text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMRSP: Nova rješenja za zavode Pazarić, Bakovići, Drin, Ljubuški i Sarajevo</s><s>Vlada Federacije BiH danas je usvojila Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite u Federaciji BiH.</s><s>Ovim zakonom uređuju se djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite Federacije BiH, osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, finansiranje, nadzor nad radom, te druga pitanja od značaja za rad i funkcionisanje ustanova socijalne zaštite Federacije BiH.</s><s>Zakonom se uređuje funkcioniranje pet javnih ustanova, koje imaju status pravnog lica - Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo - a koje su pravni sljedbenici ranijih zavoda čiji je osnivač Parlament Federacije BiH.</s><s>- Cilj je da se uspostavi kvalitetan pravni okvir za transformaciju oblika zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite.</s><s>Također, želimo otkloniti većinu uočenih problema u vezi uspostave i provedbe minimalnih standarda stručnog rada, te da se ispune nužni infrastrukturni preduslovi od strane ovih ustanova za kvalitetno pružanje usluga.</s><s>Cilj je i značajna profesionalizacija upravljačkih, nadzornih i rukovodnih pozicija - kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.</s><s>Zakon određuje da se u ustanovi Pazarić mogu primati korisnici do 30 godine života, dok se u ustanovama Bakovići i Drin ne mogu primati osobe mlađe od 18 godina.</s><s>Također, u ustanovi Pazarić moći će se primati i djeca kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koje trenutno u FBiH ne postoji adekvatna institucunionalna zaštita.</s><s>Prema rješenjima u usvojenom Prijedlogu zakona, Ustanove i njihovi uposlenici su dužni postupati prema korisnicima usluga u skladu sa međunarodnim standardima, po načelu humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, dužni su informisati ih i uključiti ih u proces odlučivanja shodno njihovim mogućnostima.</s><s>Izričito je zabranjena diskriminacija, zlostavljanje i prisila, osim u posebnim slučajevima propisanim zakonom.</s><s>Korisnici imaju pravo na privatnost i povjerljivost ličnih podataka i pritužbu.</s><s>Ovim zakonom su utvrđena tijela upravljanja (upravni odbor), nadzora (nadzorni odbor) i rukovođenja (direktor), njihova nadležnost, način imenovanja, te posebni uslovi za obnašanje ovih funkcija.</s><s>- Upravni odbor će imati pet članova, po jedan član bi se imenovao iz reda stručnih uposlenika ustanove i iz reda zakonskih zastupnika korisnika usluga ustanove, dok se tri člana imenuju iz reda stručnih osoba iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravni odbor ovih ustanova.</s><s>Imenovaće se i jedan zajednički nadzorni odbor koji će vršiti nadzor nad financijskim poslovanjem svih pet ustanova - dodao je ministar Drljača.</s><s>Naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora će se finansirati iz Budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžet ustanova.</s><s>Ranije imenovani članovi upravnog i nadzornog odbora nastaviće svoje funkcije do imenovanja novih članova nadzornog i upravnog odbora, a najkasnije do šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić s direktoricom UniCredit grupe za Istočnu Evropu</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić primio je danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, direktoricu UniCredit grupe za Istočnu Evropu Teodoru Petkovu i predsjednicu UniCredit banke u BiH Aminu Mahmutović.</s><s>Razgovarano je o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, infrastrukturnim projektima, s naglaskom na putnu infrastrukturu, te o zelenoj tranziciji (Green Energy).</s><s>Također, bilo je riječi o saradnji UniCredit banke i Vlade FBiH u novim razvojnim projektima.</s><s>Direktorica UniCredit grupe za Istočnu Evropu upoznala je federalnog premijera sa novom Strategijom za BiH, „Plan otključavanja“, koji je predstavljen u decembru prošle godine.</s><s>Izrazila je nadu da će dosadašnja višegodišnja uspješna saradanja biti nastavljena.</s><s>„UniCredit banka je prisutna u BiH već 17 godina.</s><s>Naša je misija da ovdje ostanemo i proširimo prisustvo na ovom geografskom području.</s><s>Također, želimo da pomognemo u zelenoj tranziciji, kako bi protekla na što bolji način“, kazala je Petkova.</s><s>Premijer Novalić je upoznao sagovornice sa prioritetima Vlade Federacije, naročito o izgradnji Koridora Vc i brzih cesta.</s><s>Dosadašnju saradnju ocijenio je uspješnom, te izrazio zahvalnost na iskazanom interesu za praćenje i podršku velikim projektima koje provodi Vlada FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Počinje izgradnja 66 stambenih jedinica za povratnike u 13 općina</s><s>U okviru projekta Saudijskog fonda za razvoj, kojeg na području Federacije BiH implementira Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, uskoro će početi izgradnja 66 stambenih jedinica za povratničke porodice u 13 općina u Bosni i Hercegovini po sistemu „ključ u ruke“, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s><s>Za ovu namjenu biće izdvojeno više od 2,6 miliona KM sa PDV-om.</s><s>Radovi na izgradnji stambenih jedinica vršiće se na području općina Bosanski Petrovac, Glamoč, Kladanj, Ključ, Olovo, Prozor – Rama, Teočak, Vareš, Lopare, Mrkonjić Grad, Ugljevik, Vlasenica i Prnjavor.</s><s>Iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica su potvrdili da će ugovori sa izvođačima radova biti potpisani početkom sedmice u sjedištu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica do sada je kroz projekat Saudijski fond za razvoj završilo izgradnju i predalo objekte na korištenje za 319 porodica.</s><s>Od tog broja stambenih jedinica 171 je napravljena u 28 općina i gradova u Federaciji BiH, dok je 148 stambenih jedinica u 24 općine i grada izgrađeno u Republici Srpskoj.</s><s>Završetkom projekta u Bosni i Hercegovini će biti izgrađena 901 stambena jedinica ukupne vrijednosti preko 25 miliona KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Branioci države su prioritet Vlade Federacije BiH</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić na današnjem sastanku predstavnika Vlade Federacije BiH i braniteljskih organizacija u FBiH, kojem su prisustvovali zamjenici premijera i federalni ministri Vesko Drljača i Jelka Miličević, kazao je da se svaka država mora odužiti veteranima na najadekvatniji način.</s><s>Izjavio je to povodom prezentacije primjene nedavno izmijenjenih boračkih zakona, kojima su unaprijeđena dosadašnja prava branilaca, a pravo na redovne naknade stekli i novi korisnici iz te populacije.</s><s>- Kao što ste vi bili spremni u najtežem trenutku biti na braniku naše domovine, tako smo i mi uvijek bili spremni garantirati da ćemo ispunjavati obaveze prema vama - kazao je premijer Novalić.</s><s>Istakao je da su u 2022. godini uvećane boračke naknade, te da su izmjene boračkih zakona stupile na snagu 15. aprila, a isplate počele početkom maja.</s><s>- Setom zakona iz boračko-invalidske zaštite uveli smo takozvanu švicarsku formulu.</s><s>To znači da će se vaše naknade svake godine usklađivati prema rastu potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda.</s><s>Vlada tako sistemski uvodi boračku populaciju u dodatnu sigurnost, da nema umanjenja i „zaleđivanja“ njihovih prava.</s><s>Osim toga, povećali smo i lične i porodične invalidnine, te naknade dobitnicima najvećih ratnih odlikovanja.</s><s>Vlada FBiH je obezbijedila 18,5 miliona KM za povećanje naknada porodicama šehida i poginulih branilaca, kao i ratnih vojnih invalida.</s><s>Za povećanje osnovice u ovoj godini od pet posto izdvojeno je 12,5 miliona KM.</s><s>I još 5,5 miliona KM se izdavaja za ratne vojne invalide koji imaju tuđu njegu, njih oko 600 - dodao je Novalić.</s><s>U odnosu na dosadašnje stanje boračke zaštite, otklonjeni su nedostaci kad je riječ o suprugama poginulih branitelja bez djece, djeci bez oba roditelja i roditeljima šehida i poginulih boraca čija su djeca bila oženjena.</s><s>Napravljena je ispravka u vezi sa suprugama umrlih ratnih vojnih invalida, koje su bile mlađe od 65 godina i bile nezaposlene.</s><s>- U ovogodišnjem budžetu FBiH, za dobitnike najvećih ratnih priznanja izdvojili smo 17 miliona KM.</s><s>Usklađivanje s rastom potrošačkih cijena i GDP-a znači rast boračkih naknada svake godine - kazao je premijer.</s><s>Reformski akt koji je Vlada utvrdila 2019. godine je Zakon o demobilisanim braniocima i članovima njihovih porodica, čime je uvedeno u pravo skoro 19.300 branitelja i članova njihovih porodica s područja FBiH.</s><s>Posljednjim izmjenama ovog zakona iz aprila, prava su dobile nove kategorije iz braniteljske populacije, njih oko 2.000.</s><s>Riječ je o braniteljima s prebivalištem na području Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, povratnicima, bez obzira na njihove godine života, kao i suprugama umrlih demobilisanih boraca.</s><s>- Za to smo osigurali dodatnih pet miliona KM u budžetu FBiH i sada transfer za ove namjene iznosi 50 miliona KM - dodao je Novalić, te zahvalio predstavnicima boračkih udruženja za konstruktivne dijaloge, sastanke i međusobno razumijevanje, kao i za zajedničko učešće u donošenju svih navedenih zakonskih rješenja “jer bez toga, ne bismo uspjeli”.</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo prezentirajući primjenu seta izmjena zakonodavstva o pravima boračke populcije, naglasio je opredjeljenje aktuelne vlade da zakonski i sistemski rješava boračke probleme, što je ovim izmjenama na određen način i urađeno.</s><s>Istakao je i uvođenje tzv. 'švicarske formule' kao garanta i sigurnosti borcima.</s><s>Prema njegovim riječima, švicarska formula osigurava da će boračke naknade rasti, a ne mogu biti umanjivane ni ako odnos cijena i GDP-a bude negativan.</s><s>- Najmlađi akt iz boračkog seta je Zakon o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, utvrđen 2019. godine, a nakon njegove primjene, uočeni su određeni propusti, pa je došlo do izmjena, te je ispravljena nepravda prema određenim kategorijama iz branilačke populacije – kazao je Terzo.</s><s>Dodao je da je ovogodišnji budžet resornog ministarstva 356,7 miliona KM, a od toga, 346 miliona namijenjeno je za realizaciju boračkih zahtjeva i prava.</s><s>U odnosu na prošlu godinu i izvršenje tadašnjeg budžeta, za 20 miliona KM je veće izdvajanje, izmjenama zakona je za 18,5 miliona uvećano izdvajanje za lične i porodične invalidnine, a 1,5 miliona KM za uvećanje naknada dobitnicima najvećih ratnih priznanja.</s><s>Istakao je da je 271 milion KM rezervisan za naknade šehidskim porodicama i ratnim vojnim invalidima.</s><s>Pripadnici ovih kategorija su se već posvjedočili u povećanje naknada isplaćenih početkom maja ove godine.</s><s>Početkom juna će za maj biti isplaćene naknade ratnim vojnim invalidima čije naknade su uvećane 100 posto, roditeljima šehida i poginulih branitelja, koji su živjeli samo od invalidnine, te suprugama šehida i poginulih boraca, kojima je invalidnina umanjivana po sticanju radničke penzije.</s><s>U budžetu FBiH za 2022. je za demobilisane borce uvećane je iznos za pet miliona u odnosu na prethodnu godinu, te sada iznosi pedeset miliona KM.</s><s>S obzirom da su izmjenjeni zakoni stupili na snagu, pomoćnik Terzo je poručio da su time obećanja izvršena ili je izvršenje u toku.</s><s>Uime boračke populacije, učesnicima sastanka se obratio predsjednik Koordinacije boračkih saveza proisteklih iz Armije RBiH Aljo Bošnjaković, rekavši da borci nisu nezadovoljni najnovijim izmjenama legislative, ali ni prezadovoljni.</s><s>- Sigurno bismo bili zadovoljniji da su se izmjene na ovaj način desile prije dvije godine – kazao je Bošnjaković, te dodao da je zadovoljan što uvođenjem tzv. „švicarske formule“, niko ne može da pravi uštede u budžetu na račun boraca.</s><s>Zaključio je da su zakoni povoljni i stoga, te da je adobar pomak napravljen kad je riječ o naknadama ratnim vojnim invalidima paraplegičarima, kao i usklađivanjem penzija borcima ostvarenih po povoljnijim uvjetima.</s><s>Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara u FBiH Mujo Aganović kazao je da će se ta asocijacija i dalje truditi da svaki segment prava i potreba boračke populacije dobije svoje mjesto, onako kako mu pripada.</s><s>Sastanku na kojem je prezentirana primjena izmijenjenih zakona prisustvovali su predstavnici brojnih udruženja i asocijacija proisteklih iz Armije RBiH i HVO-a.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>U ponedjeljak u Mostaru tematska 305. sjednica Vlade Federacije BiH</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Kantonima 200 miliona KM za projekte od značaja za FBiH</s><s>Prema riječima premijera FBiH Fadila Novalića Vlada FBiH na ovaj način nastavlja snažnu finansijsku podršku kantonima, gradovima i općinama.</s><s>- Ovih 200 miliona maraka po treći put dajemo kantonima, a uz to općinama dajemo 39 miliona.</s><s>Ovaj put smo na određeni način to prepakovali i rekli da se pola investira u infrastrukturu od interesa za Federaciju, a to se odnosi i na povezivanje entiteta, kantona, općina i gradova - kazao je premijer Novalić.</s><s>Naglasio je da to nije sve što rade u saradnji sa kantonima, te da su se založili da isprave neka ranija neravnopravna davanja koja kantoni, uslijed različitog ekonomskog potencijala, daju svojim građanima.</s><s>- Sve obaveze koji su kantoni različito servisirali kao što je naprimjer slučaj sa dječjim doplatkom podigli smo na viši nivo.</s><s>Nadam se da ćemo i dalje u dobrom okruženju mi i kantoni sarađivati na dobrobrobit naših građana, ne samo na njihovu ekonomsku dobrobit, nego i na pravednost i izjednačavanje njihovih prava bez obzira u kojem kantonu žive - kazao je Novalić.</s><s>Zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević kazala je da su sretni da mogu prezentirati jednu od politika Vlade FBiH vezanu za raspodjelu sredstava iz budžeta za kantone u finansiranju njihovih redovnih aktivnosti i infrastrukturnih projekata od značaja za Federaciju BiH.</s><s>- Danas je prilika da i na ovaj način ojačavamo Program ekonomskih reformi čiji se definisani ciljevi prenose i na niže nivoe vlasti, a vezani su za upravljanje javnim finansijama, zelenu tranziciju, digitalne transformacije, poslovno okruženje i smanjenjenje sive ekonomije, ekonomske integracije, tržište energije, transporta, poljoprivrede, industrije i usluge, obrazovanje, zapošljavanje i tržište rada, socijalna zaštita i inkluzija, te zdravstvenu zaštitu – kazala je ministrica Milićević.</s><s>Predstavnici kantona koji su potpisali ugovore, prema njenim riječima, preuzeli su obaveze da će sredstva koristiti za strukturalne reforme.</s><s>- Također, nadamo se da će se sredstva koristiti i za ublažavanje posljedica i poremećaja na tržištima u njihovim sredinama i institucijama, a iskreno se nadamo da će sve to doprinijeti malo boljem položaju ljudi – dodala je Milićević.</s><s>Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća izrazila je zahvalnost za ovu podršku, dodajući da će umnogome pomoći tom kantonu da nastavi reforme koje su započeli 2019. godine uz pomoć Vlade Federacije BiH, odnosno da stabiliziraju kantonalni budžet i nastave s realizacijom infrastrukturnih projekta koji će život učiniti boljim na području tog kantona.</s><s>- Namjenski ćemo potrošiti svaki iznos dodjeljenih sredstava i u konačnici poboljšati uslove života svih onih koji žive u BPK Goražde - istakla je Obuća.</s><s>Zahvalnost Vladi Federacije BiH izrazio je i premijer Posavskog kantona Đuro Topić koji je rekao da će sredstva pomoći stabilizaciji budžeta i ispunjavanju zakonskih obaveza prema njihovim korisnicima, te realizaciji projekata definisanih strategijom razvoja, cestovne, vodoprivredne, zdravstvene i obrazovne infrastrukture.</s><s>Vlada FBiH je na sjednici krajem maja ove godine godine donijela Odluku o raspodjeli sredstava utvrđenih budžetom FBiH za 2022. godinu "Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - kantoni u iznosu od 200.000.000 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić posjetio Bimal: Povećati domaću proizvodnju uljarica</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je posjetio proizvodne pogone kompanije Bimal u Brčkom, te prisustvovao panel diskusiji organiziranoj u okviru Dana uljarica.</s><s>Predstavnici ove kompanije su, tokom zajedničkog obilaska, upoznali ministra Dedića s povećanom potražnjom za uljem na domaćem i inostranom tržištu, ali i naglasili da su sa svojim proizvodnim kapacitetima u mogućnosti odgovoriti tim zahtjevima.</s><s>- Bimal je naša najveća domaća kompanija za proizvodnju ulja i u tom smislu raduje nas činjenica da iz godine u godinu ulažu u razvoj vlastitih kapaciteta, šire kooperantsku mrežu i povećavaju otkup uljarica čime značajno podržavaju proizvođače.</s><s>To je svakako pokazatelj da se domaće prehrambene kompanije, u izazovnim vremenima kakva su danas, mogu osloniti na poljoprivredne proizvođače, kojima garantiran otkup uljarica i poticajne mjere daju sigurnost u bavljenju ovom proizvodnjom - rekao je ministar Dedić tokom posjete kompaniji Bimal, te dodao da je Ministarstvo, na čijem je čelu, u prošloj godini svim proizvođačima osiguralo 450 KM po hektaru proizvedene uljarice, a ove godine kroz različite mjere ta podrška će biti i veća.</s><s>Tokom današnje posjete istaknuto je da ova kompanija na tržištu plasira sasvim dovoljne količine ulja, te građani nemaju razloga za bilo kakvu zabrinutost po pitanju nestašice ovog prehrambenog artikla jer imaju osigurane sasvim dovoljne, višemjesečne količine.</s><s>Tema ovogodišnjeg Dana uljarica pod nazivom „Značaj domaće proizvodnje i zaliha hrane u vrijeme krize“ imala je za cilj ukazati na neophodnost domaće proizvodnje hrane, sistematskog pristupa robnim rezervama u vremenu krize, te ponuditi odgovore na aktuelna pitanja poljoprivrednih proizvođača u svjetlu aktuelnih kriza izazvanih pandemijom COVID-19, kao i aktuelnim dešavanjima u Ukrajini.</s><s>Rekordni budžet za poljoprivredu u Federaciji BiH, u iznosu većem od 100 miliona KM, značit će i nastavak podrške primarnim poljoprivrednim proizvođačima, veći broj investicija na poljoprivrednim gazdinstvima i prehrambenoj industriji, te povećavanu količinu i kvalitet domaćih proizvoda, kao i njihovu konkurentnost na tržištu.</s><s>Govoreći o stanju u poljoprivredi u Federacije BiH, ministar Dedić kazao je kako je pred svima nama jedna izazovna godina u poljoprivredi, ali i da očekuje da se uz koordiniranu i harmoniziranu podršku svih nivoa vlasti više pomogne poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>- Vjerujemo da institucionalna saradnja i podrška poljoprivrednicima od svih nivoa vlasti može dati bolje rezultate kako bi se osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje i stvorile pretpostavke za njen daljnji razvoj.</s><s>Veća proizvodnja hrane mora biti naš prioritet - rekao je ministar Dedić tokom panel diskusije.</s><s>Pored ministra Dedića, na panel diskusiji u okviru Dana uljarica, u organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede – IRUP Brčko i kompanije Bimal, govorili su ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Boris Pašalić, ministar poljoprivrede Posavskog kantona Mato Brkić, šef odjeljenja za poljoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH Milenko Ninković, te drugi učesnici koji su svojim izlaganjima pokušali pobliže ukazati na značaj domaće proizvodnje hrane u svjetlu sve češćih poremećaja na međunarodnom tržištu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Najava: Potpisivanje ugovora o dodjeli finansijske pomoći kantonima</s><s>Ugovori u ukupnoj vrijednosti od 200.000.000 KM odnose se na finansijsku pomoć Vlade Federacije BiH kantonima za provođenje strukturalnih reformi i finansiranje/sufinansiranje infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Federaciju BiH u omjeru 50 posto naprema 50 posto.</s><s>Podsjetimo, Vlada je na svojoj 316. sjednici održanoj 26.5.2022. godine donijela Odluku o raspodjeli sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - KANTONI“, u iznosu od 200.000.000 KM.</s><s>Napomena: Izjave za medije planirane su nakon potpisivanja ugovora.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMPVŠ: Povećan broj žena nosioca poljoprivrednih gazdinstava u FBiH</s><s>Predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas su, na Međunarodni dan žena, posjetili Mejru Halilović, uspješnu poduzetnicu iz oblasti poljoprivredne proizvodnje na području Ilijaša.</s><s>Kompanija ove poduzetnice bavi se organskom proizvodnjom, uzgojem žitarica, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, čajeva i eteričnih ulja, te zapošljava 27 radnika.</s><s>Žene su kroz historiju ukazivale na potrebu kreiranja boljeg ekonomskog, političkog i društvenog položaja, a Međunarodni dan žena prilika je da se prezentiraju i podaci o učešću žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju Federacije BiH.</s><s>Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ukupan iznos isplaćenih podrški za gazdinstva gdje su nositeljice poljoprivrednih gazdinstava žene povećao se u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu za dva miliona, odnosno sa 15,73 posto na 17,42 posto što ukazuje na blago povećanje broja žena poljoprivrednica koje apliciraju u primarnoj proizvodnji i strukturnim mjerama.</s><s>Također, s ciljem ostvarivanja prava na novačane podrške, resorno ministarstvo odobrilo je dodatnih pet posto subvencija na ukupne investicije u kojima su žene nosioci poljoprivrednih gazdinstava.</s><s>- Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je jedno od rijetkih koje poštuje rodno senzitivnu politiku te osigurava vođenje podataka po spolnoj strukturi, u registru poljoprivrednih gospodastava i klijenata, te kroz aplikaciju za obradu novčanih podrški - istako je savjetnik federalnog ministra Husnija Kudić.</s><s>Svi međunarodni dokumenti koje je potpisala Bosna i Hercegovina izričito nalažu jačanje uloge žena u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.</s><s>Da bi se pristupilo primjeni datih preporuka, neophodno je prije svega u analizama osigurati rodno osjetljive podatke na osnovu kojih se utvrđuju strateški ciljevi, prioriteti i mjeri napredak, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>NAREDBE I PREPORUKE KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG MINISTARSTVA ZDRAVSTVA</s><s>Vlada Federacije BiH je izmijenila Odluku o proglašenju prestanka stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID - 19) na području Federacije BiH.</s><s>Izmjenom je Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva zadužen da i dalje prati i procjenjuje stanje epidemiološke situacije na području FBiH i, na osnovu toga, Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje dostavlja prijedloge mjera i aktivnosti na sprečavanju širenja koronavirusa.</s><s>Na ovaj način je ispoštovana Odluka Ustavnog suda BiH o dopustivosti i meritumu od 20.12.2020. godine.</s><s>Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je na prošloj 250. sjednici zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da joj u roku od sedam dana dostavi prijedlog izmjene Odluke o proglašenju prestanka stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID- 19) na području FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Đapo: U Federaciji BiH reformiran sektor zaštite okoliša</s><s>- U martu prošle godine stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti okoliša, čije smo usvajanje dugo čekali u oba doma Parlamenta FBiH.</s><s>U novom Zakonu smo transponirali pet EU direktiva.</s><s>Nakon toga, radili smo na novim podzakonskim aktima, odnosno uredbama i pravilnicima i mogu reći da smo napravili pravu revoluciju i reformirali sektor zaštite okoliša, što se sigurno već osjeća na terenu - kazala je ministrica Đapo.</s><s>Pojasnila je da je na osnovu novih propisa okončana praksa izdavanja okolinskih dozvola za mnoge vrste projekata, kao što su infrastrukturni objekti, objekti za prenos električne energije i obnovljive izvore energije (voda, sunce, vjetar), te duge projekte.</s><s>Za njih se provode postupci prethodne procjene uticaja na okoliš i donose rješenja koja obavezno sadrže mjere zaštite okoliša.</s><s>Također, jedan broj projekata, koji su do sada morali imati okolišnu dozvolu, oslobođeni su čak i procjene, tako da je za njih projekte potrebno kroz druge saglasnosti i dozvole propisati opće mjere zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi.</s><s>- Prenošenjem propisa Evropske unije u pravni sistem Federacije BiH po pitanju zaštite okoliša u skladu s Poglavljem 27 EU, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je napravilo značajan korak prilagođavanja standardima EU.</s><s>To podrazumijeva adekvatnu primjenu i provođenje ovih propisa na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou.</s><s>Moram reći da se naročito ponosim stručnim službama Ministarstva, koje su uložili puno znanja, rada i energije u ovu reformu - istakla je federalna ministrica.</s><s>Federalno ministartvo okoliša i turizma je, u saradnji s NVO sektorom, napravilo informaciju za Vladu FBiH na osnovu koje je Vlada usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka i zadužila resorna ministarstva da promijene odredjene propise.</s><s>- Ministarstvo je bilo zaduženo da izmijeni tri pravilnika i mi smo to završili u roku od mjesec dana.