, nakon ponoći DODJELA NAGRADA I SVEČANO ZATVARANjE FESTIVALA</s><s>Svečana dodjela Zlatnih maski i ostalih priznanja Festivala festivala očekuje se oko ponoći, a ovogodišnju smotru svečano će zatvoriti gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević.</s><s>Stručni žiri u sastavu: Raško V. Jovanović, književnik i teatrolog, predsjednik i članovi: Željko Hubač, dramski pisac i Lea Obradović, reditelj, najboljima će večeras dodijeliti nagrade Festivala - Zlatne maske, a po svojoj slobodnoj procjeni, može dodijeliti i Diplome festivala pojedinicima i kolektivu - za one kategorije u umjetničkim dometima koje nisu predviđene za nagrađivanje Zlatnim maskama.</s><s>Zlatne maske se dodjeljuju za: najbolju predstavu u cjelini, najbolje rediteljsko ostvarenje, najbolju mušku i žensku ulogu, najbolju mušku i žensku epizodnu ulogu, najbolju scenografiju, kostimografiju, najbolju autorsku muziku ili dobar izbor muzike u funkciji predstave i najbolju kolektivnu igru.</s><s>Biće dodijeljena i nagrada Žirija publike za najbolju predstavu Festivala festivala, koji je radio u sastavu: Ljiljana Perović, predsjednik i članovi: Zoran Milošević, Miljan Vuković, Božidar Stajčić i Jelena Prtilo.</s> |
<s>Večeras počinje ljeto</s><s>Sunce u Beogradu izlazi u 4.52 sata, a zalazi u 20.27 pa će, obdanica trajati 15.35 časova, a noć svega 8 sati i 25 minuta.</s> |
<s>Vijek POLjIČKE ĆUPRIJE</s><s>Ovako je Ivo Andrić pisao o mostovima i divio se njihovim neimarima, čiji naum i znanje spajaju obale i ljude.</s><s>Obilježavajući mjesto „na kome je čovek naišao na zapreku i nije zastao pred njom“, svi oni su vrijedni pažnje jer jednako ispovijedaju „večitu i večno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim duhom, očima i nogama...“.</s><s>Prije jednog vijeka čovjekova želja da savlada i premosti ono što se ispriječilo njegovom životu i potrebama - prvi put je spojila i dvije strane Popovog polja.</s><s>Dvije obale „zavađene“ Trebišnjicom, nestalnom i neukrotivom, rijekom što je težacima ovoga kraja bila i život i velika nevolja, jednako im otimala koliko i davala.</s><s>Ono što generacijama oskudan život nije mogao da priušti, postalo je tada moguće, zajedničkim trudom naroda Popova a ponajviše zalaganjem najviđenijeg među njima – Petra Pera Ivaniševića (1878-1961.), pedagoga i nacionalnog radnika, ovdašnjeg političkog prvaka iz vremena kraljevine, narodnog poslanika a najposle i bana Zetske banovine.</s><s>Nad rijekom kod njegovog rodnog Poljica, građen u jednom luku od hercegovačkog kamena - zabijelio se most, prvi koji se spojio ljude sa dvije strane polja...</s><s>„OD TESANA KAMENA, KAO SALIVEN“</s><s>Petar Vukojević, rodom iz susjednih Sedlara, pamti još iz dječačkih dana šta su o gradnji poljičke ćuprije i Petru Ivaniševiću kazivali stariji.</s><s>Njegova baba bila je iz kuće zetskog bana pa su te priče dragocjen dio porodične istorije - i danas ih doživljava i kazuje drugima sa posebnim emocijama.</s><s>U porodičnoj zaostavštini ostalo je i nešto fotografija i pisama babinog strica Pera.</s><s>Petar Vukojević</s><s>„Prelaza mostom nigdje nije bilo nego u Trebinju, pa se preko vode išlo barkama.</s><s>Bile su velike te barke, na njima su mogli i volovi da se prevoze.</s><s>Jer Popovo polje je tada tonulo - mi smo to zvali blato.</s><s>Kada bi se voda povukla moralo se odmah orati i sijati, ako zakasniš i tri dana kao da ništa radio nisi.</s><s>Naši su u Sedlarima od deblova napravili splav, širine tri a dužine bar osam metara, koji su ljudi zvali lađa.</s><s>Na nju je moglo da stane i po nekoliko pari volova, uz njih i težaci koji su išli na rad, sijeno za volove...“, kazuje nam Vukojević.</s><s>U svojim memoarima Petar Ivanišević kaže da „od Trebinja do Hutova nije nikada bilo ni mosta ni broda“.</s><s>Te slike težačke muke, koje je iz djetinjstva sa sobom u svijet ponio iz rodnog sela, morale su ga poslije, kada je stekao ime i ugled, iznutra pritiskati da nešto učini za svoj zavičaj.</s><s>Pamti se, nastavlja Vukojević, da je trudom i zalaganjem Petra Ivaniševića, tada uglednog prosvjetnog radnika na početku političke karijere, izradnju novcem podržala ondašnja vlada, ali i da su u poduhvatu učestvovali, što novčanim prilozima što nadnicama, i mještani svih okolnih sela, kojima je prelaz na ovom mjestu bio važna životna potreba.</s><s>„Ćuprija je završena te iste godine.</s><s>Ali nije zidana cijelu tu godinu.</s><s>Polje tone šest mjeseci, naredna tri mjeseca voda se povuče, ali ostane rijeka.</s><s>Kad i rijeka presuši onda se moglo graditi – samo ta tri preostala mjeseca.</s><s>Za toliko je i napravljena.</s><s>I to u ono vrijeme, kada se radilo 'pješke' tehnikom, građevina podupirala drvenim gredama...</s><s>Pripreme jesu počele ranije.</s><s>Trebalo je vaditi kamen i klesati ga u mjeru.</s><s>On je vađen u blizini, ispod brda, pa je vožen željeznicom na mjesto gdje je građena ćuprija“, kazuje nam Vukojević.</s><s>Godina gradnje uklesana u kamen mosta</s><s>Stariji su upamtili i imena glavnih inženjera, navodno oca i sina, ali je kod našeg sagovornika o tome ostalo samo nejasno sjećanje - da su bila mađarska.</s><s>Na gradnji mosta, kao projektant, izvođač ili nadzor, bio je angažovan i inžinjer iz Sarajeva Josip Misilo, čija je porodica čuvala i fotografije iz vremena gradnje ćuprije.</s><s>Slučaj je udesio, nastavlja Vukojević, da se i za njih sazna, fotografije su prije ovog rata stizale i do Trebinja, ali niko za njih tada nije bio zainteresovan da ih umnoži i sačuva.</s><s>Neobavljena posla vraćene su u Sarajevo, gdje im se uz posljednji rat zametnuo svaki trag.</s><s>Ono što je izvjesno, ćupriju su zidali domaći majstori u kamenu, po kojima je popovska vala bila nadaleko čuvena.</s><s>„U Popovu je vazda bilo majstora koji su kamenom radili.</s><s>A glavni poslovođa bio je izvjesni Nikola Crnogorac iz Tulja.</s><s>On je bio građevinski preduzimač u Dubrovniku.</s><s>Stari su pričali da se zidalo istovremeno sa oba kraja ćuprije.</s><s>Pa se nisu mogli načuditi kad im je rečeno da to obustave i krenu zidati po sredini luka, jer bi valjda grede što podupiru građevinu, zbog bočnog pritiska, znale da iskoče...</s><s>Interesantno je da je rijeka premoštena u jednom luku.</s><s>Ovo je jedina ćuprija na Trebišnjici koja je iz jednog luka sagrađana.</s><s>A dužina sa kraja na kraj joj je 52 metra.</s><s>Tokom posljednjeg rata i tenkovi su ćuprijom prelazili.</s><s>A da ne govorimo o tome koliki je pritisak vode izdražala.</s><s>Kad bi bilo veliko blato i po tri metra vode je iznad nje bilo...“, kazuje nam Vukojević.</s><s>Pamti i kazivanja starih da je most je završen u gospojinskom postu, dakle u mjesecu avgustu, kada je bilo i svečano otvaranje.</s><s>„Veliko slavlje je bilo.</s><s>Mnogo se naroda skupilo iz svih okolnih sela, a zavrtio se i vo.</s><s>Prvi su preko mosta prešli svatovi, e sad - da li je mlada bila iz Mrkonjića pa otišla na Dobromire, ili je bilo obrnuto, to ne znam“, kazuje nam Vukojević.</s><s>Želja Petra Ivaniševića se ispunila: most „od tesana kamena, kao saliven“ pružio se nad Trebišnjicom.</s><s>Ali je nije i ukrotio.</s><s>„Istina, kada je leto most je bez vode, a kada je blato zimi most je pod vodom“, zapisao je Ivanišević u memoarima.</s><s>Još će decenijama, sve do izgradnje hidrosistema, stihija vode određivati život popovskih težaka.</s><s>Misiru hercegovačkog krša donosiće plodan mulj a otimati mukom stečenu ljetinu.</s><s>A ljudi će, kad nastupi blato, i dalje nemoćno gledati na drugu obalu...</s><s>OD POLjICA – PREKO JENE, SKOPLjA, PARIZA...</s><s>Nemaš više koga ni pitati, a ono što nije zapisano, kao da se nije ni desilo - kaže naš sagovornik kad razgovor krenu o Petru Ivaniševiću.</s><s>I zaista, za njegovog života i službovanja o njemu nije niko pisao, a poslije, u socijalističkoj Jugoslaviji, o zaslužnim političkim prvacima kraljevine pisati nije mogao ni ko je htio.</s><s>Srećom, Ivanišević je sam ostavio svjedočanstvo o sebi – već pomenute memoare u rukopisu „Uspomene i doživljaji“, koji su čuvani u arhivu SANU, a štampani tek 2001. godine.</s><s>I kasnijim istraživačima, čiji rad smo koristili za potrebe ovog teksta (R.P. Vukašinović, „Biografije istaknutih Trebinjana od 16. do početka 20. vijeka“, Glas Trebinja, 2013.) banovi memoari bila su i jedina litaratura.</s><s>„Uspomene i doživljaji“ mnogo su više od autobiografije: pišući o sebi – Ivanišević je živo i slikovito opisivao i sva zbivanja oko sebe, ostavljajući istoriografiji zanimljivo i dragocjeno svjedočanstvo o svom vremenu, ljudima i događajima...</s><s>Memoari otkrivaju buran i sadržajan život, dostojan avanturističkog romana.</s><s>Život kakav uostalom mogu imati samo ljudi koji se ne mire sa svojim mjestom i okolnostima.</s><s>A koji su za svoga vijeka, neračunajući stranstvovanja, na svojoj zemlji i među svojim narodom predeverali pet država, čitav niz njihovih dinastija i režima, dva balkanska i dva svjetska rata...</s><s>Iz rodnog Poljica u svijet se otisnuo još kao dječak.</s><s>Najprije u Mostar u osnovnu školu, pa u Sarajevu na gimnaziju, koju je, opet, završio u Beogradu, zaputivši se u Srbiju, bez naročitog plana i igdje ikoga svog, vjerujući odnekud da tamo jedva čekaju da prime kakvog sirotog mladića iz Hercegovine.</s><s>Poslije mature na Učiteljskoj školi nije mogao do službe u svojoj zemlji dok su o namještenjima odlučivale austrougaske vlasti.</s><s>Zato, uz pomoć Rista Škuljevića iz Trsta, bogatog trgovca koji je bio u rodbinskim vezama sa Ivaniševićima, odlazi u njemački grad Jenu na studije pedagogije, ali ih zbog nedostatka novca ipak završava na beogradskoj Velikoj školi 1905. godine.</s><s>Sudeći prema doktorskim tezama na kojima je radio – iako mu je doktorat, prema vlastitom priznanju, ostao neostvaren san – Ivanišević se kao učenjak jednako zanimao za filozofiju i psihologiju, koliko i za pedagogiku.</s><s>U Beograd na ispite putuje iz Leskovca, gdje je, kako bi se izdržavao, radio kao učitelj njemačkog jezika u tamošnjoj gimnaziji.</s><s>Odlazi u tadašnju Tursku gdje prihvata namještenje nastavnika u Učiteljskoj školi u Skoplju (1905.), a potom u Bogoslovsko-učiteljskoj školi u Prizrenu (1908.).</s><s>Po izbijanju Balkanskih ratova, kako ga je mobilizacija zaobišla, vojsci se priključuje dobrovoljno.</s><s>Početak Velikog rata zatekao ga je opet u Skoplju.</s><s>Nakon sloma Srbije, sa vojskom i narodom dijeli muku odstupanja preko albanskih planina, u Draču se ukrcava u brod za Italiju, a potom nastavlja za Pariz gdje ga angažuje tamošnje Prosvjetno odjeljenje za školovanje srpskih đaka u Francuskoj.</s><s>Do svršetka rata radio je kao profesor srpskim đacima u nekoliko francuskih mjesta.</s><s>Poslije oslobođenja, vraća se u Skoplje na predratno radno mjesto.</s><s>U politiku novostvorene Kraljevine SHS ulazi kao već afirmisan nacionalni i prosvjetno-kulturni radnik iz vremena službovanja u Skoplju i Prizrenu, gdje je među svojim narodom sa one strane turske granice, posebno kod srpske omladine, širio zanos i ideale nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja.</s><s>U Hercegovini je „naš Pero“ već sticao ime dobročinitelja.</s><s>Na molbe njegovog đaka iz Prizrena, sveštenika Sava Danilovića sa Zubaca – kod Ministarstva prosvjete izdejstvovao je 100.000 dinara pomoći za gradnju škole u Konjskom.</s><s>U ljeto 1919. godine obilazi Hercegovinu i dijeli pomoć u odjeći, obući i drugim potrepštinama u krajevima trebinjskog, bilećkog i ljubinjskom srezu, opet na vapaje sveštenika Danilovića - da će njegov u ratu postradali narod sada pomrijeti „od gladi i studi“ i da je „ogolio i obosio da nema čime svoju sramotu pokriti“.</s><s>U politici je bio pristalica ideja Narodne radikalne stranke Nikole Pašića, ali su mu lokalne okolnosti često dodjeljivale ulogu partijskog disidenta, čiji su najveći izborni protivnici upravo bili kandidati sa radikalske liste.</s><s>To je bio i razlog njegovih neuspjeha na izborima 1923. i 1927. godine.</s><s>U skupštinu je prvi put ušao 1925. godine sa radikalske liste, a nakon Šestojanuarskog režima, kao pristalica politike kralja Aleksandra, narodni poslanik bio je u još dva mandata - 1931. i 1935. godine.</s><s>U međuvremenu, od 1927. do 1931. na dužnosti je direktora Učiteljske škole u Negotinu.</s><s>Kruna njegovog političkog angažmana bilo je imenovanje 1936. godine za bana Zetske banovine.</s><s>Na čelu ova administrativne jedinice Kraljevine Jugoslavije, tada sa oko 900.000 stanovnika, koja je obuhvata područja današnje Crne Gore, istočne Hercegovine, Raške, Metohije i dubrovačkog primorja – Petar Ivanišević ostao je do penzionisanja 1939. godine.</s><s>Za vrijeme banovanja radio je na gradnji novih i popravci starih puteva, izgradnji vodovodne mreže, širom banovine pokretao je projekte melioracije obradivih površina, podržavao je razvoj voćarstva a naročito uzgoj novih kultura, činio mnogo na razvoju turizma i izgradnji hotela.</s><s>Upamćen je i kao ban koji je dosta putovao banovinom, volio da se sastaje i razgovara sa običnim ljudima, da pokreće razne privredne, prosvjetne, kulturne, zdravstvene teme...</s><s>Spomenik roditeljima i bratu na groblju u Poljicu</s><s>Njemačku okupaciju u Drugom svjetskom ratu provodi u Beogradu, a po oslobođenju, kao visoki službenik kraljevine, dospijeva u zatvor.</s><s>Zanimljiv je i detalj da je iz zatvora pušten jer je to lično tražio general Peko Dapčević, tada komandant operacije oslobođenja Beograda.</s><s>Iako u memoarima autor nije naveo razloge za ovakav postupak, ostala je u njegovom zavičaju priča ili nagađanje – da je po srijedi bilo vraćanje duga za neko ranije banovo dobročinstvo...</s><s>Petar Ivanišević umro je 1961. u Beogradu, u kojem je živio poslije rata, bez potomstva, sa suprugom Vukosavom (Janjić).</s><s>KAMEN NA MOSTU – JEDINI SPOMEN</s><s>Banov imenjak iz Sedlara, sa kojim razgovaramo šezdeset godina poslije, uvjeren je da se Trebinje nije odužilo Petru Ivaniševiću niti mu priznaje značaj koji njegovo ime zaslužuje.</s><s>Nije Vukojević saglasan ni sa onima koji bi u tome da pretjeruju i da sve što je u njegovo vrijeme građeno imenuju njegovom zadužbinom.</s><s>Neko kome poštenje i skromnost nisu dali da za života stekne ni za sebe kakav imetak – teško da je i mogao od svog kapitala drugima da gradi i pomaže.</s><s>Ali se Hercegovini, siromašenoj i uvijek potrebitoj, pomagalo, u šta je Ivanišević - kao učen čovjek, politički prvak, narodni poslanik i ban - zalagao svoje znanje, ugled i uticaj na mjestima gdje se odlučivalo...</s><s>Ali vratimo se kazivanju našeg sagovornika.</s><s>Sve ono šta je Pero Ivanišević učinio za svoj kraj, ističe on, ne bi moglo ni u knjigu da stane.</s><s>I danas po selima Popovog polja stoje čatrnje i pojila za stoku, koje domaći zovu rezervoarima - građena u njegovo vrijeme da učine lakšim tegoban život seljaka ovog kraja, kojima je priroda škrto davala a mnogo više otimala.</s><s>„Vode je narodu najviše trebalo onda kada je nije bilo nikako, a šest mjeseci je u Popovu bilo da ne znaš šta ćeš s njom.</s><s>Nema sela u kojem za njegovo vrijeme nije nešto građeno finansiranjem tadašnje vlade.</s><s>Imam jedno njegovo pismo u kojem kaže da je 'izradio', što će reći isposlovao, milion ondašnjih dinara da se izgradi put Mrkonjići – Poljice, a tri miliona dinara za put Trebinje – Lastva.</s><s>Započet je u njegovo vrijeme i put Poljice – Osojnik.</s><s>Pominje se i među zaslužnima kad se gradila i crkva u Začuli.</s><s>Gledao sam i dokument o početku gradnje zgrade gimnazije, kakvi su se u ono vrijeme valjda polagali u temelje – a na kojem je bio i njegov potpis...“, kazuje nam Vukojević dok prebira po sjećanju na ono što je slušao i čitao o Petru Ivaniševiću.</s><s>O osveštanju temelja nove zgrade gimnazije kod Dubrovačke kapije, 10. septembra 1938. godine, opširno je, kao o velikoj nacionalnoj svetkovini u Trebinju, pisala i ondašnja „Politika“.</s><s>Sa prvacima opštine, ban Petar Ivanišević bio je domaćin predsjedniku jugoslovenske vlade Milanu Stojadinoviću na ovoj i svečanosti otkrivanja spomenika herojima Velikog rata na gradskom trgu, obeliska sa anđelom koji je sugrađanima darivao pjesnik i tada diplomata u Bukureštu Jovan Dučić.</s><s>Ova crtica čini se važnom da bude pomenuta za lokalnu istoriju, posebno u godini kada trebinjska gimnazija slavi izuzetan jubilej – vijek od osnivanja.</s><s>U oktobru 1921. godine školsko zvono prvi put se oglasilo u tada Nižoj gimnaziji u Trebinju, a dvije godine ranije Petar Ivanišević bio je u deputaciji Trebinjaca koja se u ministarstvo u Beograd uputila upravo da isposluje njeno otvaranje...</s><s>„A da ne govorim kakav je bio kao čovjek.</s><s>Što se skromnosti tiče, ako to uopšte postoji kao pojava – onda je mimo njega nema.</s><s>Nije imao ni svoju kuću ni svoj stan.</s><s>Živio je u Beogradu kao podstanar, a kad se oženio – stanovao je u kući svoje žene.</s><s>I sahranjen je, na Novom groblju u Beogradu, u grobnici svog punca.</s><s>Mislim da se o njemu ne govori koliko bi trebalo jer je ljude sramota – stide se onoga što ne znaju ili ne žele da znaju...“, ističe naš sagovornik.</s><s>Poljice - u potrazi za ostacima rodnog doma Petra Ivaniševića</s><s>U Poljicu, koje smo posjetili sa njegovim imenjakom iz Sedlara, danas je malo onog što bi pamtilo Petra Ivaniševića.</s><s>Stariji mještani se sjećaju i njegovih dolazaka u Popovo nakon onog rata, pamte gdje je bila i njegova rodna kuća, ali od te kuće danas nisu ostali ni temelji.</s><s>Kao jedini trag, na seoskom groblju nalazimo njegovo ime ispisano na spomeniku koji je 1927. godine podigao roditeljima i bratu.</s><s>Ime Petra Ivaniševića, ipak, nije ostalo bez biljega i pomena u njegovom kraju.</s><s>Nakon decenija zaborava, na ćupriji je 2012. godine postavljen kamen na kojem je uklesano ime zaslužnog zemljaka.</s><s>Istina, kazuje nam Vukojević, Popovci su već po završetku Drugog svjetskog rata željeli da se spomen pločom zahvale Petru Ivaniševiću.</s><s>Majstor je izvadio i obradio kamen, ali je od svog nauma odustao već nakon prvih uklesanih riječi.</s><s>„Uklesao je 'Trudom' i možda još jednu riječ i tu stao.</s><s>Neko mu je rekao da se okane toga posla.</s><s>Tada je preko noći postalo moderno da ništa što je napravljeno u vrijeme kraljevine – više ne valja.</s><s>Niti ga treba više spominjati.</s><s>Taj je kamen na istom mjestu stajao sve do 2012. godine.</s><s>Kad sam za njega saznao palo mi je napamet da se on iskoristi i posao dovrši.</s><s>Papir sa tim tekstom je bio u kući tog mastora Kusalovića sve do ovoga rata, ali se negdje zagubio.</s><s>Započeti natpis na kamenu je prebrušen i uklesan ovaj novi, koji i danas stoji na ćupriji...“</s> |
