text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području SBK i HNK izvršeno 50 kontrola</s><s>Inspektori kantonalnih poreznih ureda Novi Travnik i Mostar na području Travnika, Novog Travnika, Viteza, Busovače, Kiseljaka, Fojnice, te Neuma i Mostara izvršili su 50 inspekcijskih kontrola, kojima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva, kao i ostale uslužne djelatnosti, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je devet rješenja o zabrani obavljanja poslovne djelatnosti, zapečaćeno osam objekata, te su izdata 34 prekršajna naloga u ukupnom u iznosu 66.150 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dedić: Unaprijediti lovstvo za 37.000 lovaca u FBiH</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić prisustvovao je druženju lovaca u Rakovici, u blizini Sarajeva, koje su organizirali Savez lovačkih organizacija u BiH i Lovačko društvo „Igman“ Ilidža.</s><s>Ministar Dedić i predsjednik Saveza Muhamed Hodžić, ovom prilikom, su poručili da prostor za unapređenje lovstva postoji, te da je resorno ministarstvo iniciralo određene aktivnosti na poboljšanju zakonske regulative.</s><s>- Lov je privredna grana od značaja za Federaciju BiH i danas smo se odazvali na poziv Saveza lovačkih organizacija kako bi razgovarali o prijedlozima za unapređenje lovstva - rekao je Dedić.</s><s>Naglasio je da je u pripremi novi zakon o lovstvu, te je namjera predloženim rješenjima ukloniti nedostatke uočene u primjeni sadašnjeg Zakona o lovstvu, te poboljšati stanje kada je u pitanju planiranje gospodarenja lovištima na zadovoljstvo više od 37.000 lovaca u Federaciji BiH.</s><s>Novim zakonskim rješenjima želi se uvesti više reda u lovstvu, počevši od gospodarenja lovištima, uzgoju, zaštiti, lovu i prometu divljači i njenih dijelova, te upotrebi lovačkog oružja.</s><s>Također, intencija je potaknuti lovni turizam, osnažiti lovačku etiku, te djelotvornije uključiti korisnike lovišta i lovce u razvoj i unapređenje lovstva kao važne privredne grane.</s><s>Predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH Muhamed Hodžić istaknuo je da su se ovom prilikom lovci prije svega družili jer su ljubitelji prirode i životinja.</s><s>- Nisu lovci samo radi lova, nego su prevashodno ljudi koji vode brigu o divljači, učestvuju na pošumljavanjima i slično.</s><s>Savez redovno provodi aktivnosti da okupe lovce iz čitave Federacije.</s><s>Cilj nam je druženje, kao i akcija čišćenja štetočina u lovištu.</s><s>Za nas su šetočine lisice, koje prouzrokuju puno problema pogotovo sada u ovom vremenu kada sva divljač već traži mjesto gdje će donijeti mlade.</s><s>Naš je cilj da spasimo tu divljač - rekao je Hodžić.</s><s>Pored navedenog, resorno ministarstvo je u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma imenovalo stručni savjet i interventni tim za velike zvijeri u FBiH čiji je zadatak da se bavi urgentnim situacijama s ciljem humane brige i dobrobiti velikih zvijeri, kao i bržeg izvršavanja obaveza u slučaju potrebe za hitnim intervencijama.</s><s>Skup je bio prilika da se ukaže i na poduzete aktivnosti na poboljšanju gospodarenja mrkim medvjedom na teritoriji Federacije.</s><s>U tom kontekstu, nadležno federalno ministarstvo izradilo je tekst odluke o osnivanju uzgojnih područja za mrkog medvjeda koji je upućen nadležnim kantonalnim ministarstvima na mišljenje, odnosno davanje prijedloga za ustanovljenje uzgojnih područja za mrkog medvjeda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Drljača sa predstavnicom OSCE-a za slobodu medija</s><s>Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača primio je danas, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, predstavnicu OSCE-a za slobodu medija Teresu Ribeiro, koja boravi u BiH od 11. do 13. aprila.</s><s>Ribeiro će se tokom ove posjete našoj zemlji sastati sa predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti državnog i entitetskog nivoa.</s><s>Tokom razgovora, Ribeiro je poseban naglasak stavila na pitanja sigurnosti novinara, poboljšanju zakonodavstva u oblasti medija i slobode izražavanja, kao i pristupa informacijama.</s><s>Također, teme razgovora bile su i finansijska održivost i nezavisnost javnog emitovanja, te inicijative za jačanje slobode medija i slobode govora.</s><s>Izražavajući zahvalnost na višegodišnjoj uspješnoj saradnji Vlade Federacije sa OSCE-om, zamjenik premijera Vesko Drljača istakao je da Vlada FBiH u potpunosti podržava slobodu medija i izražavanja u našoj zemlji.</s><s>“Sloboda medija je osnovni stub demokratije i to je oblast koju trebamo razvijati i jačati u skladu sa evropskim standardima i propisima.</s><s>Na polju medijskih sloboda uvijek ima prostora za unapređenje i poboljšanje.</s><s>Naše opredjeljenje je dati punu podršku slobodi rada medija, slobodi izražavanja i većoj dostupnosti informacijama”, kazao je Drljača.</s><s>Dodao je da Vlada Federacije BiH radi na većoj transparentnosti i otvorenosti prema medijima i javnosti uopće.</s><s>Smatra da kritika medija ovu instituciju može činiti samo boljom i poboljšati kvalitet njenog rada.</s><s>Također je ukazao i na važnost harmonizacije zakonodavsta u BiH.</s><s>Predstavnica za slobodu medija OSCE-a Teresa Ribeiro naglasila je važnost dijaloga o slobodi medija i izražavanja u BiH.</s><s>“OSCE je vaša organizacija.</s><s>Vi ste država članica, pa je i iz tog razloga posebno važno da se kontinuirano vodi ovaj dijalog, koji može dovesti do poboljšanja u sferi slobode medija i slobode izražavanja”, kazala je Ribeiro.</s><s>Ukazala je i na važnost nastavka aktivnosti na poboljšanju i afirmaciji slobode medija i govora, te dodala da će OSCE i dalje biti na raspolaganju za podršku u jačanju ove oblasti u BiH.</s><s>Sastanku u Vladi Federacije BiH prisustvovala je i šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorica Kathleen Kavalec.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>O usklađivanju plaća policijskih službenika FBiH</s><s>Vlada FBiH je, na prijedlog premijera Federacije BiH,usvojila informaciju o usklađivanju plaća policijskih službenika FBiH.</s><s>Zadužila je federalnog premijera da sa sindikatom Federalne uprave policije zaključi sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika, u skladu s članom 8. Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije BiH, u iznosu od 346,5 KM, uz primjenu ove osnovice od 1.3.2022. godine</s><s>Danas je zaključeno i da će plaća za mart 2022. godine biti obračunata i isplaćena po osnovici koja trenutno važi (330 KM), a razlika između tako isplaćene i one obračunate po osnovici od 346,5 KM će biti isplaćena skupa s plaćom za april 2022. godine.</s><s>Kako je obrazloženo, ovogodišnji Budžet Federacije BiH, kojeg je usvojio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 28.3.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 31.3.2022. godine, predviđa uvećana sredstava za plaće policijskih službenika u Federalnoj upravi policije u odnosu na prethodni budžet.</s><s>Time je stvorena pretpostavka za povećanje plaća za pet posto.</s><s>Isti procenat povećanja je predviđen i za zatvorske policajce i službenike sudske policije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Đapo na otvaranju Neumskog ljeta 2022.</s><s>Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo prisustvovala je sinoć u Neumu otvaranju kulturno-zabavne manifestacije Neumsko ljeto 2022, koja će u sljedeća dva i pol mjeseca ponuditi brojne sportske, kulturne i zabavne programe gostima jedinog bh. grada na moru.</s><s>Ministrica Đapo je u svom obraćanju istakla da je Vlada FBiH identificirala turizam kao jednu od ključnih grana privrede, pa je tako u protekloj pandemijskoj godini sa 30 miliona KM pomogla turistički sektor, a s dodatnih 20 miliona KM sektor prometa koji se naslanja na turizam.</s><s>- Ove godine suočeni smo s inflatornim kretanjima i porastom cijena, te smo upravo zato odlučili u Vladi FBiH pomoći turistički sektor tako što ćemo građanima Federacije BiH podijeliti turističke vaučere u iznosu od 200 maraka, s nadom da će većina naših građana doći baš u Neum da se odmore - kazala je Đapo.</s><s>Govoreći o neumskom turizmu, ministrica je dodala kako je posebno raduje što rezultati istraživanja provedenih među gostima jedinog bh. grada na moru, pokazuju da su turisti prezadovoljni uslugom i smještajem koji dobiju u Neumu.</s><s>Na otvaranju Neumskog ljeta predstavljen je njegov program, posebno večer folklora, likovna kolonija i smotra klapa.</s><s>Također, ove godine, pored sportskih sadržaja, u sklopu manifestacije bit će održan Festival animiranog filma NAFF, kao i drugo izdanje Podvodnog filmskog festivala.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FZZZ: Mjera „Tražim poslodavca 2022“ od 6. do 10. juna</s><s>Iz Federalnog zavoda za zapošljevanje obavještavaju fizičke osobe registrirane na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH da će Javni poziv za učešće u mjeri „Tražim poslodavca 2022“ biti otvoren od 6. do 10.6.2022. godine u periodu od 8 do 16 sati.</s><s>Online obrazac za apliciranje TP1 bit će dostupan na web portalu Zavoda u meniju „Projekti“.</s><s>Mjera podrazumijeva sufinansiranje zapošljavanja osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana objave javnog poziva za ovu mjeru, bez obzira na radno iskustvo, dob i stručnu spremu, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest ili 12 mjeseci.</s><s>Finansijska sredstva za realizaciju ove mjere iznose deset miliona KM, a trebalo bi da bude obuhvaćeno oko 1.600 osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH.</s><s>Javni poziv će se otvarati parcijalno po kantonima, i to:</s><s>- 6.6.2022. godine - Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton,</s><s>- 8.6.2022. godine - Zeničko-dobojski, Bosanskopodrinjski i Posavski kanton,</s><s>- 9.6.2022. godine - Tuzlanski kanton,</s><s>- 10.6.2022. godine - Kanton Sarajevo.</s><s>Iz Zavoda napominju da će fizičke osobe koje su prijavljene na evidenciju nezaposlenih u određenom kantonu moći aplicirati isključivo onaj dan koji je u rasporedu naznačen za taj kanton.</s><s>Apliciranje poslodavaca putem online obrasca TP2, koji će također biti dostupan na web portalu Zavoda u meniju Projekti, bit će omogućeno od 13.6.2022. godine.</s><s>Također, iz Zavoda ističu da su se poslodavci i fizičke osobe, kao preduslov za učešće, u obavezi registrirati na web portalu Zavoda najmanje osam dana prije objave javnog poziva, ukoliko to do sada nisu učinili.</s><s>Krajnji rok za registraciju je 29.5.2022. godine.</s><s>Više detalja o ovoj mjeri, načinu apliciranja i realizaciji dostupno je na web stranici Zavoda (www.fzzz.ba), saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na područje ZDK zatečeno 12 radnika na crno</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 12 neprijavljenih radnika, sedam obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, tri obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, te tri objekta koji su radili bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su dva objekta i izdata 22 prekršajna naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 38.500 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Epidemiološka situacija: Nove mjere bez VTP pravila</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Delegacija Vlade FBiH posjetila mostarski Aluminij</s><s>Delegacija Vlade Federacije BiH danas je, nakon održane sjednice u Mostaru, posjetila mostarski Aluminij.</s><s>Posjeta je upriličena na poziv rukovodstva kompanije Aluminij Industries d.o.o, a u delegaciji su bili premijer Federacije BiH Fadil Novalić, zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.</s><s>Tom prilikom, menadžment kompanije Aluminij Industries predvođen direktorom Amirom Gross Kabirijem, te zamjenicom direktora Suzi Mikulić, upoznao je delegaciju Vlade FBiH sa do sada poduzetim aktivnostima i ostvarenim rezultatima rada.</s><s>Na sastanku je prezentiran i plan razvoja kompanije, te koraci i faze koji se namjeravaju poduzeti u narednom periodu.</s><s>Inače, Podružnica M.T. Abraham grupe, Aluminij Industries d.o.o. i Aluminij d.d.</s><s>Mostar prije dvije godine potpisali su ugovor o zakupu pogona mostarske kompanije, a ova grupa i njeni partneri obavezali se da će započeti primjenjivati strateški plan kako bi se osigurao početak rada Aluminij d.d.</s><s>Ugovorom je utvrđena obaveza ponovnog pokretanja proizvodnje i upošljavanja bivših radnika, koje se treba odvijati u etapama.</s><s>Vlada Federacije BiH najveći je pojedinačni vlasnik Aluminija s 44 posto dionica koliko imaju i mali dioničari, dok je Vlada Republike Hrvatske vlasnik preostalih 12 posto dionica.</s><s>Delegacija je nakon današnjeg sastanka obišla i pogone ljevaonice i anoda.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Preminuo bivši federalni ministar Željko Mišanović</s><s>U Sarajevu je danas preminuo bivši federalni ministar zdravstva Željko Mišanović.</s><s>Doktor Mišanović je u periodu od marta 2001. do februara 2003. godine bio ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH.</s><s>Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1966. godine, 1974. je specijalizorao fizijatriju, a zvanje primarijusa stekao je 1980. godine.</s><s>Tokom svoje profesionalne karijere radio je u zdravstvenim ustanovama u Sarajevu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području SBK zatečeno 18 radnika na crno</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da je Kantonalni porezni ured Novi Travnik izvršio 42 inspekcijske kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika na području Travnika, Novog Travnika, Viteza, Kiseljaka, Fojnice, Busovače, Jajca, Bugojna i Gornjeg Vakufa.</s><s>Kontrolama, koje su izvršene u protekla dva dana, bili su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost proizvodnje obuće, trgovine, ugostiteljstva i priređivanja igara na sreću.