</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je bilo zaduženo da donese pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku vode, a Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da predloži Izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji kojim bi se zabranila izgradnja mini hidroelektrana.</s><s>Zakon je iz hitne procedure vraćen u redovnu i sada se u drugom čitanju nalazi pred parlamentarcima.</s><s>Nadam se da će biti donesen i da ćemo staviti tačku na ovu priču.</s><s>Vlada FBiH je završila svoje obaveze, a sada je na parlamentarcima da donesu najbolje odluke za svoje građane, odnosno za zaštitu prirode - naglasila je Đapo.</s><s>Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna, a njegovim ovogodišnjim motom “Jedna je Zemlja” šalje se poruka s ciljem održivog načina života u harmoniji s prirodom.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Nastavak podrške Vlade Federacije BiH povratnicima</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, s federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica Edinom Ramićem i pomoćnikom federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirzom Terzom, posjetio je danas povratničku populaciju u Novom Goraždu.</s><s>Namjera posjete je, kaže premijer Novalić, da se u direktnoj komunikaciji utvrde potrebe povratničke populacije i koji su to konkretni problemi koji traže rješenje, a na njih nije odgovorila Vlada Federacije BiH.</s><s>- U fokusu su uglavnom tri vrste problema od kojih je jedan izjednačavanje prava u Penzionom fondu za one koji su dio penzije zaradili u Federaciji što će se sada zakonski regulirati.</s><s>Tu je i pitanje izjednjačavanje prava po osnovu boračkog statusa tokom rata.</s><s>Ta pitanja bit će regulirana setom zakona o kojima će se u četvrtak izjašnjavati Federalna vlada - najavio je Novalić.</s><s>U razgovoru s povratnicima aktuelizirano je i pitanje korištenja zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, te je Novalić poručio da se sada, u vrijeme pritisaka na državu, iz Federaciji odgovara povećavanjem budžetskih naknada povratnicima.</s><s>- Šaljemo poruku da ćemo održavati ta prava u kontinuitetu i ujedno ćemo ih i povećavati kao odgovor na pritiske na državu koji naročito teško odražavaju na povratničku populaciju.</s><s>Federacija BiH će biti uz njih - zaključio je Novalić.</s><s>Mirza Terzo, koji po ovlaštenju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine obavlja dužnost federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, najavio je da će u četvrtak, 17. februara, na sjednici Vlade FBiH biti razmatran set zakona koji se tiču boračke populacije.</s><s>- To podrazumijeva izmjenu tri boračka zakona.</s><s>Radi se o uvećanom budžetu za 20 miliona KM za potrebe povećanja naknada namijenjenih toj populaciji.</s><s>U pitanju su ratni vojni invalidi, porodice šehida i poginulih boraca i dobitnici priznanja - pojasnio je Terzo.</s><s>Ono što je najvažnije, dodaje Terzo, za povratnike u bh. entitet Republika Srpska bit će razmatrana izmjena Zakona o demobiliziranim borcima koja podrazumijeva da su osigurana sredstva za isplatu naknada za povratnike bez obzira na godine.</s><s>- Demobilizirani borci, povratnici u RS i supruge umrlih demobiliziranih boraca povratnika u RS osigurana je naknada iz federalnog budžeta bez obzira na godine.</s><s>Tu smo još amortizirali određene uslove da je povratnicima u Republiku Srpsku laške ostvariti ta prava - podvukao je Trezo.</s><s>Na ovaj način, kaže Terzo, bit će ispravljene određene nepravde odnosno propusti u samom donošenju zakona.</s><s>Predsjednik Skupštine Opštine Novo Goražde Ibrahim Drljević izrazio je zadovoljstvo uspostavljenom komunikacijom između premijera Novalića, ministara u Vladi Federacije i povratnika.</s><s>U otvorenom razgovoru, dodao je, otvorene su teme sigurnosti povratnika, a razgovarano je i o potrebama povratnika, naglašavajući da je dobra vijest da će Federacija BiH povećati budžetska izdvajanja za tu kategoriju društva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Uz podršku USAID-a počela modernizacija informacionog sistema</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da je, u okviru USAID-ovog Projekta „E-uprave“, održana uvodna prezentacija povodom početka razvoja modernih informacionih sistema E-inspektor 2 i nadogradnje sistema BIMS (Border Inspections Managemet System - Informacioni sistem za obavljanje kontrole ispravnosti roba i predmeta u prekograničnom prometu).</s><s>Prezentaciji su prisustvovali predstavnici USAID, koji je implementator projekta, izabranog izvođača „Čikom d.o.o.“ iz Podgorice, te uprava i rukovodeći službenici Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s><s>Direktor FUZIP-a Anis Ajdinović zahvalio je USAID-u što su prepoznali važnost dalje digitalizacije i modernizacije postojećih informacionih sistema ove uprave, kao kontrolnog mehanizma od izuzetne važnosti za poslovnu zajednicu i razvoj poslovnog okruženja.</s><s>- Projekt će omogućiti značajan iskorak u smislu poboljšanja funkcionalnosti, efikasnosti i učinkovitosti inspekcija, a kroz ova unapređenja će biti ojačani i postojeći antikorupcijski mehanizmi Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s><s>„E-inspektor 2“ će također donijeti nove, iznimno važne funkcije - analizu rizika, generisanje i analizu izvještaja, te omogućavanje samoprocjene privrednim subjektima u smislu stepena usklađenosti poslovanja sa zakonom.</s><s>Nadogradnjom BIMS-a će, između ostalog, biti uspostavljeni i novi moduli i mogućnosti za izvještavanje, što će doprinijeti bržem, transparentnijem i jeftinijem pružanju usluga poslovnim subjektima, kao i povezivanju i ubrzavanju administrativnih procesa u BiH.</s><s>Nadam se da će ovaj projekat poslužiti kao primjer za unapređenje inspekcijskih sistema na nivou kantona u FBiH, ali i izvan BiH - kazao je direktor Ajdinović.</s><s>Tokom izlaganja plana upravljanja projektom izvođač radova se osvrnuo na sigurnosne aspekte izgradnje i funkcionisanja novih IT sistema, te naglasio da je krajnji rok za puštanje u rad BIMS sistema 30. septembar 2022. godine, te 31. mart naredne godine za E-inspektor 2, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) saopćila je da, na osnovu informacija Federalnog ministarstva trgovine o podnesenim zahtjevima za povećanje cijena goriva iz zaliha od strane pojedinih prometnika naftnih derivata, tržišni inspektori od 5.3.2022. godine vrše pojačane inspekcijske nadzore nad formiranjem cijena i marži na benzinskim stanicama u Federaciji BiH, s ciljem sprječavanja nezakonitog poskupljenja goriva.</s><s>- Vanrednim djelovanjem tržišnog inspektorata FUZIP-a tokom vikenda, spriječeno je lančano nezakonito povećanje cijena zaliha goriva u FBiH.</s><s>Međutim, svakodnevnim uvidom u stanje na terminalima veleprometnika, svjedočimo da su zalihe pri kraju i da je većina veleprometnika počela nabavljati gorivo po novim, višim cijenama, zbog čega i dolazi do poskupljenja.</s><s>Tržišni inspektori svakodnevno prate trend poskupljenja i inspekcijskim nadzorima kontrolišu njihovu zakonitost - izjavio je glavni federalni tržišni inspektor po ovlaštenju Elmir Ramić.</s><s>Zbog ograničenog broja tržišnih inspektora, Federalna uprava je jučer uputila dopise kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i inspekcijskim organima, kako bi se intenziviralo i sinhronizovalo djelovanje inspekcijskih organa na kontroli formiranja cijena i marži na području svih kantona u FBiH.</s><s>Inspekcijski nadzori se nastavljaju, a Federalna uprava za inspekcijske poslove će iskoristiti sve zakonske mehanizme, uključujući i zabranu rada, da spriječi i sankcioniše nezakonito povećanje cijena na štetu potrošača i građana FBiH.</s><s>Iz ove uprave pozivaju sve privredne subjekte u maloprodaji i veleprodaji da u svom poslovanju primijene maksimalan stepen zakonitosti i odgovornosti prilikom formiranja cijena, te upozoravaju da će sve konstatovane zloupotrebe biti najoštrije sankcionisane.</s><s>Također, iz FUZIP-a pozivaju građane da sve uočene nepravilnosti prijave na kontakte ove uprave i to telefon 033/22 66 44 (otvoren 24 sata), e-mail info@fuzip.gov.ba ili poštom na adresu Fehima ef.</s><s>Čurčića br. 6. Sarajevo, saopćeno je iz FUZIP-a.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo na obilježavanju 29. godišnjice pogibije Midhata Hujdura Hujke</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo danas je u Mostaru prisustvovao obilježavanju 29. godišnjice pogibije brigadnog generala heroja oslobodilačkog rata Midhata Hujdura Hujke i njegovih saboraca prilikom akcije deblokade Mostara.</s><s>Pomoćnik Terzo je položio cvijeće i odao počast poginulim pripadnicima Armije RBiH na mostarskim Šehitlucima, te na spomen obilježju USRC „Midhad Hujdur Hujka“ u Sjevernom logoru.</s><s>Obilježavanje godišnjice održano je u organizaciji boračkih udruženja ARBiH s područja Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona.</s><s>U sklopu obilježavanja u poslijepodnevnim satima održat će se, između ostalog, i marš na ruti Sjeverni logor Kandiljan – Vrapčići.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Predložen nastavak rada dva bloka u termoelektranama Tuzla i Kakanj</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo učestvovao na obilježavanju Dana „Sjećanje na šehide Čanakalea“</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-osolobodilačkog rata Mirza Terzo, prisustvovao je u Sarajevu obilježavanju Dana sjećanja na šehide i 107 godina od pomorske pobjede u Čanakaleu.</s><s>U obraćanju na skupu pod nazivom „Sjećanje na šehide Čanakalea u Bosni i Hercegovini“, Terzo je naglasio značaj suvereniteta države i čuvanja historije.</s><s>“Ne smijemo zaboraviti sve one koji su dali živote i dijelove tijela za slobodu koju danas imamo.</s><s>Budimo ponosni na svoje države i čuvajmo ih”, poručio je pomoćnik federalnog ministra Mirza Terzo.</s><s>Predsjednik Platforme bosansko-turskog bratstva i organizator skupa Orhan Cakmak podsjetio je da je u bici na Galipolju svoje živote položilo i oko 16.000 šehida sa područja Bosne i Hercegovine.</s><s>Programu “Sjećanje na šehide Čanakalea u Bosni i Hercegovini”, prisustvovali su i ambasador Turske u BiH Sadik Babur Girgin, član Vrhovnog suda Republike Turske Harun Kodalak, te zastupnici u turskom parlamentu Mustafa Yel i Metin Yavuz, kao i predstavnici turskih institucija i organizacija koje djeluju u BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Od marta izvršeno 2.900 pojačanih inspekcijskih nadzora u FBiH</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da su u skladu s Programom pojačanih inspekcijskih nadzora na području svih kantona u Federaciji BiH za period mart-avgust 2022. godine, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove u periodu od 14.3. do 14.6.2022. godine izvršili ukupno 2.900 inspekcijskih i 63 kontrolna nadzora.</s><s>Izdato je 1.283 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.863.926 KM.</s><s>Na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak evidentiran je iznos od 822.401,42 KM, te su izrečena 84 rješenja o privremenoj zabrani rada osobama i subjektima koji su poslovali bez odgovarajuće dokumentacije.</s><s>Subjektima nadzora kod kojih su uočena manja odstupanja izdata su 342 rješenja o otklanjanju nedostataka, te zbog propusta neće biti prekršajno sankcionirani ukoliko iste blagovremeno otklone.</s><s>Od kontrolisanih 550 radnika, zatečeno je 26 radnika neprijavljenih radnika.</s><s>U kontrolama provedenim na osnovu Zakona o fiskalnim sistemima FBiH utvrđeno je da svaki od 1.074 kontrolisana subjekta posjeduje fiskalnu kasu, dok 172 subjekta u trenutku nadzora nisu izdavala fiskalne račune, zbog čega će biti prekršajno sankcionirani.</s><s>Kazne za neizdavanje fiskalnog računa propisane su Zakonom o fiskalnim sistemima FBiH, a kreću se u rasponu od 2.500 KM do 20.000 KM za pravno lice, te od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, kao i od 3.000 KM do 10.000 KM za poduzetnika.</s><s>U pojačanim nadzorima koji će trajati do 19.8.2022. godine učestvuje u prosjeku 40 federalnih inspektora Federalne uprave za inspekcijske poslove, saopćeno je iz ove federalne uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Date prethodne saglasnosti Nadzornom odboru UNIS GINEX-a</s><s>Vlada Federacije BiH je danas na hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela odluku kojom daje prethodnu saglasnost Nadzornom odboru privrednog društva UNIS ,,GINEX" d.d.</s><s>Goražde za donošenje odluke o razrješenju dužnosti članova Uprave ovog privrednog društva, prije isteka mandata na koji su imenovani, i to direktora društva Munevere Fočo, izvršnog direktora za ekonomiku, marketing i komercijalne poslove Admina Pešteka i izvršnog direktora za proizvodnju Hasana Tafre.</s><s>Donesena je i odluka kojom se daje prethodna saglasnost Nadzornom odboru privrednog društva UNIS „GINEX" d.d.</s><s>Goražde za imenovanje vršilaca dužnosti članova Uprave ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do dvanaest mjeseci, i to Hasana Tafre za vršioca dužnosti direktora društva, Admina Pešteka za vršioca dužnosti izvršnog direktora za ekonomiku, marketing i komercijalne poslove i Hajdara Drlje za vršioca dužnosti izvršnog direktora za proizvodnju.</s><s>U obrazloženju odluka Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da je Nadzorni odbor privrednog društva „UNIS „GINEX" d.d.</s><s>Goražde 29.4.2022. godine dostavio prijedlog kojim se traži od Federalne vlade prethodna saglasnost za razrješenje aktuelne Uprave ovog privrednog društva, prije isteka mandata na koji su imenovani, te istovremeno davanje saglasnosti za imenovanje vršilaca dužnosti članova Uprave društva i provođenja konkursne procedure.</s><s>Dalje je obrazloženo da je članom 265. stav (2) Zakona o privrednim društvima, a u vezi s članom 303. stav (1), propisana primjena člana 247. stav (5) tačka a) ovog zakona, prema kojima Nadzorni odbor može razriješti članove Uprave društva i prije isteka perioda na koji su imenovani, dok je članom 15.</s><s>Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH propisano da izuzetno, bez provođenja postupka iz člana 13. ove Uredbe, Vlada FBiH može donijeti odluku o davanju prethodne saglasnosti nadzornom odboru društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za razrješenje dužnosti člana uprave, te odluku o davanju prethodne saglasnosti nadzornom odboru društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za imenovanje vršioca dužnosti člana uprave do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do dvanaest mjeseci.</s><s>Uzimajući u obzir razloge sadržane u dostavljenom prijedlogu Nadzornog odbora privrednog društva UNIS „GINEX“ d.d.</s><s>Goražde, koji je u skladu sa članom 257.</s><s>Zakona o privrednim društvima nadležan da nadzire poslovanje društva i rad uprave, Ministarstvo je predložilo Vladi FBiH ove odluke.</s><s>Donesene odluke stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Na GP Izačić zabranjen uvoz jedne tone pšeničnog brašna iz Slovenije</s><s>Federalna tržišna inspekcija na Graničnom prijelazu (GP) Izačić jučer je zabranila uvoz pošiljke od jedne tone pšeničnog brašna porijeklom iz Slovenije, saopćila je Federalna uprava za inspekcijske poslove.</s><s>Naime, prilikom redovnog inspekcijskog nadzora u prekograničnom prometu roba, izuzet je uzorak čijim je laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno da količina ukupnog pepela u sadržaju nije u skladu s deklariranim tipom brašna.</s><s>Shodno tome, a u skladu sa Zakonom o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu i Pravilnikom o proizvodima od žitarica, uvoz kontrolisane pošiljke je zabranjen, saopćeno je iz ove uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, s predsjednikom Upravnog odbora Sindikata službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova Mihretom Rotićem potpisao Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika.</s><s>- Zadovoljstvo mi je što smo uspjeli, poslije dužeg perioda, omogućiti usklađivanje plaća policijskim službenicima Federalne uprave policije, a uzevši u obzir rast indeksa potrošačkih cijena, odnosno troškova života u proteklom periodu.</s><s>Nadam se da će budžetski okviri i u budućim godinama osigurati dovoljna sredstva za adekvatno vrednovanje rada službenika koji osiguravaju naše društvo i omogućavaju provođenje zakona – rekao je premijer Novalić.</s><s>Sporazumom je određeno da osnovica za obračun plaća policijskih službenika iznosi 346,5 KM, u skladu s članom 8. Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije BiH.</s><s>Primjena ove osnovice počinje od 1.3.2022. godine.</s><s>- Potpisivanjem današnjeg sporazuma omogućeno je usklađivanje plaća i za policijske službenike Federalne uprave policije na način da je utvrđena nova osnovica za obračun plaća u iznosu od 346,50 KM.</s><s>Ovim je praktično izvršena supstitucija modaliteta usklađivanja plaća.</s><s>S obzirom da Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije BiH bod nije definisan kao jedan od elemenata za obračun plaće, urađena je korekcija osnovice u ekvivalentnoj vrijednosti novog boda za obračun plaća ostalih kategorija zaposlenika u organima vlasti Federacije BiH – rekao je Rotić.</s><s>Dodao je da Sindikat službenika FMUP-a ovaj sporazum vidi kao korak u pravom smjeru koji vodi ka zaključivanju kolektivnog ugovora za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova i Federalnoj upravi policije.</s><s>Podsjećamo da je Vlada FBiH na posljednjoj sjednici, na prijedlog premijera Federacije BiH, usvojila informaciju o usklađivanju plaća policijskih službenika FBiH, te ga zadužila da sa sindikatom Federalne uprave policije zaključi Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika.</s><s>Ovogodišnji Budžet Federacije BiH predviđa uvećana sredstava za plaće policijskih službenika u Federalnoj upravi policije, odnosno povećanje plaće za pet posto.</s><s>Današnjem potpisivanju Sporazuma prisustvovao je zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo na obilježavanju godišnjice formiranja Armije RBiH i 7. korpusa</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo prisutvovao je danas u Travniku svečanoj akademiji povodom obilježavanja 28. godišnjice od formiranja 7. korpusa Armije BiH i 30. godišnjice od formiranja Armije RBiH.</s><s>Položio je cvijeće i odao počast šehidima i poginulim borcima na Centralnom šehidskom mezarju u Travniku.</s><s>Program su organizirale boračke organizacije Srednjobosanskog kantona.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMON: Obavještenje o otpisu duga kamate po osnovu studentskih zajmova</s><s>Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti obavještava korisnike studentskih zajmova da je Vlada Federacije BiH na svojoj 320. sjednici od 23.6.2022. godine usvojila Zaključak kojim se korisnicima studentskih zajmova koji su osnovni dug izmirili do 31.12.2021. godine, a ne i zateznu kamatu, otpisuju potraživanja po osnovu kamate.</s><s>Također, svi studenti, korisnici studentskih zajmova, koji izvrše povrat osnovnog duga do 31.12.2022. godine bit će oslobođeni obaveze povrata zateznih kamata, kao i svi korisnici studentskih zajmova, odnosno sudužnici ili jemci koji do 31.12.2022. godine zaključe ugovor s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke o rokovima isplate osnovnog duga (u jednom iznosu ili obročno) bit će oslobođeni povrata zateznih kamata.</s><s>Iz Ministarstva navode da je ovim zaključkom utvrđeno da će biti otpisana potraživanja od korisnika studentskih zajmova za koje se utvrdi da su preminuli ili boluju od teških bolesti i težih oblika invalidnosti, a na osnovu pravilnika kojeg će donijeti ovo federalno ministarstvo.</s><s>Za sve detaljnije informacije korisnici studentskih zajmova mogu kontaktirati Ministarstvo putem e-maila: studentski.zajmovi@gmail.com ili na broj telefona 036 355 745, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić u Brezi otvorio novosagrađeni pogon kompanije Kokoda</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je svečano otvorio novosagrađeni proizvodni pogon za uzgoj i tov pilića kompanije Kokoda d.o.o. u Brezi.</s><s>Puštanjem u pogon sistema za hranjenje i napajanje pilića, te simboličnim presijecanjem vrpce, ministar Dedić je ozvaničio početak rada novosagrađenog objekata ove kompanije.</s><s>- Programi Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva osmišljeni su s ciljem podrške našim vrijednim poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>Podrška je posebno bitna u početku proizvodnje za nove investicije i sretni smo da danas svjedočimo otvorenju ovih novoizgrađenih proizvodnih pogona.</s><s>Naravno, ovogodišnjim Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju planirana je podrška za ovu vrstu proizvodnje koja će svim proizvođačima biti od koristi, ali i otvoren javni poziv za nabavku nove opreme, mehanizacije, izgradnju objekata i druge investicije u poljoprivredno-prehramenom sektoru, kojima ćemo poboljšati poslovni ambijent i podržati otvaranje novih proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta - kazao je ministar Dedić.</s><s>Inače, bračni par Hodžić odluku o pokretanju porodičnog biznisa i osnivanju kompanije Kokoda d.o.o. donijeli su prije dvije godine kada su uvidjeli da će potražnja za hranom iz godine u godine biti sve veća.</s><s>Ukupna investicija u razvoj kompanije iznosi 540.000 KM, od čega je posredstvom Razvojne banke Federacije BiH osigurana povoljna kreditna linija i grant sredstva Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 128.900 KM.</s><s>- U dosadašnji razvoj kompanije uložili smo više od 500 hiljada KM.</s><s>S obzirom da je u pitanju porodični biznis, u početku će naša petočlana porodica, suprug, tri kćerke i ja, brinuti o različitim aspektima poslovanja.</s><s>Ovom prilikom zahvaljujem se Federalnom ministarstvu poljoprivrede na čelu s ministrom Dedićem, koji su prepoznali naša nastojanja da svojim radom doprinesemo boljem poslovnom ambijentu i podrže nas kroz program kojim je uz grant sredstva ministarstva od 129 hiljada KM osigurana i povoljna kreditna linija Razvojne banke FBiH.</s><s>Svakako zahvalnost dugujemo i lokalnim vlastima kao i našim poslovnim partnerima.</s><s>Očekujem da kroz određeno vrijeme uposlimo i dodatne radnike i proširimo proizvodnju - kazala je direktorica kompanije Kokoda d.o.o.</s><s>Selma Hodžić.</s><s>Najstarija kćerka Merima Hodžić smatra kako je ovo prilika da svojim vršnjacima pošalje poruku da se radom i zalaganjem mogu ostvariti zapaženi rezultati u Bosni i Hercegovini.</s><s>- Rad i privređivanje su nešto što mlade može spriječiti u odlasku iz naše zemlje.</s><s>Uz pruženu podršku vjerujem da možemo ostvariti zacrtane ciljeve i biti sretni svoji na svome - kazala je na otvorenju Merima Hodžić.</s><s>Načelnik Općine Breza Vedad Jusić poručio je da je Breza sredina u koju vrijedi ulagati, te da je kompanija Kokoda d.o.o. jedan takav primjer.</s><s>Objekat će imati mogućnost uzgoja od 10.000 pilića po jednom turnusu, a vlasnici su već ugovorili kompletnu isporuku utovljenih pilića domaćim kompanijama koje se bave otkupom, preradom i prodajom piletine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ubrzati radove i smanjiti kašnjenja na izgradnji dionice Tarčin – Ivan</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je na gradilištu u Tarčinu prisustvovao sastanku sazvanom na inicijativu rukovodstva JP Autoceste FBiH, a na kojem su bili i predstavnici izvođača radova, firme Euro-Asfalt, podizvođača i nadzora Instituta IGH, d.d., te IRD Enigineeringa S.r.l.</s><s>Kako je saopćeno iz JP Autoceste FBiH, razgovarano je o statusu i neophodnim koracima za dodatno intenziviranje radova na dionici autoceste na Koridoru Vc Tarčin - Ivan kako bi se nadokladilo kašnjenje i bio ispoštovan rok za završetak radova.</s><s>- Nalazimo se u završnoj fazi radova koji zahtijevaju maksimalan angažman svih sudionika, kako nas iz Autocesta tako i izvođača radova, svih podizvođača i dobavljača materijala.</s><s>Naš zahtjev kao investitora jeste da se zacrtani rokovi moraju ispoštovati uz napomenu da se sva opravdana produženja moraju detaljno obrazložiti i dokumentirati, te da se sav posao treba uraditi kvalitetno poštujući propisane zahtjeve - naglasio je direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder.</s><s>Federalni premijer Fadil Novalić kazao je kako na stabilizaciju stanja u oblasti građevinarstva značajnije mogu utjecati samo povećan opseg gradnje i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH, kakvi su izgradnja autocesta i brzih cesta.</s><s>Pri tome je naveo kako Vlada FBiH snažno i odlučno podržava razvojne projekte i novi menedžment Autocesta.</s><s>- Imamo razumijevanje za trenutnu situaciju, tu smo da zajedno pronađemo najoptimalniji način kako bismo ublažili posljedice povećanja cijena te pozitivno završili započeti projekat - istaknao je premijer.</s><s>Prema riječima direktora kompanije Euro-Asfalt Jasmina Buče, iako je prema ugovoru rok za završetak radova kraj maja 2022. godine, do toga evidentno neće doći zbog određenih kašnjenja, koja su djelomično izazvana problemima u vezi s koronavirusom, djelomično manjkom resursa na tržištu i lančanim poskupljenjem građevinskog materijala i usluga.</s><s>Stoga se okončanje radova planira za polovinu augusta 2022. godine.</s><s>Nakon održanog sastanka, upriličen je i obilazak gradilišta.</s><s>Ukupna dužina dionice Tarčin - Ivan iznosi 6,9 km, a vrijednost investicije je 250.731.165 miliona KM bez PDV-a.