<s>OTAC GOSPOĐICE JULIJE</s><s>„Živeti je - s orlovima ratovati,</s><s>pisati je na strašni sud sebe sam izvoditi“</s><s>Ova Ibzenova posveta jednom prijatelju, može se, mirne duše, primeniti na velikana švedske književnosti, rođenog pre 170 godina.</s><s>Priredio: Vladimir Putnik, reditelj i teatrolog</s><s>Glumac sa tolikom tremom da je jedva govorio na pozornici, na sreću propali hirurg, stručnjak za kineski jezik, novinar, slikar i šta sve ne još – August Strindberg bio je razdiran unutrašnjim demonima, poreklom koga se stideo, neuspešnim brakovima pa i pokušajem samoubistva.</s><s>Krik uznemirene duše izrazio je u proznoj i stihovanoj verziji „GOSPODARA OLAFA“, u kojoj je ropstvo ljudskog duha prikazao kao proizvod surovog društva i muškarčevog neprijatelja –žene, pa bila ona majka, supruga ili ljubavnica!</s><s>To isto društvo mu se odmah osvetilo nazvavši ga „neurotičnim cinikom“!</s><s>Norveški pisac i kritičar Helge Krog, u svom eseju, analizirao je mehanizme odbrane tog „uzornog građanskog društva“ od napada radikalnih pisaca kao što su Strindberg, Ibzen, Bajron i drugi.</s><s>On kaže:</s><s>„U početku ti buntovnici bivaju prećutani, otpisani sleganjem ramena!</s><s>Kada to ne uspe, dolazi faza u kojoj se ne biraju sredstva da se pisac slomije: izvrtanje činjenica, šikaniranje, ogovaranje, ekonomski pritisci, zaplene, čak i zatvor.</s><s>To može da potraje i tridesetak godina, a to je ustvari period trijumfa dotičnog pisca!</s><s>On tada stvara, on stiče ime!</s><s>Kada 'uzorno društvo' primeti da iza imena pisca sada stoje ugled, novac i uticaj – ono menja taktiku, jer bi provlačenje pisca kroz blato sada delovalo kao reklama.</s><s>Zato ga jednostavno usvajaju, bolje reći „usisavaju“ i ako nisu mogli da ga uguše stiskom ruku oko vrata – sada ga guše zagrljajem.</s><s>Više se ne govori o piščevim ekstremnim namerama i sumnjivim tendencijama već o – estetici!</s><s>Upućuju mu se aplauzi, pozorišta ga igraju, izdaju se njegova popularna izdanja, itd.</s><s>I kad se kaže za jednog pisca da se konačno probio, to onda najčešće znači da je razoružan, neutralisan, bezopasan po 'uzorno društvo' i sada spreman da se upotrebi protiv nekog mladog buntovnog i radikalnog pisca!“</s><s>Svaka sličnost sa sadašnjim književnim prilikama je zlurado – namerna!</s> |
<s>Obavještenje za medije</s><s>Povodom Nacionalnog praznika – Dana Rusije, večeras će od 21:15 časova bojama ruske zastave biti osvijetljena Palata Republike.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>ODRŽAN "EVROGOL KUP 2019"</s><s>U Sportskoj dvorani u Pelagićevu, proteklog vikenda, održan je 1. zimski turnir za dječake "Evrogol kup 2019", koji je organizovala škola fudbala "BAAP Evrogol" iz Pelagićeva.</s><s>Na turniru su nastupili djevojčice i dječaci uzrasta od sedam i osam godina, a nakon puno borbe, pobjednici su: "Jedinstvo" iz Odžaka kod osmogodišnjaka, a "Tempo" iz Gradačca kod sedamnaestogodišnjaka.</s> |
<s>Najava za utorak, 20.11.2018. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović održaće sutra u 10.00 časova konferenciju za novinare na kojoj će saopštiti ime mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske.</s><s>Napomena: Molimo predstavnike medija da dođu u 09.30 časova u Palatu Republike.</s> |
<s>Pet grama kumove zemlje</s><s>Kad god bi se pomenula riječ kum i kumstvo, otac bi kazivao svoju priču o tome.</s><s>Kad je bio u dvanaestoj godini, poslali su ga kod kuma Sima da mu vodi volove dok on bude orao njivu zvanu Pokrajnica.</s><s>Prije nego je pošao, strogo su mu zapovijedili da, kad završe oranje, obriše bose noge ili ih opere ako bude vode, kako kući ne bi odnio ni pet grama kumovske zemlje.</s><s>I lijepo su mu objasnili da nema ništa grđe ni grešnije nego kad se prisvoji kumovska zemlja, makar je bilo svega pet grama.</s><s>I vodio je bosonog cijeli dan kumu Simu volove, a kad je krenuo kući, dobro je obrisao tabane o travu, pa ih potom i oprao.</s><s>Našla se i ta jedna čaša vode da plakne noge, kako pri njima ne bi odnio ni pola grama kumove zemlje.</s><s>A da je odnio, Bog bi ga kaznio, ko će znati čime i na koji način.</s><s>Samo on svemoćnik i zna kakvu ko kaznu zaslužuje i zbog čega.</s><s>A možda bi još, na svoj božji način, o svemu obavijestio i cijeli svijet.</s><s>Ima o tome i jedna zgodna priča, stara koliko i ljudski rod, u međuvremenu i milijardu puta ispričana, a opet tako nova, tako bliska i primjerena nama ljudima da je treba ispričati i milijardu i prvi put.</s><s>Elem, veli se u toj priči, nekakav kum nekum krao u kuma.</s><s>Evo što je krao, ali kud baš u kuma.</s><s>Jednom, ukrade u kuma vreću slame, zametne na leđa i krene kući.</s><s>Vreća je bila pri dnu šuplja, pa su slamke ispadale sve jedna po jedna, ostajući po putu da bi označile trag i da bi svak znao u koga je slama ukradena i ko je ukrao.</s><s>A Bog, ko će kao on, svojom silom uzdigne onu slamu na nebesa, tu je postavi i ostavi za sva vremena.</s><s>Nek svak živ, čim se rodi i sazna za sebe, čuje priču o ukradenoj kumovskoj slami i neka je, na vedroj noći, odmah i ugleda gore na nebesima.</s><s>Nauka veli da to nije ništa drugo do dio naše galaksije, ali u narodnoj priči je samo kumova slama i ništa više.</s><s>Uprkos nebu i kumovoj slami na njemu, danas je krađa uspjeh i ponos u cijelom svijetu, a kumstvo na tankim nogama, tanjim nego ikada otkako svijet postoji.</s><s>U prilog toj tvrdnji moglo bi se ispričati na stotine priča, sve jedna grđa od druge.</s><s>Ima i četvrt vijeka kako je i do Hercegovine doprla priča iz Beograda u kojoj se veli da je kum sa kumom imao dijete.</s><s>Kad se ženio kumovala mu, a poslije se nekako zbližili, pa on javno sa zakonitom, a krijući sa kumom.</s><s>Iduće godine, po sreći lijepoj, obje rodile po sina.</s><s>Vrijedan neki kum, a i poznat je čovjek, bilo ga je i po televiziji i po filmovima.</s><s>Snimljena je u Beogradu i emitovana na televiziji i serija o velikanu srpske poezije, Lazi Kostiću, u kojoj se prikazuje kako šuruje sa kumom Lenkom Dunđerski, čiji su preci Hercegovci iz Vranjskih, pa čak hoće i da je uzme za ženu.</s><s>I sve to u Beogradu nije za prevelikog čuđenja.</s><s>Beograd je veliki, a veliki i jaki ne drže previše do kumstva.</s><s>-Grdno, brate, čuti a ne što drugo - kažu na sve to Hercegovci s obrazom i kumovskim osjećajem.</s><s>A, srećom lijepom, ovdje još ima takvih.</s><s>Čim to izgovore, odmah i dodaju:</s><s>-Nije to otprije tako bilo.</s><s>Kum je bio svetinja.</s><s>A nije da nije bilo.</s><s>Prisjetimo se samo pojedinih naših vladara kojima, radi vlasti i vladarske moći, ni bratoubistvo nije bilo strano.</s><s>A tek ubiti kuma, isto što i popiti čašu hladne vode.</s><s>Zato se u pjesmi Petra Pajića veli ovako:</s><s>-Pa dobro, drugo je to što je Miloš Obrenović naredio da mu ubiju kuma Karađorđa, jer oni su bili vladari, a njima je dopušteno svašta - vele Hercegovci s razumom i kumovskim osjećajem.</s><s>A nije baš sve ni tako.</s><s>Ima na stotine priča o tome kako je, čak i ovdje u Hercegovini gdje je kumstvo u stara vremena bilo zakletva i molitva, kum pokrao kuma ili, još gore od toga, prodao ga i izdao.</s><s>Izdao kuma Turcima, pa ga poslije pojeo za večeru.</s><s>Tu u jednom našem hercegovačkom selu, ima otada više od stotinu godina, ženio se jedan naš Hercegovac.</s><s>I kako je bio tanak sa stokom, a imao puno bratstvenika i druge rodbine željne mesa, odluči da ga negdje i zbavi.</s><s>I tako, kud će i šta će, pa ovariše u tor kuma Ilije.</s><s>Znao je da u njega ima debela proljetošnja telica, pa pođe po nju.</s><s>Bila jesenja noć puna mjesečine, pa je lako pronađe o toru i povede na uzici.</s><s>Ali telica neće da ide, okreće se, zateže ne uzici i hoće da rikne.</s><s>Nemadne kud kum mladoženja, pa je zakolje nedaleko od tora, izbaci iz nje utrobu, zametne na vrat i odnese cijeli kilometar dalje, gdje je bio zavezao konja.</s><s>Tu je navali na samar i prije zore dotjera kući.</s><s>Vrijedan neki mladoženja, imalo se šta od njega i oženiti.</s><s>Nek se danas nađe mladoženja koji će cijeli kilometar nositi na vratu telicu, a moralo je u njoj biti bar osamdeset kilograma, i to bez utrobe.</s><s>U hercegovačkoj priči se veli i to da je nekakav Hercegovac, kad su ga kumovi iznevjerili, lijepo otišao u šumu, izabrao najveći i najljepši jasen i zamolio ga glasno da mu bude kum.</s><s>Jasen ćuti.</s><s>A ćutanje je znak odobravanja.</s><s>Poslije bi taj naš Hercegovac, na opšte čuđenje cijelog sela, svakoga dana odlazio u šumu, pa potom stao ispred onoga jasenovog stabla i glasno viknuo:</s><s>-Pomozbog, kume jasene!</s><s>Hercegovci s kumovskim osjećajem imaju odgovor i na ove priče, pa vele:</s><s>-Dobro, bilo je pojedinačnih slučajeva, ali je ipak, gledano u cjelini, nekada bio ponos svima koji su za kuma zvani.</s><s>Eto zašto se kumstvo nije odbijalo.</s><s>I zaista, za kuma je redovno, barem ovdje u Hercegovini, biran najugledniji, najglasovitiji, ali i najbogatiji i najpriznatiji, pa tek kad se sve to izreda i najmiliji.</s><s>Da nije bilo tako kako bi čuveni hercegovački majstor, domaćin i seoski knez, Sava Aleksić, stekao tolika kumstva.</s><s>A priča se da ih je, što vjenčanih što krštenih, imao blizu dvjesta.</s><s>Nije ih mogao ni nabrojati, pa im se zbog toga i ne zna tačna cifra.</s><s>-Ima ih i danas takvih, ali su to sve interes kumovi i kumstva - kažu na to Hercegovci s osjećajem za kumstvo.</s><s>I odmah dodaju da su se u Beogradu okumila dvojica u tom gradu najpoznatijih Hercegovaca, jedan rodom Gačanin a drugi Popovac.</s><s>Najpoznatijih, ali ne i najpriznatijih.</s><s>I kako su se okumili, tako su i raskumili.</s><s>Želja za vlašću ih okumila, a potom i raskumila.</s><s>Tako danas više nisu kumovi nego zakleti neprijatelji.</s><s>Sve to vezano za današnje kumstvo u Hercegovini je, barem onoj koja i sad miriše na tradiciju, još uvijek sramota i pokora.</s><s>Tako Hercegovci s osjećajem za kumstvo o tim sramotnim kumstvima i ne pričaju previše.</s><s>A sve je to u drugim krajevima i zemljama tako obično i tako svakodnevno.</s><s>U tome i jeste razlika između tradicionalne Hercegovine i ostalog dijela savremenog svijeta.</s><s>Poslije svega, prisjetih se i onih pet grama zemlje kuma Sima.</s><s>Kad je otac pošao na onaj svijet, sjetili smo se te njegove priče, pa mu dobro oprali noge i potom ih izbisali.</s><s>Neka u zemlju ne odnese ne pet grama nego ni miligram zemlje, kumove ni bilo čije druge.</s><s>Zemlja je sveta, od nje smo stvoreni, ona nas hrani i sahranjuje.</s><s>I svakog prima u sebe, čak i one koji, svojim djelom i životom, nisu zaslužili ni da hodaju po njoj.</s><s>Zato i nema većeg grijeha nego je prisvojiti jer ona nije ničija, a istovremeno je vlasništvo svakog živog stvora koji po njoj hodi, gamiže, rije ili leti.</s> |
<s>Priča o stadionu „Police“</s><s>Poslije Prvog svjetskog rata, Trebinje punih pet godina nije imalo fudbalski klub, pa ni odgovarajuće fudbalsko igralište.</s><s>FK „Soko“, koji je osnovan 1923. godine igrao je svoje utakmice na zemljištu u krugu kasarne (Južni logor), navedeno je na Fejsbuk stranici FK Leotar.</s><s>Kada je FK „Leotar“ zvanično osnovan 1925. godine, jedan od uslova za registraciju kod Sarajevskog podsaveza bio je obezbjeđenje fudbalskog terena.</s><s>Problem je riješen zakupom zemljišta u Bregovima, koje se danas nalazi između dječijeg vrtića „Naša radost“ i Stadiona malih sportova „Aleksandar Masleša“.</s><s>Taj stadion nije imao tribine ni pomoćne prostorije, a bio je dimenzija 90h60 metara.</s><s>Krajem 1935. godine, uprava Leotara je riješila da zakupi drugo zemljište, jer je ovo u Bregovima postalo neuslovno, pogotovo za vrijeme kišnog vremena.</s><s>Leotar je preselio u istočni dio Zasadskog polja, tačnije na prostor koji se danas nalazi 100 metara od Centra srednjih škola.</s><s>Ipak, pošto je u to vrijeme novi stadion bio „van grada“, broj gledalaca se značajno smanjio i interesovanje za fudbal opalo, pa se Leotar ponovo vratio u Bregove nakon svega godinu dana.</s><s>Tada su teren zajednički koristili FK „Leotar“ i novoformirano SD „Jugoslavija“.</s><s>Od 1941. do oslobođenja Trebinja 1944. godine, teren je koristila okupatorska vojska, a nakon oslobođenja je na tom terenu počeo da oživljava sportski život Trebinja.</s><s>1950. godine, tadašnje vlasti su donijele odluku o izgradnji stambenog naselja i jedan dio zgrada je zauzimao zemljište na kome se nalazio fudbalski teren, te se „Leotar“ ponovo vratio ispod školskog centra.</s><s>Naravno, taj teren nije mogao da zadovolji sve potrebe Trebinja i sportskih klubova, pa je 1. jula 1948. godine donesena odluka o izgradnji fudbalskog stadiona u Policama.</s><s>U to vrijeme Trebinje je imalo oko 5000-6000 stanovnika i oko 700-800 zaposlenih radnika.</s><s>Najveći doprinos u izgradnji stadiona dali su dobrovoljci u okviru radnih akcija, uz pomoć preduzeća koja su u to vrijeme bili nosioci industrijskog razvoja Hercegovine.</s><s>Sa izgradnjom se počelo već 4. jula 1948. godine.</s><s>Prva faza izgradnje stadiona završena je 4. oktobra 1954. godine, sa tribinama za 2500 gledalaca, a prvu utakmicu na novom stadionu odigrali su Leotar i Velež iz Mostara.</s><s>1971. godine pristupilo se ponovnom temeljitom uređenju stadiona, izgradnji zgrade sa svlačionicama i sanitarnim prostorijama, ograde oko stadiona...</s><s>Iskopano je 2700 metara drenažnih kanala i postavljeno isto toliko cijevi , postavljeno je 8000 metara kvadratnih busenja koje je dovezeno iz Popovog polja, a cijeli ovaj posao je trebalo odraditi između proljećne i jesenje polusezone.</s><s>U godini jubileja i 50. rođendana FK „Leotar“, stadion je dobio izgled koji je zadržao do šampionske titule 2003. godine i izlaska u Evropu, kada su izgrađene nove svlačionice, dograđene tribine i postavljene stolice.</s><s>Tek 2018. godine, na stadionu su vršeni značajniji radovi kada je ugrađen sistem prskalica i napravljena atletska staza.</s><s>Tri godine kasnije su zamijenjene stolice i adaptirane prostorije, a u 2022. godini se očekuje da na Policama zasijaju i reflektori, te da se u narednom periodu promijeni kompletna travnata podloga i postavi teren sa hibridnom travom, prenosimo sa Fejsbuk stranice FK Leotar.</s> |