</s><s>Predmet kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 18 neprijavljenih radnika, osam obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja, jednog obveznika koji nije imao instaliran fiskalni uređaj, te dva obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su tri objekta, doneseno je 15 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, te izdat 41 prekršajni nalog sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 88.850 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna agencija organizovala obuku za tužitelje</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom saopćila je da je, u saradnji sa OSCE-om, organizovala obuku za tužitelje pod nazivom „Primjena instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, povezana lica i koordinacija nadležnih tijela u postupku oduzimanja“.</s><s>Obuci su prisustvovali glavni kantonalni tužitelji i zamjenici glavnih kantonalnih tužitelja, a podršku organizaciji obuke pružio je Centar za edukaciju sudija i tužioca FBiH.</s><s>- Poseban značaj instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ogleda u činjenici da se proširenim oduzimanjem omogućava oduzimanje ne samo imovinske koristi povodom koje se vodi krivični postupak, nego i svake imovinske koristi za koju se opravdano vjeruje da potiče iz istog ili drugih krivičnih djela koja su prethodila ili povezana s krivičnim djelom zbog koje se vodi postupak.</s><s>Adekvatna primjena navedenog instituta je kroz ovu obuku dala učesnicima odgovore na eventualne nedoumice koje su učesnici imali, te im pomogla da prošire znanja iz ove oblasti – istakli su iz Federalne agencije.</s><s>Direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić govorio je o proširenom oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, te pravnom okviru, komparativnoj perspektivi i primjerima iz tužiteljske prakse, dok su ostali predavači govorili o povezanim osobama (grupama društava), osobama s posebnim dužnostima u društvu i s njima povezanim osobama, pranju novca, teoretskom aspektu proširenog oduzimanja i bitnim razlozima uređenja oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, te oblike u kojima je stečena, kao i kriminalno političke motive normiranja u pravcu „pojednostavljenja“ procedure s obzirom na brojne poteškoće.</s><s>Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i predsjedavajući Stalne komisije za efikasnost i kvalitet tužilaštava Sanin Bogunić je istakao važnost aktivnosti koje provodi Agencija, a koje se odnose na obuku državnih i policijskih službenika i nosilaca pravosudnih funkcija s ciljem unapređenja efikasnosti, kvalitete, nezavisnosti i transparentnosti pravosuđa, što značajno doprinosi suzbijanju kriminaliteta u BiH, posebno jačanje povjerenja javnosti u pravosudne institucije, te vraćanje vjere u vladavinu prava.</s><s>Na obuci prisutni su mogli čuti o najboljim primjerima iz prakse pojedinih tužiteljstava i sudova, kao i iskustva Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u finansijskim istragama i proširenom oduzimanju imovinske koristi.</s><s>Obuka, koja je održana od 4. do 6. aprila 2022. godine u Tarčinu, organizovana je u okviru projekta „Jačanje borbe protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u jugoistočnoj Evropi kroz unapređenu regionalnu saradnju u oblasti privremenog i trajnog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom i ponovnoj društvenoj upotrebi oduzete imovine“ koji se provodi pod pokroviteljstvom OSCE-a, saopćeno je iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FZS: Značajan rast željezničkog putničkog prijevoza</s><s>Federalni zavod za statistiku saopćio je da je u unutarnjem željezničkom putničkom prijevozu u periodu prvog do trećeg mjeseca 2022. godine prevezeno ukupno 70.161 putnika i ostvareno 4.000.000 putničkih kilometara.</s><s>To je, u odnosu na isti period prošle godine, više za 197,5 posto prevezenih putnika, a ostvareni putnički kilometri veći su za 96,1 posto.</s><s>U istom periodu je u željezničkom teretnom prijevozu prevezeno 1.773.134 tona robe, a ostvareno je 171.798.677 tonskih kilometara, što je u odnosu na prva tri mjeseca 2021. godine manje za četiri posto tona prevezene robe, kao i 9,5 posto manje tonskih kilometara.</s><s>Od toga, u unutrašnjem teretnom prijevozu prevezeno je manje za 3,2 posto tona robe, a ostvareni tonski kilometri veći su za pet posto u odnosu na isti period 2021. godine.</s><s>U međunarodnom teretnom prijevozu prevezeno je manje za 6,3 posto tona robe, a ostvareni tonski kilometri manji su za 15,5 posto u odnosu na isti period 2021. godine, saopćio je FZS.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Studijska posjeta institucijama Kraljevine Švedske</s><s>U okviru projekta „Izgradnja kapaciteta za unapređenje zemljišne administracije i procedura u Bosni i Hercegovini“ (CILAP), čiji je cilj izgradnja kapaciteta i prenos znanja, a radi povećanja efikasnosti i pouzdanosti procesa zemljišne administracije u BiH, organizirana je studijska posjeta institucijama Švedske zemljišne administracije i Porezne uprave, saopćeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s><s>U delegaciji institucija u Bosni i Hercegovini koja je posjetila švedsku upravnu administraciju, u periodu od 31.05. do 3.6.2022. godine, bili su federalna ministrica finansija Jelka Milićević, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović, zamjenik direktora Porezne uprave Federacije BiH Slobodan Vukoja i pomoćnik direktora Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Denis Tabučić.</s><s>- Cilj studijske posjete, bio je detaljno upoznavanje sa sistemom zemljišne administracije u Švedskoj, s posebnim osvrtom na saradnju Švedske geodetske uprave i porezne uprave u kreiranju sistema procjene vrijednosti nekretnina.</s><s>Kraljevina Švedska predstavlja odličan primjer međusobne saradnje svih institucija i sudionika u procesima zemljišne administracije.</s><s>Saradnja Švedske geodetske uprave i porezne uprave je dobar primjer u kreiranju procedura procjene vrijednosti koje su temelj za razvijeno tržište nekretnina, istaknuto je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s><s>Ovom prilikom detaljno je prezentirana organizacija Švedske geodetske uprave (Lantmäterieta), te utjecaj dobro organiziranih institucija na efikasnost usluga i dobru saradnju sa svim ostalim institucijama, potom uloga Švedske geodetske uprave u stvaranju sistema procjene nekretnina i funkcioniranje Švedske porezne uprave.</s><s>Također, predstavljene su metode utvrđivanja poreza na imovinu i poreza na nekretnine, pojedinačne odgovornosti švedske porezne i geodetske uprave u procesu procjene vrijednosti poreza, te njihova saradnja u provođenju efikasnog sistema procjene nekretnina, kao i uloga efikasne zemljišne administracije u razvoju društva u Švedskoj.</s><s>U delegaciji institucija BiH tokom ove studijske posjete bili su i predstavnici Republičke uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove Republike Srpske, a posjeti se pridružila i direktorica projekta CILAP Anđa Zimić.</s><s>Delegaciju je pozdravila i podržala ambasadorica BiH u Kraljevini Švedskoj Elvira Dilberović, koja je tom prilikom naglasila važnost implementacije CILAP projekta, saopćeno je iz federalne uprave.</s> |
<s>Engleski jezik i Engleski poslovni jezik – Obavještenje</s><s>Ispiti iz predmeta Engleski jezik i Engleski poslovni jezik koji su zakazani za 30.06.2022. godine održaće se u 12:00 časova (umjesto u 10:00 časova).</s> |
<s>Održana javna rasprava o nacrtu budžeta Opštine Drvar</s><s>Post published:9.03.2021.</s><s>U ponedjeljak, 08.03.2021. godine, s početkom u 12 časova održana je javna rasprava o Nacrtu budžeta za 2021. godinu sa predstavnicima mjesnih zajednica.</s><s>Pored opštinskog načelnika raspravi su prisustvovali Miloš Kralj, predsjedavajući Opštinskog vijeća i Snježana Bodroža ispred Službe za privredu, finansije i inspekcijske poslove.</s><s>Javnu raspravu je otvorila načelnica Opštine Drvar Dušica Runić, koja je u uvodnoj riječi pozdravila prisutne te im se zahvalila na dolasku.</s><s>Nakon uvodnog izlaganja opštinskog načelnika data je prilika prisutnima da iznesu svoje prijedloge, sugestije i razmišljanja o Nacrtu budžeta za 2021. godinu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada je zadužila Federalni štab civilne zaštite i Federalnu upravu civilne zaštite da kontinuirano prate i analiziraju stanje u vezi sa zemljotresima širom FBiH, posebno na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, te je izvještavaju i, po potrebi u okviru svoje nadležnosti, angažuju federalne specijalizirane jedinice civilne zaštite i federalne službe zaštite i spašavanja radi provođenja mjera zaštite i spašavanja.</s><s>Federalna vlada preporučuje općinama i gradovima na području FBiH, a posebno na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, da formiraju veći broj komisija s ciljem procjene šteta u što kraćem roku.</s><s>Federalni zavod za geologiju zadužen je da hitno aktivira svoje stručne timove s ciljem procjene trenutnog stanja i davanja prijedloga mjera za ublažavanje negativnih posljedica izazvanih prirodnom nesrećom.</s><s>U informaciji Federalne uprave civilne zaštite je navedeno da su gradske i općinske službe, te kantonalne uprave civilne zaštite nakon 24.4.2022. godine evidentirale štete koje su prijavila privatne i pravne osobe.</s><s>U Stocu je 235 osoba prijavilo materijalnu štetu na stambenim objektima.</s><s>Velika materijalna šteta je i na zgradama i porodičnim objektima u Čapljini, gdje su dosad sanirani dimnjaci i popravljeni krovovi na 16 stambenih zgrada i 81 porodičnoj kući, te dva školska i jednom vjerskom objektu.</s><s>Prema informacijama nadležnih službi na području grada Mostara, nije bilo značajnijih prijava od strane građana ili pravnih osoba o nastalim štetama ili posljedicama zemljotresa.</s><s>U Neumu su prijavljena tri oštećenja na privatnim stambenim objektima.</s><s>Kao što je poznato, 22.4.2022. godine u 23:07 sati je snažan zemljotres pogodio područje Hercegovine.</s><s>Prvi podaci Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) pokazali su da je magnituda bila 5,7 po Richteru, a epicentar 19 kilometara od grada Stoca i oko 40 kilometara od Mostara, odnosno u općini Berkovići.</s><s>Podrhtavanje tla se osjetilo u cijeloj BiH, kao i u susjednim zemljama u regionu.</s><s>Tom prilikom jedna osoba je smrtno stradala, a nekoliko je lakše povrijeđeno.</s><s>Zemljotres je prouzrokovao materijalnu štetu na starijim i ruševnim objektima, kako u Stocu, tako i u Čapljini i Mostaru, te u općinama Ljubinje i Berkovići (RS), a izazvani su i brojni odroni na putnim pravcima Stolac - Mostar, Stolac - Neum, Stolac - Ljubinje i Stolac - Berkovići.</s><s>Informacija FUCZ-a koju je Federalna vlada razmatrala uslijedila je nakon sastanka premijera FBiH Fadila Novalića s predsjedavajućim i potpredsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsadom Zaimovićom i Mladenom Boškovićem, a s ciljem pravovremenog odgovora na stanje izazvano prirodnim nepogodama u Federaciji BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: Brčko distrikt BiH je svjetionik svima u BiH</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić boravio je danas u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, gdje je prisustvovao svečanoj akademiji upriličenoj povodom 22. godišnjice Brčko distrikta BiH.</s><s>Tom prilikom je istakao da je Brčko distrikt primjer multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti.</s><s>„Brčko distrikt BiH može biti svjetionik svim ostalim u BiH.</s><s>U Brčkom je mnogo više stvari koje povezuju građane od onih koje ih dijele.</s><s>S druge strane Brčko je multimodalna, transportna tačka i kao takva je najveća u BiH, jer ima četiri varijante transporta koje svima trebaju – riječni, gasni, cestovni i željeznički.</s><s>Federacija je već potpisala ugovor oko projektovanja autoceste, vrijedan 7,5 miliona KM, projektuje gasnu interkonekciju prema Županji i u ovogodišnjem prijedlogu budžeta, koji treba da bude usvojen sljedeće sedmice, planirana su sredstva za početak aktivnosti oko elektrifikacije pruge od Doboja preko Tuzle do Brčkog.</s><s>Dakle, unatoč svim teškoćama koje je Brčko distrikt prevazilazio u zadnjih deset godina, mislimo da najbolje vrijeme za Brčko distrikt tek dolazi.</s><s>U tom smislu Vlada Federacije BiH sigurno će biti dio rješenja, poručio je Novalić.</s><s>Na obilježavanju Dana Brčko distrikta BiH, u delegaciji Vlade Federacije BiH uz premijera Novalića, bili su i pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo i koordinator Vlade Federacije BiH za Brčko distrikt BiH Alija Osmanbašić</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Utvrđen Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra manifestacija “Sarajevo ljubavi moja”</s><s>Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava da će, povodom 6. aprila - Dana grada Sarajeva, u saradnji s JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, sutra (srijeda, 6. aprila 2022. godine) s početkom u 10:00 sati u JU Zavod Pazarić biti organizirana tradicionalna manifestacija pod nazivom “Sarajevo ljubavi moja”.</s><s>Iz ovog ministarstva ističu da za 340 štićenika koji JU Zavod Pazarić nazivaju svojim domom, ova manifestacija ima poseban značaj jer se putem druženja i interaktivnog programa razvija senzibilitet prema djeci i otklanjaju predrasude.</s><s>Također, stvara se mogućnost da osobe s poteškoćama u razvoju pokažu kako su i oni vrijedni i talentovani sportisti i umjetnici, kao i da zaslužuju šansu da budu ravnopravni članovi društvene zajednice.</s><s>Uzimajući u obzir da se zbog pandemije korona virusa ova manifestacija nije mogla održati prethodne dvije godine, stoga je priređen sadržajan ovogodišnji program koji, pored ostalog, uključuje muzičke sadržaje i radionice.