</s><s>Na ovu dionicu se privremeno gradi spojna cesta koja će osigurati komunikaciju između magistralne ceste M17 za pravac prema Konjicu i autoceste A1 Sarajevo - Mostar.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Uredba o popisu i uslovima obavljanja tradicionalnih i starih zanata</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: Niko nikome ne može zabraniti da danas nosi ovu bijelu traku</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić odao je danas počast ubijenim Prijedorčanima i položio ružu na mjesto na kojem bi trebao biti izgrađen spomenik ubijenoj djeci Prijedora, obilježavajući na taj način "Dan bijelih traka - 31. maj".</s><s>- Najmanje što se danas može učiniti je biti ovdje i iskazati pijetet prema žrtvama najsvirepijih ratnih zločina.</s><s>Mislili smo nakon Drugog svjetskog rata da se više nikada neće ponoviti da nacisti primoravaju ljude da ih se obilježava, da ih se protjeruje, ubija, deportuje u logore i muči na najgore načine koje ljudski um može pojmiti.</s><s>Nažalost, u Prijedoru se to sve ponovilo 1992. godine, a i danas vidimo na djelu diskriminaciju i zabrane - kazao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da je na tom mjestu danas i da pokaže da nikakve zabrane ne mogu spriječiti ljude da se sjećaju i odaju počast, te da niko nikome ne može zabraniti da danas nosi ovu bijelu traku.</s><s>- Mi danas mirno stojimo pred dokazanim činjenicama o 3.176 ubijenih nevinih civilnih žrtava Prijedora, od kojih 102 djece.</s><s>Stojimo mirno pred njihovim preživjelim roditeljima i pokušavamo im barem koliko toliko ublažiti bol stiskom ruke i riječju utjehe - istaknuo je premijer Novalić.</s><s>Uputio je apel na svijest i savjest onih koji odlučuju u Prijedoru, da vlasti ovdje konačno priznaju sudske presude i barem dozvole izgradnju memorijala za ubijenu djecu.</s><s>U delegaciji Vlade Federacije BiH koja je danas odala počast ubijenima u Prijedoru bio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglice Edin Ramić.</s><s>Uprkos zabrani, građani su polaganjem ruža i nošenjem bijelih traka oko ruke odali počast ubijenim civilima prisjećajući se ubijenih Prijedorčana.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>U Mostaru naučno-stručna konferencija o umjetnoj inteligenciji u BiH</s><s>Obavještavamo vas da će u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti u četvrtak i petak (14. i 15. aprila/travnja 2022. godine), u Mostaru, u Intera Tehnoploškom parku biti održana Naučno-stručna konferencija pod nazivom „Umjetna inteligencija u Bosni i Hercegovini - istraživanje, primjena i perspektive razvoja“.</s><s>Ovaj skup, koji otvara prostor za sagledavanje aktuelnih kretanja i procesa u oblasti umjetne inteligencije na domaćem i međunarodnom planu, Federalno ministarstvo organizira u saradnji sa INTERA Tehnološkim parkom Mostar.</s><s>U naredna dva dana bit će izložena 23 rada, a uz autore i koautore prijavljenih radova, konferenciji će, između ostalog, prisustvovati i učenici mostarskih srednjih škola, te studenti tehničkog i informatičkog usmjerenja.</s><s>Za sve one koji ne budu mogli prisustvovati, bit će omogućeno online praćenje konferencije, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti.</s><s>Napomena za medije: Otvaranje Konferencije planirano je za sutra, 14. aprila 2022. godine u 10:00 sati, a izjave za medije u 9:45 sati.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Regionalna konferencija o unapređenju položaja osoba sa invaliditetom</s><s>Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u FBiH, u saradnji sa Vladom Federacije BiH i Federalnim ministarstvom za rad i socijalnu politiku, organizovaće naredne sedmice u Sarajevu regionalnu konferenciju pod nazivom „10 godina rada na unapređenju položaja osoba sa invaliditetom kroz zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju“.</s><s>Kako ističu iz Fonda, biće ovo prilika da se razmijene iskustva i analizira zakonski okvir koji reguliše prava osoba sa invaliditetom iz oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, te izrade preporuke za nadležne institucije, a u cilju jačanja međuinstitucioinalne i regionalne saradnje.</s><s>Konferencija će okupiti predstavnike Vlade FBiH, ministarstava, zakonodavne i izvršne vlasti, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje i službi za zapošljavanje, javnih institucija, privrednih društava, organizacija osoba s invaliditetom, te međunarodne zajednice.</s><s>Uvodničari će biti v.d. direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Riad Kremić, federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, premijerka Bosanko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća, ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Zoran Blagojević, rukovodilac Odjeljenja za podsticanje zapošljavanja invalida, Javni fond za stipendije, razvoj, invalidnost i uzdržavanje Republike Slovenije Aleksandra Kuhar i predsjednik Koordinacionog odbora udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo i direktor Udruženje slijepih Kantona Sarajevo Zuko Fikret.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Regionalna konferencija o unapređenju statusa osoba sa invaliditetom</s><s>Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji s Vladom Federacije BiH i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, povodom deset godina rada danas je organizovao regionalnu konferenciju pod nazivom „Deset godina rada na unapređenju položaja osoba sa invaliditetom kroz zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju”.</s><s>V.d. direktora Fonda Rijad Kremić istakao je da su osobe sa invaliditetom često neadekvatno prikazane, te se u fokusu prikazivanja ovih osoba često naglašava invaliditet, ističe onesposobljenje i zanemaruje sposobnost.</s><s>- Ovom konferencijom htjeli smo podići svijest o sposobnosti i mogućnostima ovih osoba, te predstaviti pozitivne primjere.</s><s>Potrebno je učiti iz iskustava osoba koje žive sa invaliditetom, razmjeniti iskustva sa zemljama u regiji, te se zalagati za konkretne socioekonomske poduhvate koji će unaprijediti status ovih osoba u BiH - kazao je Kremić.</s><s>Cilj ove konferencije je da se razmjene iskustva, analizira zakonski okvir koji reguliše prava osoba sa invaliditetom iz oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom, te izradi niz preporuka za nadležne institucije, a s ciljem jačanja međuinstitucionalne i regionalne saradnje.</s><s>Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istakao je da država ima obavezu da osobama sa invaliditetom osigura jednake prilike, te da svi trebamo dati svoj doprinos i osigurati socioekonomsku uključenost tih osoba u svakodnevni život.</s><s>- Kroz Strategiju za unapređenje prava i položaja osoba sa invaliditetom, aktivno radimo na tome da sve mjere koje će se u budućnosti poduzimati budu koncipirane tako da podstiču i afirmiraju učešće osoba sa invaliditetom u skladu s njihovim potrebama - kazao je ministar Drljača.</s><s>Rukovodilac Odjeljenja za podsticanje zapošljavanja invalida pri Fondu za stipendije, razvoj, invalidnost i uzdržavanje Republike Slovenije Aleksandra Kuhar istakla je da je iskustvo Republike Slovenije pokazalo da je razmjena podataka između nadležnih organa jasno definisan način utvrđivanja zaposlenih invalida po poslodavcu bitno doprinio lakšem sprovođenju zakona u praksi, te da su zaživjeli i podsticaji za zapošljavanje.</s><s>Dodala je da je prepoznavanje iskustava iz prakse bitan elemenat daljih unapređenja na ovom polju, te da je u tom smislu i saradanja na regionalnom i širem nivou dobrodošla.</s> |
<s>Obavještenje o prijavi ispita za junsko-julski ispitni rok (drugi termin)</s><s>Studenti koji ne regulišu dug na finansijskoj kartici, neće biti u mogućnosti da prijave ispite.</s><s>Apsolventi mogu koristiti ovaj termin junsko-julskog ispitnog roka</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMPVŠ organiziralo sastanak s proizvođačima i prerađivačima mlijeka</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas je, u Sarajevu, organiziralo sastanak s predstavnicima vodećih proizvođača mlijeka i prerađivača mlijeka.</s><s>Na sastanku su razmotrene dosadašnje mjere u sektoru mljekarstva, te izraženo zadovoljstvo redovnošću poticajnih mjera Federalnog ministarstvo poljoprivrede, kao i činjenicom da posljednje tri godine proizvodnja mlijeka u Federaciji bilježi konstantan rast.</s><s>Također, izloženi su prijedlozi za očuvanje dostignute proizvodnje i prerade mlijeka, iznijete su analize trenutnog stanja u sektoru mljekarstva posebno u svjetlu globalnih poskupljenja na tržištu energenata i repromaterijala.</s><s>Navedene analize, prijedlozi i sugestije poslužit će za kreiranje i izradu mjera podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu.</s><s>Današnjem sastanku prisustvovali su predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, Seljačkog saveza FBiH i Udruženja poljoprivrednika FBiH.</s><s>U narednom periodu organizirat će se dodatne konsultacije s poljoprivrednim proizvođačima i udruženjima kako bi se dobio što veći broj sugestija i sačinio prijedlog Programa koji će najbolje doprinijeti održivosti proizvodnji.</s><s>Podsjećamo, pored ovog sastanka, tokom proteklog i početkom ovog mjeseca, održani su i sastanci s proizvođačima iz sektora peradarstva, tova junadi, ovčarstva i ribarstva, hljebnih žita, soje i kukuruza, te poljoprivrednim proizvođačima voća, povrća i rasadničke proizvodnje.</s><s>Navedenim sastancima okončan je prvi krug konsultacija prije nacrta Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Drljača: Utvrđenim zakonom dječiji dodatak iznosit će 103 KM</s><s>Usvajanjem Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH, djeca iz porodica slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih porodica, imaće pravo na dječiji dodatak u mjesečnom iznosu od 103,17 KM do navršene osamnaeste godine života.</s><s>Prema procjenama, ovim zakonom biće obuhvaćeno oko 80.000 djece u Federaciji BiH.</s><s>Prijedlog zakona bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, nakon što je Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici utvrdila svojih 12 amandmana, koji su postali sastavni dio ovog zakona.</s><s>“Ovim amandmanima mi smo unaprijedili predloženi zakon i značajno ublažili kriterije za ostvarivanje prava, s ciljem da obuhvatimo što veći broj djece i sve nezaposlene porodilje u Federaciji BiH.</s><s>Pored toga, skratili smo i rokove za usklađivanje kantonalnih, ali i drugih propisa na tri mjeseca, a sve kako bi primjena zakona mogla početi od polovine ove godine– pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.</s><s>Primjena prava utvrđenih zakonom trebala bi početi od 1. jula ove godine, za što je Vlada Federacije BiH u ovogodišnjem budžetu planirala 50 miliona KM, dok će na godišnjem nivou iz budžeta FBiH biti osigurano oko 100 miliona KM.</s><s>Uz to, Zakon garantuje da će se dječji dodatak povećavati godišnje, kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plate, što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade FBiH.</s><s>Budući da je dječji dodatak do sada bio regulisan kantonalnim propisima, dolazilo je do nejednakih prava u zavisnosti od mjesta prebivališta.</s><s>Analize pokazuju da kantonalni prosjek za dječiji dodatak trenutno iznosi oko 33 KM mjesečno, s tim da postoje i kantona koji uopšte ne poznaju ovo pravo.</s><s>Ministar Drljača je istakao da se ovim zakonskim rješenjem, osim što se iznos dječjeg dodatka povećava tri puta u odnosu na trenutni prosjek, garantuju i jednaka prava svakom djetetu u socijalno ugroženim i porodicama slabijeg imovinskog stanja.</s><s>“Posebno želim naglasiti da ovaj zakona ima socijalnu i ekonomsku komponentu.</s><s>Predstavlja i ulaganje u ljudske resurse, naročito u situaciji sve manjeg rađanja djece i odlaska mladih porodica u inostranstvo.</s><s>Pored toga, ovim zakonom u jednak pravni položaj dovode se sve nezaposlene porodilje u FBiH, što predstavlja i jedan od segmenata pronatalitetne politike.</s><s>Ovim zakonom značajno se unaprijeđuje oblast socijalne politike te osiguravaju u značajnoj mjeri ista prava u ovoj oblasti”, istakao je ministar Drljača.</s><s>Kada je riječ o porodiljskim naknadama za nezaposlene majke u Federaciji BiH, prvi put se propisuje da ove naknade ne mogu biti niže od 55 posto najniže plate u FBiH, u prvoj godini nakon poroda, što trenutno iznosi 298,65 KM.</s><s>To će osigurati minimalnu jednakost, bez obzira iz kojeg kantona dolaze.</s><s>Kantoni u skladu sa svojim finansijskim prilikama, imaju mogućnost povećavati iznos porodiljskih naknada.</s><s>Novčanu pomoć nezaposlena porodilja ostvaruje ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba.</s><s>Na ovaj način se ukida prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć, čime se, prema procjenama, znatno povećava broj korisnika s prijašnjih 2.100 na više od 9.000.</s><s>Rok za usklađivanje kantonalnih propisa s odredbama federalnog zakona je tri mjeseca.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić i ministar Ramić u radnoj posjeti Tuzlanskom kantonu</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i v.d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder boravili su u radnoj posjeti Vladi Tuzlanskog kantona.</s><s>Sastanku je prisustvovao i predsjedavajući Skupštine Tuzlanskog kantona Žarko Vujović.</s><s>Tema razgovora bile su kapitalne investicije, koje će biti usmjerene ka Međunarodnom aerodromu Tuzla, zatim saobraćajna infrastruktura, izgradnja autocesta, brzih cesta i rekonstrukcija postojećih magistralnih puteva, kao i projekti od važnosti za razvoj Tuzlanskog kantona.</s><s>“Razgovarali smo o direktnoj podršci zajedničkim projektima vlada Tuzlanskog kantona i Federacije BiH.</s><s>Bilo je riječi o zdravstvu, gdje ćemo kroz novi zakon o konsolidaciji obuhvatiti bolnicu Gračanica i Univerzitetski klinički centar Tuzla.</s><s>Zatim Aerodromu Tuzla, koji ćemo nastaviti finansirati i ove godine sa dva miliona KM”, kazao je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.</s><s>Dodao je da je regionalni put Žepče - Zavidovići - Banovići - Živinice, pa sve do Međaša kod Kalesije, prekategorisan u magistralni i kao takav je prioritet, a naročito trasa od Živinica do tuzlanskog aerodroma.</s><s>“Dobili smo garancije premijera Novalića da će određene kapitalne investicije biti usmjerene ka Međunarodnom aerodromu Tuzla.</s><s>Već je pokrenuta izgradnja trećeg gatea i uređenje parkinga na aerodromu.</s><s>Razgovarali smo o potrebi za rješavanje pitanja trenutne problematike na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, te poptisivanju jednog zajedničkog Ugovora koji će regulisati imenovanje Upravnog odbora”, rekao je premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.</s><s>Na sastanku se razgovaralo i o udruživanju sredstava za rekonstrukciju regionalnih puteva i za pomoć povratnicima, kao i o podršci Vlade Federacije BiH za ovu i narednu godinu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Podrška zapošljavanju povratnika: U sedam općina 50 novih radnih mjesta</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić potpisao je ugovore o dodjeli sredstava sa osam privrednika iz sedam općina, s različitim djelatnostima, u sklopu programa „Podrška zapošljavanju povratnika kroz investicijske projekte 2021-2022. godina", koji provodi Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.</s><s>Korisnici programa dolaze iz Kotor Varoši, Zvornika, Modriče, Pala, Doboj Istoka, Sanskog Mosta i Viteza.</s><s>- Pored svih drugih vidova podrške u samozapošljavanju i zapošljavanju povratnika, investicijski programi su namijenjeni privrednim subjektima koji imaju već određenih broj zaposlenih i razvijene poslovne ideje.</s><s>U tekućoj godini smo za tu namjenu izdvojili oko 700 hiljada KM i to je oko 50 novih direktnih radnih mjesta.</s><s>Za povratničke sredine je to značajno.</s><s>Pored navedenog programa, tu su još programi za početne biznise, zapošljavanje u poljoprivredi, podrška za mala, velika i srednja poduzeća i drugi.</s><s>Javnim pozivima smo obuhvatili sve koji žele zapošljavati i proširivati svoje kapacitete.</s><s>Naša podrška će se nastaviti i nadam se biti još konkretnija – zaključio je ministar Ramić.</s><s>Alden Karić, povratnik u Zvorni, uspješno razvija porodični biznis za proizvodnju i montažu PVC i ALU stolarije.</s><s>- Proizvodnjom i montažom PVC i ALU stolarijom se bavimo četiri godine.</s><s>S novouposlenim će nas biti pet.</s><s>Uglavnom su to mladi ljudi iz povratničkih sredina.</s><s>Podrška Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica nam je došla u momentu proširenja naših kapaciteta.</s><s>Modernizovat ćemo opremu i povećati broj radnika što će pospješiti naš rad – istakao je Karić.</s><s>Zejnad Hadžirić iz Kotor Varoši od 2002. godine živi u ovom gradu i proteklih nekoliko godina razvija firmu u građevinskom sektoru.</s><s>- Ovaj vid podrške nam je konkretna pomoć u našim poslovima.</s><s>Pored toga što ćemo zaposliti mlade ljude, dodatno ćemo doprinijeti opstanku ljudi u svojim mjestima.</s><s>Ovakvi programi olakšavaju privrednicima jer dobivena sredstva možemo usmjeriti u najpotrebnije mašine i mehanizaciju - kazao je Hadžirić.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica provodi i druge programe za zapošljavanje povratnika.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dedić: Inovativna oprema za unapređenje rada Poljoprivrednog zavoda USK</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u sjedištu Ministarstva u Sarajevu primio ambasadora Republike Mađarske u Bosni i Hercegovini Krisztiána Pósa.</s><s>Tokom sastanka prezentirane su mogućnosti korištenja inovativnih tehnologija u poljoprivredi s posebnim fokusom na upotrebu dronova.</s><s>- Saradnjom Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ambasade Mađarske u BiH unaprijedit ćemo rad Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona.</s><s>Primjena inovativnih tehnologija poput dronova, značajno će doprinijeti preciznijoj upotrebi zaštitnih sredstava u poljoprivredi, a time i očuvanju okoliša - rekao je ministar Dedić.</s><s>Sastanku sa ambasadorom Pósom prisustvovali su i predstavnici mađarske organizacije IKE 2020 Asocijacije za inovativne inicijative, te predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK.</s><s>Predstavnici Asocijacije izrazili su spremnost da Poljoprivrednom zavodu USK doniraju visokosofisticiran dron, obuče zaposlenike Zavoda, te za potrebe poljoprivrednika izvrše demonstraciju rada već u prvoj polovini marta ove godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić i Džindić na obilježavanju 72 godine kompanije „Igman“ d.d.</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić prisustvovali su danas svečanoj sjednici Nadzornog odbora fabrike za proizvodnju oružja i streljiva „Igman“ d.d.</s><s>Konjic, a povodom obilježavanja 72. godišnjice postojanja ove kompanije.</s><s>Ovo privredno društvo iz oblasti namjenske industrije, koje je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH sa 51 posto dionica, te stopostotni izvoznik na svjetsko tržište, zabilježilo je još jednu uspješnu godinu poslovanja.</s><s>„Igman u Konjicu potvrđuje kako se uspješno vodi i razvija kompanija.</s><s>Proizvodnja i proizvodi se prilagođavaju potrebama svjetskog tržišta, prate se trendovi, modernizira tehnologija, te povećava broj zaposlenih.</s><s>Danas smo se uvjerili da su proizvodni kapaciteti fabrike popunjeni do kraja ove godine, a imali smo priliku vidjeti i novu proizvodnu liniju, što ukazuje da će i ova godina biti još jedna od uspješnih godina konjičkog Igmana.</s><s>Stoga, čestitke upućujem menadžmentu, a posebno radnicima, njih 1380, bez kojih ne bi bilo moguće ostvarivati ovakve rezultate.</s><s>Pred Igmanom je izvjesna i svijetla budućnost “, kazao je premijer Novalić.</s><s>Na svečanoj sjednici Nadzornog odbora fabrike namjenske industrije istaknuto je da je Igman u protekloj poslovnoj godini proizveo municiju u vrijednosti od 151 milion KM, te u odnosu na 2020. godinu, povećao izvoz za 12 posto.</s><s>„Poslovni prihodi porasli su za 21,5% u odnosu na prethodnu godinu, a neto dobit u 2021. veća je za 34%.</s><s>Pozitivni poslovni rezultati otvaraju nam mogućnosti za nove investicije.</s><s>Kupovinom nove opreme za proizvodnju municije kalibra 7.62 mm planirano je povećanje kapaciteta za 50 miliona komada tog kalibra, a u planu je da se na postojećoj opremi rade novi programi lovačke i pištoljske municije.</s><s>Također, razvojem komercijalnog programa i u 2022. strateški nastavljamo ulagati u marketing“, kazao je direktor „Igmana“ Đahid Muratbegović.</s><s>U čestitki rukovodstva i uprave Igmana upućenoj uposlenicima istaknuto je da su radnici najveće bogatstvo fabrike koji je grade, čuvaju i razvijaju.</s><s>Svečanoj sjednici prisusvovali su i predstavnici općinske vlasti u Konjicu, načelnik Osman Ćatić i predsjednik Općinskog vijeća Kenan Greda.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: U periodu januar – maj 2022. uplaćeno 2.635.319.716 KM javnih prihoda</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je danas da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar - maj 2022. godine uplatili 2.635.319.716 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2021. godine više za 374.717.367 KM, ili za 16,58 posto.</s><s>U strukturi javnih prihoda najviše je naplaćeno poreza na dobit i zaostalih prihoda od ovog poreza u iznosu 285.581.322 KM, zati poreza na dohodak i zaostalih prihoda od poreza fizičkih osoba u iznosu 227.361.879 KM, te poreza na promet nepokretnosti i prava u iznosu 35.139.466 KM,</s><s>Od januara do maja su naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 1.734.310.459 KM.</s><s>U strukturi doprinosa za PIO je naplaćeno 972.272.031 KM, za zdravstveno osiguranje 682.557.910 KM, te za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 79.480.518 KM.</s><s>Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.5.2022. godine je 535.747, što je više za 11.658 u odnosu na isti dan prošle godine kada je broj zaposlenih bio 524.089.</s><s>Broj zaposlenih je 31.5.2022. godine veći je za 1.587 u odnosu na podatak od mjesec dana ranije, saopćila je Porezna uprava Federacije BiH.</s> |