<s>Borac bolji od Leotara</s><s>Na samom startu utakmice Trebinjci su pružali jak otpor i poveli su sa 4:3, zatim je Borac preokrenuo na 5:4, da bi nakon 15. minuta igre Banjalučani vodili sa 8:6.</s><s>Samo tri minuta kasnije razlika je već bila 12:7, a ubrzo se popela i na +9 (16:7).</s><s>Leotar je potpuno pao u tom periodu i na poluvremenu je bilo 19:10 za Borac.</s><s>Smanjio je Leotar zaostatak na startu drugog poluvremena na 20:13, no opet su Banjalučani uspjeli da se odvoje na +10 (24:14).</s><s>Lagano su domaći igrači privodili utakmicu kraju i trijumfovali su sa 27:20.</s><s>Najefikasniji na meču bio je Aleksandar Milićević sa sedam golova, na drugoj strani Aleksandar Milojević sa četiri gola.</s><s>Borac će u narednom kolu gostovati Krivaji, a Leotar će dočekati Slogu Gornji Vakuf/Uskoplje.</s> |
<s>DRAMSKE POETIKE: ŽAN ŽENE</s><s>Treba naterati glumce da dođu do svojih najskrivenijih dubina, treba ih primorati da prihvate čudesne pokrete koji neće imati nikakve veze s onima koje čine u životu.</s><s>Ako život suprotstavljamo sceni, činimo to stoga što predosećamo da je scena mesto na kojem su sve slobode moguće.</s><s>Glas glumca dolaziće iz grla; to je muzika koju je teško pronaći.</s><s>Njihova šminka, čineći ih „drugačijima“ dopustiće im sve smelosti, oslobodivši ih društvene odgovornosti, glumci će se prihvatiti druge: odgovornosti prema jednom novom Poretku – Pozorištu!</s><s>Pozorišna predstava treba da se obraća onome što je najogoljenije i najčistije u gledaocu.</s><s>A to da li su gledaoci šarenoliko odeveni ili ne, da li su prekriveni nakitom ili bilo čim drugim, neće imati nikakvog uticaja na uspeh pozorišne predstave.</s><s>Naprotiv, bilo bi dobro da neka vrsta ludila, drskosti, maštovite smelosti, nagoni gledaoce da se za odlazak u pozorište čudno nakinđure, pod uslovom da ne smetaju onom drugom.</s><s>Neka se svako okiti kako mu drago da bi što bolje primio spektakl koji se sa scene prenosi na gledalište!</s><s>Kada se kreću, trče, skaču po praktikablu – većina glumaca pravi buku poput nosača!</s><s>Ne zalažem se da stvore onu tišinu ponoćnih lopova ili dama koje saginju do ključaonica kako bi uhodile svoje sluškinje.</s><s>Ne, zaboga!</s><s>Želeo bih da se ne čuje nikakav šum, kako bih mogao da čujem, ako poželim, zvuk sličan onom koji je proizveo moj štap, jednoga dana, u salonu Marije Kazares, okrznuvši nežnu nogu jednog metalnog stola.</s><s>Dakle, pre svega tišina, kako bi mi pali na um neki nepredviđeni zvuci.</s><s>Nećemo ići u rat ukoliko se ne osećamo spremnim, stvorenim, predodređenim za borbu!</s><s>Isto je i sa pozorištem!</s><s>Osećajući se isuviše ugodno na sceni, glumci se u pauzama između svojih kratkih pojavljivanja, odmaraju, ili se guraju oko televizijskih prijemnika, koji trešte van scene.</s><s>Mogli bi bar preko zvučnika da prate dalji tok komada.</s><s>Ali ne!</s><s>Jednostavnim pritiskom na dugme oni prekidaju glasove koji dolaze sa scene i onda gledaju televizijski program.</s><s>Prosto je neverovatno do koje mere mladi glumci sve čine da bi se sakrili, skoro izgubili u sivilu reči i pokreta.</s><s>Treba ih uveriti da, ako imaju da kažu samo jednu rečenicu, da učine samo jedan pokret, ta bi rečenica i taj pokret trebalo da sadrže sve ono blještavo što glumac nosi u sebi!</s><s>Treba ohrabriti svakog glumca u nastojanju da njegova igra bude, čak i kad je u pitanju kratkotrajna pojava na sceni – tako lepa, da njegov odlazak iza kulisa, publika primi skoro sa očajanjem.</s><s>Kostimi na sceni jedno su od sredstava PARADE, u svim značenjima ove reči.</s><s>Shvatite kakvu lepotu oni treba da poseduju.</s><s>Ne onu uobičajenu, već nužnu lepotu koju imaju takođe i šminka i promenjeni glas glumca.</s><s>A sve zbog toga da bi glumci mogli da se prepuste pustolovini zvanoj predstava i da iz nje izađu kao pobednici!</s><s>Potrebna je, dakle, MASKARADA!</s><s>U mojim komadima tražim puno svetlo, pre svega zato da bi svaki glumac završio u punom sjaju svoje pokrete ili izgovorio svoj tekst i tako se nadmetao sa najačom svetlošću.</s><s>Zalažem se, takođe, i za osvetljenje u sali; gledalac udobno zavaljen u fotelji, nepomičan zbog igre koja mu je nametnuta – to je dovoljno da se scena odvoji od sale!</s><s>Svetlo je stoga neophodno da bi došlo do interakcije.</s><s>Moj ideal je da i scena i gledalište budu zahvaćeni jednim istim požarom koji niko ne može izbeći!</s> |
<s>Razgovori o predstavi „ZOO!“</s><s>Večerašnja predstava je uspjela i ostavila je dobre utiske.</s><s>Svi elementi koji čine kvalitetan pozorišni čin su postavljeni na početku.</s><s>Priča o paralelnim svjetovima je glavni kvalitet ovog komada.</s><s>U nekoliko navrata glumci su istakli uzroke problema, a kreću se prema roditeljima i svijetu koji su oni usmjerili.</s><s>Ljubavna scena između Vere i Detlefa je nešto najljepše što sam vidio u pozorištu do sada.</s><s>„Ili imaš veze, ili si bez veze“ je, nekako, lajt motiv tranzicionog društva u kome živimo.</s><s>Dosta se dobro radilo sa glumcima.</s><s>Ispovjedna forma, koja na neki način može da bude plakatska, data je dramski na vrlo atraktivan način.</s><s>Predstava počinje i završava se jasnim znakom beznađa.</s><s>Ukazano je na određene probleme mladih.</s><s>Gledali smo dramaturški, rediteljski, glumački, scenografski i muzički zanimljivu, konzistentnu predstavu.</s><s>Njen najveći kvalitet je visok stepen empatije, zbog godina amatera i njihovog glumačkog umijeća.</s><s>Davor Dokleja, režiser predstave</s><s>Ideju smo dobili prije desetak godina u Mostaru.</s><s>Tamo sa upoznao Sašku Rakef i razmjenjivali smo iskustva šta bi trebalo biti u pozorištu.</s><s>Našli smo se u zajedničkim estetikama i predložio sam da radimo roman „Djeca sa stanice ZOO“.</s><s>Na tekstu smo radili zajedno Saška, ja i glumci.</s><s>Predstavu smo radili u saradnji sa doktoricom školske medicine u Čakovcu.</s><s>Mladi ljudi sve ranije počinju da konzumiraju alkohol i u predstavi imamo samo jednog lika koji je narkoman, a ostali su, uglavnom, pijani.</s><s>Željeli smo da pokažemo i da mladi danas slušaju sve vrste muzike i da nema muzičke opredijeljenosti mladih ljudi.</s><s>Neven Matoša, glumac</s><s>Neke privatne frustracije se unose u ulogu.</s><s>Nikada nisam bio negativac, uvidio sam da u životu nije sve ružičasto, ali nije ni loše.</s><s>Tina Četlajić, glumica</s><s>Predstava je jedna od najboljih za izvođenje.</s><s>Likovi su kreirani prema nama, to su naše priče, doživljaji, i svi imamo bar jednu dodirnu tačku sa likom koga glumimo.</s><s>Teme su iz svakodnevnice i zajedničke su svim mladima u svijetu.</s><s>Dragan Koprivica, režiser</s><s>Predstavu sam odgledao kao predstavu kontraverze.</s><s>Mladi ljudi iz Čakovca su napravili podvig dok su došli u Trebinje, a onda su izašli na scenu i odgovorno, sa sinergijom, odradili posao i pokazali da nisu izgubljena generacija.</s><s>Slika koju pokazuju daje do znanja da je reditelj želio nestandardni scenski prostor.</s><s>Ambijent je bio drugačiji i pokazano je nešto novo.</s><s>Glumci su uspješno predstavili jednu izgubljenu generaciju, nije bilo praznog hoda, srca su kucala od početka do kraja.</s><s>Čestitam ansamblu što je uvukao gledaoce u jedan čudan prostor, možda crn, ali katarzičan.</s><s>Uspjeli su da nas uvuku u emociju, više nego neka druga pozorišta koja su igrala ovu predstavu.</s><s>Mladima poručujem da život nije sumoran.</s><s>Mladi ljudi ga moraju pozitivno posmatrati, jer samo pozitivno gledanje na život - mijenja život.</s><s>Amateri iz Čakovca su bili divni.</s><s>Treba biti optimista, ali ne na silu.</s><s>Ovo je vrlo katarzična priča i mnogo je bitno da li mladi glumci doživljaju privatno neki dio katarze, pročišćenja, i kako oni ulaze i izlaze iz predstave.</s><s>Postavlja se pitanje da li pokazuju svoja iskustva i da li i privatno učestvuju u takvoj priči.</s><s>Da li je tema dio njihove svakodnevnice ili je samo igraju?</s><s>Bolje je da samo igraju.</s><s>Aljoša Ilić, gledalac</s><s>Kamerno igranje je dalo veliki pečat predstavi.</s><s>Ovo večeras se ili doživjelo ili nije.</s><s>Moram pohvaliti mladi ansambl, jer ovakve vrste predstava treba da igraju mladi ljudi.</s> |
<s>Leostarsi u Beču</s><s>U grupi su odmjerili snage sa ekipama Borusije iz Dortmunda, Linca, Rida, Diožđera, ekipe Frst Viena, Vupertala i ostvarili 3 pobjede i 1 nerješen rezultat ali to nije bilo dovoljno da se nađu u završnici takmičenja u kojoj je beogradski Partizan osvojio prvo mjesto, pobjedivši austrijski Šturm u finalu sa 3:0.</s><s>Bilo je ovo, kako kažu, veliko iskustvo za ove dječake, predvođene Igorom Joksimovićem, trenerom i predsjednikom Fudbalskog kluba LeoStars.</s> |
<s>Via Dinarica – Via Fosilica</s><s>Via Dinarica (Via Dinarika) je latinski naziv za Dinarski put, splet prometnica koji je u vremenu trajanja vlasti Rimskog carstva na ovim područjima vodio kroz planinski lanac Dinarida dalje na sjever i istok.</s><s>Danas Via Dinarica predstavlja turističko-rekreativni projekt, sistem ugavnom ruralnih staza uzduž Dinarida.</s><s>Na području Trebinja, dio projekta pod nazivom 'Plava staza' vodi od naselja Geljev Most uzbrdo, pa kroz selo Rapti prema selu Turmenti i dalje na istok do planine Orjen.</s><s>Austro-Ugarske tvrđave na ovom području uključene su u projekt i na raskršću za tvrđave Strač i Golo brdo postavljena je fina informativna tabla.</s><s>Via Dinarica je za rekreativce, izletnike i one koji vole šetnju kroz sunčanu, krševitu i nezagađenu prirodu.</s><s>Ponekad se mogu sresti strani turisti koji uz pratnju lokalnih vodiča šetaju ovom stazom.</s><s>KREČNjACI SA FOSILIMA ŠKOLjKAŠA</s><s>Via Dinarica je bila pristupna staza okolnim brdima po kojim su ranije traženi fosili i gdje je nađeno nekoliko manjih lokaliteta.</s><s>Nedavno su pronađena još dva lokaliteta, jedan veći izuzetno bogat fosilima izumrlih školjkaša rudista i jedan mali sa fosilima izumrlih ostriga hondrodonti.</s><s>Fosili rudista su u tzv. rudistnim krečnjacima, u stijenama i kamenju na površini i ukopani u tlo i starosti su oko 92 miliona godina.</s><s>Fosili ostriga unutar hondrodontnih krečnjaka su malo stariji.</s><s>Ovdje fosila rudista ima mnogo pa bi se na dionici iz Trebinja do Turmenta staza Via Dinarica mogla zvati i Via Fosilica.</s><s>RUDISTI - NAJBROJNIJI FOSILI TREBINjSKOG PODRUČJA</s><s>Rudista su životinjski red školjkaša koji su življeli u brojnim vrstama od kraja perioda jure prije 160 miliona godina, do kraja perioda krede prije 66 miliona godina kada su izumrli zajedno sa dinosaurima.</s><s>Rudist radiolit</s><s>Iako su tokom 100 miliona godina mijenjali svoj oblik, najčešće su bili obrnutog kupastog (konusnog) oblika ili oblika roga ili kao korneti.</s><s>Bili su vertikalno učvršćeni na morskom dnu, a na vrhu obrnute kupe (šireg dijela) nalazio se poklopac koji se otvarao da bi životinja prikupljala hranjive sastojke koje su morske struje donosile.</s><s>Veličina različitih vrsta odraslih rudista se kretala od nekoliko centimetara do više od pola metra.</s><s>Rudisti su bili najvažniji graditelji podmorskih grebena tokom perioda krede kada su rudisti bili toliko uspješni da su potisnuli korale iz mnogih tropskih sredina, uključujući dijelove današnjeg šireg područja Mediterana.</s><s>Njihov uspjeh kao graditelja grebena bio je posljedica ekstremnog prirodnog okruženja u kredi.</s><s>Tokom ovog perioda tropska mora su bila 6°S do 14°S toplija nego danas, a takođe i više slana, i iako je ovo bilo pogodno okruženje za rudiste, nije bilo gostoljubivo za korale i druge savremene graditelje podmorskih grebena.</s><s>Dijelovi drevnih rudustnih grebena mogu se danas pronaći na površini brda na području Trebinja u sedimentima (stijenama) taloženim u plitkomorskoj sredini početkom epohe kasne krede tokom doba turona.</s><s>Tada se na ovom području nalazio zapadni dio drevnog okeana Tetis, odnosno unutrašnje suptropsko more sa arhipelagom brojnih ostrva.</s><s>Fosili rudista se najčešće mogu pronaći u sedimentima taloženim sredinom doba turona prije oko 92 miliona godina gdje su u krečnjačkim stijenama njihovi fosili izuzetno brojni.</s><s>Ovi ostaci drevnih podmorskih grebena čine rudiste ubjedljivo najbrojnijim fosilima koji se mogu pronaći na trebinjskom području.</s> |
<s>Tema jutra: Čari putovanja</s><s>Koliko često putujemo, kako da nađemo način da odemo u druge krajeve i kada imamo malo novca, između ostalog, koliko sa pozicije rukovodioca Sektora za promociju turizma RS može dodatno učiniti za trebinjski turizam, u jutarnjem programu Radio Trebinja razgovaramo sa Markom Radićem.</s> |
<s>Pismo iz Hercegovine: KOLO</s><s>Davno je bilo kad se kolo zavrtjelo.</s><s>Toliko davno da sve te protekle godine čovjek ne bi mogao da izbroji, taman da cijelog svog života ništa drugo i ne radi nego broji.</s><s>A gdje su tek godine koje dolaze, ko bi njih mogao da izbroji.</s><s>Oni koji malo bolje poznavaju suštinu ovoga svijeta, vele da je u njemu sve vrtnja i sve kolo, samo što mi to ne možemo dobro da shvatimo, niti nam je dato da znamo koliko je to kolo veliko i dokle će se okretati.</s><s>U ono nekadašnje vrijeme, u svim hercegovačkim selima, ali i varošima, hvatalo se i vrtjelo kolo momačko i djevojačko.</s><s>Prvi put sam se u kolo uhvatio kad sam imao dvanaest godina, i to na sijelu u mome selu.</s><s>I začudo, momci i djevojke u kolu su me prihvatili kao da sam im po svemu bio ravnopravan.</s><s>Niko srećniji od mene.</s><s>Cio svijet je bio moj.</s><s>U hercegovačkim varošima kolo se, sredinom prošloga vijeka, hvatalo u samom centru, onako nasred trga ili u glavnoj ulici.</s><s>Najčešće bi to bilo za vjerske pravoslavne praznike.</s><s>Nigdje pravoslavna vjera nije bila u to vrijeme pogažena i poražena kao u istočnoj Hercegovini, ali se nigdje nije više ni kolalo o Savinu danu, Trojicama, Ilindanu, Preobraženju Gospodnjem...</s><s>Omladina niti ide u crkvu, niti se krsti, ali zato, o svakom svecu, igra kolo nasred grada.</s><s>Nije to bilo malo kolo nego ono ogromno, u kome se na tri mjesta igrala hercegovačka proleta.</s><s>Pamtim dobro, u Bileći se, za Savin dan i Preobraženje Gospodnje, kolo vrtjelo nasred grada ispred „Bate“, u samom dnu glavne ulice koja se oduvijek zvala Vijenac.</s><s>Komitet je, međutim, procijenio da se na taj način blokira saobraćaj, premda je u to vrijeme u cijelom gradu bilo svega par desetina vozila, pa je angažovana policija koja je rasturila kolo i naredila da se ono tu više ne može hvatati.</s><s>Omladina se onda dosjetila, pa je kolo uhvatila na platou ispred Merćepovih mlina, tačno pod prozorima Komiteta.</s><s>I čim su uhvatili kolo, odmah su i zapjevali: „Kreni kolo da krenemo, da drug Tita spomenemo“.</s><s>I da ne bi bilo malo, odmah potom dodali novu gangu: „Nema kola da se krene, đe se Tito ne spomene“.</s><s>Komitet i komitetlije su bili matirani.</s><s>Kako da rasture i zabrane kolo koje kroz pjesmu pominje druga Tita, slavi ga i veliča.</s><s>Tako je kolo i ostalo i igralo se pod prozorima Komiteta još nekoliko godina.</s><s>Ali, dosjetili su se i u Komitetu.</s><s>A bilo je to prije ravnih pedeset godina.</s><s>Na Preobraženje Gospodnje, čim se uhvatilo srpsko kolo pod prozorima Komiteta, odmah pored njega uhvatilo se i muslimansko, ali znatno malobrojnije.</s><s>Srpsko se okretalo na desnu, a muslimansko na lijevu stranu.</s><s>Pjesma se orila iz jednog i drugog.</s><s>Samo, u većem se pjevala ganga, a manjem isključivo bećarac.</s><s>Ne pamti se da su ikada otkako su postali, muslimani kolali, igrali i pjevali na pravoslavni praznik, ali koliko toga nikad prije nije bilo, pa se ipak dogodilo.</s><s>I igrala su dva kola zadugo jedno pored drugog, mirno, uz puno poštovanje i u najboljem redu.</s><s>Kad su se iskolali, odigrali i ispjevali što su imali, Komitet je donio odluku da se kolo zabranjuje.</s><s>I lijepo su obrazložili i objasnili da kolo dijeli omladinu po nacionalnoj osnovi, a to se u ono vrijeme nije smjelo raditi.</s><s>Tako je i nestalo kola u Bileći.</s><s>Nekako u isto vrijeme, i u Trebinju je ulično kolo otišlo u prošlost, ali ne na osnovu zabrana i komitetskih odluka nego na mnogo ljepši i kulturniji način.</s><s>U gradu ispod Leotara opštinska vlast je nekako imala više sluha, pa je pozivala kolovođe sebi, svrstavala ih u svoje redove, davala im povlastice, birala u ovo i ono, a usput im objašnjavala da je kolo zastarjela srednjovjekovna stvar.</s><s>I tako je nestalo uličnog kola i u Trebinju.</s><s>Gačani i Nevesinjci su kolali još sedam-osam godina, pa se i tamo kolo prekinulo.</s><s>Istina, na Bratačkom lugu ga je bilo još zadugo, pa se i sad, negdje tamo potkraj ljeta, uhvati kad su konjske trke i kad se tu iskupi grdni svijet, ali je redovno malobrojno, pa prema tome slabo i nejako.</s><s>Tako, ukoliko se uhvati, utoliko se i prekine.</s><s>U modernom 21. vijeku igraju se neka druga kola, a svemu se zna mjesto i vrijeme, pa i kolu.</s><s>A zna se i ko u koje kolo može da se uhvati.