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FGU: Generalna skupština EuroGeographics-a u Sarajevu</s><s>Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove obavijestila je da će redovna godišnja Generalna skupština EuroGeographicsa biti održana u maju u Sarajevu.</s><s>Ovo je prilika za okupljanje rukovodilaca i direktora svih evropskih geodetskih uprava, kao i važnih stručnjaka iz oblasti upravljanja prostornim informacijama.</s><s>Ovogodišnji domaćin skupštine je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s><s>Organizacija i domaćinstvo Generalne skupštine EuroGeographics-a je dodijeljeno Bosni i Hercegovini na prijedlog Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove koja je dugogodišnja punopravna članica EuroGeographics-a, a tokom uvodne sesije otvaranja Generalne skupštine predviđeno je obraćanje domaćih zvaničnika, međunarodnih stručnjaka, te rukovodstva udruženja.</s><s>Iz ove federalne uprave ističu da EuroGeographics pruža mrežu koja omogućava konstruktivan, kolaborativni dijalog između svojih, te članova i zainteresiranih međunarodnih sudionika, kako bi se prebrodile tehničke i institucionalne prepreke koje sprečavaju široku upotrebu javnih, autoritativnih geoprostornih podataka.</s><s>Snaga EuroGeographics-a je u velikom članstvu, a udruženje predstavlja oko 90 posto zvaničnih tijela odgovornih za geodetske, topografske, katastarske poslove i registraciju zemljišta u široj geografskoj Evropi.</s><s>Trenutno okuplja 66 katastarskih i kartografskih agencija iz 44 države.</s><s>Stoga, je uloga EuroGeographics-a i da pomogne u ostvarivanju programa politike EU kako svojim članicama, tako i evropskim sudionicima.</s><s>EuroGeographics je jedinstveno udruženje (mreža) ravnopravnih organizacija javnog sektora (Evropske geodetske uprave nadležne za katastar i mapiranje) aktivnih u upravljanju geoprostornim informacijama iz cijele Evrope.</s><s>Omogućava razmjenu iskustava, najbolje prakse i naučene lekcije u predmetnim poljima djelovanja.</s><s>Udruženje osigurava mrežu saradnje u kojoj se individualni stavovi pojačavaju kao kolektivni glas u međunarodnom okruženju kako bi se poboljšalo razumijevanje važnosti i potencijala podataka svih članova i uloge članova.</s><s>Generalna skupština Eurogeographicsa bit će održana u Sarajevu od 15. do 17. maja 2022. godine, saopćeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s> |
<s>Najbolja poslovna ideja „Proizvodnja hardvera i softvera“</s><s>Najbolja poslovna ideja u okviru programa Akcelerator, koji je Razvojna agencija Republike Srpske realizovala u Istočnom Sarajevu je „Proizvodnja hardvera i softvera“ Luke Ždrala, apsolventa Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu.</s><s>Njemu je na juče održanoj završnoj svečanosti dodijeljena prva nagrada u iznosu od 5000 KM.</s><s>„Tri godine se bavim softverskim inženjerstvom.</s><s>Jako sam zahvalan svim predavačima na znanju koje sam dobio.</s><s>Nagradu ću iskoristiti za nabavku opreme“, rekao je Ždrale.</s><s>Drugo mjesto i nagradu od 3500 KM osvojio je Dobro Elek za poslovnu ideju „Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda“, treću nagradu u iznosu od 2500 KM dobio je Nenad Drašković za poslovnu ideju „Projektni studio“, dok je Nikolina Adžić sa idejom „Proizvodnja lješnik namaza“ osvojila četvrtu nagradu u iznosu od 2000 KM.</s><s>Plaćene knjigovodstvene usluge za godinu dana dobila je Ivana Danilović za poslovnu ideju „Estetsko-stomatološki centar“.</s><s>Nagrade za najbolje poslovne ideje uručio je direktor Razvojne agencije Republike Srpske Marinko Đukić istakavši da je ovo treći Akcelerator program koji je realizovan u Istočnom Sarajevu u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Pale, Gradom Istočno Sarajevo, opštinama u sastavu Grada Istočno Sarajevo, Gradskom razvojnom agencijom Istočno Sarajevo i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske.</s><s>„Program je uspješno završilo 10 pojedinaca i timova koji su u prethodna dva mjeseca prošli intenzivnu obuku za sticanje preduzetničkih znanja i vještina kao i rad sa mentorima kako bi svoje poslovne ideje testirali i doveli do realizacije.</s><s>Kroz ova tri programa koja smo do sada realizovali u Istočnom Sarajevu prošlo je ukupno 36 kandidata od kojih je većina pokrenula i uspješno razvija svoje poslove“, rekao je Đukić.</s><s>„Grad će i dalje podržati ovaj program a ideja je da se obezbijede veća sredstva za podršku, odnosno veći nagradni fond, da nagradimo bar sedam – osam ideja značajno većim sredstvima koja će ih podstaći da pokrenu biznis“, istakao je Ognjen Sladoje, šef kabineta gradonačelnika Istočnog Sarajeva.</s><s>Program Akcelerator namijenjen je početnicima u poslu, naročito onima koji imaju inovativne ideje koje žele pretvoriti u poslovnu aktivnost.</s><s>Svima koji su prošli program Razvojna agencija Republike Srpske obezbjeđuje podršku i kroz druge aktivnosti kako bi lakše pronašli dodatne izvore finansiranja, povezali se sa potencijalnim partnerima u zemlji i inostranstvu i unaprijedili svoje poslovanje.</s><s>Od 2018. godine realizovano je ukupno osam programa koje je završilo 111 polaznika, a dodijeljeno je 55 finansijskih i nefinansijskih nagrada vrijednosti preko 100.000 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić s povratnicima u Kamenici kod Zvornika</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i predsjednik Skupštine Grada Zvornika Mensur Selimović posjetili su povratničko naselje Kamenica.</s><s>Tom prilikom su odali počast i proučili Fatihu na spomen - obilježju gdje su uklesana imena 407 žrtava koji su stradali u proteklom ratu na području Kamenice.</s><s>Ministar Ramić je razgovarao sa povratnicima o stanju povratničke zajednice, o projektima koji će biti realizirani u povratničkim naseljima, a koji su od značaja za povratnike.</s><s>Izgradnja infrastrukture, povezivanje povratničkih naselja putevima, zapošljavanje, saradnja sa lokalnom zajednicom i poboljšanje kvaliteta života u povratničkim mjestima, istaknuti su kao prioriteti u budućem djelovanju Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, saopćeno je iz federalnog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Danas u Sarajevu sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća</s><s>Iz Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH najavljeno je da će danas (utorak, 21. juna/lipnja 2022. godine), s početkom u 13:00 sati, u zgradi Vlade FBiH u Sarajevu (ul.</s><s>Hamdije Čemerlića br. 2) biti održan nastavak desete i 11. redovna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH.</s><s>Za tematsku sjednicu predložen je sljedeći dnevni red:</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Do sad nije uočeno izlijevanje nafte u Drežnici</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da je glavni federalni vodni inspektor odmah po saznanju da se 28.4.2022. godine u mjestu Drežnica kod Mostara dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je došlo do slijetanja cisterne s naftom u akumulaciju u blizini HE Salakovac, poduzeo zakonom propisane mjere s ciljem vršenja inspekcijskog nadzora, preveniranja i eventualnog saniranja štetnih posljedica po okoliš.</s><s>Iz ove uprave ističu da su na mjesto događaja odmah upućeni federalni vodni inspektor i uposlenici firme za sanaciju šteta na vodama s pratećom opremom, čiji je angažman dogovoren sa Agencijom za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru, radi poduzimanja mjera eventualne sanacije onečišćenja.</s><s>Federalni vodni inspektor se još uvijek nalazi na licu mjesta, gdje će ostati do izvlačenja cisterne iz akumulacije, a kojem će prethoditi izvlačenje nafte iz cisterne.</s><s>Poduzimaju se sve zakonom propisane preventivne mjere, kako bi se na što sigurniji način izvršio pretovar nafte bez curenja u akumulaciju.</s><s>Također, iz FUZIP-a ističu da do trenutka objavljivanja saopćenja nije utvrđeno izlijevanje nafte iz cisterne, saopćeno je iz ove federalne uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: U 74 kontrole izrečene kazne u iznosu 86.000 KM</s><s>Iz Porezne uprave FBiH je saopćeno da su inspektori kantonalnih poreznih ureda Sarajevo i Mostar izvršili 74 inspekcijske kontrole na području Mostara, Stoca, Čitluka, Konjica i Prozora, te sarajevskih općina Centar, Novi Grad, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža i Hadžići.</s><s>Tom prilikom otkriveno je 10 neprijavljenih radnika, 18 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, jedan koji nije imao instaliran fiskalni uređaj, te dva objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je šest objekata i izdato 30 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 86.000 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić: Za USK osigurano više od 70 miliona KM</s><s>Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu usvojila više važnih odluka koji se odnose na projekate na području Unsko-sanskog kantona.</s><s>U Planu poslovanja JP Ceste FBiH d.o.o.</s><s>Sarajevo su, pored planiranih za redovno održavanje magistralnih cesta, planirana su i sredstva za realizaciju projekata od kojih s područja ovog kantona posebno vrijedi izdvojiti završetak radova na Bužimskoj zaobilaznici u vrijednosti od 1,65 miliona KM, sanaciju mosta preko rijeke Sane u vrijednosti 1,75 miliona KM u Sanskom Mostu, te sanaciju kolovozne konstrukcije na cesti M5 na području Grada Bihaća podržanu s 1,27 miliona KM.</s><s>U usvojenom Planu ovog preduzeća ukupno su planirana i sredstva od 7.000.000 KM za sve projekte eksproprijacije zemljišta od koji se dio odnosi i na projekte sa područja Unsko-sanskog kantona.</s><s>Vlada Federacije BiH usvojila je i tekst javnog poziva za finansiranje/sufinansiranje projekata lokalnih zajednica na području FBiH u iznosu od 39 miliona KM, a rok za podnošenje zahtjeva je do kraja ovog mjeseca.</s><s>Pored ove vrste podrške, Vlada Federacije BiH je ranije donijela i odluku o podršci budžetima gradova/općina, po 125.000 KM svakoj lokalnoj zajednici, a kao pomoć budžetu kantona u provedbi strukturnih reformi i finansiranju/sufinanciranju infrastrukturnih projekata koji su značajni za Federaciju BiH u omjeru 50 posto prema 50 posto odobreno je 23.903.093 KM.</s><s>Od drugih značajnih projekata treba istaći osiguranih 20 miliona KM za Aerodrom Bihać.</s><s>- Ulaganja Vlade Federacije BiH u ovoj godini u infrastrukturne projekte i pomoć budžetima kantona, gradova i općina samo su nastavak podrške koju su imali u ovom mandatu.</s><s>Za razliku od ranijih godina, kanton je ove godine dužan u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora dostaviti plan ulaganja dodijeljenih sredstava za kapitalna ulaganja.</s><s>Isto tako, kako bi građani bili upoznati o projektima koje finansira i sufinansira Vlada Federacije BiH, svi kantoni i gradovi/općine u obavezi su vidljivo obilježiti odobrene projekte u skladu sa prethodno usvojenom Vladinom Uredbom - kazao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić s premijerkom Obuća o projektima za BPK</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić sastao se s premijerkom Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Aidom Obuća s kojom je razgovarao o realizaciji važnih projekata za ovaj kanton.</s><s>Podrška slabije razvijenim općinama u BPK, završetak započetih infrastrukturnih projekata i izgradnja stanova za neprofitno stanovanje istaknuti su kao prioriteti.</s><s>- Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, samo u okviru Projekta CEB II, planirana je realizacija ukupno devet podprojekata u općinama u FBiH (Pale, Foča i Goražde).</s><s>Planirana je sanacija i izgradnja ukupno 218 stambenih jedinica za 564 korisnika, čija je ukupna vrijednosti više od 17,4 miliona KM.</s><s>U okviru Regionalnog stambenog programa određeni broj korisnika je već useljen, dok će useljenje ostalih korisnika biti po završetku izgradnje objekata.</s><s>Razgovarali smo i o drugim vidovima podrške koja je neopdhodna za BPK.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica će nastaviti s podrškom povratničkim zajednicama u ovom kantonu - kazao je ministar Ramić.</s><s>Naglasili su da je Bosansko-podrinjskom kantonu neophodna pomoć Vlade FBiH.</s><s>Premijerka Obuća zahvalila je ministru Ramiću na podršci koju pruža ovom kantonu i općinama u njegovom sastavu, kao i povratničkoj populaciji, koja se između ostalog, odnosi i na provođenje infrastrukturnih projekata kao što je izgradnja stambenih jedinica.</s><s>- Preko 17.000.000 KM iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica je izdvojeno za investicije na području BPK Goražde, a sa zadovoljstvom smo krenuli i u realizaciju projekta sanacije JU „Dom za stara i iznemogla lica“ BPK Goražde, koji je već u završnoj fazi.</s><s>Zajedničkim angažmanom u provođenju ovog projekta dobit ćemo savremeni dom koji nam je potreban na području BPK Goražde.</s><s>Također, neizostavna je podrška od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, kada je u pitanju poboljšanje putne infrastrukture u povratničkim naseljima, kao i individualna podrška našim povratnicima i udruženjima koja okupljaju povratničku populaciju - kazala je premijerka Obuća.</s><s>Tokom posjete, ministar Ramić je posjetio pogon firme “Swe-export” u Novom Goraždu koja proizvodi različite vrste alata za ekstrudiranje, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMROI: Duplo veći budžet za povratničku populaciju u RS</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ove godine dobilo je gotovo duplo veći budžet nego ranijih godina, a za realizaciju povratničkih projekata na raspolaganju je 45,4 miliona KM.</s><s>- To je inicijativa koja je postojala proteklih nekoliko godina, da se čak fiksira iznos sredstava koji će biti namijenjen procesu povratka, međutim nije bilo političke volje.