<s>Početna / Oglasna tabla TiH / Oglasna tabla TiH / Engleski jezik 3, Engleski jezik 4 i Engleski poslovni jezik – Obavještenje</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić sa ambasadoricom UAE o unapređenju ekonomske saradnje</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić susreo se danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, sa ambasadoricom Ujedinjenih Arapskih Emirata za BiH Nabilom Alshamsi, kojoj je sjedište u Crnoj Gori.</s><s>Tokom susreta su istaknuti dobri odnosi dvije zemlje, a posebno je zabilježena ostvarena saradnja u oblasti turizma i industrije.</s><s>Razgovarano je o mogućnosti unapređenja saradnje, kao i potencijalnim investicijama.</s><s>- Raduje me da danas razgovaramo o mogućnostima za nova ulaganja.</s><s>Postoji veliki potencijal za unapređenje naše saradnje, kao i obostrani interes.</s><s>Vjerujem da je pravo vrijeme da iskoristimo postojeće prilike i stvorimo mogućnosti za realizaciju konkretnih projekata - rekao je premijer Novalić.</s><s>Ambasadorica je pohvalila ostvarenu saradnju, te naglasila da je njena misija ohrabriti potencijalne investitore za dodatna ulaganja u našu zemlju, s obzirom na to da postoji veliki interes za značajnija ulaganja UAE na područje Balkana, a posebno u oblasti energije i proizvodnje hrane.</s><s>Upoznala je premijera Novalića o započetim razgovorima s predstavnicima državnog nivoa o uspostavljanju sporazuma između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata kojim bi se doprinjelo unapređenju ekonomske saradnje.</s><s>Tokom susreta razgovarano je i o uslovima o sticanje prava vlasništva na nekretninama u Federaciji BiH za strane osobe, po principu reciprociteta.</s><s>Istaknuto je da bi se primjenom ovog reciprociteta na području Federacije BiH povećala zainteresiranost investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za ulaganja na ovom području.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dobit BH Telecoma za 2021. godinu veća je za 48,5 posto u odnosu na plan</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić otvorio je godišnju press konferenciju BH Telecoma u Sarajevu, na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati i najznačajnije aktivnosti u 2021. godini.</s><s>Obraćajući se prisutnima, premijer Novalić je istakao da su protekle dvije godine bile veoma izazovne zbog posljedica pandemije koronavirusa, ali da je BH Telecom uspješno reagovao i pokazao se društveno odgovornom kompanijom.</s><s>“BH Telecom je, između ostalog, dao značajan doprinos u provođenju online nastave, a milion KM od njihove dobiti, u dogovoru sa Vladom Federacije BiH, izdvojen je za kupovinu potrebnih medicinskih sredstava.</s><s>Zahvaljujući odgovornom upravljanju i dobrim poslovnim odlukama, ova kompanija je uspjela osigurati vrhunsku uslugu korisnicima”, kazao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da je 2021. bila jedna od najznačajnijih godina za ovu kompaniju kada je riječ o ulaganjima u digitalnu transformaciju i u produkciju domaće kinematografije.</s><s>“BH Telecom je u budžet Federacije BiH uplatio 76,5 miliona KM.</s><s>U tom iznosu je sadržana i dodatna dividenda od 45 miliona KM za finansiranje infrastrukture Aerodroma Bihać, kao i izgradnju cestovne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu.</s><s>Treba naglasiti da je BH Telecom u prethodnoj deceniji uplatio u budžet Federacije BiH čak 756,9 miliona KM.</s><s>Kao predstavnik Vlade Federacije, vlasnika ove javne kompanije, ponosim se poslovnim rezultatom BH Telecoma i saradnjom sa menadžmentom društva”, istakao je premijer Novalić.</s><s>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić rekao je da su postignuti finansijski rezultati zaista impresivni i svrstavaju BH Telecom u najveće kompanije koje već godinama značajno doprinose budžetu FBiH.</s><s>“Vjerujem da smo svi svjesni izuzetnog značaja BH Telecoma za cjelokupno bh. društvo, kao telekom operatora koji pomjera granice u tehnološkom smislu, ali i kao kompanije koja je napravila iskorak i koja je u prethodnom periodu pokrenula izgradnju jedinstvene platforme za audio-vizuelni sadržaj BH Contentlab, pokrenula platformu za start-up projekte BH Techlab sa najvećim budžetom za inovacije u iznosu od 15 miliona KM, te realizovala aktivnosti na ostvarivanju saradnje sa svjetski priznatim IT kompanijama i domaćim IT kompanijama sa kojima kreira najsofisticiranija rješenja za tržište u BiH i izvan BiH”, kazao je ministar Lasić.</s><s>Predstavljajući najznačajnije finansijske pokazatelje poslovanja u 2021. godini, generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman je naveo da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu 471,6 miliona KM, što je više za 14,5 miliona KM u odnosu na ostvarenje prihoda iz 2020. godine, odnosno za 1,1 milion KM više u odnosu na godišnji plan prihoda.</s><s>Ukupni rashodi iznosili su 401,5 miliona KM i manji su za 3,6 miliona KM.</s><s>Ostvarena bruto dobit za 2021. godinu je veća za 48,5% u odnosu na planiranu i iznosi 70,1 milion KM.</s><s>Povećan je i broj korisnika usluga BH Telecoma.</s><s>“Od 2018. do 2021. godine BH Telecom je podržao više od 2.500 različitih projekata, manifestacija i društveno korisnih aktivnosti pravnih lica sa područja cijele BH sa ukupnim iznosom od oko 13 miliona KM, dok smo u zadnjih deset godina donirali ukupno 10 miliona KM”, rekao je Kahriman, dodajući da je BH Telecom postao predvodnik digitalne transformacije.</s><s>Prema njegovim riječima, namjera BH Telecoma je da bude ključni partner, da u nekim projektima bude nosilac konzorcija, a u nekim strateški partner za implementaciju projekta i rješenja koja će dati doprinos izgradnji digitalnog društva.</s><s>Predstavnicima medija predstavljen je i prvi smart poligon u BiH koji se realizuje u okviru BH Smart Lab platfome BH Telecoma.</s><s>Smart poligon je skup lot usluga koje korisnicima na jednom mjestu nude pametna rješenja u vidu pametnog parkinga, pametne punionice, pametne rasvjete i pametnog odvoza smeća.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Lasić: Izgradnja magistralne ceste Stolac-Neum veliki poduhvat</s><s>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić rekao je danas, nakon svečanog otvaranja magistralne ceste Stolac-Neum, da je cesta između ova dva grada izgrađena u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila pod austrougarskom vladavinom prije 120 godina.</s><s>- Vlada Federacije BiH u ovom sazivu napravila je i projekat njene obnove i finansirala ga, a danas ima priliku da prisustvuje otvaranju ceste - dodao je ministar Lasić.</s><s>Ocijenio je da je u pitanju veliki generacijski poduhvat koji će mnogo značiti, prije svega građanima Neuma i Stoca, a potom i svima koji budu putovali tim pravcem, te je poželio u da se u budućnosti završi što više ovakvih projekata.</s><s>Direktor Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić rekao je da je ovim završena izgradnja ceste koja je vrlo važna za ovaj dio Bosne i Hercegovine.</s><s>- Završetkom ove ceste sigurno ćemo smanjiti gužve na graničnim prijelazima, ali i gužve na magistralnoj cesti M-17, približiti Neum ostatku BiH, učiniti transparentnijim i konkurentnijim sve ostale grane.</s><s>Time će se osigurati da naši građani i drugi turisti ne moraju koristiti dva granična prijelaza da bi došli na odredište - istaknuo je Pravdić.</s><s>Magistralna cesta M17.3 Neum-Stolac danas je svečano puštena u promet, a sredstva za ovaj infrastrukturni projekt vrijedan 96.523.354 KM osigurala je Vlada Federacije BiH.</s><s>Izgradnja magistralne ceste Stolac-Neum počela je u aprilu 2018. godine, a ukupna dužina izgrađene dionice je 36,47 kilometara.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Data prethodna saglasnost za imenovanje direktorice BH Gasa</s><s>Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, Nadzornom odboru BH Gasa d.o.o.</s><s>Sarajevo dala prethodnu saglasnost za donošenje Odluke o imenovanju Nihade Glamoč za direktoricu ovog privrednog društva, nakon okončanog javnog konkursa, a na mandatni period od četiri godine.</s><s>Prije toga, Vlada je dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru za donošenje Odluke o razrješenju vršioca dužnosti direktora ovog privrednog društva Mihajla Krmpotića, zbog okončanja kokursne procedure za imenovanje direktora.</s><s>Federalna vlada je danas za učešće u radu i odlučivanju na predstojećoj Skupštini privrednog društva UNIS Group opunomoćila Stipu Buljana.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ajdinović: Građani ne trebaju paničariti, imamo dovoljno robnih rezervi</s><s>Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović, nakon sjednice Vlade FBiH na kojoj je razmatran utjecaj situacije između Ukrajine i Rusije na Bosnu i Hercegovinu, apelirao je na gospodarske subjekte da nipošto ne zloupotrebljavaju navedenu situaciju te pozvao građane da sebi ne dozvole paniku.</s><s>Životne namirnice poskupljuju, ali one su uvjetovane povećanjem cijena na svjetskom tržištu.</s><s>Ono što nas interesira je to, jesu li zloupotrijebljene te okolnosti u kojima smo se našli od strane veleprometnika i maloprometnika koji opskrbljavaju naše građane.</s><s>Apeliram na gospodarske subjekte da realno sagledaju mogućnosti i moć naših potrošača kada je u pitanju kupovina, pogotovo životnih namirnica - istaknuo je Ajdinović.</s><s>Dodao je kako oni, kao inspekcijski organ, u rukama imaju precizne i čvrste mehanizme te da će intenzivirati suradnju sa županijskim upravama za inspekcijske poslove.</s><s>To su odluke Vlade Federacije BiH iz prošle godine vezano za životne namirnice, 17 različitih proizvoda, i naravno, za gorivo.</s><s>To su oni postotni iznosi gdje je marža vrijedila za 31.12.2020. godine na navedene namirnice i gorivo u iznosu od 6 feninga po litru, kada je u pitanju prodaja na veliko, i 25 feninga kad je u pitanju litra goriva na malo.</s><s>U dva velika tržna centra, nažalost, imamo nepoštivanje tih marži i to ćemo vrlo oštro i odlučno sankcionirati.</s><s>Pozivamo gospodarske subjekte da se ponašaju odgovorno, a s druge strane pozivamo građane da sebi ne dozvole paniku jer imamo dovoljno robe na policama i u skladištima naših proizvođača, odnosno prometnika i uvoznika - kazao je Ajdinović.</s><s>Također, pozvao je građane da kažu ako negdje primijete nerealno povećanje cijena.</s><s>Želimo da nam građani budu partneri kao što su nam bili u prethodne dvije godine kada smo pokazali da se možemo nositi s krizom, da imamo dovoljno inspekcijskih kapaciteta da odgovorimo na sve potrebe građana - naveo je direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Federacija BiH će konkretno pomoći ukrajinskom narodu</s><s>Susret je održan na tragu nedavno donesenih izjava u domovima Parlamenta Federacije BiH kojim se osuđuje vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu.</s><s>Između ostalog, zadužena je Vlada FBiH da osigura pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, ako dođu u Federaciju BiH, te pruži i humantarnu podršku Ukrajini koju će Vlada FBiH realizovati uz saradnju sa međunarodnim organizacijama i u skladu sa usklađenom vanjskom politikom Bosne i Hercegovine.</s><s>Otpravnik poslova Miniailo je govorio o potrebama za pomoć ukajinskom narodu, a premijer Novalić je obećao da će sa kolegama u Vladi Federacije BiH obaviti konsultacije o konkretnoj pomoći koja će im biti pružena.</s><s>Premijer Novalić je kazao da narod u Bosni i Hercegovini iskreno suosjeća sa građanima Ukrajine, te da, zbog onog što su i sami prošli tokom agresije od 1992. do 1995. godine, itekako razumije kroz šta sada prolaze Ukrajinci.</s><s>Otpravnik poslova Miniailo, zahvalio se federalnom premijeru naglasivši da Ukrajincima svaka vrsta pomoći znači mnogo.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području Kantona Sarajevo zatečeno 17 neprijavljenih radnika</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je pet objekata, doneseno osam rješenja o zabrani obavljanja poslovne djelatnosti, te izdato 19 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 52.600 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Drljača uručio ključeve taxi vozila za osobe sa invaliditetom</s><s>Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača uručio je danas u Sarajevu ključeve specijaliziranih taksi vozila namijenjenih osobama sa invaliditetom, što je prvi takav projekt na području Kantona Sarajevo, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.</s><s>Iz Ministarstva su istakli da na ovaj način osobe sa invaliditetom u ovom kantonu dobijaju specijalizirana vozila za prevoz kako bi mogli obavljati svoje privatne i profesionalne obaveze.</s><s>- Društvo u kojem živimo, nažalost, još uvijek ne pruža iste mogućnosti osobama sa invaliditetom, koje se hrabro svakodnevno suočavaju sa životnim poteškoćama, često još od samog rođenja, a nastavljaju tokom cijelog života, uključujući i porodičan život i profesionalnu karijeru i to je porazna činjenica koju moramo zajedno promjeniti - rekao je ministar Drljača.</s><s>Zvanični podaci govore da je 20 posto građana u Sarajevu sa određenim oblikom invaliditeta, a mnogi prilikom kretanja koriste i ortopedska pomagala.</s><s>- Ponosan sam što mogu reći da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike prepoznalo značaj ovog izuzetno važnog projekta na koji je apliciralo Udruženje za zaštitu prava “Taxi 8“ - naglasio je ministar Drljača.</s><s>U Ministarstvu vjeruju da će ovaj projekat i dugoročno biti samoodrživ i omogućiti zapošljavanje određenog broja osoba sa invaliditetom, i to kao vozača, ali i operatera u kancelarijama koji će odgovarati na pozive i usmjeravati vozila prema pozivima svih građana kojima je potrebna ova vrsta usluga.</s><s>Ministar Drljača zahvalio je predsjedniku Udruženja „Taxi 8“ Zijadu Omeroviću i predstavnici Upravnog odbora Nadžiji Bukvić, koji su doprinijeli da ovaj projekt u punom kapacitetu bude i proveden.</s><s>Svečanosti su prisustvovali i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, načelnik općine Centar Srđan Madić, te direktor Zavoda Pazarić Samir Suljagić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Parlament FBiH bi danas bio raspušten da sinoć nije usvojen Budžet FBiH</s><s>Neistinite su tvrdnje koje su neke političke stranke iznijele danas u javnost u vezi sa postupcima premijera Federacije BiH Fadila Novalića prilikom usvajanja historijski rekordnog Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu.</s><s>Javnost treba znati da to nije Budžet Fadila Novalića, nego Budžet Federacije Bosne i Hercegovine, koji je na sjednici Vlade Federacije BiH jednoglasno usvojen i kao takav upućen u parlamentarnu proceduru.</s><s>Podsjećamo da Vladu Federacije BiH čine ministri iz reda SDA, HDZ, SBB i NiP.</s><s>Odgovornost premijera i Vlade Federacije BiH završila je premijerovim izlaganjem Budžeta poslanicima Predstavničkog doma i delegatima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a na kojima je bila odluka da li će, kada i u kojem obliku usvojiti Budžet.</s><s>Također podsjećamo da je Ustav Federacije BiH jasno propisao da Predsjednik Federacije BiH raspušta oba doma Parlamenta FBiH kada oni ne uspiju donijeti budžet prije početka budžetske godine, a to je danas.</s><s>Ovu priliku koristimo da se u ime penzionera, boračke populacije, vojnih i civilnih invalida i svih drugih korisnika Budžeta Federacije BiH, zahvalimo onima koji su odgovorno obavili svoju dužnost poslanika i delegata i glasali za Budžet Federacije BiH.</s><s>Politikama kojima je očigledno bio cilj stvaranje haosa i bezvlašća sa nesagledivim posljedicama, ne preostaje ništa drugo, nego da i dalje šire neistine kojima nastoje zbuniti i obmanuti javnost.</s><s>Za sve javno iznesene teške optužbe temeljene na neistini, odgovornost će biti zatražena pravnim putem.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić i predstavnici EBRD-a o ključnim projektima Vlade FBiH</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je primio delegaciju Evropske banke za obnovu i razvoja (EBRD), na čelu s potpredsjednikom ove finansijske institucije za politiku i partnerstvo Markom Bowmanom.</s><s>Razgovarano je o novoj EBRD-ovoj Strategiji za BiH, te o agendi Vlade FBiH, uključujući Koridor Vc, zatim reformi državnih preduzeća, kao i potrebi zakonskog uređenja oblasti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.</s><s>Premijer Novalić je naglasio da je EBRD jedan od najznačajnijih partnera Vlade FBiH, te goste upoznao s nekim od njenih prioritetnih projekata.</s><s>- Naš fokus je na izgradnji tunela Prenj, najzahtjevnijeg projekta koji se, ustvari, sastoji od tri podprojekta.</s><s>Osim samog tunela, riječ je o pristupnim cestama sa ostalom infrastrukturom sa obje njegove strane.</s><s>Praktično smo zaokružili sve druge dionice od sjevera do juga Koridora Vc, jer su ugovorene i finansijski osigurane - kazao je Novalić.</s><s>Danas je dogovoreno i ubrzanje aktivnosti na izgradnji autoceste, pa tako i pripremnih aktivnosti za projektovanje i pretkvalifikaciju za izražavanje interesa za gradnju ove dionice.</s><s>Razgovarano je i o tranziciji energerskog sektora, te mogućnosti većeg angažmana privatnog sektora u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.</s><s>Tome treba prethoditi unaprjeđenje regulatornog pravnog okvira za ovu oblast, odnosno donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije.</s><s>Jedan od tema o kojoj je, također, bilo razgovora, jeste reforma državnih preduzeća.</s><s>Današnjem sastanku, održanom u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, na kome je obostrano izraženo opredjeljenje za nastavkom dosad veoma uspješne saradnje, prisustvovali su i član EBRD-ovog Odbora direktora za BiH Leander Treppel i direktorica EBRD-a za BiH Manuela Naessl.</s> |
<s>ili dostaviti u elektronskoj verziji na e-mail diplomski@pref.rs.ba.</s><s>Za sve dodatne informacije kontaktirajte Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom a.d. Banja Luka na e-mail: iplomski@pref.rs.ba..</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Saglasnost na zapošljavanje 66 radnika u rudnicima na određeno vrijeme</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić otvorio novoizgrađeni put u povratničkom naselju Pirići</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić otvorio je novoizgrađeni put u povratničkom naselju Pirići kod Bratunca, gdje je danas obilježen “Dan sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu 1992-1995. godina”.</s><s>Izgradnju puta je finansiralo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.</s><s>- Sjećanje na sve nevino ubijene i na njihove članove porodica je naša obaveza, ujedno nastojimo obezbijediti uslove života koji će omogućiti povratak održivijim.</s><s>Izgradnja putne infrastrukture, podrška mladima, ekonomski razvoj i umrežavanje bh. dijaspore s bh. institucijama može biti dodatni pokretač i snaga povratničkim zajednicama u BiH - kazao je ministar Ramić.</s><s>Delegacije političkih, vjerskih, boračkih predstavnika, kao i udruženja šehida i poginulih boraca, odali su počast žrtvama naselja Pirići, Sikirići, Poloznik i Lokva.</s><s>Samo u ovim naseljima je u protekloj agresiji ubijeno 194 civila.</s><s>Otvaranju ovog puta prisustvovali su i premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić.</s><s>Ministar Ramić jučer je posjetio i povratničko naselje Žanjevo u Bratuncu.</s><s>Ovom prilikom je, u prisustvu predstavnika porodica šehida i poginulih boracara, boračkih organizacija, povratničke zajednice, Islamske zajednice BiH, otvoreno novoizgrađeno šehidsko spomen-obilježje za žrtve agresije na BiH, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Za povratnike u ovoj godini planirano više od 48,2 miliona KM</s><s>Prijedlogom budžeta FBiH za 2022. godinu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u ovoj godini planira značajniju podršku povratnicima.</s><s>S obzirom na to, planirani Budžet Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica ove godine iznosi 48,2 miliona KM i veći je skoro duplo u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 26.890.623 KM.</s><s>Tekući transferi ovog federalnog ministarstva u 2022. godini planirani su u iznosu od 40.404.000 KM, te su veću u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili 22.552.708 KM.</s><s>Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na ekonomskom kodu tekućih transfera pojedincima za raseljena lica i povratnike planirano je 25,4 miliona KM što je više za 10,5 miliona KM u odnosu na prošlu godinu, a ovo je i jedno od najznačajnijih planiranih povećanja u Budžetu Federacije BiH za 2022. godinu.</s><s>Kada je riječ o drugom transferu Federalnog ministarstva radi se o iznosu od 11 miliona KM za programe povratnika što je povećanje od šest miliona KM u odnosu na Budžet Ministarstva iz prošle godine.</s><s>Značajno povećanje je i u kapitalnim transferima Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koji su u ovogodišnjem budžetu planirani u iznosu od pet miliona KM, dok su prošle godine iznosili 1,9 miliona KM.</s><s>Riječ je o podršci namijenjenoj održivom povratku izbjeglih i prognanih lica s područja regije Srebrenica.</s><s>Od ukupnog iznosa, jedan milion KM se odnosi na finansiranje projekata Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, pri čemu će Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u saradnji sa ovim centrom definirati konkretne programe i projekte u okviru programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava.</s><s>- Povećanjem budžeta Vlada Federacije BiH iskazala je volju za značajnijom podrškom i brigom prema povratničkoj zajednici.</s><s>To znači veća podrška infrastrukturi, zapošljavanju, izgradnji stambenih jedinica, humanitarnim projektima, studentskim stipendijama, prevozu učenika i sl.</s><s>Uvodimo i nove programe koji će obuhvatiti najmlađu populaciju - školarce i kategoriju penzionera s manjim primanjima.</s><s>Osmislit ćemo i druge projekte koji će biti prilagođeni potrebama povratnika.</s><s>Najveći dio sredstava želimo usmjeriti u razvojne projekte koji će omogućiti nova i zadržati trenutna radna mjesta.</s><s>Putna povezanost povratničkih mjesta i izgradnja druge infrastrukture će biti uvećana u odnosu na prošle godine.</s><s>Jedan milion KM će biti usmjeren na projekte Memorijalnog centra u Srebrenici, koji će zaokružiti jednu cjelinu na izgradnji objekata u Potočarima.</s><s>Bit će vidljivi objekti koji budu finansirani iz sredstava Vlade Federacije BiH – rekao je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić.</s><s>Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je, na 305. tematskoj sjednici koja je održana 28.02.2022. godine u Mostaru, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog budžeta FBiH za 2022. godinu u iznosu od 5.597.618.777 KM, koji je veći za dva posto, odnosno za 116,4 miliona KM od Budžeta za prošlu godinu.</s> |
<s>Arno Gujon u posjeti Drvaru</s><s>Post published:22.04.2021.</s><s>Arno Gujon, v.d. direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, boravio je u srijedu (21.4.2021.) u Drvaru gdje se sastao sa rukovodsvima opština Drvar, Istočni Drvar i Glamoč, kao i sa predstavnicima udruženja iz oblasti sporta, kulture i poljoprivrede iz Drvara i Glamoča.</s><s>Načelnica Opštine Drvar Dušica Runić poželjela je dobrodošlicu Gujonu te ga je informisala o situaciji i problemima sa kojim se suočava Opština.</s><s>Načelnica Drvara Dušica Runić, poručila je da je posjeta još jedan dokaz prisutnosti Srbije na ovim prostorima koja se ogleda kroz nesebičnu pomoć koju pruža srpskim opštinama u Federaciji BiH.</s><s>Gujon je predstavnicima drvarskih i glamočkih udruženja predstavio načine kroz koje ih može kroz konkurs podržati Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.</s><s>-Raduje me njihova brojnost i ogroman entuzijazam i siguran sam da ćemo zajedno uraditi dobre stvari za srpsku zajednicu u ovom dijelu Federacije BiH- poručio je Gujon.</s><s>Francusko-srpski humanitarac Arno Gujon posjetio je srpsko selo Nagrađe nadomak Drvara u kome se nalazi srednjovjekovni Visuć grad, u pratnji konzula Srbije u Mostaru Marije Bakoč i konzula Srbije u Drvaru Predraga Mitića, kao i načelnika Drvara Dušice Runić i Istočnog Drvara Milke Ivanković.</s><s>Udruženje “Nagrađe – Crna kraljica” iz Drvara je u znak zahvalnosti proglasilo Gujona počasnim članom.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, utvrdila i po hitnom postupku uputila Domu naroda Parlamenta FBiH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.</s><s>Glavni cilj izmjena i dopuna je omogućavanje značajnijeg povećanja penzija u Federaciji BiH ove godine.</s><s>Tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju identičan je onome koji je usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na sjednici održanoj 21.12.2021. godine.</s><s>Ovim su stvoreni uslovi da Dom naroda Parlamenta FBiH u što kraćem roku usvoji ovaj, za penzionere u Federaciji BiH, izuzetno značajan zakon.</s><s>Premijer Federacije BiH je, nakon utvrđivanja Prijedloga zakona na današnjoj hitnoj sjednici Vlade, zatražio od predsjedavajućeg Doma naroda vanredno zasjedanje radi razamatranja ovog zakona.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić o odluci o povećanju veleprodajne cijene prirodnog gasa</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić na konferenciji za medije kazao je da je Vlada Federacije BiH na zahtjev Energoinvesta d.d.</s><s>Sarajevo donijela odluku o povećanju veleprodajne cijene prirodnog gasa u BiH za 21,7 posto.</s><s>-Tome je prethodila i saglasnost Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prema Federalnom ministarstvu trgovine, koji je i službeni oglašivač ove odluke.</s><s>Došlo je do povećanja cijene od strane Gazproma prema Energoinvestu kao jedinom snabdijevaču u Federaciji - kazao je ministar Džindić</s><s>Podsjetio je da Energoinvest ima ugovorni odnos sa Gaspromom i da je došlo do povećanja cijene od Gasproma prema Energoinvestu kao jedinom snabdjevaču u Federaciji BiH za iznos od 21,7 posto.</s><s>Naglasio je da je Vlada FBiH u prethodnom periodu imala subvencije za plin, te je subvencionirala dvije trećine.</s><s>- Pratit ćemo naredna tri mjeseca, koliko će ova cijena gasa biti fiksna.</s><s>Bude li pomjeranja, Vlada FBiH će se uključiti, napraviti neki model, ali nakon tri mjeseca – poručio je ministar.</s><s>Direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević kazala je da je povećanje cijene gasa očekivano s obzirom na sva povećanja proteklih mjeseci, te je podsjetila da se na osnovu postojećeg dugogodišnjeg ugovora određuje kvartalna cijena gasa.</s><s>- Analizirali smo ovu cijenu s prethodnim godinama i zaključili smo da ona nije toliko enormna.</s><s>Podsjetili smo da je 2008. godine cijena bila veća nego je danas, kao i 2010., 2011., 2012. pa i 2014. i 2015. godine - naglasila je Hadžialjević.</s><s>U periodu pandemije koronavirusa došlo je do značajnog smanjenja cijene gasa jer se nafta, naftni derivati i gas nisu trošili u očekivanim količinama, dok je cijena nafte u zadnja tri mjeseca povećana za 44 posto.</s><s>Ove cijene gasa, koje se odnose na distributere, će važiti tri mjeseca, a sva povećanja i pomjeranja nafte i ono što utiče na cijenu neće imati efekta naredna tri mjeseca, dok se naredna cijena očekuje 1. jula, zaključila je Hadžialjević.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić u Stocu: Obnova stambenih jedinica oštećenih u zemljotresu</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić danas je u Stocu s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem uručio ugovore o sanaciji pet stambenih jedinica oštećenih u zemljotresu u ovom gradu.</s><s>Nakon zemljotresa koji je pričinio veliku materijalnu štetu i ugrozio stambene jedinice ukazala se potreba za hitnom sanacijom nekoliko objekata.</s><s>- Svjedoci smo nedavnog zemljotresa čije posljedice su se posebno osjetile u Stocu.</s><s>Nažalost mlada osoba je izgubila život, i to nas je sve posebno pogodilo.</s><s>Odmah nakon zemljotresa smo poslali stručne službe Federalnog ministarstva gdje smo snimili nekoliko objekata povratničkih porodica čija je sanacija neophodna.</s><s>Danas smo potpisali ugovore o dodjeli građevinskog materijala za pet porodica i nadamo se da će to biti dovoljno - kazao je ministar Ramić</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica podržalo je sanaciju pet kuća povratničkih porodica i osiguralo građevinski materijal za odabrane porodice, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koju predvodi premijer Federacije BiH Fadil Novalić i njegovi zamjenici, federalna ministrica finansija Jelka Milićević i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, prisustvovala je otvaranju Međunarodnog sajma privrede u Mostaru, koji se ove godine od 5. do 9. aprila održava u partnerstvu s Mađarskom.