</s><s>Zna se i to da su se zbog kola na mnogome „slomila kola“.</s><s>Nekako tri-četiri godine odmah po Drugom svjetskom ratu, tu u jednom našem hercegovačkom selu, ženio se jedan kršni i vrijedni Hercegovac.</s><s>Ženio se, pa se i uhvatio u kolo na vlastitoj svadbi.</s><s>Ali, kako je koju bio i popio, nije mu đavo dao mira, pa će i zapjevati: „Ovo kolo što se kreće, na Rusiju pucat neće“.</s><s>A Rusija i ruski vođa Staljin već bili zabranjeni u nas.</s><s>Valjda je htio malo da se pohvali i pred mladom, računajući da su oko njega sve sama rodbina i komšije u koje može da ima povjerenje.</s><s>To isto veče, kad se svadba rasturila i dok kućna čeljad još nisu bila ni polijegala, došli su po njega.</s><s>Uzaludne su bile molbe ukućana da ga poštede ili da ga barem ostave da jednu noć prespava sa tek dovedenom mladom.</s><s>Pune dvije i po godine su ga prevaspitavali na Golom otoku, dok konačno nije shvatio da pet para ne valjaju ni Rusija ni Staljin.</s><s>A svo to vrijeme mlada ga je vjerno čekala.</s><s>Čekala i dočekala.</s><s>Godinama poslije mu se po glavi motalo pitanje ko ga prijavi, premda ga javno ni pred kim nije smio postaviti.</s><s>Nije čak ni onda kad je nestalo i naših i ruskih komunista i umjesto njih došli da vladaju neki drugi, koji kažu da su mnogo bolji i od najboljih.</s><s>Tako je i ostario i umro, nikada ne saznavši ko ga je špijao.</s><s>Istina, sumnjao je na trojicu, ali im to nije smio ni pomenuti čak ni onda kad je nestalo komunista, pomišljajući uvijek da oni mogu i da se vrate.</s><s>Kad god bih čuo tu priču, uvijek sam pitao starije za detalje.</s><s>Odgovori su uvijek bili škrti:</s><s>- Nije mu đavo dao mira, pa se uvati u kolo u koje se ne vata i tako ode po Rezoluciji.</s><s>I to bi redovno bilo sve što bi umjeli i mogli da mi kažu.</s><s>O kolu sam se naslušao ne samo priča, nego i pjesama, poslovica i zakletvi.</s><s>Još uvijek znam napamet skoro cjelokupnu pjesmu Branka Radičevića „Kolo“: „Kolo, kolo, naokolo, vilovito, plahovito, napleteno, navezeno, okićeno, začinjeno“...</s><s>To je nekad svaki đak morao da zna napamet.</s><s>Ali, eto, i to južnoslovensko kolo, koje je trajalo punih sedamdeset i nešto godina, dotrajalo je pa se i raspustilo, a onda su se svi uhvatili u neka svoja kola i zaigrali i zapjevali na svoj način.</s><s>„Ko se u kolo hvata, u noge se uzda“.</s><s>„Ako si se već uhvatio u kolo, nema ti druge nego da igraš“.</s><s>Ima još dosta poslovica o kolu.</s><s>A što se zakletvi i molbi božjih tiče ima i ona: „Kola mi dobrićevskog“.</s><s>To kolo iz manastira Dobrićevo još poneko od starijih pomene, premda ono ne postoji već više od jednog vijeka.</s><s>1914. godine, Austrijanci su ga odnijeli iz manastira Dobrićevo, a šta je sa njim dalje bilo niko ne zna.</s><s>Od njega je ostala samo priča.</s><s>I tako, kolo po kolo, pa dođosmo i do kraja.</s><s>Do kraja ove priče, premda se kolu nigdje kraj ne vidi.</s><s>Jer koliko je samo zemaljskih kola, počev od onoga bilećkog što se hvatalo pod prozorima Komiteta, do kola na Trebišnjici u Trebinjskom polju i najposlije, turbina u Grančarevu i Gacku.</s><s>I sve što je zemaljsko neprekidno se vrti i okreće zajedno sa cjelokupnom planetom.</s><s>A koliki je tek obrtanj na nebeskom mlinu koji neprekidno orga, okreće i melje, melje, melje...</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>BOŽIĆNA ČESTITKA</s><s>Svim stanovnicima Opštine Pelagićevo, katoličke vjeroispovijesti, čestitamo veliki hrišćanski praznik – Božić, sa željom da ga dočekaju i proslave u miru, porodičnoj sreći i zdravlju.</s><s>Božić, kao najveseliji praznik, neka podsjeti na sve vrijednosti, kojima svi težimo, međusobno poštovanje i razumijevanje, njegovanje tradicionalnih i moralnih vrijednosti, uzajamno poštovanje i toleranciju na dobrobit svih!</s> |
<s>Kurs računara za početnike</s><s>Ovaj kurs je namijenjen svima koji žele da brzo i kvalitetno savladaju osnove korišćenja računara za posao ili ličnu upotrebu.</s><s>Uz rad na praktičnim primjerima, polaznici kursa će naučiti da obavljaju osnovne operacije u Windows operativnom sistemu koje se odnose na organizovanje podataka, da koriste računar za uređenje teksta pomoću programa MS Word, da rade u programu MS Excel i steći osnovna znanja o Internetu i upotrebi elektronske pošte.</s><s>Kurs će trajati dva mjeseca, dva puta sedmično po dva školska časa u terminima koji odgovaraju polaznicima.</s><s>Sve informacije o kursu možete dobiti u prostorijama Narodne biblioteke Trebinje ili na telefon br: 059/271-920.</s> |
<s>Razgovori o predstavi „DOMA“</s><s>U vrijeme potpunog otuđenja porodice, različitih egzodusa i izbjegličkih kriza, kada smo egzistencijalno uništeni, ovaj komad postaje, na neki zastrašujući način, aktuelan.</s><s>Put iskušenja monaha je tematski okvir komada - iskušenje monaha koji nije dobio blagoslov, ali se na kraju iskupljuje tako što je jedno od djece poveo sa sobom.</s><s>Koketiranje Ljudmile Razumovske sa religoznim motivima, koji su preispitavanje ljudske savjesti u odnosu na okruženje, je jako važan sloj ovog dramskog komada, koji ima ozbiljnu slojevitost.</s><s>Jasan znak prebacivanja teksta u savremeno doba i na balkanski prostor pojavljuje se u scenografiji Makedonaca na početku predstave – „Sunđer Bob i skopsko pivo“.</s><s>Tokom predstave nije potencirana takva vrsta savremenosti, znak je dat samo na početku, što je legitiman postupak.</s><s>Vidjeli smo i neobičan dizajn svjetla, sa stalnim mijenjanjem svjetlosnog štimunga.</s><s>Kada su ovake teme u pitanju, prilika je da se stvaraju likovi.</s><s>U tekstu Ljudmile Razumovske odnosi su jasno predočeni i mislim da su makedonski glumci bili na putu koji je autorka zadala u karakterizaciji likova, pošto je njena sočna karakterizacija oljudila jako mračnu temu.</s><s>Slobodanka Čičevska, rediteljka predstave</s><s>Željela sam da odaberem komad koji odgovara uzrastu mladih glumaca, a tiče se svih nas.</s><s>Nisam htjela da se ovi mladi ljudi pretvaraju u starce.</s><s>Imali smo peh da promijenimo pet ljudi u posljednjih petnaest dana pred dolazak u Trebinje.</s><s>Svjetlo u predstavi je trebalo da pokaže haos u našoj duši.</s><s>Pošto naši profesionalni tehničari nisu mogli da dođu, prvi put sam radila svjetlo i ton pa je, možda, bilo grešaka.</s><s>Kristijan Jordanov, glumac</s><s>Svaki dan smo svjedoci disfunkcionalne porodice, koja se raspada.</s><s>Tema nam je bliska, djeca su prepušena sami sebi.</s><s>Djeca koja žive u domovima razlikuju se od djece koja samovoljno napuštaju porodicu, ali je bol koji osjećaju isti.</s><s>Tekst nam je odogovarao, jer smo do sada radili predstave po tekstovima koji su nam bili strani, pa ih nismo mogli dobro savladati i igrali smo vještački.</s><s>Ukoliko se nešto ne doživi ili nije dio tebe, ne može se na sceni pokazati onako kako treba.</s><s>Autorka teksta, Ljudmila Razumovska je uspjela da osavremeni muku koju imaju mladi ljudi.</s><s>Vršnjačkog nasilja je uvijek bilo u svakoj sredini.</s><s>Zato postoje umjetnici da nas opominju i osvešćuju o problemima koji su prisutni.</s><s>Scenografija je na početku predstave znakovno dobro funkcionisala, to su bili simboli nekog recikliranog društva, otpada društva i vremena, koji su u korelaciji sa zbivanjima i tako pokazaju promašeno vrijeme ili neke izgubljene generacije.</s><s>Ovo je još jedna predstava na Festivalu festivala koja je, sticajem okolnosti, ligitimisala mladi ansabl.</s><s>Reditelji koji rade sa mladima znaju koje su muke da se režija približi njima i predstava premijerno izvede.</s><s>Niste uspjeli da se oduprete literarnom teatru, a poplava teksta je bila opterećujuća za mlade glumce, da bi ušli u predstavu koja dozvoljava reditelju da se iskaže do kraja.</s><s>Rediteljka je pokušala da se snađe i poslužila se tzv. „turskim mizancenom“, što je mač sa dvije oštrice.</s><s>Predstava je, uglavnom, bila statična u srednjem planu scene i taj polukrug je opterećivao scenska zbivanja.</s><s>Amaterima se mora savjetovati kako treba da ide njihova intonacija, da gluma nije intonativno bjekstvo od samog sebe, nego oni moraju iz sebe iznjedriti intonativnu stranu i likove.</s><s>Mladi glumci, ulazeći u stereotip da ne liče na sebe kad glume, pošto misle da su tako ušli u ulogu, ne iskazuju sebe.</s><s>Reditelj treba da oslobađa mladi ansambl da „progovara iz sebe“.</s><s>Zoran Đerić, teatrolog</s><s>S obzirom da je trećina makedonskog ansambla zamijenjena u posljedni čas, jasna je nesigurnost kod glumaca koji su se više trudili da izgovore tekst nego da ga odglume.</s><s>Teška socijalna, ekonomska situacija u Velesu, gdje je predstava rađena mogla je da se reflekturje kroz ovu priču.</s><s>U predstavi djeca oponašaju odrasle, njihove loše strane, što se vidjelo u igri mladih ljudi.</s><s>Treba ih pohvaliti za veliki trud koji su uložili.</s><s>Trajče Kacarov, dramaturg</s><s>Moto predstave je da se ne žale žrtve.</s><s>Disfunkcionalnost je na svim nivoima.</s><s>Predstava potcrtava da se treba žrtvovati i biti odgovoran za djela i postupke.</s><s>Od toga se pošlo i zato sam izabrao da „Doma“ dođe na Festival festivala.</s> |
<s>Preminuo Miroslav Lazanski</s><s>Bio je urednik emisije Lazanski-Direktno na Radio-televiziji Republike Srpske, dugogodišnji novinar Politike, i vojni analitičar.</s><s>Lazanski je rođen u Karlovcu 18. septembra 1950. godine.</s><s>Gimnaziju "Jovan Dučić" završio je u Trebinju, a Pravni fakultet u Zagrebu.</s><s>Intervjuisao dva vrhovna komandanta NATO-a, tri maršala SSSR-a, šefove KGB-a, KHAD-a, pedesetak ministara odbrane i načelnika generalštaba svjetskih armija, između ostalog načelnike generalštaba ruske, kineske i japanske armije.</s><s>Jedini jugoslovenski novinar koji je plovio u atomskoj podmornici, američkoj "Tautog", letio u avionu "F-14", bio na nosaču aviona "Džon F. Kenedi" i letio u Migu 29.</s><s>Bio je gost vojnih akademija Rusije, Japana, SAD, Australije, Italije, Velike Britanije, Nemačke, Rumunije...</s><s>Imao je redovnu kolumnu u grčkom listu "Katimerini", japanskom "Sekuritarian" i "Dajmond vikli" /The Diamond weekly/.</s> |
<s>Festival festivala 2018</s><s>TREBINjE │ Predstava „Rodoljupci“ ansambla Kulturnog centra Kula – najbolje je ostvarenje 61.</s><s>Festivala festivala, koji je večeras završen u Trebinju.</s><s>Pored Zlatne ...</s><s>Pa, da upoznajmo i domaćine - Gradsko pozorište Trebinje!</s><s>Došli su, po dobrom starom običaju, u Radio Trebinje, gdje smo porazgovarali o njihovoj viziji zla, večerašnjoj...</s><s>iz prepiske sa saradnicima Treba naterati glumce da dođu do svojih najskrivenijih dubina, treba ih primorati da prihvate čudesne pokrete koji neće imati nikakve ...</s><s>Pretposljednje večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra igrao je osamnaestočlani, mladi ansambl „Kaotis teatralis“ Ludens teatra iz Koprivnice, koji ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Ovo je jedna, na neki način, jednostavna priča, a u principu - ljepota je u jednostavnosti.</s><s>Pozorišna predstava je spoj vještina ...</s><s>TREBINjE │ Pretposljednje večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupio je ansambl „Kaotis teatralis“ Ludens teatra iz Koprivnice, predstavom ...</s> |
<s>Cijene goriva i dalje rastu</s><s>Cijene u Srpskoj su takođe rasle, trenutno su najniže u regionu, ali već od sutra pojedini distributeri će ih povećavati.</s><s>Pfenig po pfenig, gorivo je sve skuplje, pa zadržavanje na benzinskim pumpama za većinu vozača traje sve kraće.</s><s>Cijena litra goriva u Republici Srpskoj bilježi rekord u posljednje dvije godine.</s><s>Rezultat je to tektonskih poremećaja na svjetskom tržištu energetike.</s><s>- Ono što će se sigurno reflektovati na domaće tržište, da će na domaćim benzinskim stanicama doći do poskupljenja od četiri do pet feniga, na sve derivate, TNG takođe, plin već zadnjih 20 dana se udvostručio što se tiče maloprodajnih cijena - istakao je Dragan Tršić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske.</s><s>A negativno iznenađenje vozače bi moglo dočekati na pumpama već ujutru.</s><s>Do koje mjere će cijene rasti teško je prognozirati.</s><s>Direktor banjalučkog Krajinapetrola Milovan Bajić kaže, ovakva situacija ne odgovara ni domaćim distributerima.</s><s>- Kada na fakturnu cijenu dodamo akciznu taksu za puteve, autoputeve, obračunamo na to PDV, nama trenutno ostaje nekih 10-ak feniga po litri - pojasnio je Bajić.</s><s>Džep vozača ovih je dana na posebnom udaru i zbog pripreme za zimu.</s><s>Za razliku od prethodnih godina, ove je rok za zamjenu guma na automobilima nešto kraći.</s><s>Obavezna zimska oprema mora biti montirana do 1. novembra, pa su u vulkanizerskim radnjama ovih dana gužve.</s><s>Cijena montaže opreme u nivou je prošlogodišnjih, ali cijena guma daleko je veća.</s><s>- U drugoj polovini ove godine gume su poskupile za nekih 20 odsto prema uvoznicima.</s><s>U principu najmanje 17, a najviše 23 odsto, gdje spadaju premijum brendovi, oni su najviše poskupjeli - naveo je Igor Davidović, servisni savjetnik.</s><s>Razlog ovako velikog rasta, kažu upućeni, treba tražiti u nedostatku sirovina, ali i smanjenju proizvodnih kapaciteta u domaćim fabrikama.</s><s>Loša vijest je da trenutne cijene nisu i konačne, jer su proizvođači najavili nove već od 1. novembra, pa su vozači pred sve većim pritiskom izbora između cijene i kvaliteta.</s><s>- Savjet, najbolje je da se na gume ne gleda finansijski, jer one mogu dugo izdržati, kvalitetne su, a svakako čine više od 50 odsto sigurnosti vozila, tako da sa tim uvijek treba biti oprezan - poručio je Davidović.</s><s>Aleksandar Ljuboja kaže, razlog za ovakvo stanje na svjetskom tržištu treba tražiti prije svega u nepovoljnoj geopolitičkoj situaciji.</s><s>Pandemija i veliki monopolisti promijenili su uslove poslovanja, pa pravila gotovo i ne postoje.</s><s>- Oni koji su u mogućnosti da finansijama utiču na kupovinu energenata i kupovinu sirovina, kupuju velike količine tih roba, bilo da se radi o konkretnom avansnom plaćanju ili kupovinom fjučersa, dolaze u posjed velike količine robe, te robe skladište i kasnije oni kao veliki diktiraju cijenu - pojasnio je Aleksandar Ljuboja, ekonomista.</s><s>A cijenu tih, sve manje ekonomskih, a sve češće geopolitičkih kretanja najčešće plaćaju mali, a najviše osjete najsiromašniji.</s><s>Prognoze su da je pred ionako krhkom privredom Republike Srpske veliki udar koji će prvo osjetiti prevoznici, a ubrzo za njima i građani, jer osim cijena goriva i cijene osnovnih životnih namirnica sve više rastu.</s><s>Kada će stati teško je prognozirati, iako MMF očekuje stabilizaciju svjetskog tržišta energetike tek početkom naredne godine.</s> |
<s>Glas Trebinja</s><s>Antonija Einfalt, Leopoldina (Einfalt) Nastić i Lea (Nastić) Budinčić vaspitačice su koje više od pola vijeka u Trebinju njeguju ovaj čudesan poziv, ali sasvim ...</s><s>Dragana Jelačića, virtouza na harmonici, naši sugrađani dugo već znaju.</s><s>Barem otkad u grad stižu vijesti u nagradama koje redovno osvaja na različitim domaćim i ...</s><s>Javne česme u Nevesinju nekad su bile nasušna potreba.</s><s>Služile su domaćem stanovništvu, ali i putnicima namjernicima.</s><s>Bile su mjesta predaha, sastajanja i razgovora o...</s><s>Jovana Porobić, magistar arhitekture, čiji rad oslikavaju prefinjena estetika, elegancija i jednostavnost izraza, pred sebe godinama postavlja ciljeve na poslovnom ...</s><s>U vašem omiljenom listu, pored ostalog, čitajte: - Trebinje prvo ispunilo uslove za slobodnu zonu - Savjetu ministara upućena odluka - O episkopu Atanasiju u ...</s><s>Promocija zdravog načina života u Trebinju odavno je našla svoje mjesto na Ublima, vazdušnoj banji u samom srcu Parka prirode „Orjen“, koja sve više privlači ...</s><s>Trebinjska Industrija alata obilježava 70 godina od osnivanja.</s><s>Nije lako danas ni u skici predstaviti koliko je važan dio moderne istorije Trebinja bilo ono što je na ...</s><s>„Moja fudbalska karijera počela je u najljepšem gradu na jugu Hercegovine, u mom rodnom Trebinju...“, rečenica je kojom fudbalsku i nadahnutu životnu priču sa nama ...</s><s>Na 48 stranica, pored ostalog, čitajte: Kako su proslavljeni januarski praznici Posebna briga Grada o mladim i starijoj populaciji: Nadležno odjeljenje sa novim ...</s><s>Slađa Gajić fotografiju istražuje više od deset godina, a ne razdvajajući se od fotoaparata do sada je ovjekovječila na hiljade različitih momenata, uspijevajući ...</s><s>Rijetkost je kada u vremenu medijskog sunovrata, i svekolike i svakolike dostupnosti, pisanja po principu „kopi pejst“, neko se odluči na originalan korak.</s> |