</s><s>Ovaj put se to desilo i u Federalnom parlamentu smo dobili budžet kakav jeste potreba povratnika - kazao je za Fenu ministar Edin Ramić, te izrazio nadu da će, s obzirom na iznos, biti duplo više realiziranih projekata i naglasio da su mladi u fokusu.</s><s>- Za nas je najbitnije da podržimo mlade ljude na području entiteta RS, od podrške prenatalitetnoj politici do podrške osnovcima, srednjoškolcima, studentima i onima koji su završili studije da dobiju prvo zaposlenje na području tog entiteta - rekao je Ramić.</s><s>Također, naveo je važnost podrške svim start-upovima koji se prijave na javne pozive resornog ministarstva i svim privrednicima koji se jave za projekte zapošljavanja.</s><s>Istakao je da su infrastrukturni projekti važni, kao što su uređenja i povezivanje naselja i izgradnja stambenih objekata.</s><s>- Međutim, ukoliko mi značajnije ne podržimo proces zapošljavanja i samozapošljavanja na području RS-a onda tu infrastruktutu neće imati ko koristiti - naveo je Ramić.</s><s>Podsjetio je da je Federalno ministarstvo i ranijih godina imalo programe zapošljavanja, ali da nije bilo dovoljno sredstava za stvarne potrebe povratnika.</s><s>Zbog toga značajan broj ideja nije bio realiziran, ali nije bio ni značajan broj mladih sa idejama za pokretanje biznisa.</s><s>U vezi sa zahtjevima povratnika kazao je da se najviše traži infrastruktura, obnova stambenih jedinica i podrška u poljoprivredi.</s><s>- Mislim da ljudi najviše traže ono što misle da mogu dobiti.</s><s>Generalno, jeste loša i zapuštena insfrastruktura na području RS-a tako da je treba dodatno obraditi, ali mislim da naš fokus treba biti na kreiranju radnih mjesta - naglasio je Ramić, te dodao da će biti nastavljena praksa subvencioniranja najmanje tromjesečnih doprinosa za zaposlene povratnike, kao što je to bilo u pandemiji.</s><s>Najavio je radionice i spajanje privrednika, a možda i sajam povratničke privrede da bi se ljudi povezali, razmijenili ideje i uz podršku Ministarstva pronašli nova tržišta.</s><s>Ministar Ramić je istakao da je najzadovoljniji, u vezi sa urađenom infrastrukturom, povezivanjem naseljenih mjesta jer značajan broj naselja nisu bila povezana.</s><s>Također, izdvojio je urađeni značajan broj objekata na trasi Marša mira.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ove godine će, između ostalog, podržati i uređenje Memorijalnog centra u Potočarima.</s><s>- Za mene je najznačajnije to da smo svaku majku porodilju, na području RS-a, podržali s jednokratnom pomoći.</s><s>I ove godine ćemo to nastaviti i razviti program koji će omogućiti jednokratnu podršku višečlanim porodicama - zaključio je ministar Ramić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Održan godišnji sastanak vodnih inspektora u FBiH</s><s>Federalna uprava za inspekcijske poslova saopćila je na poziv glavnog federalnog vodnog inspektora, održan sastanak federalnih, kantonalnih i općinskih vodnih inspektora.</s><s>Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agencije za vodno područje rijeke Save.</s><s>Glavna tema sastanka bila je nezakonito odlaganje i deponovanje zemljanog i kamenog materijala, komunalnog otpada u vodotoke prve i druge kategorije i njihova vodna dobra.</s><s>- Naime, tokom inspekcijskih nadzora uočeno je da pravne i fizičke osobe često nezakonito deponuju zemljani i kameni materijal i komunalni otpad u korita i vodno dobro uz vodotoke rijeka i na taj način direktno onemogućavaju kontrolirani i neškodljivi protok vode.</s><s>Time povećavaju ugroženost ljudi i materijalnih dobara štetnim djelovanjem voda, odnosno poplavama i erozijom - kazao je glavni federalni vodni inspektor Mirsad Smailagić.</s><s>Iz ove uprave ističu da su uzimajući u obzir važnost i aktuelnost ove teme na sastanku doneseni zaključci i prijedlozi na osnovu kojih će nadležnim federalnim, kantonalnim i općinskim ogranima biti upućene inicijative za osiguravanje preduslova za kvalitetniju primjenu Zakona o vodama FBiH.</s><s>Cilj je postizanje dobrog stanja i ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, vodnih i uz vodu vezanih ekosistema, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene i podsticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihove kvalitete, saopćeno je iz ove uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Avdukić: Doprinos Federacije evropskim integracijama BiH</s><s>Na današnjoj sjednici Vlada Federacije BiH usvojila je Ekonomsku politiku za period 2022-2024. godina, te Program ekonomskog razvoja koji je pripremio Federalni zavod za programiranje razvoja i u čijoj su izradi učestvovala sva federalna ministarstva.</s><s>Na konferenciji za medije održanoj tokom sjednice Vlade, pomoćnik direktora Zavoda za programiranje razvoja FBiH Nijaz Avdukić kazao je da je riječ o usvajanju dva jako slična i povezana planska dokumenta za naredne tri godine.</s><s>Prvi je rađen na osnovu Zakona o budžetima FBiH koji nalaže izradu, za svaki naredni trogodišnji period, planskog dokumenta koji će usmjeravati osnove fiskalne i ekonomske politike Federacije i Vlade FBiH u narednom periodu.</s><s>- U tom smislu, kao osnova za izradu oba ova dokumenta je poslužila Strategija razvoja FBiH, koja je usvojena i u Domu naroda FBiH prije dva dana tako da Federacija od tada prvi put ima značajan razvojni dokument koji je zaista poslužio kao osnova i za izradu dokumenta Ekonomska politika.</s><s>U tom smislu će prioriteti Vlade FBiH u naredne tri godine biti usmjereni na efikasno upravljanje javnim finansijama, na rast investicija, nastavak izgradnje modernog prometnog komunikacijskog sistema FBiH, podršku razvoju malih, mikro i srednjih preduzeća, korištenje planskog prostora, energetsku efikasnost i sve ono što je u nadležnosti svih 16 federalnih ministarstava.</s><s>Napominjem da će ova prioritetna djelovanja biti oslikana u narednim budžetima Vlade FBiH - kazao je Avdukić.</s><s>Program ekonomskih reformi je, prema njegovim riječima, dokument koji se izrađuje na nivou Bosne i Hercegovine i proizilazi iz procesa evropskih integracija, te je propisan svim zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za Evropsku uniju.</s><s>- Vlada FBiH je napravila ovaj dokument koji je ustvari značajan doprinos procesu evropskih integracija na nivou BiH.</s><s>On se radi na način da su unaprijed zadana područja intervencije.</s><s>Evropska komisija svim zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima dostavlja 13 područja intervencije - upravljanje javnim finansijama, zelena tranzicija, digitalna transformacija, reforme tržišta rada, u kojima je Vlada FBiH ustvari definisala svoje prioritete, aktivnosti koje će provoditi, te smo ovaj dokument dostavili Direkciji za ekonomsko plnaniranje, a na nivou Vijeća ministara će biti usvojen za čitavu državu i upućen u Brisel - istakao je Avdukić, te dodao da ovim dokumentom Federacija odnosno Vlada FBiH daje značajan doprinos evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna uprava za inspekcijske poslove saopćila je da je sanitarna inspekcija na mjestu carinjenja (MC) Rajlovac - Sarajevo, zabranila uvoz dvije pošiljke ukupne količine 18.384 limenki energetskog napitka “NOCCO BCAA Tropical” i “NOCCO Carribean” porijeklom iz Austrije i Švedske.</s><s>Iz ove uprave navode da su u postupku inspekcijskog nadzora nad uvozom životnih namirnica, prilikom provjere zdravstvene ispravnosti pošiljki bezalkoholnog napitka, izuzeti uzorci čijim je laboratorijskim ispitivanjem utvrđena povećana količina kofeina u sadržaju (588,50 mg/l i 568,50 mg/l), zbog čega je konstatovano da proizvodi ne odgovaraju odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet, kojim je propisana maksimalna dozvoljena količina od 320 mg/l.</s><s>U skladu sa Zakonom o o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, Zakonom o hrani i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet, uvoz kontrolisanih pošiljki je zabranjen, te je naloženo njihovo vraćanje pošiljaocu, odnosno uništavanje na propisan način u slučaju da povrat nije moguć.</s><s>S obzirom na mogućnost da se proizvod već nalazi u prodaji na tržištu u FBiH, sanitarni inspektori su o zabrani obavijestili i uvoznika, kako bi izvršio provjere eventualnih prethodnih uvoza i povukao proizvode s tržišta.</s><s>Federalna uprava za inspekcijske poslove je o zabrani informisala Agenciju za sigurnost hrane BiH, kantonalna ministarstva zdravstva, kantonalne uprave za inspekcijske poslove, te kantonalne i općinske sanitarne inspektore, radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti.</s><s>Sanitarnim inspektorima pri carinarnicama i carinskim ispostavama naložena je pojačana inspekcijska kontrola nad uvozom pošiljki bezalkoholnih i energetskih pića s kofeinom i drugim sastojcima čije su granične vrijednosti zakonski propisane, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Zukić: Maksimalan rast malih i srednjih preduzeća u FBiH</s><s>Vlada Federacije BiH se na današnjoj sjednici upoznala sa Informacijom Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnistva i obrta o stanju razvijenosti sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) u Federaciji BiH za 2021. godinu.</s><s>Zadužila je ovo ministarstvo da zajedno sa ostalim nositeljima razvoja malih i srednjih preduzeća u FBiH, a u skladu sa Zakonom o poticanju razvoja male privrede u FBiH i EU Aktom o malom biznisu, prati stanje u toj oblasti, te nastavi sa aktivnostima podrške razvoju male privrede u Federaciji BiH.</s><s>Također je zadužila Ministarstvo da na osnovu pokazatelja kreira odgovarajuće projekte finansijske podrške za mala i srednja preduzeća.</s><s>Analiza pokazuje da je ovaj sektor zabilježio maksimalan rast zaposlenih, kao i rast broj preduzeća, prihoda i ukupne konsolidirane dobiti.</s><s>- U Federaciji BiH je prošle godine došlo do rasta broja zaposlenih u sektoru MSP, gdje broj zaposlenih dostiže maksimum od 205.011 zaposlenih u 24.052 mala i srednja preduzeća.</s><s>Na osnovu analize i statistički obrađenih podataka, vidljivo je da u posljednje tri godine, sa izuzetkom 2020. godine, sektor malih i srednjih preduzeća u Federaciji BiH karakterizira pozitivan trend rasta.</s><s>To potvrđuju vrijednosti ekonomsko-finansijskih indikatora, odnosno poboljšanje efikasnosti poslovanja gdje su maksimalne vrijednosti ostvarene u prošloj godini - istakao je federalni ministar razvoja poduzetništva i obrta Amir Zukić.</s><s>U protekloj godini evidentiran je rast broja MSP za 4,5 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je broj zaposlenih povećan za 3,97 posto.</s><s>Prema strukturi prednjače mikro subjekti (15.832), zatim mali subjekti (6.466), a najmanji broj je srednje kategoriziranih subjekata (1.754).</s><s>Kada je u pitanju broj zaposlenih, najveći broj je u srednje kategoriziranim subjektima (109.643), zatim u malim preduzećima (66.749), dok je najmanji broj u mikro subjektima (28.619).</s><s>Također, analiza pokazuje da su privredna društva u MSP sektoru generisala 62,79 posto ukupnog broja zaposlenih.</s><s>- Bitno je kazati je u posljednje tri godine ovaj sektor zabilježio rast prihoda za 14,13 posto, kao i rashoda za 12,7 posto.</s><s>Kao posljedica globalne pandemije u 2020. godine zabilježen je pad ukupnih prihoda, odnosno rashoda za 6,84 posto u odnosu na 2019. godinu.</s><s>Zbog toga je značajan podataka da su ukupni prihodi u prošloj godini porasli za 22,51 posto u odnosu na prethodnu.</s><s>U ukupnoj strukturi prihoda, mikro subjekti učestvuju sa 5,15 posto, mali subjekti sa 28,66 posto, dok srednja preduzeća ostvaruju učešće od 66,19 posto u ukupno ostvarenom prihodu - kazao je ministar Zukić.</s><s>Dodao je da ukupni prihod od izvoza ostvaren u 2021. godini iznosi 4.276.546.237 KM, odnosno 15,59 posto od ukupnog prihoda MSP.</s><s>- Analiza MSP sektora po oblastima djelatnosti evidentno pokazuje da na osnovu ostvarenog prihoda, neto dobiti, bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih, dominantno je područje trgovine na veliko i malo.</s><s>Također podaci o poslovanju prerađivačke industrije za mala i srednja preduzeća, prema sektorima poslovanja pokazuju dominaciju metalske, prehrambene i drvne industrije, iza kojih slijedi oblast proizvodnje proizvoda od gume i plastičnih masa.</s><s>Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima su među prvih pet oblasti prema pokazateljima konsolidovane dobiti, prihodima od izvoza i bruto dodanoj vrijednosti uz stalni rast.</s><s>Ovaj sektor iz prerađivačke industrije ostvaruju 35 posto prihoda od izvoza - istakao je ministar</s><s>Pokazatelji iz analize i zaključci od posebnog su značaja za kreiranje odgovarajućih strategija razvoja koje imaju utjecaj na poslovno okruženje i razvoj MSP sektora, kao što je Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća u Federaciji BiH kojom će se za oblast MSP detaljnije razložiti ciljevi i prioriteti iz Strategije razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina.</s><s>Analizom je obuhvaćena kategorija aktivnih pravnih lica u sektoru male privrede prema Zakonu o poticanju razvoja male privrede (bez fizičkih lica), i to na osnovu pokazatelja iz Registra finansijskih izvještaja Finansijsko-informatičke agencije i podataka Porezne uprave FBiH.</s><s>Inače, mala i srednja preduzeća su jedna od okosnica ekonomskog razvoja EU, a za zemlje u tranziciji osnovni su faktor razvoja konkurentske ekonomije.</s><s>Njihov značaj se ogleda u generiranju zaposlenosti, fleksibilnosti putem brzog odziva na tržišne zahtjeve, te stimuliranju razvoja poduzetničkih vještina i poslovnih modela.</s> |