</s><s>U svom obraćanju prisutnim tokom svečane ceremonije otvaranja, premijer Novalić je izrazio zadovoljstvo zbog ponovnog održavanja mostarskog sajma.</s><s>Iako je pandemija, prema riječima premijera Novalića, prevashodno negativno utjecala na zdravstvo i ekonomiju, što je za posljedicu imalo i gubitak 27 hiljada radnih mjesta, svi pokazatelji govore da je oporavak privrede u Federaciji bolji nego prije pandemije i da je ostvaren rast bruto društvenog proizvoda od 7,5 posto.</s><s>- Zahvaljujući mjerama Vlade Federacije BiH i našim vrlo žilavim privrednicima, nakon dvije godine vratili smo radna mjesta i pomakli ekonomiju na najvišu razinu u historiji.</s><s>Ne mislimo na tome stati.</s><s>Ovaj sajam govori da postoji optimizam.</s><s>Kao što znate 95 posto privrede BiH čine domaći investitori.</s><s>Zato smo se veoma trudili da im pomognemo, od poreskog oslobađanja do transfera u privredu od oko 870 miliona KM, što je imalo efekta.</s><s>Dobro smo znali da će se nakon ove krize neki lanci snabdijevanja pomjeriti sa srednjeg i dalekog istoka prema istočnoj i jugoistočnoj Evropi, gdje se i mi nalazimo.</s><s>Zato smo naročito pokušali održati svoje izvoznike.</s><s>Nikada u Federaciji nismo imali tako veliki izvoz od 9,6 milijardi KM – istakao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da je Vlada Federacije pripremila nove zakone koji trebaju da budu dodatni poticaji našoj privredi, a to su zakon o dohotku i zakon o doprinosima koji će, kako je istakao, donijeti desetine hiljada novih radnih mjesta.</s><s>Delegacija Vlade FBiH posjetila je štandove svih javnih preduzeća Federacije BiH koji izlažu na Sajmu.</s><s>Tokom petodnevne sajamske manifestacije očekuje se oko 60 hiljada posjetitelja, a predstavit će se više od 750 izlagača iz 20 zemalja svijeta, od kojih su tradicionalno najzastupljeniji oni iz Hrvatske, Srbije, Italije, Austrije, Kine, Mađarske, Slovačke i Turske.</s><s>Međunarodni sajam privrede – Mostar 2022. održava se u Slobodnoj zoni Hercegovine na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora i dio je mreže Asocijacije sajmova Jugoistočne Evrope.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMPVŠ: Posjeta eksperata Generalne direkcije za šumarstvo Republike Turske</s><s>Predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas su u sjedištu ministarstva u Sarajevu primili delegaciju Generalne direkcije za šumarstvo Republike Turske predvođenu savjetnikom za poljoprivredu u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini Hakanom Eryilmazom.</s><s>Na sastanku je razgovarano o uspostavi saradnje i aktivnostima na implementaciji projekta primjene softvera za protivpožarnu zaštitu šuma u Federaciji Bosne i Hercegovine, te izražena spremnost za unapređenje saradnje u oblasti primjene novih tehnologija koje mogu doprinijeti zaštiti i smanjenju šumskih požara.</s><s>O aktivnostima koje se poduzimaju na smanjenju šumskih požara, načinu njihove detekcije, kao i organizaciji šumskih preduzeća na području Federacije BiH, prisutne goste upoznali su savjetnik federalnog ministra Husnija Kudić i pomoćnica federalnog ministra za oblast šumarstva i lovstva Danica Cigelj.</s><s>Zamjenik načelnika Uprave za suzbijanje šumskih požara Generalne direkcije za šumarstvo Turske İlhami Aydin predstavio je aktivnosti koje je Republika Turska poduzela u posljednjih pet godina s posebnim naglaskom na upotrebu novih i inovativnih tehnologija u gašenju šumskih požara.</s><s>- Mogućnost izbijanja šumskih požara, zbog globalnih klimatskih promjena, iz godine u godinu se povećava.</s><s>Požari se pojavljuju na mjestima na kojima su se rijetko pojavljivali, poput Skandinavije i drugih dijelova svijeta.</s><s>Naši eksperti su razvili određena rješenja koja imaju za cilj ranu detekciju požara kao i unaprijeđen sistem gašenja požara - kazao je zamjenik načelnika Aydin.</s><s>Planirano je da delegacija turskih eksperata u toku ove sedmice održi prezentaciju za predstavnike kantonalnih šumsko-privrednih društava i time prenese iskustva u borbi protiv šumskih požara, kao i aktivnosti na unapređenju gazdovanja šumama i šumskim zemljištem.</s><s>Današnjem sastanku je prisustvovao i predsjednik Udruženja šumskih inžinjera Federacije BiH Vahidin Lušija, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Svečanom akademijom obilježeno 30. godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine</s><s>Svečanom akademijom u sarajevskoj Vijećnici obilježeno je 30. godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine.</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić je u svom govoru istakao da Bosna i Hercegovina danas slavi 30 godina nezavisnosti, godina ispunjenih ponosom, ali i teškim iskušenjima.</s><s>Rekao je da su ovih dana ta iskušenja posebno teška za sve Bosance i Hercegovce koji s tugom i uznemirenošću prate dešavanja u Ukrajini.</s><s>- Užasne slike iz Ukrajine vraćaju nas u vrijeme koje smo mi hrabro iznijeli u godinama upravo iza 1. marta 1992. i proglašenja naše nezavisnosti.</s><s>Bosanci i Hercegovci uistinu suosjećaju s Ukrajincima.</s><s>I ovom prilikom im šaljemo izraze duboke solidarnosti i podrške.</s><s>Nadamo se da će izdržati najteže trenutke i odbraniti svoju domovinu kao što smo i mi svoju – rekao je premijer Novalić.</s><s>Federalni premijer je naglasio da smo svi uznemireni i zbog kontinuiranih otvorenih napada na opstojnost cjelovitosti naše države i njenog ustavnog poretka.</s><s>- Svjedoci smo svakodnevno tih pokušaja domaćih retrogradnih politika, podržanih već poznatim vanjskim faktorima.</s><s>No, nema sumnje da bosanskohercegovačke patriote znaju naći pravi odgovor i oduprijeti se svim nasrtajima na našu nezavisnost i suverenitet.</s><s>Danas, 30 godina kasnije, podsjećamo na 1. mart, datum kada smo odredili svoj put budućnosti, mira, demokratije i slobode.</s><s>Bosna i Hercegovina je danas puno jača nego 1992. godine i naš posao i obaveza je jačati je sve više – rekao je premijer i istakao da Federacija BiH ide tim putem, te da je pravilnim i blagovremenim odlukama omogućeno da se naša privreda lakše nosi s posljedicama izazvanim pandemijom, a sada i inflacijom.</s><s>Dodao je da je oko 870 miliona KM grantova dato nižim nivoima vlasti, zdravstvu i privredi u tu svrhu, a podržani su i obrtnici i poljoprivrednici.</s><s>- S podrškom nastavljamo.</s><s>Naš izvoz raste, naš budžet je povećan, poreznici kupe rekordne prihode.</s><s>Ulažemo u infrastrukturu i čuvamo našu energetsku nezavisnost.</s><s>Naša ekonomija raste.</s><s>Rasla je prosječna i minimalna plaća, a rasle su i penzije, povećavamo naknade za prava boraca, a socijalne kategorije osim povećanja dobivaju i nova prava.</s><s>Djelujemo blagovremeno.</s><s>Trudimo se raditi s ciljem stvaranja boljih uslova za sve naše građane i tim putem nastavljamo, jer tako se voli država – rekao je premijer Novalić.</s><s>Naglasio je da poštujemo državu i ne pomišljamo slabiti njene ovlasti, već da želimo i činimo sve da država bude što jača.</s><s>- Vidimo našu državu onakvu kakvu smo je vidjeli, opredjeljujući se za njenu nezavisnost, kao državu jednakopravnih i slobodnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba i svih ostalih građana i naroda na cijeloj njenoj teritoriji.</s><s>Vidimo je kao nezavisnu državu kojoj je mjesto u Evopskoj uniji i NATO-u.</s><s>Sada više nego ikada nam treba ubrzan euroatlantski put i prijem pod EU i NATO kišobran - rekao je premijer Novalić i istakao da u ovom trenutku moramo razmišljati i djelovati kao marta 1992. godine, biti jedinstveni i svjesni značaja cjelovite Bosne i Hercegovine.</s><s>Dodao je da se moraju ostaviti po strani lični interesi, jer se podjeljenošću čini, kako je rekao, veliko zlo mladim generacijama kojima se ostavlja ova zemlja u amanet.</s><s>- Radi njih, trebamo pokazati koliko dobrog možemo učini za sve građane Bosne i Hercegovine ako se ujedinimo oko ideja koje su nas vodile 1992. godine, a to su mir, tolerancija, sloboda i nezavisnost.</s><s>Dugujemo to i svima koji su se borili za ovu našu lijepu državu u kojoj ima mjesta za sve podjednako, onima koji su svoje živote dali za njenu samostalnost i onima koji će tek biti rođeni u njoj.</s><s>Sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – zaključio je premijer Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Džindić: Uprkos pritiscima našli smo način da struja za građane ne poskupi</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za medije je govorio kako je na Federaciju BiH uticalo globalno povećanje cijena energenata, te svjetska inflacija, kao i poskupljenjima energenata.</s><s>Istakao je da neće doći do povećanja cijene struje za građane.</s><s>- Stanje na svjetskoj sceni uzrokovano rusko-ukrajinskim ratom je izazvalo snažan poremećaj na cjelokupnom svjetskom tržištu, a posebno na stanje u Evropi i evropskim zemljama.</s><s>S obzirom da je i Bosna i Hercegovina dio Evrope ni mi nismo ostali imuni na povećanje cijena energenata.</s><s>To se najviše odražava na cijenu plina jer ruski Gazprom, kao glavni izvoznik ruskog plina diktira cijene u skladu sa politikom koju donosi.</s><s>U ovom momentu je za nas bitno da je cijena za FBiH ipak među najpovoljnijim cijenama plina u Evropi iako je u ovoj godini došlo do povećanja.</s><s>Što se tiče ostalih energenata, također smo uglavnom ovisni o uvozu i u skladu s tim i cijene diktira svjetsko tržište, kazao je ministar Džindić.</s><s>Dodao je da kod električne energije vidimo šta znači imati svoju proizvodnju i biti energetski nezavisan.</s><s>- Mi nismo uvoznici električne energije i u ovoj godini smo povukli niz poteza kojima smo dodatno zaštitili svoju proizvodnju i osigurali dovoljne količine električne energije za domaći konzum.</s><s>U tom kontekstu Elektroprivreda BiH je tražila da se produži radni vijek blokovima 4 i 5 u Tuzli i Kaknju što unosi dodatnu sigurnost u elektroenergetski sistem BiH.</s><s>Nakon što je to odobrio Parlament FBiH sigurnost snabdjevanja je povećana i nismo prisiljeni uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama Evropske unije.</s><s>Pored toga, na ovaj način smo spremni da reagujemo u slučaju poremećaja sa nekim drugim energentima i koristimo elekrtičnu energiju kao alternativu, pojasnio je Džindić.</s><s>Govorio je i o tome da u Federaciji BiH imamo električnu energiju čije cijene su čak pet puta manje nego u Evropskoj uniji i 12 godina se nisu mijenjale.</s><s>- Građani naše zemlje su pod velikim pritiskom.</s><s>Taj pritisak je dodatno povećan svjetskom krizom.</s><s>Svjedoci ste da su cijene svih namirnica višestruko porasle do neizdržljivosti.</s><s>Ono što je ministarstvo na čijem sam čelu moglo uraditi jeste da povuče poteze koji će zaštititi domaćinstva od poskupljenja električne energije.</s><s>Kada poskupi električna energija mnogi trgovci pod plaštom tog poskupljenja dodatno poskupljuju svoje proizvode.</s><s>Iz tog razloga smo se potrudili da, unatoč pritiscima, pronađemo način da do poskupljenja električne energije ne dođe ni ove godine, istakao je ministar.</s><s>Pojasnio je i koji su to najvažniji potencijali u ovom sektoru kojima raspolaže Federacija BiH.</s><s>- Energetska strategija koju je načinilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je strategija koja je bazirana na očuvanju energetske nezavisnosti uz praćenje i poštivanje evropskih direktiva.</s><s>U okviru svojih aktivnosti razvili smo svoje potencijale u nekoliko smjerova, a u nekim segmentima smo daleko ispred pojedinih članica Evropske unije.</s><s>Naime, pored proizvodnje električne energije iz termo postrojenja, okrenuli smo se razvoju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.</s><s>Ono što smo postigli je da smo u 2020. godini iz obnovljivih izvora proizveli 38,5 % ukupno proizvedene energije u Federaciji BiH.</s><s>Ovakvim razvojem i aktivnostima koje planiramo u okviru nove strategije, uvjeren sam da ćemo na elektroenergetskom planu očuvati svoju nezavisnost i osigurati stabilnost, kazao je Džindić.</s><s>Osvrnuo se i na nedavno održani sastanak Komiteta za energiju i klimu u Beču, te smjernice Evropske unije.</s><s>- Sastanak u Beču je ispunio sva naša očekivanja i naišli smo na razumijevanje i dobili podršku za aktivnosti kojima se bavimo i koje su najavljene za naredni period.</s><s>Posebno nam je drago da smo na marginama tog sastanka imali veoma konstruktivan sastanak sa evropskom komesarkom za energetiku Kadri Simson i novim direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkowskim.</s><s>Dogovorene su naredne aktivnosti, a načinjena je i priprema za naredni sastanak na najvišem nivou koji će biti održan u Briselu gdje očekujemo veću potporu elektroenergetskoj tranziciji u kojoj se nalazimo, kazao je.</s><s>Ministar je također pojasnio i nove reformske zakone na kojima radi i priprema Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.</s><s>- Već dugo radimo na setu zakona u kojima će biti implementirane sve evropske direktive i preporuke i to je set zakona koji nas u popunosti pozicionira u zemlje sa najsavremenijim zakonodavstvom u Evropi na ovom polju.</s><s>Radi se o reformskim zakonima koji će omogućiti sistemsko planiranje u energetskom sektoru.</s><s>Radi se o zakonu o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, zakonu o električnoj energiji, zakonu o plinu, izmjene i dopune zakona o energetskoj efikasnosti, zakonu o obnovljivim izvorima energije.</s><s>Set zakona će biti kompletiran Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Zakonom o agenciji za privatizaciju FBiH, kazao je Džindić.</s><s>Također je dodao da su ponovo aktivirane aktivnosti na istraživanju nafte i plina u FBiH, te govorio o do sada poduzetim aktivnostima, ali i problemima ne ovom polju.</s><s>- Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je pred samu pandemiju objavilo Međunarodni poziv za dodjelu koncesije na četiri bloka na području Tuzlanskog, odnosno Panonskog bazena i Dinarida.</s><s>Poziv je zbog pandemije bio neuspješan.</s><s>Trenutno pripremamo novi poziv koji neće imati prepreke lockdowna zbog kojeg prošli put nisu mogli međunarodni predstavnici doći u data room u Sarajevu, te nisu mogli dobiti podatke o geološkim pokazateljima postojanja naftnog i plinskog resursa u FBiH.</s><s>Danas, zbog energetske krize, zainteresovanost je povećana i očekujemo uspješan nastavak aktivnosti koje vodi ovo ministarstvo na polju istraživanja nafte i plina, zaključio je ministar Džindić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić u Bosanskom Grahovu, razgovarao sa načelnicima tri općine</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić danas su posjetili Bosansko Grahovo gdje su se sastali s načelnikom Urošom Đuranom, načelnicom Drvara Dušicom Runić i načelnikom Glamoča Nebojšom Radivojšom.</s><s>Konstatirano je da Vlada Federacije BiH nastavlja pomagati niže nivoe vlasti i da joj je jednako važna svaka općina u Federaciji.</s><s>- Ovogodišnji budžet je najveći u historiji Federacije BiH, a karakteriziraju ga i najveće stavke koje se tiču općina.</s><s>Transfer nižim nivoima vlasti je 239 miliona KM, od toga općinama 39 miliona KM za razliku od prošlogodišnjih 30 miliona KM.</s><s>Upravo smo to došli ovdje saopćiti da su mogućnosti potpore ovim općinama znatno veće - kazao je premijer Novalić.</s><s>Naglasio je da će ove godine pomoć općinama biti znatno masivnija, da oni sa svoje strane trebaju prijaviti prave projekte, a Vlada FBiH će se založiti da ti projekti postanu stvarnost.</s><s>Govoreći o konkretnoj pomoći općinama ministar Zukić je naveo Uredbu o pomoći obrtima i drugim samostalnim djelatnostima za posljedice od Covida-19 gdje je za općine Bosansko Grahovo, Drvar i Glamoč izdvojeno oko 200.000 KM za 120 poduzetnika odnosno samostalnih obrtnika.</s><s>- Upravo je u toku javni poziv i ono što smo konstatovali je da s ovog područja nemamo dovoljan broj kvalitetnih prijava za pozive za dodjelu sredstava kada je u pitanju konkuretnost i pomoći obrtima i mirko, malim i srednjim preduzećima.</s><s>Zato smo se dogovorili da učinimo zajednički napor da se poveća broj aplikanata na način da ćemo mi kao Ministarstvo obezbijediti odgovarajuću tehničku pomoć i edukaciju, a da nadležni iz općine pokušaju animirati sve poduzetnike koji ispunjavaju uslove za apliciranje - kazao je ministar Zukić.</s><s>Načelnik Bosanskog Grahova Uroš Đuran istakao je da je na sastanku s premijerom Novalićem i ministrom Zukić iskazao potrebu za infrastrukturnim projektima.</s><s>- Konkretno imali smo četiri prijedloga projekata gdje mislim da će premijer izaći u susret u realizaciji tih projekata.</s><s>Riječ je o Domu kulture i o vodosnadbijevaju jednog naselja - rekao je Đuran.</s><s>Načelnica Drvara Dušica Runić navela je da se na današnjem sastanku razgovaralo o budućim projektima u općinama.</s><s>- Općina Drvar u prethodnom periodu je kada je u pitanju podrška Vlada FBiH realizirala infrastrukturne projekte uglavnom.</s><s>U prethodne dvije godine su bile subvencije za tekuću likvidnost budžeta.</s><s>Nadamo se sličnim projektima u narednom periodu i nadam se da ćemo kao nerazvijena općina početi baviti razvojnim projektima i to će biti prioritet rada, što znači povećanje broja zaposlenih, ali u ulaganje u neophodnu infrastrukturu - rekla je Runić.</s><s>Načelnik Glamoča Nebojša Radivojša ocijenio je sastanak kvalitetnim jer se pričalo o projektima, koji su se sproveli u općini zahvaljujući finansijskoj podršci Vlade FBiH.</s><s>- Do sada smo prekrili zgradu lokalne samouprave i imamo razvijenih projekata kao što je sportska dvorana, asfaltiranje pojedinih lokalnih pravaca i razni infrastrukturni projekti za koje smo dobili obećanje da će dobiti pomoć od Vlade FBiH - dodao je Radivojša.</s> |
<s>Federacija Bosne i Hercegovine</s><s>da nije zabilježen osjetan pad broja obrta i zaposlenih u ovom sektoru u odnosu na početak pandemije.</s><s>Istakao je da se djelatnost obrta može podijeliti na proizvodnu i uslužnu, s tim da je proizvodnja znatno zastupljenija.</s><s>Inače, u Federaciji BiH postoji nešto manje od 53.000 samostalnih djelatnosti, od čega je 60 posto obrta, odnosno oko 30.000 subjekata posluje u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima.</s><s>- Upoređujući podatke s početka pandemije i danas, možemo konstatovati da nije zabilježen osjetan pad broja obrta, odnosno zaposlenih u sektoru.</s><s>Evidentno je kako je poslovanje u protekle dvije godine bilo otežano počevši od potpune obustave za većinu obrtnika preko ograničavanja radnog vremena, sve do pada potražnje s obzirom na to da su obrtnici bili usmjereni ka domaćem tržištu sve do donošenja novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH u septembru 2021. godine - kazao je Zukić.</s><s>Novi Zakon, podsjetio je, stupio je na snagu 30. septembra 2021. godine, čime su obrtnici došli u znatno povoljniji položaj.</s><s>- Kad je riječ o finansijskom dijelu, u toku 2020. godine Ministarstvo je, odlukom Vlade Federacije BiH, sva raspoloživa sredstva usmjerilo za Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i Garancijski fond, čiji su korisnici, između ostalih, i obrtnici.</s><s>U toku 2020. i 2021. godine Ministarstvo je uradilo dva kreditno-garantna programa i kroz njih stavilo na raspolaganje 50 miliona KM obrtnicima na ime garancija za kredite koje koriste u komercijalnim bankama.</s><s>Također, Ministarstvo je predložilo, a Vlada FBiH donijela odluku o regresiranju kamata na sve kredite iz kreditno-garantnog programa, što je i isplaćeno za 2021. godinu - istakao je ministar.</s><s>U oktobru 2021. godine Vlada FBiH donijela je Uredbu o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima u Federaciji BiH, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije.</s><s>- Cilj dodjele ove finansijske pomoći bio je opstanak obrta i ostalih samostalnih djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19.</s><s>Ukupan iznos dodijeljene finansijske pomoći je skoro 60 miliona KM (tačnije 59.999.335 KM).</s><s>Pravo na dodjelu finansijske pomoći po ovoj uredbi ostvarili su svi obrti i ostale samostalne djelatnosti, koje su uredno izmirivale svoje obaveze i koje su očuvale radna mjesta, a na osnovu službenih evidencija Porezne uprave FBiH, kao i Uprave za indirektno oporezivanje BiH - rekao je Zukić.</s><s>Ovakav vid dodjele pomoći elektronskim putem, bez dostavljanja dokumentacije, a na osnovu službenih evidencija, proveden je prvi put u Federaciji BiH uspješno, što je svojevrsna novina i značajno olakšanje svim korisnicima.</s><s>Pravo na finansijsku pomoć je ostvarilo 24.766 subjekata - samostalnih djelatnosti i podržano je ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH, od čega se 60 posto odnosi na obrtnike.</s><s>Ključ za raspodjelu sredstava bio je prosječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM.</s><s>Isplata sredstava je obavljena u januaru 2022. godine.</s><s>Zakon je, podsjeća Zukić, donio brojne prednosti obrtnicima, a izdvojio je neke od njih: omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja, skraćena i pojednostavljena procedura registracije obrta, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte, čime je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.</s><s>Ministra Zukić je istaknuo i kako je članarina Obrtničkoj komori za 50 posto niža, da je fizičkim osobama i penzionerima omogućeno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, te brojne druge pogodnosti.</s><s>- Implementacijom novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH pokretanje obrta je znatno pojednostavljeno, a to znači da je maksimalan period registracije sedam dana.</s><s>Školska sprema nije limitirajući faktor, već je tržištu prepušteno da oblikuje obrtnika, a posebno je bitno pomenuti obrtni registar koji donosi novi zakon.</s><s>Naime, predviđen je obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu sa ovim zakonom.</s><s>Na bazi navedenog idemo u budućnost s realnom pretpostavkom da registracija obrta traje maksimalno tri dana – rekao je Zukić.</s><s>Prema njegovim riječima, Ministarstvo ulaže velike napore da bi osiguralo veća finansijska sredstva za razvoj obrta i u narednom periodu očekuje značajan iskorak usvajanjem novog Zakona o poticanju razvoja male privrede, koji bi trebao donijeti osjetno veća sredstva za ovaj sektor, što je i zahtjev obrtnika.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija za 331 studenta povratnika</s><s>Obavještavamo vas da će sutra (utorak, 10. maja/svibnja 2022. godine) s početkom u 11:00 sati, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu (Ul.</s><s>Hamdije Čemerlića br. 2), federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić potpisati ugovore o dodjeli ovogodišnjih stipendija studentima povratnicima.</s><s>Kriterije javnog poziva Federalnog ministarstva ispunio je 331 student od ukupno 350 prijavljenih iz 38 općina i gradova Republike Srpske.</s><s>Ukupna vrijednost ugovora je 341.200 KM, a stipendije iznose od 1.000 do 1.200 KM, ovisno od godine studija.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo na obilježavanju 30. godišnjice Viteške motorizovane brigade u Brčkom</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo danas je u Brčkom, uime Federalnog ministarstva, prisustvovao obilježavanju 30. godišnjice formiranja 108./215.</s><s>Viteške motorizovane brigade.</s><s>Tom prilikom, odao je počast poginulim braniocima, te kazao da je današnja posjeta određena podrška koju Vlada FBiH i Federalno ministarstvo pružaju boračkoj populaciji.</s><s>- Želim poručiti da smo uz vas i da ćemo učiniti sve kako bi omogućili da imate prava koja imaju branioci u Federaciji BiH.</s><s>Nedavno usvojene izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, kojim je omogućeno ostvarivanje prava na egzistencijalnu naknadu svim borcima, kao i suprugama umrlih boraca koji žive u Brčko distriktu BiH, bez obzira na godine.</s><s>Ranije smo omogućili da pod jednakim uslovima možete aplicirati na sve javne pozive Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata - kazao je Terzo.</s><s>Dodao je da je potpisan Protokol između Vlada FBiH i Brčko distrikta BiH, te Sporazum kojim će pripadnici Armije RBiH, MUP-a RBiH i HVO-a moći lakše ostvariti prava, odnosno da neće morati odlaziti iz općine Srebrenik i Domaljevac Šamac.</s><s>Dodao je da je cilj današnje posjete da se nikada ne zaboravi herojstvo svih onih koji su svoje živote i mladost dali za slobodu koju imamo.</s><s>Tokom današnje posjete, pomoćnik Terzo je položio cvijeće na mezarju u Gornjem Rahiću i Centralnom spomen obilježju, te prisustvovao svečanoj akademiji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić u posjeti Volkswagenu: Podrška radu i daljim investicijama</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić posjetio je danas Volkswagen Sarajevo, gdje je održao sastanak s predstavnikom Uprave ove kompanije Svenom Hammeckeom, te predstavnikom Sindikata Volkswagena Kenanom Klisurom i predsjednikom Sindikata metalaca FBiH Bajrom Melezom.</s><s>Razgovarano je o problemima s kojima se suočava ova kompanija, posebno nakon globalnih udara na automobilsku industriju, izazvanih teškom ekonomskom situacijom i inflacijom u svijetu.</s><s>Izneseni su prijedlozi izlaska iz krize i pronalaska načina povećanja ulaganja njemačkog vlasnika u ovu kompaniju u Sarajevu.</s><s>Ministar Džindić izrazio je svoju i spremnost Vlade FBiH da u svim segmentima podrži rad i dalje investiranje u privatnom sektoru, a samim tim i u kompaniju Volkswagen Sarajevo.