<s>Iz budžeta grada treću godinu zaredom obezbijeđena su sredstva za pomoć djeci sa sela, odnosno učenicima koji pohađaju područna odjeljenja trebinjskih osnovnih ...</s><s>U okviru projekta „Konkurentnost i inovacije: Lokalne razvojne strategije - EU 4 Business“, koga finansira Evropska unija, u prostorijama Agrarnog fonda grada ...</s><s>Javna ustanova „Bazeni“ Trebinje obavještava građane da je kupališna sezona na bazenu „Banje“ i kupalištu u Bregovima danas završena.</s><s>„Zahvaljujemo se svima ...</s><s>Udruženje građana „Mostovi“ organizuje obilazak MANASTIRA SRBIJE I ZLATIBORA.</s><s>Program putovanja: Prvi dan (04.10.2019.): Polazak iz Trebinja u 22.00.</s><s>Drigi dan (05.10.2019): ...</s><s>Narodna biblioteka Trebinje organizuje edukativne i dramske radionice za najmlađe osnovce.</s><s>U mini školici, koja razvija maštu i podstiče kreativnost, polaznici ...</s><s>Na osnovu informacija iz ZP "Hidroelektrane na Trebišnjici" a.d. Trebinje, obavještavamo građane da u periodu od 1. do 9. septembra neće biti regulisanog ispuštanja vode...</s><s>Obavještavaju se učenici prvog razreda Gimnazije „Jovan Dučić“ da nastavu u školskoj 2019/2020. godini u ponedjeljak počinju prvom smjenom u 7 časova.</s><s>Takođe, u ...</s><s>Crkveni odbor sela Dračevo obavještava mještane ovog sela, da će se krsna slava sela – Sveto Preobraženje Gospodnje proslaviti u subotu, 24. avgusta.</s><s>Večernja ...</s><s>Narodna biblioteka Trebinje i ove godine upisuje polaznike na Kurs engleskog jezika po najpovoljnijim cijenama u gradu.</s><s>Cijena kursa je 50 KM mjesečno, a termini su ...</s><s>IZ AD „Komunalno“ obavještavaju da će sutra (16. jula) početi sa hemijskom zaštitom lipa i kestena.</s><s>Prskanje će se izvoditi u ranim jutranjim satima, od 3:00 do 6:00 ...</s> |
<s>Neka Vaskrs donese u Vašu kuću radost, sreću i veselje i da najradosniji praznik proslavite zajedno sa svojim porodica, sa tradicionalnim pozdravom,</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>"ŠKOLA ZA HHI VIJEK"</s><s>Osnovna škola "Vaso Pelagić" iz Pelagićeva ušla je među četiri osnovne škole u Republici Srpskoj i osam osnovnih škola u BiH, u kojima se realizuje projekat "Škola za XXI vijek".</s><s>Ovaj projekat realizuje nevladina organizacija "Britisch council", a tokom decembra mjeseca održana su predavanja i radionice.</s><s>Cilj projekta je: podučavanje i kritičko razmišljanje i rješavanje problema, nastavne strategije i alati i mikrobit.</s><s>Učenici od 1. do 5. razreda marljivo se pripremaju za učestvovanje na takmičenju u Sarajevu, koje će biti održano početkom marta 2022. godine, primjenjujući znanja stečena iz Projekta "Škola za XXI vijek" i upotreba mikrobita.</s> |
<s>Festival festivala 2018</s><s>Iz godine u godinu, na našem festivalu, ponovo se „upoznajemo“ i svaki put nam je draže što su naši, sada već, prijatelji iz Bijelog Polja, opet u Trebinju.</s><s>Uvijek je ...</s><s>Muziciranjem dua viola, Milice Dimitrić i Đorđa Milovanovića, koji su svirali „pod tunelom“ i pred Kulturnim centrom, započeo je i prateći program ovogodišnjeg ...</s><s>Vreli juli 1995.</s><s>Iz letnje fjake trže me telefon.</s><s>S druge strane Jovica Ćirilov, prilično usplahiren: U Beograd iznenada stiže Ljudmila Razumovska, autorka „Jelene ...</s><s>Otvarajući 61.</s><s>Festival festivala, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović kazao je da se naš grad ponosi manifestacijom i njenom dugom tradicijom, a najviše što je ...</s><s>Dignuta je zavjesa na 61.</s><s>Festivalu festivala u Trebinju.</s><s>Ansambl iz Tuzle, koji je prvi igrao u pozorišnoj sali Kulturnog centra, pred publiku je donio priču o našoj ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Ovo je pozorište mladih, a s temom mogu da korespondiraju stariji, zato je interesantno kako je nastao komad i kako je reditelj radio ...</s><s>TREBINjE │ Predstavom „Hoću kući“ Pozorišta mladih Tuzle u Trebinju je večeras počeo 61.</s><s>Festival festivala, smotra najboljih ostvarenja amaterske pozorišne ...</s><s>Da, počinje 61.</s><s>Festival festivala!</s><s>Novo pozorišno druženje u gradu na Trebišnjici.</s><s>A postoji li bolji način za početak takmičarskog dijela programa od predstave mladih ...</s><s>JOVICA PAVIĆ, reditelj Rođen 1957. u Banjaluci.</s><s>Diplomirao u „Ateljeu 212“ 1981. god. u klasi prof. Miroslava Belovića na Odseku pozorišne i radio režije na FDU Beograd. ...</s> |
<s>Festival festivala 2015</s><s>Po prvi put, nakon ponovnog pokretanja festivala festivala, na sceni Kulturnog centra gostovaće glumačka ekipa iz Hrvatske.</s><s>Dramska skupina „eRKaVe“ u saradnji s ...</s><s>VEČERAS IGRAKulturni centar, 20:30 Dramska skupina „eRKaVe“ Udruga studenata povijesti hrvatskih studija Sveučilišta „Ivan Lučić Lucijus“ u Zagrebu i Francuski ...</s><s>Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević organizovao je danas prijem za učesnike 58.</s><s>Festivala festivala.</s><s>„Festival je jedan od značajnijih kulturnih događaja u ...</s><s>SNEŽANA KUTRIČKI, urednik „Savremene srpske drame“, moderator i uvodničar Amater, od latinskog amator, znači - onaj koji voli.</s><s>Zato je amaterizam – ono što je prvo ...</s><s>Pete večeri Festivala festivala, na pozorišnim daskama - „Tetovirane duše“ po tekstu Gorana Stefanovskog, u izvođenju Gradskog pozorišta Smederevska Palanka i u ...</s><s>Miladin Ševarlić, voditelj razgovora Komad Gorana Stefanovskog može da se gleda kao priča o novom svjetskom poretku, priča koja nam se i sada dešava u politici, ...</s><s>TREBINjE │ Gradsko pozorište Kulturnog centra iz Smederevske Palanke nastupilo je večeras pred trebinjskom publikom, petog dana Festivala festivala, predstavom ...</s><s>Na pozorišnoj sceni Kulturnog centra Trebinje, večeras, pete večeri Festivala festivala, predstavu „Tetovirane duše“ izvešće članovi Gradskog pozorišta Palanka ...</s><s>Na pozorišnoj sceni Kulturnog centra sinoć raspjevana i razigrana mladost.</s><s>Gosti iz Makedonije komedijom sa elementima mjuzikla „Nerazumijevanje u D-molu“, po ...</s><s>Festival festivala je i ove godine sišao sa pozorišne scene – na gradske ulice i trgove!</s><s>Za poseban štimung 58. smotre najboljih predstava dramskog amaterizma ...</s><s>Miladin Ševarlić, voditelj razgovora Trebinje uspjeva da okupi predstavnike svih jugoslovenskih zemalja i napravi kulturnu balkansku, jugoslovensku sintezu.</s><s>Imali ...</s><s>TREBINjE │ Četvrte večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupili se gosti iz Makedonije – Dramska grupa Gimnazije „Goce Delčev“ iz Kumanova, ...</s><s>Uvijek kada se susretnem sa Makedoncima mene obuzme neka radost, skoro oduševljenje.</s><s>Taj meki govor, poetičnost asocira na neko davno vrijeme.</s><s>Tih devedesetih ...</s> |
<s>Festival festivala 2019</s><s>Božidar Zečević, voditelj razgovora Predstava je izvanredna.</s><s>Danas se pozabaviti „Gospođicom Julijom“ je velika hrabrost.</s><s>Reditelj je pokušao da je savlada nekim ...</s><s>Četvrte takmičarske večeri 62.</s><s>Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupio je ansambl Kulturnog centra Kula sa predstavom „Gospođica Julija“. ...</s><s>Dvije zanimljive knjige o pozorištu i pozorišnom stvaranju, autora prof. dr Luke Kecmana, promovisane su treće festivalske večeri, a pisane su prošle godine – „Blago ...</s><s>Treće festivalske večeri, pred trebinjskom publikom – poetski tetar iz Hrvatske.</s><s>Gledali smo predstavu po motivima poeme Ljuba Stipišića Delmate u kojoj je opjevao ...</s><s>Božidar Zečević, voditelj razgovora Ovo je teatar koji govori arhetipskim simbolima koji bude drevno sjećanje koje je zajedničko čovječanstvu.</s><s>Ova vrsta ...</s><s>Treće takmičarske večeri Festivala festivala publici u Trebinju predstavili su se pobjednici 59.</s><s>Festivala hrvatskih kazališnih amatera - Amaterska kazališna ...</s><s>Čekali smo ih, i dočekali!</s><s>Poslije ljetnog pljuska, a nakon višečasovnog čekanja na granici, u naš grad su stigli i dragi gosti iz Hrvatske, iz mjesta Sveti Filip i ...</s><s>Bez obzira što je riječ o mladim glumcima, ansambl iz Sjeverne Makedonije, studiozno se pozabavivši aktuelnom temom migranata iz Sirije, uspješno je, druge ...</s><s>Drugog festivlaskog dana su, u Dučićevoj ulici, izvedbama glumaca Teatra „Total“ iz Visokog, započeli muzički i scenski performansi, koji će se odvijati na ...</s><s>Božidar Zečević, voditelj razgovora Zanimljiva predstava i pristup aktuelnoj temi koja pogađa sve balkanske zemlje, naročito na migrantskoj ruti.</s><s>Jedna od prvih ...</s> |
<s>Festival festivala 2016</s><s>Nušićeva dramska literatura, može se tvrditi, zasnovana je na Aristotelovskoj tezi da “nema urođenih ideja”, nema predviđenih situacija, nego su svi odnosi: ...</s><s>Jul itekako zna da bude nemilosrdan u Trebinju.</s><s>Pogotovo kad moraš da čekaš glumce i napraviš prilog za rubriku „Upoznavanje“.</s><s>Sa tim mislima Mufa (Jovan Vidaković, ...</s><s>Petak, 22. jul – DOM MLADIH, 20:30 časova GRADSKO POZORIŠTE TREBINjE Branislav Nušić MINISTARKA Adaptacija i režija: Željko MILOŠEVIĆ Asistent reditelja: Vladan POPOVIĆ...</s><s>Prvo veče ovogodišnjeg Festivala festivala počelo je magično.</s><s>Slovačko pozorište „VHV“ – Slovačkog KUD-a „Heroj Janko Čmelik“ iz Stare Pazove publiku je ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Ovo je izuzetno reprezentativno otvaranje Festivala festivala.</s><s>To je autentičan umjetnički izraz.</s><s>Pokret u predstavi se činio ...</s><s>Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević otvorio je sinoć, u prepunoj sali Doma mladih, 59.</s><s>Festival festivala, na kojem su se okupile pozorišne amaterske družine u ...</s><s>TREBINjE │ Predstavom „Ad infinitum“ Slovačkog pozorišta „VHV“ – Slovačkog KUD-a „Heroj Janko Čmelik“ iz Stare Pazove, u trebinjuskom Domu mladih večeras je počeo 59. ...</s><s>¶ Sa širenjem uticaja elektronskih i digitalnih medija u savremenom društvu - postkapitalističkom, postindustrijskom, potrošačkom, društvu visoke tehnologije ...</s><s>Teatarsku dobrodošlicu trebinjskim zaljubljenicima u boginju Taliju večeras će uputiti članovi pozorišta „VHV“ iz Stare Pazove, koji će se predstaviti sa ...</s><s>Kroz tih 59 godina izvedeno je nebrojeno mnogo predstava, promovisano još i više glumaca.</s><s>Neki od njih su dostigli zvjezdane visine.</s><s>Pozorišni amateri, koji su se ...</s> |
<s>Ansambl Kulturnog centra Kula, predstavom „Rodoljupci“, predstavio se treće festivalske večeri.</s><s>Na trebinjskim pozorišnim daskama gledali smo sebe, htjeli to ...</s><s>TREBINjE │ Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović danas je organizovao prijem u Gradskoj upravi za učesnike 61.</s><s>Festivala festivala, članove Umjetničkog savjeta i ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Komad Jovana Sterije Popovića je uvijek aktuelan.</s><s>Rediteljska intervencija da iz činije i to malo sitnog novca ne ode narodu, jedan ...</s><s>U pratećem programu Festvala festivala je, po praksi koja se upražnjavala i prethodinih godina, promovisana još jedna dobra knjiga – „Anegdote i crtice iz ...</s><s>TREBINjE │ Na 61.</s><s>Festivalu festivala večeras je izvedena predstava „Rodoljupci“ ansambla Kulturnog centra Kula, ostvarenje nagrađano drugim mjestom i srebrnom ...</s><s>STERIJINO OGLEDALO: DA SE VIDIMO, NASMEJEMO I POSTIDIMO Ako je istinita priča da pisac svojim radom stvara ogledalo koje vešto skriva u uglovima naših života ne ...</s><s>LICA: Žutilov, bivši nekada notaroš ZORAN RADULOVIĆ Nančika, njegova supruga DRAGICA JOTANOVIĆ Milčika, njihova ćerka EDITA LIKO Šandor Lepršić, mladi stihodelja ...</s><s>Druge večeri Festivala festivala gledali smo predstavu Bjelopoljskog pozorišta, ansambla često i rado viđenog u Trebinju.</s><s>Donijeli su nam komad „Mirovna misija“, ...</s><s>Nakon prošlogodišnje izložbe portreta doajena srpskog glumišta, slikarka iz Beograda Ana Popov Ratković se u ovogodišnjem pratećem programu „Festivala ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Predstava je rađena po tekstu mlade spisateljice, a mogao bi se nazvati slikama iz svakodnevnog života.</s><s>Pisan je u ...</s><s>TREBINjE │ Druge večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupio je ansambl Bjelopoljskog pozorišta sa ostvarenjem „Mirovna misija“, pobjedničkom i ...</s><s>Iako je odlazak, osvajanje slobode, od romantičarskih početaka bila jedna od bitnih tema evropske dramaturgije, njena uloga se menjala u zavisnosti od društvenog ...</s> |
<s>Festival festivala 2017</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Ovo je predstava koja direkno reflektuje na današnjicu, a riječ je o koherentnom pozorišnom komadu u kome se na jedan ...</s><s>TREBINjE │ Druge večeri 60.</s><s>Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupio je ansambl Teatra „Fedra“ iz Bugojna predstavom „Posljednja porodica“. ...</s><s>Po uprošćenoj definiciji, komedija je akceptacija činjenice da smo samo ljudi, sa svim manama i slabostima koje iz toga proizilaze.</s><s>Komedija nam pomaže da razumemo ...</s><s>„Vazduh trepti kao da nebo gori.</s><s>Sprema se oluja“, pade mi na pamet citat iz kultnog filma „Valter brani Sarajevo“.</s><s>S tom razlikom što se ne sprema oluja, već ...</s><s>Jubilarni 60.</s><s>Festival festivala u Trebinju počeo je sinoć.</s><s>Priliku da prvi zaigraju imali su srednjoškolci iz Danilovgrada- članovi amaterskog pozorišta NVU ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Dokumentarističko pozorište uvijek je posljedica s jedne strane gnjeva, a s druge strane nemoguće misije - pozorištem promijeniti ...</s><s>Gradonačelnik Luka Petrović otvorio je u pozorišnoj sali Kulturnog centra u Trebinju 60. jubilarni Festival festivala, najveću smotru dramskih amatera u regionu, na...</s><s>TREBINjE │ Pobjedničkom predstavom Republičkog festivala dramskih amatera Crne Gore – „O ćutanju i drugim imitacijama sreće“ Amaterskog pozorišta NVU ...</s><s>Čast, zadovoljstvo ili nezahvalnu dužnost da otvore ovogodišnji Festival festivala imaće najbrojnija a vjerovatno i najmlađa pozorišna družina na ovogodišnjoj ...</s><s>VEČERAS IGRA Kulturni centar, 20:30 NVU „EgoKult“ i Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad Po tekstu Bojane Šolaje O ĆUTANjU I DRUGIM IMITACIJAMA SREĆE ...</s><s>EGON SAVIN, reditelj Egon Savin (Sarajevo, 2. septembar 1955.) je srpski i jugoslovenski pozorišni reditelj.</s><s>Režiju je diplomirao 1979. godine na Fakultetu dramskih ...</s><s>Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović večeras će u Kulturnom centru Trebinje svečano otvoriti jubilarni 60.</s><s>Festival festivala.</s><s>Takmičarski program počinje ...</s> |
<s>TREBINjE │ Predstavom „Odjeci“, u izvođenju ansambla Bjelopoljskog pozorišta, u Trebinju je večeras počeo 58.</s><s>Festival festivala, koji će do 31. jula predstaviti ...</s><s>ŽELjKO HUBAČ [caption id="attachment_33580" align="alignleft" width="280"] Željko Hubač[/caption] Rođen je u Tuzli, 1967. godine, a odrastao u Zenici i Leskovcu.</s><s>Kao inženjer elektrotehnike i apsolvent ...</s><s>Ponekad je tako nezahvalno biti novinar.</s><s>I fotograf takođe.</s><s>U traganju za ekipom glumaca iz Bijelog Polja, koji će otvoriti ovogodišnji Festival festivala, našli smo se ...</s><s>TREBINjE │ Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević večeras će u Kulturnom centru Trebinje svečano otvoriti 58.</s><s>Festival festivala, koji je u Trebinju okupio najbolja ...</s> |
<s>Počinje Liga 6 za prvaka BiH</s><s>Iz KK „Leotar“ su pozvali sugrađane da dođu u što većem broju i podrže košarkaše u borbi za plasman među četiri najbolje ekipe u Bosni i Hercegovini.</s> |