<s>Četvrta sjednica Opštinskog vijeća, usvojen budžet</s><s>Dana 25.3.2021. godine (četvrtak) s početkom u 9.00 časova, održana je četvrta sjednica Opštinskog vijeća Drvar u prostorijama Opštine Drvar – sala za sastanke, kojom je rukovodio predsjednik Opštinskog vijeća Drvar, Miloš Kralj.</s><s>Sjednici su prisustvovali odbornici SNSĐa, SNS-a Federacije BiH, DNS-a, HDZ-a 1990, HDZ-a BiH, Narodne stranke radom za boljitak i Nezavisni odbornici.</s><s>Takođe, sjednici su prisustvovali: načelnica Opštine Drvar, Dušica Runić, pomoćnici opštinskog načelnika Brankica Milaković (Služba za opštu upravu i društvene djelatnosti), Nataša Kecman (Služba za imovinsko-pravne i geodetske poslove) Snježana Bodroža (ispred Službe za privredu, finansije i inspekcijske poslove), Jadranka Srdić, sektretar Opštinskog vijeća.</s><s>Prijedlog Programa Opštinskog vijeća Drvar za 2021. godinu,</s><s>Izvještaj o radu Opštinskog načelnika Opštine Drvar za 2019. godinu sa Izvještajima o radu Službi u okviru</s><s>Jedinstvenog opštinskog organa uprave Opštine Drvar za 2019. godinu,</s><s>Realizacija Operativnog plana implementacije integrisane Strategije razvoja Opštine Drvar za 2020. godinu,</s><s>Prijedlog Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za područje Opštine Drvar,</s><s>Prijedlog Programa obavljanja usluga zajedničke komunalne potrošnje u opštini Drvar za 2021. godinu,</s><s>Prijedlog Odluke o utvrđivanju visine naknade za gradsko građevinsko, ostalo građevinsko i poljoprivredno zemljište za 2021. godinu po 1m2,</s><s>Prijedlog Akcionog/operativnog plana za 2021. godinu za realizaciju Strategije razvoja opštine Drvar za period 2021-2027. godina,</s><s>Prijedlog Budžeta Opštine Drvar za 2021. godinu,</s><s>Prijedlog Odluke o prestanku službe opštinskom javnom pravobraniocu u Drvaru,</s><s>Prijedlog Odluke o imenovanju opštinskog javnog pravobranioca u Opštinsko javno pravobranilaštvo u Drvaru i Tekuća pitanja.</s><s>Nakon usvajanja Zapisnika sa 3. sjednice Opštinskog vijeća Drvar, odbornici su razmatrali Prijedlog Programa rada Opštinskog vijeća Drvar za 2021. godinu, koji je vraćen na doradu na prijedlog odbornika Milana Kunića.</s><s>Odbornici Opštinskog vijeća Drvar podržali su sve druge tačke dnevnog reda, usvojen je i Budžet Opštine Drvar za 2021. godinu u iznosu od 4. 210.200 KM kao i Strategija razvoja Opštine Drvar za period 2021-2027. godinu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Napominjemo da će Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću s 308. sjednice Federalne vlade dostaviti saopćenje za javnost.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić sastao se danas s predstavnicima Srpske pravoslavne crkvene opštine u Sarajevu i Saborne crkve svete Trojice u Mostaru.</s><s>Tom prilikom, s parohom Radivojem Kruljem, jerejom Nemanjom Đureinovićem i protojerejem Velimirom Divljanovićem ministar Ramić je potpisao ugovore o podršci u radu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Sarajevu i Saborne crkve u Mostaru.</s><s>Potpisani ugovori se odnose na poboljšanje uslova i kvaliteta vjerskog života srpske vjerske zajednice i izgradnje objekata SPC-a.</s><s>- Nastavljamo podršku svim vjerskim zajednicama.</s><s>Nedavno smo podržali dio projekata Islamske zajednice, danas Srpske pravoslavne crkvu, a narednih dana ćemo posjetiti katoličku vjersku zajednicu.</s><s>Potrebe su uglavnom iste, izgradnja infrastrukture, obnova vjerskih objekata i podrška u funkcionisanju vjerskog života.</s><s>Nastavit ćemo s podrškom jer prisustvo vjerskih lica u povratničkim sredinama je dodatna podrška povratnicima - kazao je ministar Ramić.</s><s>Na osnovu potpisanih ugovora, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica će sufinansirati projekte restauracije, konzervacije i obnove ikonostasa mobilijara Saborne crkve u Starom Gradu, kao i projekt izrade idejnog rješenja za rekonstrukciju i restauraciju partera Stare crkve u opštini Stari Grad i nastavak radova na obnovi Saborne crkve Mostaru.</s><s>Na današnjem sastanku jerej Đureinović i protojerej Divljanovići Paroh Krulj su upoznali ministra Ramića o aktivnostima koje se provode na izgradnji i obnovi infrastrukture i objekata koji su vlasništvo Srpske pravoslavne crkve.</s><s>- Ovo je dugogodišnja saradnja s Ministarstvom i ministrom Ramićem i veoma je važno da su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica prepoznali važnost obnove Saborne crkve koja je jedan od simbola Mostara, a Mostar je simbol Hercegovine i cijele Bosne i Hercegovine - kazao je paroh Radivoje Krulj.</s><s>Također, danas je potpisan i ugovor za Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu Dolačka u Novom Sarajevu za sanaciju krova kupole pravoslavnog hrama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglca.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da su Sektor za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Veterinarski inspektorat ove uprave, uoči predstojećeg Kurban-bajrama, u nastojanju da se u najvećoj mogućoj mjeri umanji rizik po zdravlje ljudi i životinja, te okoliš, a s prevashodnim ciljem zaštite domaćih proizvođača, dostavili preporuke za kupovinu i klanje životinja.</s><s>Tako je preporuka da se životinje nastoje kupovati samo kod poznatih i pouzdanih proizvođača.</s><s>Također, za opće stanje životinje/kurbana vrlo je važno, da ista mora biti zdrava, što prije svega podrazumijeva dobru konstituciju i kondiciju, te da je u pogledu prisutnih bolesti sigurna i dijagnostički ispitana (posebno sa aspekta bruceloze).</s><s>Apeluju na sve one koji su u mogućnosti da izvrše islamsku vjersku obavezu klanja dozvoljenih životinja da se upoznaju s propisanim uslovima koje životinja mora ispunjavati sa aspekta Zakona o veterinarstvu u BiH i Zakona o veterinarstvu, kao i svim podzakonskim aktima.</s><s>Uslovi su da je propisno označena ušnom markicom, da posjeduje pasoš za goveda, te da posjeduje svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja sa upisanom ušnom markicom kao dokaz da je nad njom provedeno propisano ispitivanje.</s><s>Preporuka je i da se klanje životinja nastoji obaviti na organiziranim, za to predviđenim mjestima.</s><s>Obaveza je da se to obavi u jednoj od klaonica koje ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uslove (koji su dostupni na linku https://fmpvs.gov.ba/veterinarstvo-upisnici-registri/).</s><s>Na taj način se obezbjeđuje veterinarsko-zdravstveni pregled, te se rješava i problem nusproizvoda i otpada nakon klanja (https://fmpvs.gov.ba/abp-aw/).</s><s>Također, preporuka je da se klanje zdravih životinja u domaćinstvu obavlja samo u slučaju kada isto nije organizovano i tada, u skladu s mogućnostima, nastojati obezbijediti veterinarsko-zdravstveni pregled životinje prije klanja, te trupa i organa nakon klanja.</s><s>Ukoliko za to ne postoji mogućnost, a postoji sumnja u stanje trupa i organa nakon klanja, potrebno je zatražiti stručno mišljenje veterinara ili veterinarskog inspektora.</s><s>Preporuka je i da se kožice obavezno nasole i čuvaju na hladnom, a da se ostali nusproizvodi klanja zakopaju na mjestu koje nema podzemnih voda na dubini većoj od 0,6 metara ispod površine zemlje, u jamu obloženu pvc folijom.</s><s>Preporuka je i da se u toku i nakon klanja obezbijede čiste tkanine i dezinfekciono sredstvo za dezinfekciju ruku, noževa i površina, a posebno dezinsekciono sredstvo za dezinfekciju manipulativnih površina tla.</s><s>U sklopu preporuka, upozoravaju pravna lica koja koriste meso kurbana u svojstvu donacije da isto mogu koristiti samo ukoliko takvo meso prati veterinarski dokument o zdravstvenoj ispravnosti.</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove napominju da je, vodeći računa o epidemiološkoj situaciji, bitno napomenuti potrebu za temeljitim pranjem ruku tokom obreda klanja kurbana i korištenja dezinfekcijskih sredstava.</s><s>U saopćenju Federalne uprave navode da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja putem svojih programa kontinuirano radi na jačanju dijagnostičkih kapaciteta veterinarskih laboratorija i veterinarskih stanica koje mogu pružiti usluge dijagnostičkog ispitivanja uzoraka životinja, kao i dijagnostičkog ispitivanja gravidnosti životinja, s obzirom da se u posljednje vrijeme sve više kao kurbani uzimaju ženske životinje, a sve s ciljem smanjenja mogućnosti klanja gravidnih životinja.</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove ističu da će i ove godine u predstojećem periodu, a i neposredno nakon Kurban bajrama, vršiti pojačane inspekcijske nadzore nad prometom životinja, kao i proizvoda životinjskog porijekla, saopćeno je iz ove uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FIA uključena u proces uspostave jednošalterskog sistema</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Počinje sanacija dijela Memorijalnog centra u Srebrenici</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i predstavnik odabranog izvođača radova potpisali su ugovor o izvođenju radova za projekt rekonstrukcije bivše fabrike akumulatora u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica osiguralo je, iz Budžeta FBiH, sredstva za ovaj projekt.</s><s>- Projekt rekonstrukcije i sanacije objekata Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari je jedan od najznačajnijih projekata Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s><s>Samo u toku ove godine implementiramo oko dva miliona KM za tu namjenu.</s><s>Pored rekonstrukcije objekta bivše fabrike akumulatora, u toku su radovi i na vanjskom uređenju i izgradnji putne infrastrukture uz Memorijalni centar.</s><s>Završetkom ovog projekta Vlada Federacije BiH je zaokružila jednu cjelinu u izgradnji i sanaciji Centra.</s><s>To pokazuje našu opredijeljenost da nastavimo s podrškom u očuvanju sjećanja na svako ukopano tijelo u Potočarima, ali i u drugim krajevima naše domovine - istakao je ministar Ramić.</s><s>Iz Federalnog ministarstva ističu da je institucionalna podrška Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari garant njegovog opstanka i uspješnog razvijanja.</s><s>Potpisivanju ugovora prisustvovao je predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Ševket Hafizović.</s><s>- Vlada Federacije BiH je najveći investitor u Centru.</s><s>Završetak rekonstrukcije objekta bivše fabrike akumulatora nam je od velikog značaja, kako zbog svoje funkcionalnosti, tako i zbog historijskog značaja, te sjećanja na period 1995. godine.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u kontinuitetu podržava naš rad.</s><s>Zahvalni smo ministru Ramiću koji je prepoznao važnost realizacije ovog projekta.</s><s>Zahvalni smo i Vladi Federacije na dosadašnjoj podršci koja je bila neizostavna od samog osnivanja Memorijalno centra - rekao je Hafizović, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dedić i Butković o unapređenju saradnje u poljoprivredi</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu primio novoimenovanog direktora Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine, Jakuba Butkovića i njegovog zamjenika Denisa Petrića.</s><s>Sastanak je bio prilika da se razgovara o aktuelnim pitanjima iz oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja i prehrambene industrije, te da se definiše i unaprijedi buduća saradnja između ove dvije institucije, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s><s>"Cijenimo da je za poljoprivredne proizvođače u Federaciji BiH usklađenost mjera podrške u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike u EU (CAP) od velike važnosti i mi ćemo s predstavnicima ovog Ureda nastaviti razvijati do sada uspostavljenu saradnju", kazao je ministar Dedić.</s><s>Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja djeluje u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i uspostavljen je radi osiguranja transparentnosti i koordinacije sistema plaćanja u Bosni i Hercegovini, podrške mjerama politike, te postepenog prilagođavanja sistema plaćanja sa sistemom Evropske unije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području HNK izvršeno 27 inspekcijskih nadzora</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da je Kantonalni porezni ured Mostar izvršio 27 inspekcijskih kontrola kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva, proizvodnje i prodaje hljeba i peciva, kao i ostale uslužne djelatnosti.</s><s>Kontrole su izvršene jučer na području Mostara, Čitluka, Prozor-Rame i Jablanice, s ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su tri neprijavljena radnika, šest obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, jednog koji nije imao instaliran fiskalni uređaj, te jedan objekt koji je radio bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su tri objekata i izdato je 15 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 23.950 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Delegacija Vlade FBiH u posjeti povratnicima u Višegradu</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo boravili su danas u Višegradu gdje su se sastali s predstavnicima povratničke populacije u tom gradu.</s><s>Delegacija Vlade Federacije posjetila je Višegrad u namjeri da se u direktnoj komunikaciji utvrde potrebe povratničke populacije i identificiraju konkretni problemi koji traže rješenje, a na koje Vlada FBiH može dati odgovor.</s><s>Predstavnici Vlade, predvođeni premijerom Novalićem, prošetali su gradom, te spustili ruže s mosta Mehmed-paše Sokolovića niz Drinu u znak sjećanja na žrtve proteklog rata.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području HNK izvršeno 28 inspekcijskih nadzora</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da je Kantonalni porezni ured Mostar jučer izvršio 28 inspekcijskih kontrola.</s><s>Ovim nadzorom bili su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva i ostale uslužne djelatnosti.</s><s>S ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno, kontrolisani su porezni obveznici na području Mostara, Čapljine, Čitluka, Jablanice i Konjica.