</s><s>- Kao što smo to učinili za našu industriju kada se suočila s teškim posljedicama pandemije i kada smo podržali naše izvozničke kompanije, i sada ćemo učiniti sve što možemo da se nesmetan rad i proizvodnja nastave s ciljem očuvanja radnih mjesta, proizvodnje, izvoza i boljih uslova za sve - poručio je ministar Džindić tokom današnje posjete.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić i ambasador Sedar akcijom pošumljavanja obilježili Dan šuma</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iniciralo je povodom 21. marta, Međunarodnog dana šuma, akciju pošumljavanja s ciljem podizanja svijesti o značaju i važnosti šuma za napredak i razvoj čovječanstva.</s><s>Uposlenici Sektora za šumarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalne uprave za šumarstvo, resornog kantonalnog ministarstva, te 80 učenika srednje škole iz Srednjobosanskog kantona (SBK) danas su u Fojnici, na lokalitetu Zahor, zasadili 1.800 sadnica hrasta, divljeg kestena, lipe, jele, smrče i bora.</s><s>Akciju su, pored federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, učešćem podržali i ambasador Republike Slovenije u BiH Damijan Sedar, ministar poljoprivrede SBK Salkan Merdžanić i načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura.</s><s>- Uzimajući u obzir ekološke krize i klimatske promjene, iz godine u godinu vidimo koliko je bogatstvo naših šuma.</s><s>One su ugrožene od velikog broja faktora i svi skupa trebamo da činimo više na njihovoj zaštiti, jer na taj način štitimo kako naše, tako i živote budućih generacija - izjavio je Dedić.</s><s>Ambasador Sedar je izrazio zadovoljstvo što je bio u prilici da učestvuje u akciji pošumljavanja u Fojnici povodom Svjetskog dana šuma.</s><s>Među zasađenim drvećem, kako je dodao, ima i onih koje su medonosne, kao što su kesten i lipa, što je svojevrstan uvod u obilježavanje 26. marta, Dana sadnje medonosnih biljaka.</s><s>- Drago mi je da su sa nama učenici srednje škole jer je budućnost na mladima sa kojima zajedno trebamo da čuvamo i održavamo našu okolinu”, dodao je Sedar.</s><s>Ministar poljoprivrede SBK Salkan Merdžanić je istakao je značaj podizanja svijesti građana o šumama i njihovom pravilnom gospodarenju.</s><s>- Međunarodni dan šuma obilježavamo na jedan simboličan način, da pokažemo koliko je to važno u vremenu klimatskih promjena, ali i sve razvijenije ekološke svijesti našeg građanstva - naveo je Merdžanić.</s><s>Učenici su iskazali zadovoljstvo što su svojim angažmanom u ovoj akciji doprinijeli očuvanju šumskih resursa u Bosni i Hercegovini, te izrazili želju da slične akcije bude sastavni dio školskih programa.</s><s>U Federaciji BiH šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.510.937 hektara ili oko 58 posto površine.</s><s>Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 180.016.229 m3, s prosječnom zalihom od oko 236,8 m3/ha.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić i ministrica Dujmović s predstavnicima fudbalskih klubova</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović primili su danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, predstavnike fudbalskih klubova Željezničar, Sarajevo i Zrinjski, Jusufa Tanovića, Hajrudina Kapetanovića i Maria Pandžu.</s><s>Predstavnici sportskih klubova su upoznali premijera Novalića i ministricu Dujmović sa inicijativom za pomoć vrhunskom sportu u Federaciji BiH s ciljem prevazilaženja negativnih posljedica koje je pandemija koronavirusa ostavila na poslovanje sportskih kolektiva u FBiH.</s><s>Istakli su da je ovu inicijativu podržalo 50 sportskih klubova u FBiH, a njom se ukazuje na gubitke u poslovanju sportskih kolektiva uzrokovanih pandemijom.</s><s>Na sastanku je ukazana potreba za pronalaskom zajedničkog rješenja, uz poštivanje nadležnosti u oblasti sporta u FBiH, a kojim će se omogućiti razvoj sporta u Federaciji BiH, te olakšati poslovanje sportskih kolektiva.</s><s>Istaknuto je i opredjeljenje Vlade FBiH i resornog ministarstva za pružanje podrške za unapređenje sporta u Federaciji BiH, a za koji su u ovogodišnjem Budžetu uvećana sredstva na namjenskoj poziciji Federalnog ministarstva kulture i sporta.</s><s>Također i da se da konstruktivni doprinos i učešće u pronalasku najboljih rješenja za razvoj sporta u Federaciji BiH.</s><s>Sagovornici su složni da rješenje problema s kojima se susreću sportski klubovi treba sistemski urediti na način da se uključe svi nadležni organi vlasti i sportski klubovi u FBiH, čime bi se adekvatnom legislativom i utvrđenim obavezama pozicija sporta unaprijedila.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić sa ambasadorom Sedarom o važnosti šuma za razvoj pčelarstva</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, primio ambasadora Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Damijana Sedara.</s><s>Tom prilikom razgovarano je o saradnji u oblastima poljoprivrede i šumarstva, a posebno su se osvrnuli na pčelarstvo i ulogu koje šume imaju u ovoj oblasti, saopćeno je iz Federalnog ministarstva.</s><s>Ambasador Sedar upoznao je ministra Dedića o slovenskim planovima povodom obilježavanja Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja ove godine.</s><s>Istakao je i napore koje Slovenija, kao zemlja pčelara, ulaže u razvoj pčelarstva i očuvanje pčela kao vrste od izuzetne važnosti za poljoprivredu i biološku raznolikost.</s><s>Ministar Dedić je, govoreći o važnosti šuma i šumskih područja za proizvodnju meda i opstanak pčela, pozvao ambasadora Sedara da povodom obilježavanja 21. marta Međunarodnog dana šuma, zajednički zasade medonosna drveća s ciljem isticanja važnosti šuma za sveukupni razvoj, a posebno razvoj pčelarstva.</s><s>Također, na sastanku je razgovarano je i o organskoj poljoprivredi i potencijalima koje ova vrsta proizvodnje nudi, kao i mogućnostima bilateralne saradnje između dvije zemlje, uključujući i područja koja su očišćena od mina, s obzirom da Slovenija već duži period podržava aktivnosti deminiranja poljoprivrednog zemljišta u BiH, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Đapo: U Federaciji BiH sedra nije prepoznata kao prirodno dobro</s><s>Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo izjavila je za Fenu da su predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode kako bi, između ostalog, sedra bila prepoznata kao prirodno dobro s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti Federacije BiH.</s><s>Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima, te ih je potrebno zaštititi i obnoviti.</s><s>- U svim zemljama okruženja sedra i sedrene barijere su prirodno dobro koje je strogo zaštićeno.</s><s>Međutim, zaštita sedra nije prepoznata u odredbama postojećeg Zakona o zaštiti prirode kao prirodno dobro, te je taj nedostatak predloženim izmjenama i dopunama Zakona prepoznat i dopunjen.</s><s>Sedra je prirodno blago koje trebamo štititi.</s><s>Sve zemlje u okruženju su zaštitile sedru, samo se kod nas ona vadi jer je to vrlo dobar materijal za izolaciju i koristi se u građevinarstvu - kazala je ministrica Đapo.</s><s>Dodala je da je još jedan od problema nepostojanje federalnog zavoda za zaštitu prirode, stručne institucije u Federaciji BiH, što je sistemska praznina u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša Federacije BiH.</s><s>- U Federaciji BiH ne postoji agencija za zaštitu okoliša, kao ni zavod za zaštitu prirode, tako da smo za agencijske poslove, ali i poslove zavoda zadužili Fond za zaštitu okoliša, iako je to finansijska institucija.</s><s>No, moram reći da su službe Fonda nešto čime se može ponositi svaki stanovnik Federacije jer su stručni, efikasni i ne boje se dodatnih obaveza koje su im nametnute.</s><s>Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH do formiranja Federalnog zavoda za zaštitu prirode je zadužen za formiranje baze podataka o biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovoj izmjeni i dopuni Zakona.</s><s>Također je usklađen sa odredbama novog Zakona o zaštiti okoliša - kazala je Đapo.</s><s>Izmjenama Zakona predviđeno je da se briše pojam „Crvena knjiga“, što je preporuka Međunarodne unije za zaštitu prirode (engl.</s><s>International Union for Conservation of Nature: IUCN) i da stepen ugroženosti vrsta treba da procijeni Crvenim listama.</s><s>- U Federaciji BiH je urađena i donesena Crvena lista ugroženih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva sa stepenom ugroženosti, te će se samim tim uštedjeti znatna finansijska sredstva, koja se mogu preusmjeriti u druge aktivnosti.</s><s>Također je preciziran rok kada se trebaju revidirati Crvene liste (obzirom na veliki broj inicijativa za dodavanje novih vrsta na Crvenu listu, pa čak i brisanje određenih životinjskih vrsta sa liste), odnosno propisano je da se Crvena lista revidira svakih pet godina - istakla je ministrica.</s><s>U odredbe postojećeg Zakona o zaštiti prirode predloženo je da se dodaju novi članovi kojim se preciznije uređuje rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima.</s><s>Također, izvršeno je preciziranje odredbi Zakona u vezi sa upravljačima i njihovim obavezama u zaštićenom području koje se odnose na promet nekretninama u obuhvatu zaštićenog područja, odnosno skraćuju se procedure prodaje nekretnina u zaštićenom području.</s><s>Osim toga, jasnije je definisana obaveza koncesionara u zaštićenim područjima koja se odnosi na primjenu odredbi Zakona o zaštiti prirode.</s><s>Izmjenama i dopunama trebalo bi doći i do poboljšanja inspekcijskog nadzora.</s><s>- Novim izmjenama povećava se nadležnost inspekcije okoliša.</s><s>Usklađene su odredbe Zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima ne poštivanja mjera propisanih zakonom - kazala je za Fenu ministrica Đapo.</s><s>Navedene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode prošle sedmice je u vidu nacrta usvojio Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.</s><s>Potrebno je da to učini i Predstavnički dom, kako bi se Nacrt uputio u javnu raspravu, a potom izradio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Nema mjesta za paniku, ima dovoljno namirnica i energenata</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić učestvovao je danas na sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.</s><s>U fokusu razgovora bila je aktuelna ekonomska situacija u BiH i zajedničko rješavanje pitanja od značaja za građane kao odgovor na krizu izazvanu aktuelnim dešavanjem u Ukrajini.</s><s>Nakon sastanka premijer Novalić je rekao da kriza zahtjeva harmonizaciju mjera na svim nivoima vlasti, te poručio da nema mjesta za paniku jer ima dovoljno namirnica i energenata.</s><s>- Kada je u pitanju Federacija BiH, obavijestio sam sudionike sastanka o onome što radi Federacija BiH i što ima namjeru raditi.</s><s>Naravno ovo što sad radi, već 12-13 mjeseci dolazi iz pandemije, također ta ista mjera odgovara i ovom vremenu.</s><s>Riječ je o mjeri koja se odnosi na ograničenje marži, koje su harmonizirane između RS i FBiH, osam posto na nekih više od petsto proizvoda.</s><s>Ova mjera dala je rezultat i da nije toga, povećanje cijena bi bilo još veće – rekao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da se to odnosi i na gorivo.</s><s>- Sporazumjeli smo se danas da će te dvije mjere ostat do daljnjeg.</s><s>Kao što smo harmonizirali početak njihovog djelovanja i visinu tih mjera, harmoniziramo i njihov prestanak.</s><s>Ne nazire se prestanak, nastavljamo dalje, da tako kažem, štititi građane od enormnog poskupljenja pojedinih kompanija - istakao je Novalić.</s><s>Napomenuo je da najveći inflatorni pritisak i poremećaji u lancu snabijevanja dolaze u oblasti poljoprivrede i energetike, ukazujući na potrebu da i naredne mjere u tim oblastima budu harmonizirane.</s><s>- Mogu da razumijem da su dešavanja u Ukrajini ostavila negativne posljedice i oživjele neke stare strahove kod stanovništva, da je riječ o snabdijavanju, ali nema mjesta za paniku.</s><s>Imamo dovoljno da snabdijevamo stanovništvo kada govorimo o prehrani i energetici - istakao je Novalić dodajući da očekuje da će inflatorni pritisci oslabiti.</s><s>Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon sastanka je rekao da će se poremećaji u snabdijevanju energenatima i određenim proizvodima nastaviti, ali se procjenjuje da u ovom trenutku neće doći do nestašice bilo koje vrste proizvoda na domaćem tržištu, bez obzira da li se radi o energentima ili životnim namirnicama.</s><s>- Pokušat ćemo djelovati kroz marže i intervencijama iz zaliha koje se nalaze u vlasništvu entiteta, subvencijama određenih proizvoda uključujući i energente za najugroženije porodice - rekao je Tegeltija i dodao da će biti zabranjen izvoz oblovine zbog nedostatka te sirovine za domaće drvoprerađivače, kao i da će biti odobren bescarinski uvoz mineralnog đubriva kao podrška za proljetnu sjetvu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMROI: Četiri ugovora za izgradnju puteva u povratničkim mjestima u Glamoču</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i načelnik općine Glamoč Nebojša Radivojša, danas su u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, potpisali ugovore o sufinansiranju izgradnje, rekonstrukcije i asfaltiranja četiri putna pravca u povratničkim naseljima.</s><s>Potpisivanjem ovih ugovora počinje realizacija izgradnje puteva u naseljima Hasići 1 i 2, Kamen i Halapić.</s><s>- Ministarstvo je izdvojilo značajnija sredstva za sufinansiranje ovih projekata s obzirom da se radi o projektima koji će biti realizirani u povratničkim mjestima.</s><s>Narednih dana ćemo nastaviti s podrškom i drugim lokalnim zajednicama u Kantonu 10 - kazao je ministar Ramić.</s><s>Inače, Federalno ministarstvo pruža podršku lokalnim zajednicama za izgradnju infrastrukture u povratničkim mjestima, a za općinu Glamoč ova podrška je od velikog značaja.</s><s>Načelnik Radivojša naglasio je dobru saradnju s Federalnim ministarstvom.</s><s>- S Federalnim ministarstvom nastavljamo dobru saradnju.</s><s>Realizujemo četiri važna projekta i popravljamo kvalitet života ljudi u povratničkim sredinama.</s><s>Ovo je prilika da se zahvalim ministru Ramiću jer je prepoznao naše potrebe i potrebe ljudi iz naše lokalne zajednice - kazao je načelnik Radivojša, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMROI: Potpisan ugovor za završetak izgradnje spomen - obilježja i muzeja sobe</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, danas je u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, s predsjednikom Udruženja boraca „Crni labudovi“ Avdom Subašićem potpisao Ugovor o podršci za završetak izgradnje centralnog spomen - obilježja i muzeja sobe za 79 šehida, pripadnika ove jedinice iz 36 bosanskohercegovačkih općina i gradova.</s><s>Ovom prilikom ministar Ramić je upoznat o dinamici izgradnje kompleksa i aktivnostima koje se provode u sklopu muzej sobe.</s><s>- Poznata nam je ratna uloga „Crnih labudova“, ona je, prije svega, bila časna, hrabra i patriotska.</s><s>U toj borbi je 79 mladih ljudi dalo svoje živote.</s><s>Neki od njih dolaze iz povratničkih sredina i stoga je važno da ih čuvamo od zaborava i njihov doprinos moramo isticati zbog generacija koje dolaze - kazao je ministar Ramić.</s><s>Predsjednik Udruženja „Crni labudovi“ zahvalio je ministru Ramiću na podršci i dodao da je Federalno ministarstvo od početka izgradnje davalo podršku za izgradnju spomen obilježja.</s><s>- Došli smo do zadnje, četvrte faze kada se izgradnja privodi kraju i kada je podrška najpotrebnija kako bi cijeli kompleks dobio konačan izgled i svoju funkciju.</s><s>Radi se o kompleksu koji je posvećen članovima naše jedinice „Crni labudovi“, a koji su dali živote za našu domovinu.</s><s>Zahvaljujem se ministru Ramiću koji je prepoznao našu potrebu, a mi ćemo nastaviti čuvati sjećanja na najbolje sinove naše domovine - kazao je Subašić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMON: U Mostaru počeo dvodnevni naučno-stručni skup o umjetnoj inteligenciji</s><s>U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti, u saradnji sa INTERA Tehnološkim parkom danas je u Mostaru počela dvodnevna Naučno-stručna konferencija pod nazivom „Umjetna inteligencija u Bosni i Hercegovini - istraživanje, primjena i perspektive razvoja“.</s><s>U dva dana bit će izložena 23 rada, a organizatori očekuju da će ovaj naučno-stručni skup dati doprinos povezivanju akademske zajednice s realnim sektorom u Bosni i Hercegovini, te ostvarivanju vrijednih kontakata i saradnje sa istraživačima i privrednicima iz inostranstva.</s><s>Pomoćnik federalnog ministra Jasmin Branković, kazao je danas kako inovativne tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji imaju tendenciju snažnog rasta u privredi razvijenih društava, koja ulažu velika sredstva u njihovo istraživanje i razvoj.</s><s>- Razvojni potencijal umjetne inteligencije i njene primjene u unapređenju proizvodnih procesa je izniman.</s><s>Smatra se da će umjetna inteligencija transformirati radne procese budućnosti smanjivanjem troškova, podizanjem efikasnosti rada, ubrzavanjem razvoja i poticanjem inovacija u tehnologijama - kazao je Branković, te dodao kako je ovaj skup prilika za sagledavanje aktuelnih kretanja i procesa u oblasti umjetne inteligencije, a s obzirom da se u BiH do sada nije posvećivalo dovoljno pažnje ovom rastućem tehnološkom sektoru, iako su potencijali takvih tehnologija, kao i izravna mogućnost njihove primjene unutar poslovnih procesa bh. privrednih subjekata izuzetno veliki.</s><s>Istakao je da Federalno ministarstvo u ovoj godini planira budžetska sredstva za nauku i istraživanje izdvojiti, između ostalog, i za sufinansiranje projekata u području umjetne inteligencije.</s><s>- Federacija BiH nesumnjivo ima kvalitetnih stručnjaka i istraživača, zaposlenih na univerzitetima, institutima i tehnološkim centrima, ali kojima treba omogućiti sredstva za istraživanje i implementaciju projekata i novih tehnologija.</s><s>Progres jedne zemlje počiva na stručnjacima, a njih smo upravo okupili na ovom skupu i vjerujemo da će rezultirati novim i potpunijim osvrtom na brojna pitanja koja se tiču umjetne inteligencije, kao najzanimljivijeg područja razvoja - zaključio je pomoćnik Branković.</s><s>Inače, nakon uvodnih izlaganja, u okviru kojih je predstavljena vizija Bosne i Hercegovine u doba umjetne inteligencije, te trendovi u ovom području, programom prvog dana konferencije predviđena je prezentacija primjene umjetne inteligencije u tehnici, medicini i tehnološkom razvoju, a predavači će se dotaknuti i pravnih aspekta primjene umjetne inteligencije.</s><s>Uz autore i koautore prijavljenih radova, konferenciji prisustvuju i učenici mostarskih srednjih škola, te studenti tehničkog i informatičkog usmjerenja.</s><s>Za sve one koji ne mogu prisustvovati, omogućeno je online praćenje konferencije.</s><s>Naučno-stručni skup bit će nastavljen u petak, 15. aprila 2022. godine, s početkom u 11:00 sati, kada će se govoriti o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju i javnom prostoru, s naglaskom na potrebe reforme obrazovanja, te izazove s kojima se susreću srednje škole i visokoobrazovne institucije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu danas je potpisan Memorandum o zajedničkom djelovanju u programima pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici.</s><s>Memorandum su potpisali predstavnici Gender centra FBiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje i nevladinih asocijacija "Budućnost" iz Modriče i Fondacije INFOHOUSE iz Sarajeva.</s><s>To su programi zapošljavanju žena u okviru Projekta “Ekonomsko i socijalno osnaživanje žena žrtava nasilja u porodici”, koji finansira Evropska unija.</s><s>Memorandumom je ozvaničena međuinstitucionalna suradnja na unapređenju pristupa finansijama i programima za pokretanje biznisa žena iz ove marginalizirane grupe.</s><s>Lejla Hodović iz Gender centra FBiH je, na konferenciji za medije održanoj povodom potpisivanja Memoranduma, rekla da su na sastanku u sjedištu Vlade FBiH razmatrane mjere za zapošljavanje i podršku ženama žrtvama porodičnog nasija jer je stopa zastupljenosti ove vrste nasilja još zastrašujuća, po njenim riječima, što govori da se ne radi samo o incidentu.</s><s>- Žene koje trpe nasilje nisu samo žrtve te pojave već su izložene i brojnim društenim predrasudama, primjerice, kad je riječ o zapošljavanju.</s><s>Dvije od tri radno sposobne su nezaposlene, pa je nužno holistički pristupati društvenoj integraciji, ne samo ove već i drugih marginaliziranih grupa - rekla je Hodović.</s><s>Službenik za politička pitanja u Delegaciji Evropske unije u BiH Alessandro De Giacomo, koji je prisustvovao potpisivanju Memoranduma, je na konferenciji za medije naglasio potrebnu podršku svih u brobi protiv nasilja zasnovanog na spolnim razlikama.</s><s>- U Evropskoj uniji postoji gender akcioni plan koji stavlja naglasak na borbu protiv te vrste nasilja.</s><s>Na borbu protiv ove pojave obavezuju i međunarodne konvencije, Istanbulska i druge.</s><s>Podaci govore da je 48 posto žena u Bosni i Hercegovini prošlo neku vrstu nasilja od petnaeste godine, da broj onih koje traže zaštitu sigurnih kuća raste, odnosno da je tokom pandemije došlo do rasta te vrste porodičnog nasilja za 30 posto - kazao je Alessandro De Giacomo.</s><s>Jedna od potpisnica Memoranduma, direktorica Fondacije INFOHOUSE Dženana Alađuz naglasila je da je jedno od osnovnih ljudskih prava "moći hraniti djecu i sebe i da nije sve u ovoj državi nemoguće” jer postoje mjere i mimo projekata da žene žrtve nasilja izađu iz začaranog kruga.</s><s>Govoreći o projektu, rekla je da za 18 žena, pomoć u zapošljavanju znači budućnost i za gotovo 60-oro djece.</s><s>Projekat “Ekonomsko i socijalno osnaživanje žena žrtava nasilja u porodici” provode Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Udruženje “Budućnost” iz Modriče s osnovnim ciljem da doprinesu realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine iz Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, te nove sedmogodišnje strategije za prevenciju i borbu protiv ove vrste nasilja (u nacrtu).</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Usklađenost zakonodavstva FBiH sa tečevinom EU i procjena utjecaja propisa</s><s>Procjena utjecaja propisa (Regulatory Impact Assessment - RIA) je sistematski proces identifikacije i testiranja očekivanih učinaka predloženih propisa.</s><s>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj 236. sjednici, održanoj 17.09.2020.godine, donijela je Uredbu o procjeni utjecaja propisa ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/20), navedenom uredbom uređuje se način i postupak provedbe procjene utjecaja propisa (isključivo prednacrta i nacrta zakona), po kojim postupaju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije, u postupku izrade prednacrta, odnosno nacrta zakona koje predlaže Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kao i mjerodavnost Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije i nadzor nad provedbom iste.</s><s>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 81. sjednici, održanoj 08.12.2016. godine donijela Uredbu o postupku usklađivanja zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnom tečevinom Europske unije ("Službene novine Federacije BiH, broj 98/16), navedenom uredbom u skladu sa Odlukom o postupku usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom Europske unije (“Službeni glasnik BiH”, broj 75/16), utvrđuju se instrumenti za usklađivanje zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine sa pravnom tečevinom Europske unije, obaveze federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija i Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije, u postupku usklađivanje zakonodavstvo Federaciuje s pravnom tečevinom EU.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>U ponedjeljak press konferencija povodom potpisivanja Memoranduma o saradnji</s><s>Iz Gender centra Federacije BiH obavještavaju da će u ponedjeljak (27. juna/lipnja 2022. godine) u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu (ul.</s><s>Hamdije Čemerlića br. 2) s početkom u 11:30 sati biti održana press konferencija u okviru projekta “Ekonomsko i socijalno osnaživanje žena, žrtava nasilja u porodici”, kojeg finansira Evropska unija.</s><s>Predstavnicima medijima obratit će se direktorica Gender centra FBiH Ana Vuković, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar, službenik za politička pitanja EUD/EUSR Alessandro De Giacomo, direktorica UG Budućnost Modriča Gordana Vidović, te direktorica Fondacije INFOHOUSE Sarajevo Dženana Alađuz.</s><s>Ovom prilikom bit će i potpisan Memorandum o saradnji, čime će biti ozvaničena međuinstitucionalna saradnja na unapređenju pristupa finansijama i programima za pokretanje biznisa žena, žrtava porodičnog nasilja.</s><s>Također, bit će predstavljeni ključni standardi koji uređuju pitanje ekonomskog osnaživanja žrtava nasilja u porodici, kao i rezultati analize postojećih programa, te preporuke za unapređenje ekonomskog osnaživanja ove ranjive i marginalizirane populacije.</s><s>Iz Gender centra ističu da projekat “Ekonomsko i socijalno osnaživanje žena, žrtava nasilja u porodici” provode Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i UG Budućnost iz Modriče, a njegov osnovni cilj je doprinos realizaciji obaveza BiH iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, te nacrta nove sedmogodišnje Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2021-2027.