<s>Festival festivala 2016</s><s>Scena iz komada: FOMA: Nek prestane da laže, inače će dobiti svoje...</s><s>BLIZANAC (plače): Sam lažeš... ja sam je video... bila je tako lepa... zlatna...</s><s>Iz udaljenog ugla se ...</s><s>Davno je to bilo.</s><s>Negdje sredinom osamdesetih.</s><s>Čika Žarko, a tada je brojio oko 80 ljeta, pitao je nas klince šta bismo voljeli da budemo kad odrastemo.</s><s>„Doktor“, reče ...</s><s>„Bavimo se, zapravo, nekom vrstom primenjene medicine, igramo se doktora kulture, jer svakome je potrebno malo kulture u životu da ga oplemeni“, kaže Grigorović. ...</s><s>Treće večeri 59.</s><s>Festivala festivala u Trebinju, publika je imala priliku da pogleda rimejk predstave „Hasanaginica“, ansambla Tetar „Total“ iz Visokog, po tekstu ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Godinama unazad prisustvujemo situaciji u kojoj je pojedinac nebitan u odnosu na kolektiv s jedne strane, a s druge strane je ...</s><s>TREBINjE │ Treće večeri 59.</s><s>Festivala festivala na sceni Doma mladih nastupio je ansambl Teatra „Total“ iz Visokog predstavom „Hasanaginica“, po tekstu Alije ...</s><s>Hasanaginica je dramska obrada istoimene narodne balade, objavljene 1973. godine.</s><s>Pesmu je 1774. zabeležio italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis, a tragični...</s><s>Temperature se u bifeu Doma mladih podizala iz dva razloga.</s><s>Meteorološkog i kladioničarskog.</s><s>Treba mi gol i „Zvezdina“ pobjeda i eto „šuški“.</s><s>I dok se mreža oko ...</s><s>Prvog, od četiri dana pratećeg programa ovogodišnjeg Festivala festivala, u Domu mladih su promovisana nova izdanja Sterijinog pozorja iz Novog Sada – monografija ...</s><s>Drugo festivalsko veče obilježila je predstava domaćina -“Ministarka”, u izvođenju podmlađenog ansambla Gradskog pozorišta Trebinje.</s><s>Jedanaest glumaca, od kojih ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Predstava je puna različitih znakova.</s><s>Obje glumice koje igraju ministarku nose različitu energiju.</s><s>U polumraku ili mraku, u kojem ...</s><s>TREBINjE │ Druge večeri Festivala festivala na sceni Doma mladih nastupio je ansambl Gradskog pozorišta Trebinje – predstavom „Ministarka“.</s><s>U drugoj ...</s> |
<s>Festival festivala 2016</s><s>Ima tako dana kada ti ništa ne ide onako kako si zamislio.</s><s>Ako si pomislio da si u stanju da predvodiš grupu ljudi, budi svjestan da ne možeš ni svoje korake pravilno ...</s><s>Utorak, 26. jul – DOM MLADIH, 20:30 časova Udruženje građana „CUG“ i Pozorište „Bora Stanković“ Vranje Radoje Domanović VOĐA Adaptacija i režija: Bojan Jovanović ...</s><s>Dvojica teatrologa, Milovan Zdravković i Zoran Đerić, promovisali su pete festivalske večeri knjigu njihovog kolege i prijatelja Radomira Putnika „Prepoznavanje ...</s><s>Pete večeri festivala -kamerno izvođenje predstave “ZOO!” Dramskog studija DADA Kazališne družine „Pinklec“ i Centra za mlade Čakovec, u režiji Davora Dokleje, ...</s><s>TREBINjE │ Na programu 59.</s><s>Festivala festivala večeras je bila predstava „ZOO!“ Dramskog studija DADA Kazališne družine „Pinklec“ i Centra za mlade Čakovec.</s><s>Režiju ...</s><s>Mnogo je peripetija pratilo jučerašnji dolazak ansambla Dramskog studija DADA Kazališne družine „Pinklec“ i Centra za mlade Čakovec u Trebinje.</s><s>I dok su ih svi ...</s><s>Iza nas je četvrto veče 59.</s><s>Festivala festivala, a na sceni Doma mladih nastupio je ansambl Mladinskog dramskog studija „Prličko“ iz Velesa predstavom „Doma“ ...</s> |
<s>U pratećem programu festivala sinoć su u Galeriji Kulturnog centra promovisana izdanja Pozorišnog muzeja Vojvodine – „Dramaturški postskriptum“ dr Zorana ...</s><s>Bliži se polovina Festivala.</s><s>Treće festivalsko veče bilo je u znaku domaćina.</s><s>Šestočlani ansambl Of scene Gradskog pozorišta Trebinje izveo je predstavu „Ko to ...</s><s>Miladin Ševarlić, voditelj razgovora Imam dilemu da li da prvo čestitam glumcima ili publici.</s><s>Jedni i drugi zaslužuju čestitke.</s><s>Dobili smo totalni teatar, totalnu ...</s><s>TREBINjE │ Treće večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupio je domaći ansambl Of scene Gradskog pozorišta Trebinje predstavom „Ko to tamo ...</s><s>[caption id="attachment_33783" align="aligncenter" width="640"] Aljoša Ilić, Darko Kurtović i Igor Svrdlin[/caption] Na Festivalu festivala je „dan D“ za Trebinje.</s><s>Večeras je premijera predstave „Ko ...</s><s>[caption id="attachment_33769" align="alignright" width="280"] Milovan Zdravković[/caption] Organizacija trebinjskog festivala i ove godine je potvrila da je na izuzetnom profesionalnom nivou i ...</s><s>VEČERAS IGRAKulturni centar, 20:30 KULTURNI CENTAR TREBINjE GRADSKO POZORIŠTE Of scena Goran Vrbanić KO TO TAMO REŽIRA?! dopisao, adaptirao i režirao Igor Svrdlin ...</s><s>Festival se lagano zahuktava.</s><s>Iza nas je drugo veče, koje je u nešto više od dva sata, koliko je trajalo izvođenje predstave „Velika drama“ po tekstu Siniše ...</s><s>Miladin Ševarlić, voditelj razgovora Ovo je predstava o pošasti jednog vremena, komunizma i razmišljao sam dok sam gledao predstavu da li je veća pošast komunizam ...</s><s>U okviru pratećeg programa Festivala festivala sinoć su u Galeriji Kulturnog centra promovisana „Sabrana djela Jovana Sterije Popovića“, u izdanju Sterijinog ...</s><s>TREBINjE │ Druge večeri Festivala festivala trebinjskoj publici predstavili su se pobjednici republičkog festivala Srbije – ansambl KUD-a „Kruščić“ iz Kruščića ...</s><s>Mjesna zajednica Kruščić kao institucija i servis građana nalazi se na bačkoj lesnoj terasi prosečne nadmorske visine od 85 m, u sklopu opštine Kula.</s><s>Postojeći broj...</s><s>VEČERAS IGRAKulturni centar, 20:30 KUD „KRUŠČIĆ“ KRUŠČIĆ(sezona 2014/15.) Siniša Kovačević VELIKA DRAMA Režija, scenografija, kostim i izbor muzike DEJAN CICMILOVIĆ ...</s> |
<s>Festival festivala 2017</s><s>TREBINjE │ Ostvarenjem „Evropejci“ publici 60.</s><s>Festivala festivala večeras se predstavio četvoročlani ansambl GAT scene 71 – Doma kulture „Krste Misirkov“ iz ...</s><s>Intelektualci raspravljali o budućnosti Evrope U Parizu je održan “intelektualni samit” na kojem su navodno najblistaviji umovi Evrope raspravljali o njenoj ...</s><s>Može li se povući linija koja spaja sinoćnju malograđanštinu i večerašnju „evropeizaciju“ i „Evropejce“ koje donose članovi Gat scene 71 Doma kulture „Krste ...</s><s>TREBINjE │ Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović danas je za učesnike jubilarnog 60.</s><s>Festivala festivala i članove festivalskih tijela organizovao prijem u gradskoj...</s><s>Skoro smo na polovini festivala.</s><s>Sinoć se u Kulturnom centru tražilo mjesto više.</s><s>Užurbana atmosfera, iščekuje se predstava pozorišta iz Crvenke, trebinjskoj ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Riječ je o pametnom rediteljskom postupku, koji je, striktno poštujući komad, dobio osavremenjavanje koje je pokazalo da neki pojmovi ...</s><s>TREBINjE │ Treće večeri 60.</s><s>Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupili su pobjednici Republičkog festivala amaterskih pozorišta Srbije – Pozorište ...</s><s>Teatarski velikan koji se nije mirio sa postojećim poretkom stvari ni u životu ni u teatru, Bertold Eugen Fridrih Breht, svojom neumoljivom dijalektikom, razbijao ...</s><s>Već drugog dana Festivala Festivala u Trebinju otpočeo je i festivalski prateći program, u okviru koga je u galeriji Kulturnog centra otvorena izložba pod nazivom ...</s><s>U okviru pratećeg programa, u kino sali Kulturnog centra sinoć je održano veče posvećeno jubileju trebinjskog festivala – na kojem su o šest decenija dugoj ...</s><s>Nakon srednjoškolaca, druge festivalske večeri, na pozorišnoj sceni Kulturnog centra iskusni glumci Teatra „FEDRA“ iz Bugojna, čije je izuzetno „davanje“ pozivu, ...</s> |
<s>Festival festivala 2018</s><s>Još jedno festivalsko veče provešćemo u društvu mladih ljudi, članova Dramskog studija Ludens teatra- Kaotis teatralis iz Koprivnice, koji će šestog dana Festivala...</s><s>Festival festivala u Trebinju je i ove godine tradicionalno propraćen promocijama izdanja srpskih ustanova kulture – Srpskog narodog pozorišta, Pozorišnog muzeja ...</s><s>U prepunoj pozorišnoj sali Kulturnog centra, ljubitelji pozorišta sinoć su se, kako znaju i umiju, snalazili za mjesto, ne želeći da propuste komad koji je na ...</s><s>Sinoć je na razgovoru posle predstave „Kokoška“, Nikolaja Koljade, u izvođenju Gradskog pozorišta iz Smederevske Palanke, po rečima voditelja Željka Hubača, došlo do ...</s><s>Željko Hubač, voditelj razgovora Večeras smo vidjeli jednu drugu vizuru komada „Kokoška“.</s><s>Ovo je komad o pozorištu, o nestajanju pozorišnog žara u navodnom traženju ...</s><s>TREBINjE │ Na 61.</s><s>Festivalu festivala večeras je izvedena predstava „Kokoška“ Gradskog pozorišta Smederevska Palanka, koja je na ovogodišnjem Festivalu amaterskih...</s><s>Na Festivalu festivala, prvi put u sedmoj deceniji njegovog trajanja, organizovan je master klas režije, koji vodi EGON SAVIN, profesor režije na Fakultetu dramskih ...</s><s>Okupili su se nakon višegodišnje pauze i bez ikakvih ambicija za nagradama i uspjesima na festivalima, uradili predstavu „Kokoška“, koja je na Regionalnom ...</s><s>Mladi anasambl Gradskog pozorišta Trebinje i Kulturne scene „Male stvari“ iz Trebinja izveo je predstavu „SUMNjA ili Confusione dubium“, u režiji i adaptaciji ...</s><s>TREBINjE I U okviru pratećeg programa 61.</s><s>Festivala festivala večeras je na sceni Kulturnog centra izvedena omladinska predstava „Sumnja ili Confusione dubium“, rađena u ...</s><s>Antički Grci su anegdotom nazivali delo koje nije objavljeno, već potiče iz usmene tradicije, kasnije se time označavao neštampani rukopis ili deo rukopisa.</s><s>U vreme...</s> |
<s>Festival festivala 2019</s><s>Božidar Zečević, voditelj razgovora Pozorište je čistač uma, što su amateri iz Crvenke pokazali.</s><s>To je izvanredna predstava, koja funkcioniše u svim elementima. ...</s><s>Pretposljednje večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra nastupilo je Pozorište „Stevan Sremac“ iz Crvenke, ostvarenjem „Slučajna smrt jednog ...</s><s>Večiti buntovnik, provokator političara i crkvenog klera, Dario Fo –„idiot sa Nobelovom nagradom za književnost“ – kako je izjavljivao u intervjuima – da je živeo...</s><s>Svi znaju da večeras u pozorišnoj sali, na Festivalu festivala, nastupa Pozorište „Stevan Sremac“ iz Crvenke!</s><s>A, kako!</s><s>Naravno, tu su naše najave, na sajtu Radio ...</s><s>Sezona: 2018/2019. (174. premijera od osnivanja) Uloge: Ludak / Cvijeta JOVANOVIĆ MUČALICA Upravnik policije / Zoran RADULOVIĆ Komesar Kalabrezi / Milorad BJELAN Komesar ...</s><s>U nepuna dva sata pozorišnog komada „Draga Jelena Sergejevna“, po tekstu Ljudmile Razumovske, u režiji Filipa Medenice, peto festivalsko veče otvorilo je mnogo ...</s><s>Božidar Zečević, voditelj razgovora Jedan izvanredan, slojevit tekst, koji je poslužio kao predtekst za avanturu amatera iz Mojkovca.</s><s>Prvi nedostatak je pomankanje ...</s><s>Na Festivalu festivala večeras je izvedena pobjednička predstava 49.</s><s>Festivala dramskih amatera Crne Gore – „Draga Jelena Sergejevna“, u produkciji Društva ...</s><s>U okviru pratećeg programa Festivala festivala, od večeras će brojne scenske programe izvesti studenti Dramskog odseka Fakulteta Umetnosti Univerziteta u ...</s><s>Najbolju predstavu ovogodišnjeg bjelopoljskog 49.</s><s>Festivala amaterskih pozorišta Crne Gore gledaćemo večeras u Kulturnom centru u izvođenju Društva sociologa Crne ...</s><s>Na Festivalu festivala se, po drugi put otkako postoji ova manifestacija, organizuje „master klas režije“, projekat koji vodi poznati srpski reditelj Egon Savin, ...</s><s>Na polovini festivala, taman da nas prodrmaju i iznova zadive, glumci amateri iz Kule još jednom su potvrdili zašto iz Trebinja svaki put kada gostuju ponesu više ...</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>Učenici i nastavnici Osnovne škole "Vaso Pelagić" iz Pelagićeva, obilježili su svoju školsku slavu - Svetog Savu, kako to tradicija nalaže.</s> |
<s>OPŠTINA PELAGIĆEVO</s><s>PRIČEŠĆE UČENIKA U CRKVI</s><s>Pričešće učenika Osnovne škole "Vaso Pelagić" u Pelagićevu, postalo je već tradicionalno, za praznik Svetog apostola i jevanđeliste Mateja, u Crkvi Svetog proroka Ilije, čime krunišu svoje časove Pravoslavne vjeronauke.</s><s>Svetu liturgiju služio je protojerej-stravrofor Aleksa Sunarić, dočekavši 180 učenika škole, koji su organizovano došli sa svojim vjeroučiteljem protojerej-stavrofor Miodragom Kainovićevem.</s><s>Crkvena opština Pelagićevo podijelila je prigodne paketiće učenicima, kao uspomena.</s> |
<s>Upoznavanje: „SMEJAĆEMO SE NAMA“</s><s>Sterijini „Rodoljupci“ u novom čitanju večeras na sceni Kulturnog centra.</s><s>U ulogama Žutilova, Nančike, Milčike, bankrotnog trgovca, Smrdića, Gavrilovića... glumci Kulturnog centra Kula.</s><s>DRAGAN OSTOJIĆ, režija</s><s>- „Rodoljupci“ zahtevaju novo čitanje.</s><s>Danas je vrlo delikatno pitanje ko su to rodoljupci, na koji način se odrediti prema njima.</s><s>Tu jednu, kako bih rekao, devijaciju koja pogađa svakoga.</s><s>Ali, čini mi se da smo danas još niži i teži u tim ludilima pogrešnog rodoljublja.</s><s>Ima jedna stvar koja se često zaboravlja, a to je da je u toj predstavi, u tekstovima, Sterija govorio o razumnom rodoljublju.</s><s>Znači, nije reč o tome da ono ne treba da postoji.</s><s>Mi danas imamo i one koji kažu da ga treba potpuno izbrisati.</s><s>Ne, ne treba!</s><s>Ali se mora tačno obeležiti ko su ti pogrešni, da nas ne zavedu opet i to je neka vrsta opomene koja nas stalno prati, koja je pratila njega, izmučila ga, samog Steriju, i dugo se čekalo da taj komad izađe.</s><s>Mi treba da budemo srećni što smo imali pisca koji je umeo na svoj, naš račun, a da mi to prihvatimo, da se smejemo, da sebe iskritikujemo i da se pročistimo.</s><s>STERIJA JE TRAŽIO VELIKOG ČOVJEKA</s><s>- Naši rodoljupci su primitivni, površni, stalno dolaze sa neke žurke u kojoj su pijani i zaluđeni i takvi ostaju do kraja.</s><s>Ne mogu da shvate gde su pogrešili.</s><s>Najviše ćemo se smejati - NAMA!</s><s>Ostojić kaže da komad „Rodoljupci“ ne trpi političku aktuelnost, jer onda postane banalan.</s><s>- Sterija se bavio suštinom!</s><s>Tražio je šta je to u tim ljudima da se tako ponašaju u tako dramatičnim vremenima.</s><s>On je, u stvari, tražio da obeležimo pojave koje nas dovode u stanja bezličja, bezrazumna, bez shvatanja posledica.</s><s>U sebi je tražio velikog dobrog čoveka!</s><s>A mi, male i opake, više volimo!</s><s>Tog velikog dobrog mi smo u predstavi, da sada ne otkrivam previše, opisali kao savest koja je dosadni starac koji nam stalno nešto zvoca, koji nam je i danas dosadan!</s><s>O OČEKIVANjIMA I POZORIŠTU:</s><s>- Voleo bih da pozorište postane bar malo bitnije u našem životu, ako je to ikako moguće!</s><s>Očekivanja nisu velika, nisu optimistična, ali živimo i hvatamo se za to malo zrno savesti!</s><s>KAMENKO BERTIĆ, bankrotni trgovac</s><s>- Bankrotni trgovac i direktor Kulturnog centra, da li to jedno sa drugim ima nekakve veze!?</s><s>Na svu sreću u Kuli, još uvek, nema.</s><s>Lepo nas „tetoši“ lokalna samouprava.</s><s>Ne možemo se požaliti na uslove rada, no međutim, na sve ostalo bi se mogli požaliti, ali to je neka druga priča.</s><s>Kažu ljudi kada smo došli - sećaju se naše „Zle žene“, od pre nekih sedam godina.</s><s>Nekako Sterija i Vojvođani, idu jedno sa drugim!</s><s>Tako da iz tog gena, koji mi nosimo, ravničarskog, dođe samo da se stvori predstava.</s><s>Ceo ansambl privatno je potpuno drugačiji od onoga što ćete videti u predstavi.</s><s>To je ono što je najveća stvar.</s><s>Niko od nas, ni u primisli, nije onakav kako ćemo da odigramo večeras.</s><s>Glumci vole suprotnosti.</s><s>To je ono što je glumačka transformacija ili neki talenat koji Dragan Ostojić, već godinama, iz nas izvlači.</s><s>To je ono što je najlepše.</s><s>Zato su glumci, pomalo otkačeni i pomereni, možda, tajno izbacuju iz sebe ono što ne mogu kod kuće!?</s><s>Smijaćemo se, večeras, najviše, samima sebi, to je najlakše, ali i najteže!</s> |
<s>Više naselja večeras bez vode</s><s>Zbog rekonstrukcije Pumpne stanice Vrelo oko, večeras od 20.30 časova, doći će do prekida u vodosnabdijevanju kod potrošača koji se snabdijevaju sa transportnog cjevovoda – naselja Banjevci, dio Terzija, Nikšićki put, Melentija Perovića, Gradina, saopšteno je iz Vodovoda Trebinje.</s><s>Kod ostalih potrošača vodosnabdijevanje će biti prekinuto oko ponoći.</s><s>Uredno snabdijevanje vodom može se očekivati sutra, oko 10 časova.</s><s>Potrošači se pozivaju da ranije obezbijede potrebne količine vode - kako bi rezerve vode u postojećim rezervoarima duže trajale.</s><s>Po uspostavljanju snabdijevanja može doći do pojave prolaznog zamućenja vode, pa se preporučuje da se prva voda prije upotrebe ispusti na slavinama.</s> |
<s>Najava za petak, 01.02.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 01.02.2019. godine u 11.30 časova sa ambasadorom Mađarske u BiH Kristijanom Pošom.</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Palati Republike, predviđeno je saopštenje za javnost.</s> |
<s>Najava za petak, 27.12.2018. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović upriličiće u petak, 28.12.2018. godine, u Palati Republike, prijeme povodom obilježavanja 9. januara – Dana Republike Srpske:</s><s>-10:00 časova prijem za predstavnike vjerskih zajednica u Republici Srpskoj;</s><s>-12:00 časova prijem za delegaciju privrednika i predstavnike javnih medija.</s> |