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je pet objekata i izdato 19 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 32.800 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Potpisan Kolektivni ugovor željezničara za teritorij FBiH</s><s>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, predsjednik Saveza sindikata željezničkih radnika u FBiH Sead Kustura i predsjednik Samostalnog sindikata željezničkih radnika u BiH Amir Nukić, potpisali su danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, Kolektivni ugovor željezničara za teritorij Federacije BiH.</s><s>Potpisivanju Kolektivnog ugovora prisustvovali su premijer Federacije BiH Fadil Novalić, generalni direktor Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH Enis Džafić, te delegacije oba sindikata.</s><s>Rezultat je ovo uspješno okončanih pregovora između predstavnika reprezentativnih sindikata, predstavnika Vlade Federacije BiH i JP Željeznice FBiH.</s><s>Ovim kolektivnim ugovorom, zaključenim na period od 18 mjeseci, povećana su prava u grani željezničkog saobraćaja, čiji je posljednji kolektivni ugovor istekao još 2019. godine.</s><s>Prema riječima ministra Lasića, osnovno djelovanje pregovaračkog tima, kojeg su činili predstavnici sindikata, s jedne, te uprave Željeznica FBiH i Vlade FBiH, s druge strane, bilo je zaštita dostignutog nivoa ličnih primanja uz povećanje minimalne neto satnice, naknada za topli obrok, prekovremeni rad, rad praznicima i rad u dane odmora, a sve u duhu kompromisa i međusobnog razumijevanja.</s><s>- Smatramo da je sačinjen kvalitetan ugovor koji je zadovoljavajući kako za radnika, tako i za poslodavca.</s><s>Mišljenja smo da u budućnosti ovaj ugovor neće imati neke značajnije izmjene osim, nadam se, samo u djelu kojim će se povećati primanja radnika.</s><s>Također, vjerujemo da će doprinjeti još boljem poslovanju JP Željeznica Federacije BiH, te smanjiti mogućnost pravnih sporova i eventualnih tužbi radnika protiv poslodavca - istakao je ministar Lasić.</s><s>Kolektivnim ugovorom se, prije svega, omogućuje rast satnice na 2,42 KM (rast od 0,07 KM) za sve radnike JP Željeznice FBiH.</s><s>Značajna činjenica je i da će radnici JP Željeznice FBiH, prvi put nakon više od 30 godina dobiti regres.</s><s>Osim toga, povećane su i naknade za prekovremeni rad, kao i rad u dane praznika, a povećana je i posebna naknada koju ostvaruje vozno osoblje.</s><s>- Nakon dužeg vremena došli smo u poziciju da kao reprenzetativni sindikati u sklopu Željeznica Federacije, dođemo u priliku da ispregovaramo novi kolektivni ugovor i na taj način bar malo poboljšamo status željezničkih radnika i zaštitimo njihova zakonom predviđena prava.</s><s>Do zaključenja i potpisivanja, prethodio nam je pregovarački dio koji je trajao 90 dana, ali na obostrano zadovoljstvo okončan je pozitivno - izjavio je predsjednika Saveza sindikata željezničkih radnika u FBiH Sead Kustura.</s><s>Predsjednik Samostalnog sindikata željezničkih radnika u BiH Amir Nukić je istakao zadovoljstvo postignutim kompromisom u pregovorima za zaključivanje Kolektivnog ugovora.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo u Prijedoru: Učinit ćemo sve da zaštitimo vaša prava</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo, prisustvovao je danas svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Udruženja veterana Krajine 1992 - 95. – Prijedor entitet RS – Bosna i Hercegovina, a kojoj je prethodilo polaganje cvijeća na šehidskom mezarju skela Prijedor.</s><s>Ovom događaju prisustvovao je i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.</s><s>„Poručujemo vam da smo uz vas i da ćemo učiniti sve da zaštitimo vaša prava i da vam omogućimo da imate prava koja imaju i branioci u Federaciji BiH.</s><s>Na tom putu su i izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica koje smo uputili u Parlament FBiH, gdje uvodimo u pravo na egzistencijalnu naknadu sve borce i supruge umrlih boraca koji žive u manjem bh. entitetu bez obzira na godine.</s><s>Ranije smo omogućili da pod jednakim uslovima možete aplicirati na sve javne pozive FMBI“, rekao je Terzo okupljenim.</s><s>Istakao je da nikada ne smijemo zaboraviti koliko je skupo plaćena sloboda, te da se za domovinu treba boriti svakog dana i na svakom njenom pedlju.</s><s>„Mi koji nastojimo očuvati pluralistički i tolerantni duh bosanskohercegovačke države i društva nikada nećemo dozvoliti da ideja Bosne i Hercegovine, zajedništva i ravnopravnosti bude poražena, ali ćemo uvijek jasno i glasno govoriti istinu o historiji naše domovine i tražiti da pravda bude zadovoljena.</s><s>Kao i uvijek do sada istrajaćemo u naporima da prevaziđemo podjele i nastavimo graditi inkluzivno, otvoreno, pravedno i tolerantno društvo i državu u kojoj će naše različitosti i naš pluralizam biti izvor prosperiteta, pokretač saradnje i most koji spaja sve naše narode i građane.</s><s>Društvo u kojem će svi narodi imati jednaka prava na svakom dijelu i u kojem će se svi osjećati kao Bosanci i Hercegovci“ poručio je, između ostalog, pomoćnik Terzo.</s><s>Čestitajući Dan nezavisnosti rekao je i da će naše domovine biti sve dok ova zemlja ima patriota.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Počinje provedba projekta za upravljanje kvalitetom</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove je saopćeno da je direktor ove uprave Anis Ajdinović danas s direktorom Agencije za državnu službu FBiH Refikom Begićem potpisao sporazum o zajedničkoj provedbi projekta "Potpunog upravljanja kvalitetom u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove“.</s><s>Potpisivanjem sporazuma zvanično počinje provedba CAF (Common Assesment Framework) modela za upravljanje kvalitetom.</s><s>Riječ je o uvođenju posebne tehnike upravljanja kvalitetom u organima javne uprave, odnosno efektivnom alatu za unapređenje svih organizacionih aspekata upravljanja i unapređenja poslovnih procesa u provođenju zakonom utvrđenih nadležnosti u zaštiti javnog i privatnog interesa.</s><s>- Dužan sam istaći da je proces uvođenja CAF-a samo jedan u nizu inovativnih, paralelnih procesa koje ova uprava aktivno vodi s ciljem maksimalnog unapređenja svih aspekata rada federalnih inspekcija, što je između ostalog nadogradnja e-sistema u razvoju digitalizacije, kako u unutrašnjoj kontroli (E-inspektor II) tako i u prekograničnoj kontroli roba (BIMS II), uvođenje sistema za procjenu rizika, jačanje kapaciteta kroz poseban program obuke za inspekcijske organe i uvođenje baze znanja, unapređenje transparentnosti putem participativnih modula na formatima razvoja nove web-stranice itd., sve s ciljem ispunjenja strateških opredjeljenja Vlade Federacije BiH u oblasti inspekcijskih poslova - kazao je direktor Ajdinović.</s><s>Direktor Begić istakao je kako iskustvo Agencije za državnu službu FBiH pokazuje da uvođenje CAF-a doprinosi i unapređenju funkcija za upravljanje ljudskim potencijalima i efikasnoj podjeli poslova s ciljem zadovoljstva krajnjih korisnika javnih usluga.</s><s>Iz Federalne uprave navode da je potpisivanje ovog protokola zvanični početak kojim zadatke u predviđenim fazama provedbe u prosječnom trajanju od šest do osam mjeseci, preuzimaju uposlenici Uprave kako bi pruženu priliku za kontinuirana poboljšanja internih procesa i inspekcijskih poslova stavili dalje u službu ostvarenja povoljnog poslovnog ambijenta, održivog i funkcionalnog tržišta, discipline u poštivanju pravnih propisa, te kako bi na konkretnom primjeru još jednom opravdali povjerenje građana u institucije javne vlasti, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić s delegacijom Vlade FBiH posjetio Stolac</s><s>Delegacija Vlade Federacije BiH, koju predvodi premijer FBiH Fadil Novalić, zamjenici premijera i federalni ministri finansija Jelka Milićević i Vesko Drljača, te federalni ministri prostornog uređenja i raseljenih osoba i izbjeglica Josip Martić i Edin Ramić, posjetili su danas općinu Stolac gdje su se, povodom snažnog zemljotresa koji je nedavno pogodio ovaj grad, sastali s načelnikom Stjepanom Boškovićem.</s><s>Sastanku su prisustvovali i predsjedavajući i dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović i Mladen Bošković.</s><s>Premijer Novalić je istakao da štete iznose više od četiri miliona KM.</s><s>- Na sastanku ćemo razmotriti sve mogućnosti na koji način najbolje da Vlada pomogne općini Stolac - kazao je premijer Novalić.</s><s>Načelnik Bošković naglasio je da se još uvijek obilazi teren koji je pogođen zemljotresom.</s><s>Prema njegovim riječima štete se procjenjuju na oko 4,5 miliona KM.</s><s>- Potrebno je napraviti zaštitu da se građani osjećaju sigurno u svojim kućama i u tom pogledu je napravljen elaborat.</s><s>Mislim da bi ovaj sastanak danas trebao na jedan način pokazati svu onu potporu koju smo dobijali kad je izbio zemljotres.</s><s>To je neophodno pretvoriti u djela da nam se pomogne i da zajedno sa svim nadležnim instutucijama smognemo snage i sredstava da ljudima pomognemo i da njihove objekte vratimo u prvobitno stanje i da se ljudi osjećaju sigurno - kazao je načelnik Bošković.</s><s>Također, delegacija Vlade FBiH posjetila je Osnovnu školu Stolac i Prvu osnovnu školu Stolac koje su oštećene u zemljotresu.</s><s>- Na sastancima je konstatovano da je ukupno evidentirana šteta oko 4,5 miliona KM, te da će udruženim sredstvima Federacije BiH, kantona i općine locirati u budžetskim stavkama oko dva miliona KM operativnih sredstava.</s><s>Cilj je da se skupi nekih dva miliona KM operativnih sredstava, plus sve ono što mogu uraditi naše civilne zaštite i ministarstva - kazao je premijer Novalić nakon sastanka.</s><s>Tokom današnje posjete delegacija Vlade FBiH obišla je porodicu u zemljotresu nastrale Elmire Sefo.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dedić obišao polja pšenice i proizvođače brašna u Odžaku</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić obišao je zasijana polja pšenice i proizvođače brašna u Odžaku.</s><s>Tokom ove posjete, s predstavnicima mlinarske industrije razgovarao je o povećanoj potražnji za brašnom na domaćem tržištu, ali i dobio uvjerenja da su količine koje posjeduju ovi mlinovi dovoljni do nove žetve, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s><s>Ministar Dedić je istakao da je Vlada Federacije BiH već poduzela korake kojima nastoji pomoći poljoprivrednim proizvođačima na početku ove godine.</s><s>“Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije BiH zadužili smo Federalnu direkciju robnih rezervi da pripremi odluku kojom bi svakom poljoprivrednom proizvođaču dodijelili 50 litara goriva po hektaru obradive površine.</s><s>Budžet za poljoprivredu povećan je za 19 miliona KM u odnosu na prošlu godinu s ciljem veće podrške poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>Pored visine sredstava poljoprivrednicima je bitna operativnost Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te dinamika isplate sredstava koja ovisi od Budžeta FBiH za 2022. godinu, a čije usvajanje očekujemo u što kraćem roku“ - kazao je ministar Dedić.</s><s>Proizvođač pšenice i brašna iz Odžaka Jure Kopačević izrazio je zadovoljstvo posjetom njegovom gazdinstvu.</s><s>“Čast je ugostiti federalnog ministra poljoprivrede i ujedno se zahvaljujemo na dosadašnjem radu i redovnoj isplati poticajnih sredstava u prošloj godini.</s><s>Mislim da će se ministar i dalje boriti za bolje nas poljoprivrednika, koji obećavamo ostanak u našoj državi, jer bez sela i poljoprivrede nema ni opstanka“, kazao je Kopačević.</s><s>Ministar Dedić potom je, sa direktorom Federalne direkcije robnih rezervi Tončom Bavrkom, posjetio i kompaniju Mlin-Majić, jednu od najvećih proizvođača brašna u našoj zemlji, koja zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje raspolaže s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 300 tona dnevno.</s><s>Vlasnici ove kompanije, Ivica i Ilija Majić, kazali su kako je trenutno pojačana potražnja za brašnom na domaćem tržištu.</s><s>“Naišli smo na jednu pojačanu potražnju za brašnom kroz koju smo prošli prije dvije godine u vrijeme pandemije.</s><s>Sve je isto.</s><s>Ja ovo nazivam 'već viđeno'.</s><s>Nakon mjesec-dva dana, nakon što se napune skladišta, kuće i podrumi, onda sve stane i onda shvatimo koliko je sve to bilo bez potrebe, bez ikakvog razloga.</s><s>Ako bi išao nekakav normalan tempo proizvodnje mi imamo pšenice do nove žetve.</s><s>Međutim, ako bude pojačano kao što je ovaj mjesec, mi smo u kontaktu s dobavljačima pšenice iz drugih zemalja“, kazao je direktor ove kompanije Ivica Majić.</s><s>Ministar Dedić tokom obilaska uvjerio se u kvalitet prerađivačkih kapaciteta ove kompanije kao i proces proizvodnje brašna koji je zasnovan na novim tehnologijama i na dobro organiziranoj proizvodnji.</s><s>“Za proizvodnju hrane u našoj zemlji vrlo je bitno imati dobru povezanost primarnih poljoprivrednih proizvođača i prerađivačke industrije.</s><s>Uz podrške koje smo osigurali s federalnog nivoa, a koje su prošle godine iznosile 590 KM po hektaru za svakog proizvođača pšenice, te druge vrste podrški kojima ćemo dodatno pomoći poljoprivrednicima u ovoj godini, očekujemo da proizvodnja pšenice u našoj zemlji bude još i veća“, poručio je ministar po okončanju posjete ovoj odžačkoj kompaniji.</s><s>Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su istakli da naše domaće kompanije, kao što su “Klas”, “Majić”, “Nezić” i druge, imaju kapacitete da mogu preraditi dovoljne količine pšenice i ponuditi na domaćem tržištu visokokvalitetno brašno koje zadovoljava potrebe naših građana, tako da nema mjesta panici i stvaranju nepotrebnih zaliha.</s> |