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Pravoslavni hram u Tuzli je simbol suživota i dobrih odnosa</s><s>Premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić posjetio je Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, a povodom obilježavanja 140. godišnjice ovog hrama.</s><s>Premijer Novalić je naglasio da je riječ o značajnom jubileju, te da hram nije samo ponos pravoslavnih vjernika u Tuzli i sjeveroistočnoj Bosni, već u cijeloj BiH.</s><s>- Ovaj hram jer nacionalni spomenik u BiH.</s><s>On je naročito ponos svih nas koji smo iz ovog kraja.</s><s>Nije samo arhitektonski vrijedna građevina, ona ima ogromno duhovno značenje, ima velike poruke.</s><s>Mi se ponosimo što smo uspjeli očuvati ono što ovaj hram znači, a to je suživot, simbol dobrih odnosa, koje naročito važe za ovaj kraj i Tuzlu - kazao je Novalić.</s><s>Istakao je da je ponosan i što je Vlada FBiH izdvojila 100.000 KM za održavanje hrama, te da će i u buduće podupirati sve događaje koji imaju ovo značenje.</s><s>- To je bila karakteristika našeg ponašanja vjekovima i vjerujem da će zauvijek biti tako - kazao je Novalić.</s><s>Za podršku hramu crkveni velikodostojnici su Novaliću uručili prizanje.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sastanak ministrice Đapo s ministrom ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore</s><s>Kako je najavljeno iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma na sastanku će se razgovarati o oporavku turizma u post-covid periodu, te regionalnoj saradnji.</s><s>U delegaciji Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore bit će i državni sekretar u Ministarstvu Damir Davidović, a sastanku će prisustvovati i predstavnici Ambasade Crne Gore u BiH</s><s>Napomena: Molimo medijske ekipe koje će pratiti ovaj događaj da budu u zgradi Vlade FBiH najkasnije do 10:20 sati.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić u Klasu: Zalihe brašna i pšenice zadovoljavajuće, snabdijevanje uredno</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić obišao je kompaniju Klas d.d.</s><s>Sarajevo i poručio da građani nemaju razloga za zabrinutost jer postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a snabdijevanje kupaca je uredno.</s><s>- Rezerve pšenice i brašna su sasvim dostatne, ne samo njihove, nego i drugih mlinova.</s><s>Rezerve Vlade FBiH su dostatne za višemjesečnu isporuku hrane u FBiH, za sve stanovnike i u tom smislu apeliramo na građane da ne stvaraju nepotrebne zalihe zato što će opskrba biti uredna.</s><s>Naši proizvođači i Vlada Federacije BiH stoje kao garant iza svega toga - izjavio je Novalić za Fenu nakon obilaska proizvodnih pogona, te Klasovog mlina, koji je i najmoderniji mlin na Balkanu kapaciteta oko 400 tona.</s><s>Novalić je dodao da naročito apeliraju na penzionere da ne stvaraju nepotrebne zalihe i tako troše ionako nedostatna sredstva kojima raspolažu.</s><s>- Trebamo se sjetiti predhodne krize sa koronom kada su također bile vanredne kupovine i gužve u tržnim centrima, a kasnije se pokazalo da je to bilo bespotrebno jer smo upravo sa Klasom reagirali sa dodatnih 15 hiljada tona iz Srbije po berzanskoj cijeni i time otklonili sve sumnje da će biti problema u snabdijevanju.</s><s>I ovaj put će biti tako - naglasio je Novalić.</s><s>Vlada Federacije BiH će u ponedjeljak održati posebnu sjednicu na kojoj će detaljno sagledati mogućnosti i razvoj situacije izazvane dešavanjima u Ukrajini.</s><s>- Vlada FBiH je prva vlada u jugoistočnoj Evropi koja je, prepoznajući moguće posljedice ukrajinsko-ruske krize, zakazala tu sjednicu sa svim relevantnim faktorima, odnosno predstavnicima proizvođača koji učestvuju u lancu snabdijevanja hranom, energijom i svega onoga što je bitno za život građana – naveo je Novalić.</s><s>Budući da je velika potražnja za robama prilika da se povećaju cijene, Novalić je naglasio da je direktoru inspekcijskih službi naredio da kontroliše dosljednu primjenu odluku Vlade FBiH u vezi 17 grupa prehrambenih proizvoda, odnosno kontrole cijene i određivanje marže.</s><s>- Naredili smo da se to strogo poštuje i pazi da neko ne iskoristi ovu situaciju - dodao je Novalić.</s><s>Klas d.d.</s><s>Sarajevo kao najveća bh. prehrambena industrija, kako je kazao njen direktor Madžid Avdagić, i u dosadašnjem periodu uspješno je odgovarala na sve izazove koje je imala u BiH, počevši od 2014. godine i velikih poplava, pa 2020. godine i problema sa koronom, te danas zbog eventualnih posljedica dešavanja u Ukrajini.</s><s>- Klas svoju glavnu sirovinu, odnosno pšenicu kupuje sa tržišta koja u ovom momentu nisu ugrožena, a to su tržišta Srbije, Hrvatske i dijelom tržište Mađarske – rekao je Avdagić u dijelu fabrike gdje je se upravo obavljao prijem pšenice.</s><s>Svaki dan se u Klas dopremi do 1.500 tona pšenice, različitog porijekla i kvalitete, koja je potrebna za dobijanje mješavina za postizanje standardnog i ujednačenog kvaliteta brašna.</s><s>Avdagić je naglasio da nemaju nikakvih problema sa snabdijevanjem pšenicom i da njihovi dobavljači kontinuirano poštuju potpisane ugovore.</s><s>- Oko 20 do 25 kamiona dnevno pšenice dolazi i nema nikakvih smetnji i neće biti nestašice brašna prouzrokovane nedostatkom sirovina u BiH - izjavio je Avdagić.</s><s>Dodao je da ovih dana imaju povećanu potražnju njihovih kupaca i da uspijevaju odgovoriti na tu potražnju.</s><s>- Također, nastojimo da odgovarajućom raspodjelom, niti jednog dobavljača, odnosno kupaca ne dovedemo u neki nepovoljniji položaj.</s><s>Naš prioritet su krajnji potrošači, stanovništvo BiH i želimo još jednom poslati poruku da nema potrebe za panikom, imamo dovoljne količine brašna i pšenice, tako da će biti nesmetano snabdijevanje trgovačkih lanaca, a samim tim i kupaca u BiH - istakao je Avdagić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Murat Baručija ovlašteno lice u Federalnoj upravi civilne zaštite</s><s>Vlada Federacije BiH je, na današnjoj hitnoj sjednici, održanoj telefonskim putem, donijela rješenje kojim je ovlastila Murata Baručiju, pomoćnika direktora u Federalnoj upravi civilne zaštite, da organizira sve poslove iz nadležnosti direktora i potpisuje sve akte iz nadležnosti direktora, dok traje preventivna suspenzija direktora Federalne uprave civilne zaštite.</s><s>Prethodno je Vlada donijela rješenje kojim je Enesa Memića, šefa Odsjeka u Federalnoj upravi civilne zaštite, razrješila dužnosti ovlaštenog lica u Federalnoj upravi civilne zaštite.</s><s>Donesena rješenja stupaju na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Arhiv FBiH: Obilježen Međunarodni dan arhiva, prisustvovao i premijer Novalić</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić prisustvovao je obilježavanju Međunarodnog dana arhiva i Dana arhiva Federacije BiH, saopćeno je iz Arhiva FBiH.</s><s>Na ovom skupu su bili i direktor Arhiva FBiH Hajrudin Ćuprija, direktori kantonalnih arhiva, te direktor arhiva Brčko Distrikta BiH.</s><s>Čestitavši Međunarodni i Dan Arhiva FBiH, premijer Novalić je naglasio značaj arhiva, te istakao važnost digitalizacije arhivske građe.</s><s>Dodao je da u narednom periodu treba raditi na osiguranju više sredstava za opremu i softverska rješenja.</s><s>Teme sastanka, održanog u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, bile su razvoj arhivske djelatnosti u FBiH i Brčko Distriktu BiH, s naglaskom na umrežavanje kantonalnih arhiva, formiranje kolegija direktora arhiva kao koordinirajućeg tijela, digitalizacija arhivske građe s mogućnošću korištenja zajedničkog softvera, usaglašavanje i unificiranje zakonske i podzakonske regulative, te stručna edukacija i pokretanja odsjeka informacijskih nauka.</s><s>Međunarodni dan arhiva je prilika da promoviše značaj arhivske i registraturne građe, te da se skrene pažnja donosiocima ključnih odluka da se u narednom periodu mora više ulagati i posvetiti pažnje arhivskoj djelatnosti kao važnom društvenom segmentu jednog društva.</s><s>Na današnjem sastanku istaknut je značaj očuvanja arhivske građe, kao kolektivne memorije nacije i društva, te snažnog utjecaja na identitet jednog društva, s obzirom na to da su arhivi veoma važni kao naučna baza i mjesta gdje će istraživači pronaći dokumente i zapise za svoje stručne i naučne radove iz različitih oblasti.</s><s>Dodano je da u BiH nijedan arhiv nema namjensku i planski izgrađenu zgradu koja će ispunjavati sve arhivske standarde.</s><s>Istaknuto je da je Arhiv FBiH od Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove nedavno dobio softver za digitalni arhiv u vrijednosti od 250.000 KM, koji u potpunosti zadovoljava potrebe savremene digitalizacije arhivske građe.</s><s>Kako je kazano, bit će razmotrena mogućnost da ovaj softver, uz saglasnost Vlade FBiH, bude ustupljen na korištenje i kantonalnim i Arhivu Brčko Distrkta BiH.</s><s>Kako je zaključeno, neophodno je pristupiti usaglašavanju i unificiranju zakonske i podzakonske regulative u kojoj će biti prepoznati digitalizacija arhivske građe i stručna edukacija zaposlenika, saopćeno je iz Arhiva Federacije BiH.</s><s>Inače, Međunarodni dan arhiva, 9. juni, u svijetu se obilježava od 2008. godine, a taj datum je izabran kao dan osnivanja Međunarodnog arhivskog vijeća 1948. godine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Direktor Jakić: Olakšati rad tužiteljstvima u provođenju finansijskih istraga</s><s>Direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić, na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Mostaru, osvrnuo se na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, koji je Vlada FBiH usvojila na današnjoj sjednici, a kojim će biti olakšan rad tužiteljstvima u provođenju finansijskih istraga.</s><s>Dodao je kako je ovaj zakon donesen još 2014. godine, ali da je praksa pokazala određene nedostatke dok su, s druge strane, međunarodni standardi odmakli daleko.</s><s>Prema njegovim riječima, ovim zakonom bio bi olakšan rad tužiteljstvima u provođenju finansijskih istraga što je važan segment u borbi protiv korupcije.</s><s>- Imali smo ranije situaciju da tužiteljstva u Federaciji BiH imaju problema kroz provođenje finansijskih istraga sa aspekta nedovoljnih finansijskih sredstava za plaćanje vještačenja - istakao je Jakić.</s><s>Dodao je da su tužiteljstva budžetom ograničena na finansijski iznos prilikom plaćanja vještaka, dok vještaci iz obrane imaju neograničena sredstva.</s><s>- Mi sada na Igmanu imamo edukaciju tužitelja gdje će gost biti vještak iz Hrvatske koji je vještačio velike predmete u Hrvatskoj.</s><s>U radu na slučaju 'Sanader' dobio je 440 hiljada kuna.</s><s>Za isto takvo vještačenje u BiH dobio bi oko 2 ili 3 hiljade maraka.</s><s>Vještaci nisu zainteresirani da vještače tako kompleksne predmete.</s><s>Ovim izmjenama mi to omogućujemo, neće biti ograničenja i bit će to važan napredak - kazao je direktor Jakić.</s><s>Poručio je kako se unaprjeđuju i procedure oko načina zamrzavanja i oduzimanja nezakonito stečene imovine.</s><s>- Mi u Federaciji BiH imamo, na primjer, puno vozila koja su oduzeta sa aspekta zakona o prekršajima.</s><s>Ta imovina propada, s njom niko ne upravlja.</s><s>Sada bi upravljanje išlo na Agenciju koja bi tu imovinu prodavala, ali ne nužno.</s><s>Ona može ići u humanitarne svrhe – dodao je direktor.</s><s>Smatra da bi usvajanjem ovih izmjena i dopuna u Parlamentu FBiH, rad Agencije za upravljanje oduzetom imovinom bio puno učinkovitiji.</s><s>- Nedavno smo bili gosti ovakve agencije u Italiji.</s><s>Oni se antimafijaškim zakonima bore protiv mafije i s njima nisu mogli izaći na kraj dok nisu počeli oduzimati imovinu.</s><s>Što znači kriminalcima osuda na zatvor iz kojeg opet može upravljati imovinom?</s><s>Samo oduzimanjem imovinske koristi možete stati u kraj kriminalnim organizacijama i pojedincima.</s><s>To bi, usvajanjem ovoga zakona, bilo omogućeno i u Federaciji Bosne i Hercegovine - zaključio je direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Zajedničko djelovanje u borbi protiv sive ekonomije i zaštiti potrošača</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) su saopćili da je direktor ove uprave Anis Ajdinović održao on-line sastanak s predstavnicima kantonalnih uprava za inspekcijske poslove i inspekcijskih organa.</s><s>Na sastanku, koji je održan jučer, su razmatrane provedene i dogovorene buduće zajedničke aktivnosti inspekcijskih organa u FBiH, s fokusom na borbu protiv sive ekonomije, te kontrolu cijena i marži u skladu sa odlukama Vlade Federacije BiH, kao i zdravstveno-sanitarne nadzore i zaštitu zdravlja stanovništva u FBiH.</s><s>- Saradnja FUZIP-a i kantonalnih uprava za inspekcijske poslove i inspekcijskih organa u FBiH je naročito intenzivirana u protekle dvije godine, kada smo zajedničkim djelovanjem ostvarili značajne rezultate na zaštiti zdravlja stanovništva i zaštiti prava potrošača u FBiH.</s><s>Djelovanjem inspekcijskih organa u oblasti kontrole poštivanja higijensko-epidemioloških mjera, samo u protekloj godini je izvršeno skoro 30.000 nadzora, dok su federalni i kantonalni tržišni inspektori od aprila 2021. godine, kada su donesene odluke Vlade FBiH o kontroli cijena i marži, izvršili skoro 2.000 nadzora.</s><s>Zahvaljujemo kolegama iz kantona za saradnju i najavljujemo još intenzivniji zajednički angažman inspekcijskih organa u FBiH - rekao je direktor Ajdinović.</s><s>Predstavnici kantonalnih uprava za inspekcijske poslove su podržali zajedničke aktivnosti i zatražili dalju podršku Federalne uprave za inspekcijske poslove u unapređenju operativno-logističkih uslova za rad.</s><s>Sastanku su, osim predstavnika FUZIP-a, prisustvovali i predstavnici kantonalnih uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, Kantona 10, Zeničko-dobojskog, Zapadno-hercegovačkog, Bosansko-podrinjskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić: Vlada FBiH povećanjem budžeta pokazala da brine o povratnicima</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić kazao je da planirani budžet ovog ministarstva iznosi 48,2 miliona KM i da je duplo veći u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 26.890.623 KM.</s><s>Istakao je da je ovo jedno od najznačajnijih povećanja sredstava resornog federalnog ministarstva.</s><s>Ministar Ramić je naglasio da ga raduje činjenica da je konačno pitanje povratnika i pozicionirano kao strateško.</s><s>- Prethodnih godina insistirali smo na značajnijem povećanju budžeta za povratnike.</s><s>Nadam se da će se ovaj pristup zadržati i narednih godina, te da će se usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH koje podrazumijevaju izdvajanje od 1,5 do 3 posto budžetskih prihoda i primitaka u FBiH za potrebe raseljenih lica i povratnika - kazao je Ramić.</s><s>Istakao je da je broj prijava na javnim pozivima Federalnog ministarstva najbolji pokazatelj koje su stvarne potrebe ljudi u povratničkim sredinama.</s><s>- Planirano povećanje budžeta dodatno će pomoći projekte koji dolaze iz povratničkih sredina.</s><s>Veliki je interes za izgradnjom infrastrukture, vjerskih objekata, individualnih stambenih jedinica, nabavkom potrebne opreme za privrednike i mehanizacije za poljoprivrednike.</s><s>Tu su i zahtjevi za potrebe mladih, NVO, humanitarnih organizacija, pojedinaca.</s><s>Želimo omogućiti povratak svakom čovjeku na njegovo prijeratno mjesto boravka i omogućiti bolji životni standard onima koji godinama unazad žive u povratničkim mjestima bez adekvatne infrastrukture – istakao je federalni ministar.</s><s>Govoreći o planiranim projektima za koje je predviđeno 25,4 miliona KM, Ramić je kazao da je širok spektar aktivnosti koje će biti realizirane u okviru tekućih transfera, te da se radi o podršci povratnicima u zapošljavanju/samozapošljavanju koja se ogleda u podršci start-up projektima, malim, srednjim i velikim preduzećima, izgradnji objekata od značaja za širu društvenu zajednicu (sportskog, kulturnog i obrazovnog karaktera).</s><s>- Tu su još i projekti koji povezuju općine i entitete, kao i zajednički projekti sa vladinim i nevladinim organizacijama - kazao je Ramić.</s><s>Dodao je da se kapitalni transferi Federalnog ministarstva odnose na Program-Podrška implementaciji održivom povratku, izbjeglih i prognanih lica s područja regije Srebrenica.</s><s>- Prema prijedlogu Budžeta za 2022. godinu, ovaj transfer iznosi ukupno pet miliona KM, što predstavlja uvećanje za tri miliona u odnosu na prethodnu godinu.</s><s>Ove godine planiramo izdvojiti posebna sredstva u iznosu najmanje jedan milion KM za projekte Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, uključujući adaptaciju objekata, kao i obnovu i izgradnju potrebne infrastrukture u Memorijalnom centru, čime će značajno biti unaprijeđeni uslovi za njegov rad i razvoj, a sve s ciljem jačanja kulture sjećanja i očuvanja historijskih činjenica i istine o genocidu.</s><s>Dio sredstava utrošit ćemo na izgradnju nedostajućih objekata na samoj trasi „Marša mira“ kao i uređenje prostora ispred samog Centra, te povezivanje pješačkom stazom MC i Centra za majke Srebrenice - kazao je ministar Ramić.</s><s>Istakao je da pored programa „Podrška zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi”, za koji je Federalno ministarstvo krajem 2021. godine već raspisalo dva javna poziva i na koje je pristiglo preko 3.000 aplikacija, a gdje se tražena pomoć, procjenjuje na preko 40 miliona KM, Ministarstvo nastavlja pružati podršku mladim obrazovanim članovima povratničkih porodica kroz Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz rad sa ili bez zasnivanja radnog odnosa povratnika s VSS.</s><s>Dodao je da će u 2022. godini biti nastavljeno pružanje podrške osnivanju, razvoju i opstanku malih, srednjih preduzeća, obrtnika i drugih poslovnih subjekata u cilju zapošljavanja/samozapošljavanja i očuvanja postojećih radnih mjesta povratnika na području BiH, kroz provođenje podrške razvoju start-up (početnog biznisa) povratnika, programima zapošljavanja povratnika u maloj privredi i podrške investicijskim projektima u cilju zapošljavanja povratnika.</s><s>Kao pomoć poslovnim subjektima koji upošljavaju povratnike u uslovima ekonomske krize izazvane posljedicama pandemije COVID-19 i drugim nepovoljnim dešavanjima na globalnom nivou, Ministarstvo planira u ovoj godini provoditi program - refundiranje troškova poreza i doprinosa za uposlene povratnike na području RS-a, s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta povratnika na području RS-a u uslovima pandemije i opće ekonomske krize i program „Podrška povratnicima za proljetnu/jesenju sjetvu “.</s><s>Najavio je da su kreirani programi pomoći za učenike i penzionere s najnižim primanjima.</s><s>- Jedine kategorije društva koje nisu direktno bile obuhvaćene našim programima su bili najmlađi školarci i penzioneri s minimalnim penzijama.</s><s>Osmislili smo programe pomoći i za njih, te će ove godine kroz planirane javne pozive biti podržani uz određena davanja koja će popraviti kvalitet života penzionera s najnižim penzijama i školarcima koji polaze u školu.</s><s>Time ćemo olakšati njihovo početno školovanje, a i treću dob učiniti što ugodnijom.</s><s>Vlada Federacije BiH je povećanjem budžeta pokazala da je briga o povratnicima ujedno i briga o državi.</s><s>Možemo reći da su povratnici jedan od značajnih stubova naše domovine i na tome ćemo ustrajati dokle bude postojao interes za povratkom svakog čovjeka.</s><s>Međutim, za održivost povratka potreban je multisektorski pristup i tretman povratnika na područje entiteta RS jednako kao rezidenata Federacije BiH.</s><s>Svaka povlastica građanima Federacije BiH koja ne uključuje i povratnike u enitetu RS dovodi do prijava prebivališta u Federaciji BiH.</s><s>Sistemski je potrebno riješiti prava povratnika i ne vezati ih za prijave boravka nego status.</s><s>Novac je naravno potreban, ali on nije dovoljan da bi riješio sve oblike diskriminacije kojima su izloženi oni koji su “manjinski povratnici” - kazao je ministar.</s><s>Dodao je da u povratničkim sredinama zasigurno živi značajan broj ljudi koji mogu živjeti gdje požele, ali su ipak odučili ostati u svojim mjestima rođenja, te da razvijaju svoje biznise i osnivaju porodice.</s><s>- Takvim ljudima i svima koji su odlučili ostati na svojim imanjima želimo ponuditi više i država mora stati iza njih.</s><s>Sigurnost svakog povratnika je podjednako važna sigurnosti svakog građanina ove države - zaključio je federalni ministar.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ponovno uspostavljena međunarodna putnička željeznička linija Sarajevo - Ploče</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić jutros je, s direktorom JP Željeznice Federacije BiH Enisom Džafićem, prisustvovao zvaničnom početku međunarodne putničke željezničke linije Sarajevo – Ploče, koja je uspostavljena nakon gotovo deset godina prekida.</s><s>Talgo voz će na liniji Sarajevo – Ploče – Sarajevo saobraćati od danas do 11. septembra petkom, subotom i nedjeljom.</s><s>Premijer Novalić rekao je prije polaska voza da je vožnja tom dionicom jedna od najzanimljivijih u Evropi, ali i u svijetu, te da Vlada Federacije BiH ima ozbiljne namjere kada su u pitanju Željeznice FBiH.</s><s>Istakao je značaj željeznica u privredi, te naglasio da u razvijenim zemljama osnovu transporta čine željeznice, za što smatra da je trend koji će doći i u BiH.</s><s>- Naše željeznice i pruga su preuzele ulogu u transportu tereta.</s><s>Mi smo regionalni lider u prevozu tereta kada se računaju milioni tona, a nesretna događanja u Ukrajini su pokazali da se to povećava, jer su se transporti prebacili na jug, Ploče.</s><s>To vidimo po frekvenciji transporta koji idu preko Srbije, Mađarske, do Ukrajine - rekao je federalni premijer.</s><s>Naglasio je da Vlada FBiH ima ozbiljne namjere kada su u pitanju Željeznice FBiH, te da je od preuzimanja svog mandata planirao restrukturiranje te kompanije.</s><s>- Tada smo vidjeli da se 20 godina nisu plaćale obaveze i da je poslovanje bilo negativo 66 miliona KM.</s><s>Danas je to deset puta manje.</s><s>Uz potporu Vlade FBiH, ova kompanija je investirala 37 miliona eura u južnu prugu.</s><s>Radimo projektno renoviranje željeznice i do Doboja, a s Vladom TK imamo dogovor izrade projekta željezničkog koridora prema Beogradu – rekao je federalni premijer.</s><s>Dodao je da je današnja svečanost posvećena povećanju putničkog internacionalnog transporta.</s><s>- Sada se pregovara sa željeznicama Republike Srpske i Republike Hrvatske da pustimo talgo voz i prema Zagrebu - zaključio je premijer Novalić.</s><s>Direktor Džafić naglasio je da ova kompanija pokušava ispuniti sve svoje obaveze, kako prema privredi, tako i prema putnicima, te učiniti prevoze komfornijim i pristupačnijim.</s><s>- Proteklih godina imamo konstantno povećanje prevoza putnika u putničkom saobraćaju i povećanje tereta u teretnom saobraćaju.</s><s>Znači da vodimo ispravnu politiku i da smo spremni da ispoštujemo sve zahtjeve - istakao je Džafić.</s><s>Podsjetio je da su Željeznice FBiH od 2015. do 2022. godine prošle proces rekonstruiranja u tehničko-tehnološkom smislu, ljudskim resursima i finansijskom poslovanju jer se preduzeće nalazilo u vrlo teškoj situaciji kada je u pitanju organizacija rada i finansijsko poslovanje.</s><s>- Neizmjernu pomoć u restruktuiranju Željeznica i finansijskoj konsolidaciji dao je prije svih premijer Federacije BiH Fadil Novalić sa saradnicima, a ovo je prvi saziv Vlade FBiH koji se uhvatio u koštac da ovo strateško preduzeće izvede ponovo na prave kolosjeke u svom radu - podvukao je Džafić.</s><s>Rekao je da je Vlada FBiH prema zakonu o finansijskoj konsolidaciji uplatila 24 miliona KM, a dodatno je za investicije i razvoj željezničke infrastrukture osigurala 20 miliona KM, dok je budžet za 2022. godinu najveći dosad.</s><s>Iz Željeznica FBiH su ranije saopćili da putnicima nude i niz povlastica, popuste kod putovanja, kao i povlastice za studente, penzionere, osobe starije od 60 godina života, novinare i ratne vojne invalide.</s><s>Sporazum o uvođenju sezonskog voza na relaciji Sarajevo-Ploče postignut je sredinom juna u Zagrebu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Više od 1,2 miliona vlasnika riješilo pitanje statusa svojih nekretnina u FBiH</s><s>Na današnjoj konferenciji za medije, održanoj u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, istaknuto je da je zahvaljujući Projektu registracije nekretnina, čija je suština usaglašavanje podatka između zemljišne knjige i katastra u urbanim sredinama Federacije BiH, više od milion i dvjesto hiljada vlasnika i suvlasnika nekretnina riješilo pitanje statusa svoje nekretnine.</s><s>Federalni ministar pravde Mato Jozić, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović i direktor Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Evropu i centralnu Aziju Christopher Sheldon istakli su značaj registracije nekretnina, prava i obaveze vlasnika da upišu vlasništvo i suvlasništvo na nekretninama, te na važnost vođenja ažurnih evidencija.</s><s>Direktor Obradović kazao je kako ova uprava već duže vrijeme realizuje ili je realizovala niz projeketa s jasnim ciljem, a to je raditi na tačnosti podataka o nekretninama u Federaciji BiH i podići nivo usluge prema svim korisnicima njihovih podataka, bilo da se radi o privrednicima, javnom sektoru ili građanima.</s><s>Jedan od najbitnijih je Projekat registracije nekretnina u FBiH koji je započeo 2013. i trebao bi završiti 2024. godine, ali će se nastojati da katastarski i zemljišnoknjižni uredi nastave s tim akrivnostima i nakon završetka projekta.