<s>Najava za petak, 14.12.2018. godine</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Konferencijskoj sali u prizemlju, predviđene su izjave za medije.</s> |
<s>"Žuti i tigrasti komarac reaguju na mliječnu kiselinu, običan komarac voli masne kiseline.</s><s>Mješavina hemikalija i mirisa zavisi od naših higijenskih i prehrambenih navika", rekao je biolog.</s> |
<s>Najava za petak, 23.11.2018. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 23.11.2018. godine u 18.00 časova svečanom otvaranju novoizgrađenog pomoćnog terena sa vještačkom podlogom na stadionu FK „Tekstilac“. (Derventa)</s> |
<s>Najava za petak, 29.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović održaće sutra, 29.03.2019. godine u 14.00 časova, konsultativni sastanak sa novoimenovanim ambasadorima BiH iz Republike Srpske.</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Palati Republike, predviđeno je saopštenje za javnost.</s><s>Snimateljima i fotografima biće omogućeno snimanje kadrova na početku sastanka.</s> |
<s>Najava za utorak, 05.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće sutra, 05.03.2019. godine u 10.00 časova sa ambasadorom Slovačke u BiH Martinom Kačom.</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primiće sutra, 05.03.2019. godine u 11.00 časova u nastupnu posjetu ambasadora Japana u BiH Hidejukija Sakamota.</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primiće sutra, 05.03.2019. godine u 13.00 časova u nastupnu posjetu ambasadora Srbije u BiH Aleksandra Đorđevića.</s><s>Nakon sastanaka, koji će biti održani u Palati Republike, predviđena su saopštenja za javnost.</s><s>Snimateljima i fotografima biće omogućeno snimanje kadrova na početku sastanaka.</s> |
<s>Vučić je nešto prije osam sati došao na biračko mjesto u zgradi Dečijeg vrtića “Tesla - nauka života“.</s> |
<s>Najava za utorak, 15.01.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 15.01.2019. godine u 13.00 časova božićnom prijemu koji organizuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. (Sjedište Republike Srpske u Istočnom Sarajevu)</s> |
<s>Košarkaši sutra dočekuju Borac</s><s>Leotar se nalazi na poziciji četiri, nakon četiri kola Lige 6 za prvaka, ali sa istim skorom (1/3) kao Sloboda i Borac.</s><s>Nema sumnje da će košarkaši Leotara i ovaj put ostaviti srce na terenu protiv učesnika regionalne lige.</s><s>Da podsjetimo prvo mjesto donosi titulu prvaka Bosne i Hercegovine, ABA liga je zagarantovana za Igokeu, dok je ekipa Širokog već obezbijedila učešće u ABA 2 ligi, za preostala dva mjesta na regionalnoj sceni boriće se Sloboda, Spars, Leotar i Borac.</s> |
<s>Najava za utorak, 08.01.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović dočekaće večeras, 08.01.2019. godine u 18:15 časova Njegovu svetost patrijarha srpskog gospodina Irineja u Vladičanskom dvoru.</s><s>Dočeku će prisustvovati i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.</s> |
<s>Dračevo proslavlja krsnu slavu</s><s>Večernja služba u seoskoj crkvi služiće se od 18 časova.</s><s>Slavska večera u restoranu „Kod Prota“ počinje u 19 časova i 30 minuta.</s> |
<s>Najava za utorak, 01.01.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović darovaće danas prvu bebu rođenu u 2019. godini.</s><s>Darivanje je predviđeno u 11.30 časova na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a u Banjaluci.</s> |
<s>Zemljotres na području Mostara</s><s>Intenzitet u epicentru zemljotresa, koji se dogodio u 8.07 časova, bio je šest stepeni po Merkalijevoj skali.</s><s>Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra /EMSC/, hipocentar je bio u Širokom Brijegu na dubini od pet kilometara.</s> |
<s>Najava za utorak, 04.12.2018. godine</s><s>Ovo je prva zvanična posjeta predsjednice Cvijanović po stupanju na dužnost predsjednika Republike Srpske.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske primila u oproštajnu posjetu ambasadora Kraljevine Holandije u BiH</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primila je danas u svom kabinetu u oproštajnu posjetu ambasadora Kraljevine Holandije u BiH Rejnauta Vosa /Reinout Vos/.</s><s>Ovom prilikom predsjednica Cvijanović i ambasador Vos razmijenili su mišljenje o aktuelnim političkim i ekonomskim temama, procesu evropskih integracija, trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kao i posljedicama pandemije korona virusa na ukupne ekonomske i privredne aktivnosti.</s><s>Na sastanku je razgovarano o saradnji sa institucijama Republike Srpske tokom diplomatskog mandata ambasadora Vosa, te ocijenjeno da postoji prostor za dalji razvoj saradnje u različitim oblastima na obostranu korist.</s><s>Predsjednica Cvijanović zahvalila se ambasadoru Vosu na njegovom angažmanu i poželjela mu puno uspjeha na profesionalnom i ličnom planu.</s> |
<s>Najava za srijedu 20.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović posjetiće sutra, 20.03.2019. godine u 11.00 časova, u okviru obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja, Specijalistički centar „Dentalna klinika“ Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. (zgrada stomatologije Univerzitetskog kampusa)</s> |
<s>PROMOVISANE KNjIGE LUKE KECMANA</s><s>Obje knjige, kako je rekao moderator Brano Dursun, na interesantan način obuhvataju stručnu, naučnu, kritičarsku i pedagošku aktivnost profesora Kecmana, gdje prva podrazumijeva ranije objavljivane tekstove, a neki su u knjizi po prvi put, dok će druga knjiga dobro doći u procesu obrazovanja pozorišnih radnika, sa kojim profesor i sam radi.</s><s>Prof. dr Luka Kecman je, govoreći o svoja dva djela, krenuo od Petra Kočića, za koga tvrdi da su na njegovoj savršenoj rečenici izrasli i Ivo Andrić, Branko Ćopić i Meša Selimović.</s><s>„Petar Kočić je jedini književnik čija je svaka napisana rečenica izgovorena sa pozorišne scene, iako je na početku pisao nešto malo poezije i to neuspješno.</s><s>Onda je krenula čuvena proza i čuveni 'Jazavac pred sudom', 'Sudanija' koja je u proznom obliku, ali ju je imao namjeru dramatizovati, i što je najzanimljivije, sva njegova djela su se igrala.</s><s>Smatram da je to tako zbog njegovog jezika, njegove vrlo dramske i glagolske rečenice u kojoj postoji radnja i ona je vrlo precizno generisana“, rekao je profesor Kecman, citirajući čuvenu Isidoru Sekulić, koja je svojevremeno kazala da, kada bi mogla da bira kojim će jezikom govoriti – odabrala bi kočićevski jezik.</s><s>Kecman se u prvoj knjizi, kako kaže, obraća svima onima koji žele saznati nešto više i nešto drugačije o poznatim dramskim piscima, pa je neka njihova djela poredio jedne sa drugim, radi boljeg shvatanja i djela i pisaca, odnosno, radi naučnog sagledavanja.</s><s>„U ovoj su knjizi sadržani moji tekstovi, prije svega, naučnog karaktera, u kojim se govori o evropskim okvirima Kočićevih djela, ali i o uporednoj analizi 'Djelidbe' Skendera Kulenovića i 'Rodoljubaca' Jovana Sterije Popovića, o Branku Ćopiću koji tek treba da se iščitava na jedan posebno drugačiji način, koji je takođe jednako prisutan u pozorištu kao što je to slučaj sa tri prethodno pomenuta autora, ali i još neki tekstovi koji su kritičkog i esejističkog karaktera i oni čine ti hrestomatiju“, navodi profesor Kecman.</s><s>Druga knjiga „Uvod u dramsko pozorište“ je, kako kaže, napravljena tako da zapravo bude knjiga za mlade ljude koji tek ulaze u pozorišni svijet.</s><s>„To je, prije svega, knjiga za studente akademija umjetnosti, ali i za one koji su već u pozorištu, a imaju nešto malo drugačije mišljenje o tome kako treba da se radi u pozorištu.</s><s>Dakle, ja se bavim onim što se zove – ko je prvi autor, da se zna da je to ipak dramski pisac, a nakon njega slijedi reditelj, glumci i svi ostali saradnici“, objašnjava profesor Kecman.</s><s>Profesor dr Zoran Đerić je, promovišući djela profesora Kecmana, kazao da je riječ o dvije različite knjige, jer su u prvoj sabrana njegova teatrološka istraživanja i prikazi knjiga, a druga je promišljanje o tome šta je dramsko pozorište, odnosno, šta je suština onoga što je dramsko.</s><s>„Autor se u prvoj knjizi bavi komparacijama između dvije različite teme iz različitih vremena, kao što su Sterijini „Rodoljupci“ i „Djelidba“ Skendera Kulenovića, upozoravajući nas kako se neke teme vraćaju poslije stotinu i više godina.</s><s>On zatim ima i jednu zanimljivu studiju o poljskim piscima na sceni Republike Srpske, kao i istraživanja različitih autora, kojima se, sticajem okolnosti, bavio.</s><s>Istraživao je i vezu Gogolja i Nušića, a kroz takve komparacije dolazimo i do iskustava šta je od pojedinih pisaca uticalo na druge pisce, koje su se teme prenosile iz jednog vremena u drugo, iz jednog naroda u drugi i na taj način postajale domaće“, analizirao je profesor Đerić.</s><s>Govoreći o drugoj knjizi kao o svojevrsnom priručniku koji bi svaki student dramske akademije morao imati, profesor Đerić kaže da Kecman odgovara na pitanja – šta je dramsko pozorište, odnosno šta je suština onoga što je dramsko.</s><s>„Kecmanov akcenat je na tekstu, koji se danas, nažalost, zaboravlja i često se predstave prave a da se udalje od teksta, ili se čak autor ni ne pominje, tako da mnoge predstave danas nisu više dramske, nego, kako ih popularno zovu, postdramske, upravo zbog pokušaja da se opiše šta se to na sceni dešava.</s><s>Autor nas zato vraća na početak, tamo gde počinju priče, na dramu, na sukobe, na potrebu za piscem, likovima i govori dosta pojednostavljeno i ostrašćeno o tome šta je to drama, kako se ona danas treba čitati i postavljati na sceni“, istakao je Đerić.</s><s>Knjigu je preporučio svima koje interesuje pozorište kao neka vrsta putokaza - šta i kako gledati pozorište danas.</s><s>Profesor Kecman je nakon promocije poklonio sve svoje knjige koje je sa sobom donio u Trebinje, naglasivši da ih ne želi prodavati.</s> |
<s>Nove medalje za džudiste Leotara</s><s>Medalje za Leotar osvojili su:</s><s>Viktor Bjelogrlić poletarci - 28 kg drugo mjesto,</s><s>Viktor Bjelogrlić ml. pioniri – 25 kg drugo mjesto,</s> |
<s>Najava za petak, 01.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće sutra, 01.03.2019. godine, u 12.00 časova sa rukovodstvom Grada Zvornika. (Gradska uprava Zvornik)</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović otvoriće sutra, 01.03.2019. godine, u 12.30 časova dječiji vrtić „Naša radost“ u Zvorniku. (Sprečanska ulica, B4)</s> |
<s>Slatki plodovi prezrenog drveta</s><s>PUTUJEM, PUTUJEM, što bi rekao Zuko Džumhur - ljetnji dan dopodne.</s><s>I na mjestu posve neupotrebljivog suvozača, prolazeći zemlje i granice razne, zvjeram koliko mi bistri očinji vid dopušta.</s><s>Nije da se kao reporter nisam popeo i na vrh Triglava, jesam... ali kako obaram od Alpa ka špicu srcolike Istre, rastinje se smanjuje, a toplina u duši raste.</s><s>Kako i ne bi kad ti predjeli i panorame jednom Hercegovcu sve više i više liče na njegovu zavičajnu Hercegovinu, pa još kada saputnici oko slovenačkog Sečovlja viknuše: “Glej ih, fige!” i ugledah smokve - bijah siguran da smo već na jugu.</s><s>SMOKVE su oduvijek simbol i zaštitni znak te strane svijeta.</s><s>Pošto je odavno u ovom slavenskom svijetu štošta tajnim nitima povezano i isprepleteno, normalno, pomislih: zašto ih zovu fige.</s><s>I u misli mi iz hercegovačkog djetinjstva doletje slika blage i darežljive babe Topaluše, s kojom sam odrastao, i koja bi me uvijek darivala svakojakim kućnim đakonijama, a kad bi moja pohlepa uskvasala i stala nalikovati ovoj današnjoj iz areala domaćeg nam kapitalizma, ona bi na moje navaljivanje “hoću ovo, hoću ono”, blago stisnula šaku, podnijela pod nos, i kazavši: - E, hoćeš smokvu!</s><s>Poslije te rečenice, pamtim, ništa ne bih dobio...</s><s>To ti ga dođe na isto kao kad ti neko pod Alpama pokaže rukom figu.</s><s>ZAŠTO je smokva na tolikoj razdaljini, i u vremenima kad je važilo ono: “svakom prema potrebama” i danas kad se proba utjeloviti ono: “svakom prema pohlepama”, označavala nešto prazno, bezvrijedno, ja o tome pojma nemam...</s><s>Ko ju je i kad prezreo u dubokoj tmini mutne istorije ostaje mi tajna.</s><s>Pa i pjesnici joj, bogme, ostadoše dužni.</s><s>Nema voćke na jugu kojoj ne posvetiše bar po nekoliko (kvalitetnih) himničnih stihova, samo smokva dobi - figu!!!</s><s>Ni ime joj nije za rime...</s><s>A opet, i uprkos svemu, nadživje ona tu pakost i prezir, naučena da živi sama i o svom trošku, ni danas od čovjeka ne traži ni pažnju, ni hemiju, ni za jedan dio svoga stabla... a nudi mu slađe plodove od sveg drugog o čemu on brine i na šta troši životnu snagu.</s><s>Čak i raste onamo gdje mu najmanje smeta – uz suhozidine, kod kakve grudine, uz ivice, mrginje, kraj prizemnih, pretežno kraških kuća, gdje ništa drugo, uključujući draču i kupinu, nema ambiciju da raste...</s><s>Kao kakav samozatajni genije koji se kloni razularene, bučne svjetine, njihove pjene i praznorječja, samo mu važno da mu je nogama toplo, a opet svjestan slasti plodova koji u tišini zru.</s><s>O TOME, eto, razmišljam dok na graničnom prelazu Dragonja izlazim iz Slovenije i jezdim ka onom špicu, do samog vrha, rta Kamenjaka.</s><s>Kao na filmu, promiču usput Grožnjan, Motovun... i ini kameni gradići na brežuljcima (humovima), koji su odavno naišli na punu milost putopisaca, pa oko njih neću detaljisati...</s><s>Ispod njih i u njima razgranale se smokve.</s><s>Sunce im bješe izdašno podiglo slader, pa lani bjehu slađe nego obično.</s><s>Turizam se ovdje rascvjetao do te mjere da više ne smiješ ni ruku pružiti na ijedan njihov plod, a da se ta kretnja ne smatra krađom.</s><s>Toranj u Premanturi</s><s>PAMTIM, međutim, i neka davna ljeta kad to ovdje u Istri baš i ne bje tako.</s><s>Kad sam, recimo, u Premanturi, seocetu, rodnom mjestu majke Igora Mandića, rodnom mjestu vrsnog novinara Ive Mihovilovića, u sjeni tornja što dominira nad cijelim krajem, sretao Umberta Eka.</s><s>E, eee, Umbertina, koji će tek napisati “Ime ruže”, “Fukoovo klatno”, a tad je već bio slavni italijanski semiotičar, novinski pisac, komunikolog, autor nekolicine eseja, koje sam taman, uoči ljetnjih skitnji Istrom, odličnim položio, ni ne pomišljajući da ću u tihom seocetu, punom smokava, sresti njihovog autora – koji je, reći će mi mjesni slastičar, došao da tu provede nekoliko dana odmora kod zagrebačke profesorice Vere Horvat Pintarić...</s><s>E, tad, kad sam sreo Umberta, oduševljavajući se bezrazložno, kao što su to tad činili studenti kad bi sreli svjetski znanu ličnost (valjda je i danas tako?!), smokve krajputašice i kasne kupine studentima – putnicima bjehu besplatna južnjačka utjeha.</s><s>PRIČAM to svojoj poodrasloj djeci, dok im kupujem “kilogram bijelih” na skromnoj premanturskoj seoskoj pijaci, u istom selu gdje sam ih nekad besplatno jeo dok se ne zasitim, ali ne shvatam razumiju li djeca priču iz vremena kad je okolo bilo više sivila, ali su snovi bili koloritniji.</s><s>Zašto bi je uostalom i razumijevali?</s><s>To je priča iz moje mladosti, u kojoj je neosporno bilo više romantike nego matematike.</s><s>Dok je danas, čini se, sve osim ljubavi i prijateljstva - tek puki odnos snaga!</s><s>- Gospodine, jevtine su.</s><s>Samo 20 kuna - tješi me prodavač. - A suve? - Suhe su vam 50 kuna.</s><s>To vam je kvalitet.</s><s>Znate, prepoznatljivost Istre!</s><s>PREPOZNATLjIVOST ISTRE, mislim se, a ti ne znaš da ja živim nadomak Popovog polja i da mi je koliko lani iz Zavale poručivao Mladen Turanjanin: kad budeš imao vremena, svrati: ponesi veliku kantu, ima ovih smokava toliko da ne znam šta ću s njima.</s><s>Ne nose mi se na pijacu, a šta će meni sedam velikih stabala.</s><s>Razraslo se to, jadan, kuću da mi poklopi, a doma nikog osim mene...</s><s>Imaš i bijelih i crnih pa biraj.</s><s>Mladen, razumije se, kao čovjek koji je ostao sam, voli priču.</s><s>Ali da me ne bi puno zadržavao kod kuće i on bi sjeo pod smokve, pa da možemo pričati dok berem.</s><s>S vremena na vrijeme Mladen bi ubrao po jednu, pa opet sjeo na kamen: - Ostaje ih svake godine, gore po vrhovima, koliko god hoćeš.</s><s>Ne smijem se zbog njih ni peti, ni propinjati, da se ne đavolišem.</s><s>Nek ih đavo nosi, nisam ih toliko ni željan.</s><s>Znaš, kad nečeg imaš više nego što ti treba?</s><s>Štošta nam ovdje nedostaje, ali smokava imamo preko svake mjere.</s><s>U Popovu je vazda tako bilo.</s><s>Neko voli sušioke (tenice), neko ove druge zimnice, karginje, šipanke....</s><s>Dok je ovuda prolazio voz, pričahu da nigdje nema slađih smokava od ovih naših, popovskih.</s><s>Ja ne znam je li to tačno?</s><s>Drugih nijesam ni jeo...