<s>Predstavljeni studentski radovi o krizama 2008. i 2020. godine</s><s>Na Ekonomskom fakultetu na Palama danas je predstavljeno sedam studentskih radova u okviru naučne konferencije „Jahorinski poslovni forum 2022“, čije su teme fokusirane na ekonomske lekcije iz kriza 2008. i 2020. godine sa naglaskom na iskustva i preporuke za preduzetničke nacije.</s><s>Sekretar Organizacionog i naučnog odbora Predrag Mlinarević rekao je Srni da je danas održana studentska sesija čija se tematika radova odnosi na razvoj makro ekonomonskih polja, inovativnost malih i srednjih preduzeća, do specifičnih segmenata u domenu poslovnog upravljanja, tema iz marketinga i menadžmenta.</s><s>Prema njegovim riječima, sa Fakulteta su stvorili prostor da studenti drugog ciklus studija, koji imaju i formalizovanu obavezu prije nego što pristupe odbrani master rada, treba da imaju jedan objavljen rad sa recenzijama koji je izlagan na konferencijama.</s><s>„Zahvaljujući studentskoj sesiji i radu sa recenzentima omogućili smo da ona bude svojevrsna priprema za pisanje završnih master radova, a naši studenti su tragom toga morali da ispoštuju metodološke standarde.</s><s>Njihovi radovi su recenzirani i traženo je da između ostalog imaju i istraživački dio u njemu, tako da je taj pomak, odnosno kvalitet upravo u tome“, objasnio je Mlinarević.</s><s>On je istakao da zahvaljujući pisanju tog rada, studenti unapređuju svoja metodološka znanja što doprinosi podizanju kvaliteta samih završnih master radova.</s><s>Mlinarević je najavio da će sutra biti održana i naučna konferencija u onlajn formatu na kojoj je pristiglo 49 radova, od 86 autora iz deset zemalja.</s><s>Zastupljeni su autori iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Turske, Velike Britanije i Novog Zelanda.</s><s>On je dodao da će se na konferenciji raspravljati o različitim sferama iz domena monetarne, fiskalnih politika u kontekstu podsticanja rasta, te kako strane i direktne investicije mogu doprinijeti zapošljavanju i rastu zarada.</s><s>Mlinarević je poručio da se radovi bave i pitanjima poljoprivredne konkurentnosti, energetske krize, globalnog fenomena inflacije, te određenim preporukama za ekonomske politike koje bi trebale dovesti do poboljšanja životnog standarda.</s><s>I Mlinarević će sutra na plenarnoj sesiji predstaviti svoj rad o pitanjima približavanja standardu EU koju u ekonomiji nazivaju konvergencijom.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić: Podrška pčelarstvu je od značaja za društvo</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić sastao se s proizvođačima i prerađivačima meda i pčelinjih proizvoda na području Unsko-sanskog kantona.</s><s>Kompanija „Zlatni med“ u Sanskom Mostu zapošljava 41 osobu, a u planovima za ovu godinu je i uvođenje novih linija u proizvodnji, prije svega linije za pakovanje meda u teglama, ali i učešća u Projektu IFAD kroz projekat podizanja trajnih nasada kestena.</s><s>- Mi smo od Federalnog ministartva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ostvarili podršku u iznosu većem od 200 hiljada KM.</s><s>Zahvaljujući tim sredstvima u mogućnosti smo nabaviti novu opremu koja nam je potrebna, te proširiti naše proizvodne kapacitete - kazala je direktorica ove kompanije Sumeja Ćoralić.</s><s>Velikokladuško Udruženje pčelara „Krajiška pčela“ zvanično je u pogon pustilo novonabavljenu liniju za proizvodnju satnih osnova za članove Udruženja.</s><s>Linija je nabavljena kroz Projekat IFAD koji se realizira posredstvom Projektne jedinice za koordinaciju projekata Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s><s>“Krajiška pčela” je kroz projekat „Pokretanje proizvodnje meda za povećanje konkurentnosti na selu i smanjenje siromaštva“ u 2021. godini realizirala sredstva ukupne vrijednosti 88.317 KM, dobila vrijednu opremu koja će njihovim članovima poslužiti u razvoju pčelarstva ovog kraja.</s><s>Predstavnici Udruženja izrazili su zahvalnost na posjeti ministra Dedića i savjetnika Kudića, kao i na podršci koju su imali tokom procesa kreiranja i realizacije projekta, a tokom susreta informirali su se i novim mogućnostima kada su u pitanju kapitalna ulaganja u ovoj proizvodnji.</s><s>- Mi smo prošle godine u prvoj fazi projekta nabavili 50 start paketa čija je vrijednost bila 48.640 KM, a u završnoj fazi i liniju za proizvodnju satnih osnova čija je vrijednost 39.897 KM.</s><s>Na ovaj način moći ćemo zaokružiti sistem proizvodnje satnih osnova od našeg vlastitog voska čime smanjujemo startna ulaganja naših članova - kazao je predsjednik Udruženja Nisvet Mujanović.</s><s>Ministar Dedić naglasio je kako će navedene podrške značajno pomoći proizvođačima meda da budu konkurentniji na tržištu.</s><s>- Naši vrijedni pčelari imaju znanja i iskustva da uz podršku svih nivoa vlasti povećaju kooperantsku proizvodnju, a vjerujem da imamo proizvođače meda čiji proizvodi mogu parirati uvoznim proizvodima i da će naš med biti taj koji će biti na policama naših građana, med koji ima svoj kvalitet, a svi proizvođači imati interesa da se bave ovom proizvodnjom - kazao je ministar Dedić.</s><s>Podrške za pčelare USK-a u 2021. godini s Federalnog nivoa izdvojene su za 36.566 košnica što je više u odnosu na prethodnu godinu za 6.020 košnica ili 16,5 posto.</s><s>Kada je riječ o dodijeljenim finansijskim sredstvima, proizvođači meda u Federaciji BiH ostvarili su direktne podrške proizvodnji po košnici u iznosu većem od 800 hiljada KM što je više od 14 posto u odnosu na godinu ranije.</s><s>U Registru pčelara i pčelinjaka u 2021. godini, podatke je ažuriralo 2.950 pčelara koji pčelare na 3.483 pčelinjaka sa 182.194 pčelinje zajednice.</s><s>Pčelarska proizvodnja se odvija na 2.148 stacioniranih i 1.335 selećih pčelinjaka, saopćeno je iz Federalnog ministarstva pojloprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FGU: Potres u Hercegovini nije izazvao trajno pomicanje tla</s><s>Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove saopćila je da je u saradnji sa Geodetskim fakultetom sa Sveučilišta u Zagrebu urađena analiza utjecaja zemljotresa kod Stoca koji je zabilježen 22. aprila 2022. godine, kao i interpretacija seizmičkih gibanja na permantne GNSS stanice FBiHPOS-a i SRPOS-a u okruženju epicentralnog područja.</s><s>Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres kod Stoca, čiji je epicentar bio u mjestu Stupići, dogodio se 22. aprila 2022. u 23:07 sati po SEV-u na dubini od 10 km sa jačinom magnitude od 5,7 MW.</s><s>Ovaj potres bio je najjači u Bosni i Hercegovini od onog koji je 1969. pogodio Banju Luku, a osjetio i u susjednoj Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, te Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Italiji.</s><s>Iz Federalne uprave ističu da je, na prijedlog Katedre za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta, bilo neophodno ispitati statičko i kinematičko pomicanja tla u periodu prije i poslije zemljotresa na temelju opažanja sa GNSS stanica koje su postavljene u blizini epicentra.</s><s>Korišteni su podaci sa stanica u radijusu od 40 km od epicenta (Čapljina, Nevesinje, Gacko i Trebinje), kao primarnih u analizi, ali i sekundarnih u narednom radijusu 80 km (Mostar, Posušje, Konjic, Foča i Dubrovnik).</s><s>Obrada opažanja urađena je statičkom i kinemtičkom metodom, a dobiveni zaključci su da je zemljotres izazvao oscilacije GNSS stanica u okruženju, ali ne i trajne pomake.</s><s>Maksimalne oscilacije su bile u Čapljini (17 mm), Trebinju (15 mm), Gacku (10 mm) i Nevesinju (10 mm).</s><s>Pored toga, uočeno je da oscilacije traju duže što je GNSS stanica bliže epicentru, tako da je dužina potresa u Nevesinju (21 km od epicentra) trajala 15 sekundi, u Gacku (32 km) 16 sekundi, a u Čapljini (37 km) 10 sekundi, saopćeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Javni prihodi za prva tri mjeseca viši za 14,7 posto</s><s>Iz Porezne uprave Federacije BiH saopćili su da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-mart 2022. godine uplatili 1.518.584.897 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period prošle godine više za 194.714.339 KM, ili za 14,71 posto.</s><s>U istom periodu ove godine, naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 1.008.957.303 KM.</s><s>Također, iz ove uprave navode da je broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.03.2022. godine iznosio 531.319.</s><s>Ovaj broj veći je za 11.918 u odnosu na podatak od 31. marta prošle godine, a za 266 u odnosu na podatak od 28. februara 2022. godine.</s><s>Sve informacije objavljene su na web stranici Porezne uprave FBiH (www.pufbih.ba), saopćeno je iz ove uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Neophodno donošenje novog Zakona o zaštiti potrošača u BiH</s><s>S ciljem stvaranja uslova za jednak tretman, kako potrošača tako i trgovaca, na jedinstvenom prostoru Bosne i Hercegovini i daljnjeg usklađivanja s regulativom EU, Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, zaključila da će Vijeću ministara BiH uputiti inicijativu za utvrđivanje i upućivanje u parlamentarnu proceduru Prednacrta zakona o zaštiti potrošača BiH, usklađenog s pravnom stečevinom (acquis) Evropske unije.</s><s>U informaciji Federalnog ministarstva trgovine prezentiranoj Vladi FBiH je navedeno da je pravni okvir za zaštitu potrošača u BiH sadržan u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, a koji se primjenjuje u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH, dok se u Republici Srpskoj primjenjuje entitetski zakon iz ove oblasti.</s><s>Iz Ministarstva ističu da od usvajanja važećeg bh. zakona 2006. godine, zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH se nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini.</s><s>U Evropskoj uniji zakonodavstvo o zaštiti potrošača je značajno promijenjeno, te je kroz velik dio novih direktiva odgovoreno na nove tržišne okolnosti.</s><s>Zbog toga postoji potreba da bude osigurana usklađenost bh. zakona sa značajnim promjenama u okviru pravne stečevine EU.</s><s>„Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, koji je stupio na snagu 1.6.2015. godine, BiH se obavezala da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU.</s><s>To je i jedan od osnovnih uslova koje BiH mora ispuniti na svom putu ka članstvu u EU.</s><s>U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine i pratećem Analitičkom izvještaju ocijenjeno je da je BiH u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača, te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja.</s><s>Dijalog o politikama djelovanja između EU i BiH u oblasti zaštite potrošača odvija se u okviru sektorskog Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju, uključujući zaštitu zdravlja i potrošača.</s><s>Evropska unija, kroz ovaj Pododbor, kontinuirano Bosni i Hercegovini daje preporuku o potrebi usklađivanja zakonodavstva o zaštiti potrošača sa acquisem“, naglašavaju iz Federalnog ministarstva trgovine.</s><s>S ciljem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini za izvršenje preporuka u ovoj oblasti, EU je odobrila i finansirala Projekat „Podrška za MoFTER u usklađivanju Zakona o zaštiti potrošača BiH s pravnom tekovinom EU“, koji je realizovan od 20.5.2019. do 20.1.2020. godine.</s><s>Kao rezultat ovog projekta, sačinjen je Prednacrt novog Zakona o zaštiti potrošača BiH u koji su, u odgovarajućem obimu, transponovane nove „potrošačke“ direktive EU, te unaprijeđene pojedine materijalne i prekršajne odredbe i otklonjeni nedostaci uočeni tokom dosadašnje primjene Zakona.</s><s>Federalno ministarstvo trgovine ukazuje na činjenicu da je Prednacrt zakona pripremljen krajem 2019. godine, a nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH još nije planiralo upućivanje ovog propisa Vijeću ministara BiH, radi razmatranja i upućivanja u parlamentarnu proceduru donošenja.</s><s>Također ističu da s druge strane, na entitetskom nivou, prvi Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj donesen je 2012. godine, dok su u 2014., 2017. i 2021. izvršene određene izmjene i dopune, kojim su otklonjeni određeni nedostaci uočeni u državnom zakonu.</s><s>Neusklađenost pravne regulative na jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH ima negativan efekat na prava i obaveze kako potrošača, tako i trgovaca u FBiH.</s><s>Savremeno tržište podrazumijeva visok i jedinstven nivo zaštite prava potrošača, odnosno stvaranje institucionalne strukture koja predstavlja osnov za provođenje efikasne politike u ovoj oblasti i nadzor nad tržištem kao efikasnih instrumenata za rješavanje potrošačkih sporova, zaključuju iz Federalnog ministarstva trgovine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić: Za podršku poljoprivredi 160 miliona maraka</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić nakon posjete poljoprivrednicima na terenu organizirao je nekoliko sastanaka kako bi bili definisani načini kako u jeku poskupljenja zasijati što veće površine.</s><s>Kazao je da su zbog ukupne situacije poljoprivrednici zabrinuti, ali i svjesni da se proljetna sjetva mora nastaviti.</s><s>Istakao je da su u saradnji s poljoprivrednicima, nastoje pronaći dodatne mjere podrške kojima će Vlada FBiH i Federalno ministarstvo dodatno djelovati na ublažavanju nastalog stanja, uzrokovanog globalnom krizom.</s><s>- Iz robnih rezervi bit će dodijeljeno po 50 litara goriva po hektaru zasijane površine.</s><s>U ovom momentu je vrlo važno što prije usvojiti Budžet FBiH za 2022. godinu kako bismo stvorili preduvjete za donošenje programa podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju.</s><s>Nadamo se da će planirane mjere osigurati zasijavanje planiranih površina i proizvodnju potrebne hrane za naše stanovništvo - kazao je ministar Dedić.</s><s>Zbog činjenice da rat u Ukrajini ima utjecaj na globalno tržište hrane i da cijene rastu, on očekuje da svi nivoi vlasti u BiH poduzmu dodatne mjere.</s><s>- Uz sve probleme, ova situacija može biti šansa da bolje koristimo prirodne resurse za povećanje proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, da više cijenimo domaće proizvode na koje uvijek možemo računati i koji u svakoj krizi dođu do izražaja - dodao je Dedić.</s><s>Također, kazao je da je u prvoj godini pandemije u proljetnoj sjetvi učestvovalo više od 18.000 domaćinstava, te da je u prošloj godini vraćena praksa da je jeftinije kupiti uvozno nego proizvesti na svojoj zemlji.