</s><s>- Do danas je usaglašeno 57,8 posto podataka zemljišnih knjiga i katastra u FBiH.</s><s>Ako se ima u vidu da je 20 posto teritorija urbana sredina, mi smo više od 50 posto tih podataka već usaglasili.</s><s>Zahvaljujući projektu 1.239.341 vlasnik i suvlasnik nekretnina je riješio pitanje statusa svoje nekretnine.</s><s>To je više od milion parcela i oko 135.000 etažnih jedinica, stanova u FBiH - istakao je direktor Obradović.</s><s>Prema njegovim riječima, cilj da korisnici mogu na jednom mjestu i s jednim dokumentom dokazati status svojih nekretnina.</s><s>- To je naša vizija - kazao je Obradović, te dodao da su za to i tehnički spremni, a radi se i strategija.</s><s>Procjena je, prema njegovim riječima, da je kroz ovaj projekt ušteđeno više od 600 miliona KM u FBiH.</s><s>Federalni ministar pravde Mato Jozić je istakao nastojanje da se na nivou Federacije BiH urede zemljišne knjige i katastar, a sve u svrhu da se osigura pozitivno okruženje i dolazak investitora u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini.</s><s>- Federalno ministarstvo pravde je vodilo aktivnosti vezano za gruntovnicu, mi smo uradili taj projekt i zajedno s direktorom Obradovićem smo zaključili da te podatke stavimo Geodetskoj upravi na raspolaganje i održavanje što se pokazalo izuzetno uspješnim - kazao je ministar Jozić, navodeći da su zajednički tražili rješenja i u vezi donošenja zakona o elektronskom potpisu.</s><s>Izrazio je nadu da će se narednih dana naći rješenje između Općinskog suda u Sarajevu, Federalnog ministarsva pravde i Geodetske uprave da se građanima u Kantonu Sarajevo olakša vađenje izvadaka.</s><s>Direktor Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Evropu i centranu Aziju Christopher Sheldon kazao je da Svjetska banka već desetak godina putem ovog projekta registracije nekretnina podržava Federaciju BiH i Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s><s>- Ponosni smo na našu saradnju s Federalnom upravom i Federalnim ministarsvom pravde zbog svih postignuća na projektu.</s><s>Cilj Svjetske banke je bio da pruži podršku za snažnu administraciju zemljišta koja će pružiti podršku građanima FBiH - naveo je Sheldon i dodao da su ova uprava i Ministarstvo ostvarili impresivan napredak na jačanju katastra i zemljišne knjige.</s><s>Zahvaljujući sistemskom pristupu koji je usvojio projekt, prema njegovim riječima, značajno su reducirani troškovi harmonizacije katastra i zemljišne knjige, a uvedene su i brojne e-usluge što omogućava bolju efikasnost i transparentnost.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Velež sto godina piše historiju bh. sporta i ponos je domovine</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić prisustvovao je svečanoj akademiji u Mostaru upriličenoj povodom obilježavanja 100 godina Fudbalskog kluba “Velež”.</s><s>Tom prilikom čestitao je klubu i Rođenima.</s><s>- Svim igračima, stručnom štabu i upravi Veleža, kao i svim Rođenim čestitam zlatni jubilej - 100 godina kluba.</s><s>Veležu želim mnogo sreće i dobrih rezultata na svim budućim takmičenjima.</s><s>Vjerujem da će uspjesi ovog kluba ponovo blistati, ne samo na bh. fudbalskoj sceni, nego i širom Evrope, i to upravo onim sjajem kada je s Veležovim legendama klub osvajao velike trofeje i ponosno svijetom nosio ime Veleža.</s><s>Fudbalski klub Velež je više od sporta, sto godina bilježi i piše historiju sporta predstavljajući ponos grada na Neretvi, bh. nogometa i naše domovine.</s><s>Uprkos svemu, Velež je opstao i ostao simbol grada.</s><s>Velež traje i trajat će.</s><s>Vlada Federacije nastavlja podržavati Velež i sport Mostara.</s><s>Pružamo podršku sportistima i klubovima, osigurali smo sredstva za izgradnju bazena, te dio za sportsku dvoranu u ovom gradu.</s><s>Čestitam zlatni jubilej zlatnom Veležu, Rođenima i Mostaru - poručio je premijer Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Arhiv FBiH: Otvorena izložba i održan okrugli sto o temi „Žene borci Armije RBiH“</s><s>U organizaciji Arhiva Federacije BiH u Sarajevu je, povodom obilježavanja 30 godina od formiranja Armije RBiH, otvorena izložba i održan okrugli sto o temi "Žene borci Armije RBiH".</s><s>Ovaj projekt Arhiv FBiH organizirao je u saradnji sa Udruženjem „Žene borci 92-95“, JU Arhiv USK-a i JU Muzej Tešanj.</s><s>Učesnice okruglog stola bile su potpredsjednica Federacije BiH Meliha Mahmutbegović, te prva klasa žena regruta Meldijana Arnaut Haseljić, major OS BiH u penziji Zemkia Seferagić i stručna saradnica u Ministarstvu odbrane BiH Namira Tanković.</s><s>V.d. direktor Arhiva FBiH Hajrudin Ćuprija istakao je da se u proteklom odbrambeno-oslobodilačkog ratu u jedinicama Armije RBiH borilo 5360 žena, te da je veliki broj bosanskohercegovačkih heroina dalo svoj život i zdravlje za slobodu naše domovine.</s><s>- Koliko su bile hrabre govori i činjenica da je 13 dobitnica najvišeg ratnog priznanja značke “Zlatni ljiljan”, od čega njih devet postuhumno.</s><s>Jedna pripadnica je postuhumno odlikovana Ordenom zlatnog grba s mačevima, jedna Medaljom za hrabrost, dok je jedna dobitnica ratnog priznanja “Srebreni štit”.</s><s>Organizacijom izložbe pod nazivom “Žene borci Armije Republike Bosne i Hercegovine” koja broji 387 jedinica, od čega je 183 novinska članka i dokumenata iz fondova, te 204 fotografije od 40 lica samih učesnica i pripadnica Armije RBiH, želimo da im odamo počast ali i da ih otrgnemo od zaborava.</s><s>Ova izložba ima posebnu vrijednost kada borkinje i heroine s puškama u rukama, koje su prisutni imali priliku pogledati na panoima, govore o značaju Armije RBiH i ulozi žene u odbrani svoje domovine - kazao je Ćuprija.</s><s>Iz Arhiva ističu da je danas izložba postavljena u Kulturnom centru u Bihaću, a u ponedjeljak u 17 sati i u Vijećnici.</s><s>Svi zainteresovani ovu izložbu će moći posjetiti do 25. aprila, svakim danom od 9 do 17 sati, saopćeno je iz Arhiva Federacije BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić uručio plakete članovima bh. reprezentacije u sjedećoj odbojci</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i savjetnik federalne ministrice kulture i sporta Goran Lulić dodijelili su danas plakete članovima muške reprezentacije BiH u sjedećoj odbojci.</s><s>“Zlatni momci”, zbog karantine nisu mogli prisustvovati ceremoniji uručivanja priznanja sportistima, trenerima i kolektivima koje su 16. marta u sjedištu Vlade FBiH dijelili premijer FBiH Fadil Novalić i federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović.</s><s>Priznanja su uručena za izuzetne ostvarene rezultate u drugoj polovini 2021. godine, za što su u budžetu FBiH osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 408.500 KM.</s><s>Svečanosti su danas prisustvovale i članice novoformirane bh. reprezentacije u sjedećoj odbojci kojima je u znak pažnje dodijeljeno cvijeće, budući da tek počinju s takmičenjima.</s><s>Premijer Federacije BiH Fadl Novalić pozdravio je uspjeh muške reprezentacije u sjedećoj odbojci te izrazio nadu da će se kandidirati za Svjetsko prvenstvo.</s><s>- Čestitamo im unaprijed na već osvojenoj zlatnoj medalji.</s><s>Nadam se da će nas u u budućnosti uveseljavati postignutim rezultatima i mi smo im na tome zahvalni - kazao je Novalić.</s><s>Također je pozdravio i tek oformljenu žensku reprezentaciju za koju je izrazio nadu da će biti vrlo uspješna kao što je i muška.</s><s>Vlada Federacije BiH je Savezu sjedeće odbojke BiH iz Sarajeva dodijelila 110.500 KM od čega: za treće mjesto na Paraolimpijskim igrama Tokyo 2021 nagrada od 40.500 KM te za zlatnu medalju na evropskom prvenstvu u sjedećoj odbojci u Turskoj nagrada od 70.000 KM.</s><s>Selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci Ifet Mahmutović zahvalio je Vladi FBiH, predvođenoj premijerom Novalićem na uručenim plaketama.</s><s>- Zahvaljujući našim rezultatima koje smo postigli u 2021. godini, dvije zlatne medalje, Zlatna liga i Zlatno evropsko prvenstvo, Vlada FBiH je zaista pratila naš rad te nam dodijelila i novčana sredstva iz Nagradnog fonda – naglasio je selektor.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: U Sarajevu zabranjeno prometovanje nargila u osam ugostiteljskih objekata</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da su tržišni inspektorat ove uprave i Sektor za provođenje propisa - Grupa za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja Uprave za indirektno oporezivanje (UINO), svako u okviru svojih nadležnosti, uz asistenciju PU Novo Sarajevo 22.2.2022. godine, izvršili usmjereni inspekcijski nadzor nad prometovanjem duhanskih preređevina - nargila u osam ugostiteljskih objekata u Sarajevu.</s><s>Zbog obavljanja djelatnosti suprotno važećem odobrenju za rad, federalni inspektori su subjektima nadzora izdali osam prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 7.200 KM, osam rješenja o zabrani rada, te jedno rješenje o otklanjanju nedostataka.</s><s>- U skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostitelj može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobičajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost, u skladu s posebnim propisima.</s><s>Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da subjekti nadzora obavljaju djelatnost suprotno izdatom odobrenju od strane nadležnog općinskog organa, odnosno da nemaju odobrenje za prometovanje duhanskih prerađevina - nargila, zbog čega im je zabranjeno obavljanje djelatnosti - obrazložio je glavni federalni tržišni inspektor po ovlaštenju Elmir Ramić.</s><s>Zajedničke usmjerene aktivnosti FUZIP-a i UINO-a će se nastaviti, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić s predstavnicima Organizacionog odbora Marša mira Nezuk - Potočari</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, danas se u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, sastao sa zamjenikom načelnika općine Srebrenica i predsjednikom Organizacionog odbora Marša mira Nezuk - Potočari Hamdijom Fejzićem, Nerminom Alivukovićem i šefom Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda entiteta RS Alijom Tabakovićem.</s><s>Tokom sastanka ministar Ramić je upoznat o dosadašnjim aktivnostima koje su vezane za organizaciju Marša mira i potrebama za adekvatnu pripremu za održavanje 27. kolektivne dženaze i ukopa žrtava genocida u Srebrenici.</s><s>- Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i ove godine će maksimalno podržati organizaciju Marša mira.</s><s>To radimo s posebnom pažnjom od prve organizacije Marša.</s><s>Svake godine pokušavamo unaprijediti organizaciju i to je vidljivo iz godine u godinu.</s><s>Vlada Federacije BiH je osigurala milion KM za Memorijalni centar u Potočarima i uskoro ćemo krenuti s realizacijom projekta izgradnje infrastrukture Centra.</s><s>Razgovarali smo i o drugim projektima važnim za ovaj kraj.</s><s>Nastavićemo biti posvećeni Srebrenici i srebreničkoj regiji - kazao je ministar Ramić.</s><s>Ministru Ramiću danas je uručena i zahvalnica za izuzetan doprinos u realizaciji obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić posjetio tvornicu kabela i Vjetropark Jelovača u Tomislavgradu</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, u okviru radne posjete Kantonu 10, u Tomislavgradu je posjetio Tvornicu kabela Athabasca Investment d.o.o., kao i Vjetropark Jelovača.</s><s>Rukovodstvo ove kompanije upoznalo je premijera sa samim procesom proizvodnje, planovima, te njihovom realizacijom koja podrazumijeva i izvoz proizvoda u zemlje Europske unije.</s><s>Nakon obilaska proizvodnih pogona ove fabrike, upriličena je i posjeta Vjetroparku Jelovača na području ove općine, koja ima 18 turbina ukupne snage 36 MW.</s><s>Federalni premijer je tokom današnje posjete ovom kantonu prethodno boravio u Livnu, gdje se sastao s dužnosnicima kantonalne vlade, te obišao dvije fabrike iz prehrambene industrije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Skup o klimatskim promjenama u BiH u kontekstu globalnih inicijativa i politika</s><s>U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), a u saradnji s predstavnicima Parlamenta Federacije BiH danas je, u zgradi Parlamenta FBiH u Sarajevu, održan skup pod nazivom „Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini u kontekstu globalnih inicijativa i politika“.</s><s>Učesnici su prije skupa u svojim izjavama za medije naglasili značaj ove teme i potrebnih aktivnosti u borbi protiv štetnih uticaja globalnih promjena klime.</s><s>Predsjedavajući Odbora za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i turizam Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Adnan Efendić podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, usljed klimatskih promjena, podložna izazovima poput već viđenih poplava, suša, ali i ekonomskih posljedica tih događaja.</s><s>Stoga ovaj parlamentarni odbor, kazao je Efendić, cijeni što su klimatske promjene tema današnjeg skupa budući da se tiču svih nas.</s><s>Rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Steliana Nedera je rekla da je ovo prilika za diskusiju o tome šta je dosad urađeno, a šta ubuduće treba poduzimati na predupređenju posljedica klimatskih promjena.</s><s>Bosna i Hercegovina je dosad imala koristi od određenih fondova poput Globalnog fonda za okoliš, a UNDP pruža pomoć i u izradi zakonskih propisa u ovoj oblasti, te su provedeni mnogi projekti.</s><s>Nedera je također rekla da je BiH prošle godine prva usvojila NDC s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promjena prema Pariškom sporazumu.</s><s>- Moja poruka glasi – klimatske promjene su tu i klimatske akcije ne mogu čekati.</s><s>Ukupne finansijske potrebe su velike, ali kvalitetne promjene su moguće i u okviru sadašnjih sredstava – naglasila je Nedera.</s><s>Podsjećajući da se danas u svijetu obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, te da se tim povodom govori 'o rodnoj ravnopravnosti danas radi održivog razvoja sutra', Nedera je poručila da žene itekako doprinose klimatskim akcijama, zbog čega ih treba podržati u menadžerstvu i liderstvu u ovoj oblasti.</s><s>Pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma Mehmed Cero je naglasio da je ovo ministarstvo ključna institucija iz Federacije BiH koja u saradnji s resornim ministarstvima na entitetskom i državnom nivou, te Brčko Distrikta BiH, kao i UNDP-jem, vodi ključne aktivnosti koje se tiču klimatskih primjena.</s><s>- I naravno, osiguravamo da se sve druge ključne institucije, kako u Federaciji tako i subordnirano, u kantonima, kvalitetno uključe i da dođemo do određenih operativnih akcionih planova koji su rađeni i rade se ambiciozno, ali ako imamo određenu ambicioznost i ovlasti, imamo mogućnost za povlačenje određanih sredstava – rekao je Cero.</s><s>Delegat u Domu narod Parlamenta FBiH Damir Džeba je kazao da je tema današnjeg skupa veoma široka i da se između ostalog dotiče pitanja svijesti, odnosa pojedinaca prema okolišu, kao i pitanja sistemskog uređenja u toj oblasti.</s><s>Također je podsjetio da je na snazi Zakon o zaštiti okoliša, ali da je potrebno i zakonodavstvo o zaštiti zraka, te da je ovo prilika za razgovor o strateškim dokumentima i mjerenju učinaka njhove primjene.</s><s>Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić naglasio je značaj usvajanja novog zakona o obnovljivim izvorima energije, kao i značaj dekarbonizacije energetskog sektora.</s><s>Kao jedan od prioriteta za rješavanje, naveo je i problem prostorne gradnje, odnosno neplanskih aktivnosti u toj oblasti.</s><s>Današnji skup bio je prilika da se zastupnici, delegati, članovi odgovarajućih parlamentranih odbora, predstavnici Vlade FBiH i drugi članovi iz relevantnih ministarstava upoznaju sa aktivnostima koje Federalno ministarstvo, u suradnji s UNDP-jem u BiH poduzima u kontekstu sve izraženije globalne klimatske krize.</s><s>U okviru projekta “Četvrti izvještaj BiH i treći dvogodišnji izvještaj u skladu sa Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama”, ali i drugih incijativa, izrađeni su značajni dokumenti, kao što su Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama BiH, Strategija prilagođavanja i niskoemisionog razvoja BiH, Utvrđeni doprinos BiH (NDC) i Plan prilagođavanja klimatskim promjenama BiH (NAP).</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ajdinović: Svako neosnovano povećanje cijena smatrat ćemo grubim kršenjem zakona</s><s>Odluka je to Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o formiranju cijena i marži u FBiH, naročito osnovnih životnih namirnica - brašna, ulja i šećera, kao i nafte.</s><s>No, zbog aktualne situacije u Ukrajini, 50 posto trgovaca ne poštuje Odlluku Vlade FBiH o formiranju cijena i marži, već povećava cijene.</s><s>Stoga je Federalna uprava za inspekcijske poslove, kako je danas rekao direktor Ajdinović, povećala inspekcijske kontrole kako bi zaštitila potrošačka prava građana i minimizirala posljedice krize na životni standard.</s><s>- Inspekcijskim postupanjem nastojimo održati stabilnosti tržišta i osigurati da je sva raspoloživa roba široke potrošnje, naročito osnovne životne namirnice, plasirana u maloprodaji - rekao je Ajdinović.</s><s>Od početka godine, naveo je, tržišni inspektori su izvršili 94 nadzora nad formiranjem cijena i marži i utvrdili 75 prekršajnih naloga, s finansijskim teretom više od 100.000 KM.</s><s>Od 1. marta je izvršeno 43 inspekcijska nadzora, a 21 subjekt prekršio je odluke i bit će podneseno 39 prekršajnih naloga, s finansijskim teretom od 30.750 KM.</s><s>Dakle, za tri dana je počinjeno 49 posto prekršaja.</s><s>Sramota je, istakao je Ajdinović, što trgovci, privrednici, povećavaju cijene namirnica u ovim situacijama, a mogu čak i smanjiti cijene nekih proizvoda.</s><s>Također je kazao da su u kontrolama formiranja cijena i marži na benzinskim pumpama, inspektori u 18 inspekcijskih nadzora kod devet subjekata utvrdili nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 18 prekršajnih naloga, s finansijskim teretom od 62.250 KM.</s><s>To znači da je 50 posto subjekata u prekršaju.</s><s>Zakonom o kontroli cijena propisane su i kazne u iznosu od 1.000 do 10.000 KM za pravna lica, od 250 do 2.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500 do 1.500 KM za fizičko lice.</s><s>- Ukoliko utvrdimo da je za jedan fening povećana cijena proizvoda u odnosu na onu koja treba biti kada se izvrše sve potrebne kalkulacije, smatrat ćemo to grubim kršenjem zakona i jedan brutalan odnos prema građanima.</s><s>Pozivamo sve privredne subjekte u maloprodaji i veleprodaju da u svom poslovanju primjene maksimalan stepen zakonitosti i odgovornosti prilikom formiranja cijena, te upozoravamo da će sve konstatirane zloupotrebe biti najoštrije sankcionisane – poručio je Ajdinović.</s><s>Ajdinović je posebno naglasio da u Federaciji BiH ima dovoljne količine hrane i da građani ne brinu o tome.</s><s>Kontrolisana su i skladišta hrane - uočeno je da su sva skladišta puna hrane, pšenice, brašna, i nema potrebe za bojazni, a i robne rezerve također imaju dovoljne količine, posebno pšenice i brašna.</s><s>Zamolio je građane da ne nabavljaju veliku količinu hrane, jer je ima dovoljno, da prate upute Vlade FBiH, te podsjetio da su u vrijeme pandemije COVID-19 građani nabavljali velike količine hrane, a kasnije je bacali.</s><s>Također, prilikom svake kupovine građani trebaju da traže fiskalni račun i da sve uočene nepravilnosti prijave na kontakte FUZIP-a: telefonom na broj koji je otvoren 24 sata: 033 22 66 44, na email: info@fuzip.gov.ba, ili poštom na adresu: Fehima ef.</s><s>Čurčića br.6.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra u Mostaru promocija Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa I: Fonetika</s><s>Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti obavještava da će sutra (četvrtak, 19. maja/svibnja 2022. godine), s početkom u 19:00 sati, u Mostaru (u prostorijama Centra za kulturu Mostar, ul.</s><s>Rade Bitange br. 13), biti promoviran fonetski tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa, autora Senahida Halilovića, Mehmeda Kardaša, Amele Ljevo-Ovčina i Emire Mešanović-Meša.</s><s>Izdavači ove reprezentativne i fundamentalne lingvističke publikacije su Slavistički komitet (Sarajevo), Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti.</s><s>U Bosanskohercegovačkom lingvističkom atlasu I: Fonetika obrađuje se građa prikupljena od 1975. do 1986. i od 2016. do 2017. godine o 230 mjesnih govora širom BiH, a u radu na terenu sudjelovalo je 37 ispitivača.</s><s>O Atlasu će, uz autore, govoriti i prof.dr. Dijana Hadžizukić i mr. Enisa Bajraktarević.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>U Blažuju započela rekonstrukcija naftnih terminala, kapacitet 42 miliona litara</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić i predsjednik Uprave privrednog društva “Operator-Terminali Federacije” Hermedin Zornić danas su u krugu Podružnice Blažuj, ozvaničili početak radova rekonstrukcije terminala tečnih naftnih tereta Blažuj, privrednog društva “Operator-Terminali Federacije”.</s><s>Tom prilikom su konstatovali da će Federacija BiH uskoro raspolagati sa novih 42 miliona litara naftnih rezervi.</s><s>Vrijednost ovih radova je 25 miliona KM.</s><s>- Danas smo došli u fazu kada krećemo sa rekonstrukcijom jednog od najvećih terminala u Federaciji.</s><s>Dakle, 42 miliona litara naftnih rezervi.</s><s>Kad to uporedimo sa 5,9 miliona litara terminala u Živinicama i sa 80 miliona litara naših terminala u Pločama, možemo reći da sa završetkom ovog projekta imamo trećinu ispunjenog zahtjeva što se tiče obaveza prema Evropskoj uniji i Evropskoj energetskoj zajednici – izjavio je Džindić.</s><s>Nadam se da će ovaj projekt biti završen u rokovima koji su predviđeni, te pušten u funkciju i da će služiti svrsi zbog koje je on i urađen.</s><s>Rok za radove je godinu i po do dvije.</s><s>Istakao je kako prvi put Kanton Sarajevo dobija terminal da funkcioniše i radi.</s><s>Osim toga će biti izgrađena i obavezna infrastruktura koja ide uz terminale.</s><s>Predsjednik Uprave privrednog društva “Operator-Terminali Federacije” Hermedin Zornić istakao je da će se krajem juna krenuti sa početkom izvođenja radova na terminalu u Bihaću, kapaciteta oko 20 miliona litara.</s><s>- Vlada Federacije BiH sa federalnim ministrom Džindićem uradila je nadljudske napore da se riješe imovinsko-pravni odnosi kako bi došli danas u priliku da otvaramo početak radova terminala – dodao je Zornić.</s><s>Kaže da Federacija nakon 25 godina dobija zalihe naftnih derivata.</s><s>Naime, nakon što su ranije započeli radovi na rekonstrukciji terminala u Bihaću, sada su pokrenuti radovi rekonstrukciji terminala u Sarajevu u Općini Ilidža, u naselju Blažuj.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Kanton Sarajevo potpisao ugovor o dodjeli sredstava iz Budžeta FBiH</s><s>U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu jutros je potpisan ugovor o dodjeli sredstava Kantonu Sarajevo iz Budžeta Federacije BiH za ovu godinu.</s><s>Riječ je o dodjeli finansijske pomoći Vlade FBiH kantonu za provođenje strukturalnih reformi i finansiranje/sufinansiranje infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Federaciju BiH u omjeru 50 posto naprema 50 posto.</s><s>Ugovor je potpisan u skladu sa Odlukom Federalne vlade o raspodjeli sredstava kantonima u iznosu od 200.000.000 KM, od kojim Sarajevskom kantonu pripada 36.178.423 KM.</s><s>Ugovor je uime Kantona Sarajevo potpisao premijer ovog kantona Edin Forto i, u ime Vlade Federacije BiH zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, a uz prisutstvo premijera Federacije BiH Fadila Novalića.</s><s>Naime, Odluka Federalne vlade o raspodjeli sredstava Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - kantoni donesena je 26. maja, a ugovori o dodjeli sredstava sa ostalim kantonima potpisani su 10. juna 2022. godine, a na potpisivanje se nije bio odazvao jedino Kanton Sarajevo.</s><s>Početkom ove sedmice Federalna vlada je uplatila sredstava kantonima iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu.</s><s>Prema riječima federalne ministrice finansija uskoro će biti upućen i nalog za uplatu sredstava Kantonu Sarajevo iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu jer su se za to stekli uslovi nakon današnjeg potpisivanja ugovora.</s><s>Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ministar finansija Kantona Sarajevo Davor Čičić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom obavještava da će sutra (utorak, 21. juna/lipnja 2022. godine) u 12:15 sati u hotelu Monti na Igmanu, biti održana konferencija za medije povodom skupova o izazovima i izradi strategije o oduzimanju nezakonito stečene imovine, u saradnji sa United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC).</s><s>Naime, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom u saradnji sa UNODC-om organizuje dva okrugla stola koji se održavaju danas i sutra u hotelu Monti na Igmanu.</s><s>Tema prvog okruglog stola je „Izazovi kod oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u Federaciji BiH”, a drugog „Izrada prijedloga Strategije za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u Federaciji BiH i Akcionog plana za njeno izvršenje”.</s><s>Na press konferenciji medijima će se obratiti direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić, glavni federalni tužitelj Federalnog tužilaštva FBiH Munib Halilović, te specijalista za usaglašavanje sudske prakse pri Vrhovnom kasacionom sudu Republike Srbije Milan Bajić.</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.