</s><s>Borika Jakšić sa svojim smokvama</s><s>JEO sam ih ja, potvrđujem mu, duž cijele jadranske obale - od Kopra do Dubrovnika i Konavala, pa i južnije do Bara, Ulcinja, Klezne i Vladimira, onda ovih, kontinentalnih, hercegovačkih: ljubinjskih, trebinjskih, berkovićkih, stolačkih iz Dubrava, čapljinskih, ljubuških, mostarskih iz Bijelog Polja...</s><s>Ma, sve na jednu – a popovske na drugu stranu!!!</s><s>One su, uistinu, posebne; svijet za sebe!</s><s>Kad neko spomene Popovo polje, prva mi je asocijacija - smokva!</s><s>Ipak, zimi kad svratiš u hercegovačku prodavnicu sa suvim smokvama nećeš naći ni jednu popovsku.</s><s>Sve uvozne - uglavnom iz Turske.</s><s>Iscrpila se i duga tradicija sušenja smokava na ljesama.</s><s>Oduševim se kad odem u Dubljane kod Borike Jakšić, kod Ćuzulana u Orašje, kod onih nekoliko žena u Dračevu...</s><s>Najkraće, rijetkog možeš sresti koga da to radi.</s><s>A kao zainat svježa smokva posljednjih godina na tržištu ide kao luda.</s><s>Sem na trebinjskoj, gotovo je ne možeš vidjeti na nekoj drugoj istočnohercegovačkoj pijaci.</s><s>PRIJE tri-četiri ljeta, sa istom ovom posadom sa kojom sam stigao u Istru, putovao sam u Dubrovnik, te smo na putu kroz Popovo polje, ispod Dubljana, svratili u hlad pod murvu i kupili dva kilograma izvanrednih smokava za manje od dva evra.</s><s>U predvečerje pitali su me, dok smo se sa Straduna uspinjali prema Pilama: šta misliš, hoće li ona žena biti još kraj ceste kad se budemo vraćali kući...</s><s>Bilo je isuviše kasno kad smo prolazili kroz Popovo, nije je bilo...</s><s>I, EVO, sad popodne u Premanturi, jednom od njih ona pada na pamet: - Sjećaš li se one žene iz Dubljana? – pita, i zaključuje: prodala nam je smokve barem po četiri puta nižoj cijeni, nego što su se igdje mogle kupiti odatle do Slovenije, a bile su četiri puta bolje nego ijedne druge što smo ih igdje jeli!!!</s><s>Kako joj se, uopšte, to isplati? - Ne znam - rekao sam - pitaću Boriku kad se vratim u Hercegovinu...</s><s>Samo znam da Borika zna šta radi...</s><s>Kao što znam da je smokva u svetim knjigama najspominjanija voćka!</s><s>I da smo se nekad takmičili ko će prije izgovoriti brzalicu: “Sveti Savo sišao s neba, snio svojoj sestri Savi sedamsto sedamdeset sedam sepeta suvih smokava!”</s><s>I KAO što ne znam (ni sad, evo ovog proljeća 2016. dok motrim smokvin mladijer kako lista) kad je u mom širem zavičaju u dječjim igrama utihnula ta brzalica, a smokva počela nekako tiho da se uklanja čovjeku s puta, nudeći ga i iz prikrajka najslađim plodovima do kojih mu ruka može dosegnuti.</s> |
<s>Najava za petak, 10.05.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 10.05.2019.godine u 11.00 časova prikazu sposobnosti Vojske Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije „Odbrana slobode“. (Bulevar Nikole Tesle, Niš)</s> |
<s>Protokol predsjednice Republike Srpske za srijedu, 21.11.2018. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće u 11.00 časova svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine. (Kulturni centar Banski dvor)</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće u 12.30 časova obilježavanju krsne slave Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske – Svetog Arhangela Mihaila. (Bulevar Desanke Maksimović 4)</s> |
<s>Najava za nedjelju, 12.05.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 12.05.2019. godine u 11.00 časova, centralnoj svečanosti povodom Dana Vojske Republike Srpske i Dana 3. pješadijskog (Republika Srpska) puka. (kasarna „Kozara“)</s> |
<s>Najava za petak, 12.04.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 12.04.2019. godine u 17.00 časova, sa rukovodstvom opštine Ugljevik. (zgrada opštine Ugljevik)</s> |
<s>Vlada Brčko distrikta BiH Odjeljenje za stručne i administrativne poslove</s><s>Pretraga veb stranice</s><s>Na ovoj stranici se nalaze trenutno aktuelni konkursi za zapošljavanje u organima uprave Brčko distrikta BiH.</s><s>Na osnovu potreba uprave i plana zapošljavanja pripremu i objavu konkursa sprovodi Pododjeljenje za ljudske resurse koje je dio Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.</s><s>Procedura prikupljanja i obrade prijava i daljeg sprovođenja konkursne procedure je u nadležnosti Odbora za zapošljavanje.</s> |
<s>Najava za petak, 11.01.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 11.01.2019. godine od 12:00 časova, božićnom prijemu u kasarni „Kozara“ u Banjaluci, koji će organizovati Komanda Šeste pješadijske brigade sa komandama i jedinicama Oružanih snaga BiH.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće večeras, 15.02.2019. godine u 19.30 časova ceremoniji zatvaranja Evropskog omladinskog olimpijskog festivala. (plato ispred Gradske uprave Istočno Sarajevo)</s> |
<s>Najava za petak, 14.06.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primiće sutra, 14.06.2019. godine u 11.15 časova, delegacije Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine, Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima iz Novog Sada i Dobrotvornog udruženja „Privrednik Republike Srpske“.</s> |
<s>Najave za nedjelju, 27.01.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 27.01.2019. godine u 12.00 časova, svečanoj akademiji povodom školske slave Svetog Save. (prostorije JU Gimnazija Banja Luka)</s> |
<s>Najava za nedjelju 17.02.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primiće sutra, 17.02.2019. godine u 17.00 časova, u nastupnu posjetu ambasadora Narodne Republike Kine Ji Pinga.</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Palati Republike, predviđeno je saopštenje za javnost.</s><s>Snimateljima i fotografima biće omogućeno snimanje kadrova na početku sastanka.</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 17.02.2019. godine, u 19.00 časova, svečanom koncertu Ansambla pjesme i plesa narodnosti „Ksinganmeng“ iz Unutrašnje Mongolije povodom Kineske nove godine. (Banski dvor)</s><s>Svečanom koncertu prethodiće vatromet koji će biti upriličen u 18.30 časova na platou ispred Banskog dvora.</s> |
<s>Najava za petak, 28.06.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 28.06.2019. godine, u 10:00 časova, centralnoj manifestaciji proslave Vidovdana – Krsne slave Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, koja će biti održana u manastiru Osovica – opština Srbac.</s> |
<s>Najava za nedjelju, 03.02.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 03.02.2019. godine u 12.00 časova obilježavanju 77 godina od stradanja Srba u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac. (Spomen-kosturnica u Drakuliću)</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 08.02.2019. godine u 13.30 časova sa opštinskim rukovodstvom Ribnika. (zgrada opštine Ribnik)</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović obići će danas, 08.02.2019. godine u 14.00 časova započete radove na rekonstrukciji centralne Osnovne škole „Desanka Maksimović“ u Ribniku.</s> |
<s>JUB "Dvorovi"</s><s>Ljepotica pitome Semberije</s><s>Smještena u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH, Javna ustanova Banja "Dvorovi" se nalazi između rijeka Save i Drine, na nadmorskoj visini od 93m i puteva koji preko Rače i Pavlović mosta iz Srbije vode za Bijeljinu, a dalje za Banja Luku i druge gradove u BiH.</s><s>Pitomošću Semberije, prelijepim parkovima, bazenima, ugodnim smještajem u hotelu "Sveti Stefan", a prije svega gostoljubivošću domaćina, "Dvorovi" su pravo mjesto za odmor, prevenciju i liječenje raznih oboljenja.</s><s>Promotivni video:</s><s>U savremeno opremljenom medicinskom bloku uz nadzor vrhunskih stručnjaka i ljekovitu termomineralnu vodu, sa uspijehom se liječe: svi oblici reumatskih oboljenja, hronične ginekološke bolesti, sprovodi se rehabilitacija postreumatskih stanja ekstremiteta, psorijaza, neki oblici ekcema, dijabetes, blage neuroze i hronični gastritis.</s><s>Pored toga gostima su na raspolaganju sve vrste masaža, inhalacije i akupunkture.</s> |
<s>Obilježavanje 9. januara – Dana Republike Srpske, protokol za utorak, 08. januar 2019. godine</s><s>10:00 časova – Polaganje vijenaca na Spomenik palim borcima Vojske Republike Srpske (Groblje Sveti Pantelija)</s><s>11:00 časova – Polaganje vijenaca na Trgu palih boraca NOR-a (Centar grada, plato ispred hotela „Bosna”)</s><s>Tom prilikom položiće se cvijeće i na grobnici dvanaest banjalučkih beba.</s><s>13:00 časova – Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović predsjedavaće sjednicoma Senata Republike Srpske.</s><s>Nakon sjednice Senata, koja će biti održana u Palati Republike, predviđene su izjave za medije.</s><s>Sjednici Senata Republike Srpske prisustvovaće i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.</s><s>17:00 časova – Izložba: Kopije fresaka iz manastira Kosova i Metrohije (Galerija Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske)</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila pogon Hidroelektrane „Bočac“</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske sastala se, drugog dana Evropskog samita regija i gradova, sa predsjednikom Skupštine evropskih regija i predsjednikom slovačke regije Bratislava</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović sastala se drugog dana Evropskog samita regija i gradova koji se održava u Bukureštu, sa predsjednikom Skupštine evropskih regija (AER) Magnusom Berntsonom.</s><s>Na sastanku sa Berntsonom, razgovarano je o trenutnim aktivnostima i strukturi Skupštine evropskih regija, čiji je Republika Srpska član od 2007. godine, kao i o čvršćem povezivanju Srpske sa drugim regijama koje su članovi ove organizacije.</s><s>Predsjednica Cvijanović je ovom prilikom istakla da je Republika Srpska zainteresovana za jačanje saradnje i aktivniji angažman u okviru Skupštine, koja okuplja 35 regija iz svih dijelova Evrope.</s><s>Tokom Samita u Bukureštu, predsjednica Republike Srpske danas se sastala i sa predsjednikom slovačke regije Bratislava Jurajom Drobom, sa kojim je razgovarala o iskustvima Slovačke u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i o privrednoj saradnji Srpske i Bratislave u okviru Evropske mreže preduzetništva (EEN).</s><s>Dvodnevni Evropski samit regija i gradova, na kojem je učestvovala i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, završen je danas usvajanjem zajedničke deklaracije, a učesnicima se na kraju Samita obratio i predsjednik Rumunije Klaus Johanis.</s> |
<s>Najava za srijedu, 06.03.2019. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće sutra, 06.03.2019. godine u 10.00 časova obilježavanju druge godišnjice rada Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci. (Bulevar Živojina Mišića 10 a)</s> |
<s>Nova krađa goriva u RiTe Gacko</s><s>Prema nezvaničnim informacijama, ovo lice je otuđilo naftne derivate iz Rudnika i Termoelektrane Gacko.</s><s>“Policijski službenici Policijske stanice Gacko su izvršili pretres kuće i pomoćnih prostorija i tom prilikom oduzeli više plastičnih kanistera napunjenih tečnošću, koja svojim izgledom asocira na pogonsko gorivo”, navodi se u saopštenju.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske boravi u Rumuniji, gdje učestvuje na 8. Evropskom samitu regija i gradova</s> |
<s>Najave za srijedu, 06.02.2019. godine</s><s>[Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 06.02.2019. godine u 10.00 časova obilježavanju 44. godišnjice rada Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovaraće danas, 06.02.2019. godine u 12.00 časova sa vršiocem dužnosti rezidentnog predstavnika kancelarije UNDP-a u BiH Suhrobom Hošmuhamedovim.</s><s>Nakon sastanka, koji će biti održan u Palati Republike, predviđeno je saopštenje za javnost.</s> |
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće danas, 14.12.2018. godine u 18.00 časova manifestaciji „Ličnost godine in memoriam Željko Kopanja“ u organizaciji „Nezavisnih novina“. (Kristalna dvorana hotela „Bosna“)</s> |
<s>Blago za generacije koje dolaze</s><s>Agrarni fond Grada Trebinja, u cilju očuvanja imovine Grada Trebinja i drugih investitora u sisteme navodnjavanja na području grada Trebinja, preuzeo je obavezu upravljanja i korišćenja izgrađenih objekata za navodnjavanje u skladu sa pravilima struke i potrebama korisnika navodnjavanih površina.</s><s>Kako sve izgleda u praksi, sa direktorom Agrarnog fonda Grada Trebinja, Veselinom Dutinom razgovarao je kolega Ratomir Mijanović.</s> |
<s>Počelo anketiranje domaćinstava</s><s>„Anketari će umjesto upitnika na papiru koristiti računare sa instaliranom aplikacijom, pomoću koje će se obaviti unos podataka i dostavljati statističkim institucijama na dnevnoj bazi“, navodi se u saopštenju.</s> |
<s>Govor predsjednice Republike Srpske na svečanom otvaranju 5. Kongresa kardiologa Republike Srpske sa međunarodnim učešćem</s><s>Govor predsjednice Republike Srpske Željka Cvijanović na svečanom otvaranju 5. Kongresa kardiologa Republike Srpske sa međunarodnim učešćem:</s><s>Poštovani učesnici,</s><s>Cijenjeni gosti,</s><s>Zahvaljujem se na pozivu da prisustvujem 5. Kongresu kardiologa Republike Srpske.</s><s>Ovdje sam da bih izrazila institucionalnu podršku vašem radu, okupljanju, aktivizmu i naporima koje ulažete u zaštiti zdravlja našeg stanovništa.</s><s>Zahvalni smo što godinama, uporno i konstantno, podižete svijest o tome da su kardiovaskularne bolesti jedan od vodećih, ako ne i najčešći uzročnik smrti naših građana.</s><s>I to ne govorite da biste nekoga zaplašili i širili paniku među stanovništvom, već da biste skrenuli pažnju na važnost prevencije bolesti srca, na značaj zdravijeg i primjerenijeg načina života, ali i mnoge druge faktore o kojima ćete, vjerujem, više govoriti na ovom skupu.</s><s>Primarni zadatak institucija jeste da zdravstvenom sistemu u cjelini, pa tako i kardiologiji, obezbijede najbolje moguće uslove za rad.</s><s>Razvoj svake struke, a posebno medicine, koja u svijetu napreduje vrtoglavom brzinom, zahtijeva ozbiljna ulaganja kako u obrazovanje kadra, tako i u savremenu opremu za dijagnostiku i liječenje.</s><s>Mnogo smo na tom planu uradili u prethodnom periodu.</s><s>U posljednjih desetak godina, izgradili smo, rekonstruisali i opremili brojne regionalne bolnice širom Republike Srpske, a uskoro će biti završena izgradnja i one najnovije, u Doboju.</s><s>Otvorili smo i nove mogućnosti za dodatno usravršavanje naših medicinskih radnika i stručnjaka, uspostavili značajne kontakte i saradnju sa referentnim zdravstvenim ustanovama u svijetu, tako da su naš zdravstveni sistem i usluge koje on pruža, na daleko višem nivou nego ranije i sposobni da prate savremene svjetske tokove i dostignuća u oblasti medicine.</s><s>Posebnu pažnju i najviše resursa usmjerili smo na Univerzitetsko – klinički centar Republike Srpske, uključujući i razvoj kardiologije, tako da se, u širem regionalnom smislu, ova zdravstvena ustanova svrstala u red onih najopremljenijih i najrazvijenijih, upravo zahvaljujući ogromnim ulaganjima Vlade Republike Srpske, ali i posvećenosti i predanom radu našeg medicinskog kadra.</s><s>Podsjetila nas je i na to da među nama žive mnogi tihi heroji u bijelim mantilima, koji se nalaze na prvoj liniji borbe, noseći na svojim leđima najveći teret pandemije.</s><s>Nažalost, neki od vaših kolega više nisu sa nama, zato što su u danima i mjesecima kada su bolnice bile pune pacijenata, vodili računa o njima, žrtvujući sebe, svoje zdravlje i svoje živote.</s><s>Zbog toga im dugujemo vječnu zahvalnost.</s><s>Hvala i vama, kao i svim vašim kolegama zdravstvenim radnicima što predano radite na unapređenju zdravlja našeg stanovništva.</s><s>Zahvalnost i Udruženju kardiologa Republike Srpske koje našim stručnjacima, daje mogućnost da i na ovaj način razmijene iskustva i razgovaraju o novim dostignućima u oblasti kardiologije.</s><s>Sa posebnim zadovoljstvom proglašavam 5. Kongres kardiologa otvorenim, a vama, učesnicima, želim uspješan rad!</s> |
<s>Reagovanje predsjednice Republike Srpske na odluku Ustavnog suda BiH</s><s>Reagovanje predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović na odluku Ustavnog suda BiH:</s><s>Neustavni pokušaj postepene centralizacije BiH, i to od strane institucije za koju bi Dejtonski Ustav trebao da bude svetinja, nepovratno urušava kako povjerenje među narodima u BiH, tako i same temelje na kojima ona počiva.</s><s>Poštujući ustavni poredak BiH, kao i njen najviši pravni akt, Republika Srpska je dužna da odgovarajućim odlukama svojih institucija zaštiti svoju imovinu i vrati stvari u ustavne okvire, popravljajući štetu koju su neustavnim djelovanjem ili odlukama nanijeli visoki predstavnici ili Ustavni sud BiH.“</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.