</s><s>Iako države ograničavaju izvoz određenih artikala, ministar ne očekuje nestašice na domaćem tržištu.</s><s>Dodaje da je na nivou FBiH planirano 106 miliona iz ovogodišnjeg federalnog budžeta, te dodatnih devet miliona KM projektnih sredstava putem IFAD-a.</s><s>- Kantoni su planirali 35 miliona, a gradovi i općine više od 10 miliona KM.</s><s>To je ukupno 160 miliona KM.</s><s>Uvažavajući trenutno stanje i potrebe poljoprivrednika zbog povećanja cijena repromaterijala i troškova proizvodnje, osigurat ćemo im dodatnu podršku u ovoj godini - kazao je Dedić.</s><s>Prošle godine oko 11.000 poljoprivrednika u FBiH podržano je kroz poticaje u ovoj oblasti, kapitalne investicije i na druge načine.</s><s>Ministar Dedić očekuje da pozitivni primjeri i projekti ojačaju sektor proizvodnje hrane.</s><s>- Ministarstvo je upravo završilo tehnički dio pregovora sa Svjetskom bankom o projektu „Otpornost i konkurentnost poljoprivrede“, u okviru kojeg se planira finansirati više projekata navodnjavanja i odvodnje u FBiH, čija je vrijednost viša od 32 miliona KM - kazao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Đapo: Vaučeri od 200 maraka građanima za odmor</s><s>Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo kazala je da je Vlada FBiH na današnjoj sjednici donijela dva vrlo važna zakona, Zakon o turizmu i Zakon o boravišnoj taksi.</s><s>- O Zakonu o turizmu se jako puno pričalo jer je 2014. godine Ustavni sud rekao da Zakon o turističkim zajednicama nije donesen po Ustavu, zbog čega je trebalo ispuniti tu obvezu.</s><s>S obzirom na reformsku agendu, opredijelili smo se da Zakon o turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj djelatnosti spojimo i napravimo jedan Zakon o turizmu.</s><s>Taj Zakon o turizmu usvojen je na Vladi FBiH 2017. godine kao prijedlog i poslali smo ga u Parlament.</s><s>Krajem 2019. godine kada ga je trebalo razmatrati dobili smo informaciju da neće proći i da je bolje da ga povučemo iz parlamentarne procedure, te ga doradimo kroz javne rasprave - kazala je ministrica Đapo.</s><s>Dodala je kako su, nakon toga, održali niz javnih rasprava s privrednicima, turističkim sektorom i svim sudionicima u turizmu na temelju čega je izrađen novi tekst koji je danas usvojen i koji ide dalje u Parlament FBiH.</s><s>- I dalje se držimo prijedloga da postoji mogućnost osnivanja Turističke zajednice FBiH, te turističkih zajednica kantona, gradova i općina, jer su mnogi kantoni već donijeli svoje zakone po kojima se omogućuje osnivanje turističkih zajednica na lokalnom nivou - istakla je ministrica.</s><s>Prema njenim riječima, tim zakonom se uređuje i oblast za turističke agencije.</s><s>- Novina je da su u sistem stavljene internet agencije koje su do sada prodavale svoje paket aranžmane bez registriranja u Federaciji BiH.</s><s>Sada će morati biti registrirani i plaćati porez kao i svi drugi.</s><s>Također smo usaglasili ovaj zakon s dvije evropske direktive – naglasila je Đapo.</s><s>Ministrica navodi kako je riječ o Uredbi o statistikama prema kojoj će se napraviti elektronsko izvještavanje, a čija će baza podataka biti u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH.</s><s>Ministarstvo bi tada imalo podatke o svim agencijama, vodičima, hotelima, odnosno svim sudionicima u turizmu.</s><s>- Druga direktiva je Uredba o paket aranžmanima i zaštiti potrošača.</s><s>Agencije će sada morati staviti polog ili bankovnu garanciju u iznosu od 10 posto od paket aranžmana, a sve s ciljem zaštite potrošača, odnosno građana, korisnika njihove uloge - kazala je ministrica Đapo.</s><s>Prema riječima minsitrice Đapo Zakon o turizmu bi sada pokrivao i oblast turističkih vodiča koji su do sada bili samo obrtnici, a koji su morali imati fiskalne kase.</s><s>Dodala je da oni sada mogu imati dodatno zaposlenje i raditi u turističkim agencijama.</s><s>Zakon o boravišnoj taksi govori što je boravišna taksa, ko su obveznici, ko je oslobođen plaćanja takse i slično.</s><s>Taj novac koji se prikupi dijelio bi se 80 posto turističkim lokalnim zajednicama, 10 kantonalnim, a 10 posto Turističkoj zajednici FBiH.</s><s>- Držimo se reformske agende da se ukinu svi parafiskalni nameti, a jedan od parafiskalnih nameta za privredu bila je turistička članarina.</s><s>Kantoni, naravno, imaju svoje zakone i prema tim zakonima uplaćuju članarine - objasnila je ministrica.</s><s>Ministrica Đapo je istakla je da je za turizam u ovoj godini izdvojeno pet miliona maraka iz Budžeta FBiH.</s><s>- Mi smo sa 1,5 miliona izašli u susret inicijativi 78 zastupnika u Zastupničkom domu koji su tražili da se taj iznos izdvoji za Ski lift na Ponijerima, s obzirom na to da je jako star i opasan za turiste.</s><s>Dva miliona ići će kao vaučeri građanima - rekla je Đapo.</s><s>Naglasila je da je Federalna vlada za vrijeme pandemije pomogla turističkim djelatnicima i privredi, ali kako ove godine želi pomoći građanima.</s><s>- S obzirom na porast cijena želimo da građani barem jedan dio svog slobodnog vremena provedu na odmoru.</s><s>Vaučer u iznosu od 200 maraka dijelit će se putem internet platformi kao što su ekupon, kupi.ba, odmoriubih.ba i sličnim platformama koje prodaju turističke pakete unutar Federacije BiH - dodala je federalna ministrica okoliša i turizma.</s><s>Smatra kako bi se putem korištenja ovih platformi uklonila diskriminacija, jer će apsolutno svatko tko plati karticom dobiti vaučer od 200 maraka, dok je najmanji paket 250 maraka.</s><s>- Naravno, ovaj program će trajati dok se ne potroše ova dva miliona, a najkasnije do 31. decembra ove godine.</s><s>Pomoći ćemo tako građanima, ali samim time i privredi.</s><s>Nadam se da ćemo ovime motivisati građane da posjete sve ljepote Bosne i Hercegovine – naglasila je.</s><s>Drugi program je, prema riječima ministrice Đapo jeste podrška medijima.</s><s>- Maksimalan iznos koji će moći dobiti mediji, odnosno web portali, printani mediji i turistički magazini bit će 25 hiljada maraka.</s><s>Njihova obaveza je pisati o ljepotama Federacije BiH kako bismo motivisali građane da što više vremena provode u ovom entitetu i upoznaju se s ljepotama svoje zemlje – kazala je Đapo, te dodala da je usvojen i program pomoći ruralnim područjima pri čemu će svi koji iznajmljuju i koji su registrirani u sistemu u ruralnim područjima moći dobiti pomoć od hiljadu do 20 hiljada maraka.</s><s>- Zadnji program je podrška razvoju zimskom, odnosno planinskom turizmu za što će biti izdvojeno od 100 do 350 hiljada maraka - zaključila je ministrica Đapo.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić na Generalnoj skupštini EuroGeographics-a</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić prisustvovao je danas godišnjoj Generalnoj skupštini EuroGeographics-a u Sarajevu, koja je okupila rukovodioce i direktore svih evropskih geodetskih uprava, kao i važne stručnjake iz oblasti upravljanja prostornim informacijama.</s><s>Organizator dvodnevnog skupa je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja je dugogodišnja punopravna članica EuroGeographics-a.</s><s>U obraćanju učesnicima, premijer Novalić je istakao kako je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove važan dio funkcionisanja javne uprave u Federaciji BiH i ponosni član EuroGeographics-a, koji okuplja čak 66 katastarskih i kartografskih uprava iz 44 evropske države.</s><s>„I mi u Federaciji BiH želimo i radimo na tome da prostorne informacije učinimo dostupnim korisnicima na najbrži i najjednostavniji način u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu.</s><s>Osnov toga je stvaranje infrastrukture prostornih podataka“, kazao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da su nadležne institucije u FBiH, predvođene Vladom i Federalnom geodetskom upravom, pripremile i usvojile Zakon o infrastrukturi prostornih podataka FBiH, te izradile strateški okvir, koji je usvojila Vlada FBiH.</s><s>„Kroz zakon smo u potpunosti prenijeli EU direktivu Inspire u domaće zakonodavstvo.</s><s>Infrastruktura prostornih podataka će osigurati čuvanje podataka o prostoru, njihovu dostupnost i održavanje na odgovarajućem nivou, odnosno, omogućit će dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz raznih izvora širom Evropske unije, kao i njihovu razmjenu“, istakao je premijer Novalić.</s><s>Prema riječima direktora Federalne geodetske uprave Željka Obradovića, dvodnevna Skupština EuroGeographics-a je jedan od najvećih događaja svjetskih razmjera.</s><s>“Uloga EuroGeographics-a je da pomogne u ostvarivanju programa politike Evropske unije, kako svojim članicama, tako i Evropskim sudionicima.</s><s>Asocijacija okuplja predstavnike kartografskih i katastarskih agencija Evrope i šire.</s><s>Oni su praktično vlast prema EU sektoru zemljišne administracije.</s><s>Koordiniraju sve kartografske agencije, bave se vizijom razvoja zemljišne administracije i općenito prostornih podataka.</s><s>Uvijek su na tragu izrade najnovijih strateških pravaca u najnovijim izazovima, a posebno u kriznim situacijama, kakva je bila pandemija COVID-19“, kazao je Obradović.</s><s>Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu su na ovom polju napravljeni značajni iskoraci kroz realizaciju projekata digitalizacije i prikupljanja katastarskih i drugih prostornih podataka, uspostave IT sistema za upravljanje i javni prikaz podataka, a stvoren je i formalni okvir za provođenje aktivnosti.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Preminuo direktor Ureda premijera Fedracije BiH Sead Lisak</s><s>Direktor Ureda premijera Federacije BiH Sead Lisak, preminuo je sinoć u Sarajevu u 62. godini života.</s><s>Od marta 2017. godine, bio je predsjednik Antikorupcijskog tima Vlade Federacije BiH.</s><s>Svi u Vladi Federacije BiH duboko smo potreseni viješću o smrti dragog kolege i prijatelja.</s><s>Naš Sead Lisak ostat će upamćen kao izuzetan čovjek, prijatelj i saradnik.</s><s>Predan svom poslu, perfekcionista, iskusan, sposoban i kvalificiran, uvijek je bio spreman odgovoriti svim izazovima.</s><s>Njegovim odlaskom ostaje velika praznina i nenadoknadiv gubitak.</s><s>Prvi angažman počeo je 1987. godine kao pripravnik u policijskim strukturama, nakon čega je stekao čin inspektora.</s><s>Od 2001. godine radio je kao pomoćnik ministra MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, gdje je obavljao dužnost v.d. policijskog komesara, te načelnika Centralnog istražnog ureda u DGS-u (danas Graničnoj policiji).</s><s>Odlukom visokog predstavnika 9. septembra 2005. godine, imenovan je za zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SlPA), a potom je obavljao i dužnost v.d. direktora ove Agencije.</s><s>Po isteku mandata u SIPA-i radio je na poslovima savjetnika direktora Granične policije BiH, a zatim načelnika Istražnog ureda u ovoj instituciji.</s><s>Odlukom Parlamentarne skupštine BiH u julu 2011. godine imenovan je za direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije na mandat od pet godina.</s><s>Za poseban doprinos efikasnom izvršavanju poslova i zadataka u policiji, odlikovan je peronalnim priznanjem “Srebrna policijska zvijezda”.</s><s>Vlada Federacije BiH upućuje izraze najiskrenije sućuti porodici Lisak.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Zukić: Vlada FBiH nastavlja pružati podršku obrtima</s><s>Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Sarajevu, kazao je da Vlada Federacije BiH nastavlja pružati podršku obrtima, odnosno, ohrabruje sve koji žele da se bave samostalno određenom djelatnošću da, uz određene pogodnosti, na jednostavniji način registruju obrt i posluju.</s><s>Dodao je da u programima podrške koji treba da uslijede nakon usvajanja Budžeta FBiH, obrti i srodne djelatnosti, s fokusom na tradicionalnim starim zanatima, će također biti predmet određenih grant programa.</s><s>Istakao je da će u narednih desetak dana biti otvoren javni poziv.</s><s>Na današnjoj sjednici Vlada FBiH je, uz Uredbu o zaštiti tradicionalnih starih zanata, razmatrala i informaciju o korištenju Garantnog fonda FBiH.</s><s>Radi se o dva od ukupno pet programa po kojima funkcioniše Garancijski fond, i to o kreditnom garantnom programu za mala i srednja preduzeća i kreditno garantnom programu za obrte i druge samostale djelatnosti.</s><s>Na osnovu Granacijskog fonda, kako je kazao ministar Zukić, iz sredstava Budžeta FBiH omogućuje se svim poduzetnicima, bez obzira na vrstu registracije, pravnim i fizičkim osobama, da u komercijalnim bankama mogu podići kredite, a Federacija BiH garantuje za polovinu zaduženja.</s><s>Pored toga, Vlada FBiH je donijela odluku o subvencioniranju kamata za korisnike Garancijskog fonda.</s><s>- U Budžetu FBiH je planirana ta pozicija, svima koji budu uredno izmirivali kreditne obaveze bit će subvencionirane kamate.</s><s>Tako će u stvari to biti beskamatni krediti - istakao je Zukić, te dodao da takve povoljne prilike nisu dovoljno iskorištene.</s><s>Naveo je podatak da je u 2021. godini izdato 23,5 miliona KM garancija po tom osnovu, a subvencionirano više od 250.000 KM kamata.</s><s>Kazao je da bi komercijalne banke trebale poduzetnicima približiti vrlo povoljne uslove kredita i ohrabriti ih da se zaduže.</s><s>Prema riječima ministra Zukića, to je velika prilika za sve koji imaju projektne i razvojne aktivnosti, da osiguraju kredite za uspješan razvoj i poslovanje.</s> |
<s>Početna / Aktivnosti / Prakse, zaposlenja i stipendije / Konkurs za stipendije za studij (master i doktorat) u Njemačkoj</s><s>Fondacija Konrad Adenauer ove godine raspisuje konkurs za dodjelu stipendija za studij u Njemačkoj (master, doktorat i istraživački boravci) za sve predmete i studijske grupe.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području Tuzlanskog kantona obavljeno 40 kontrola</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su inspektori Kantonalnog poreznog ureda Tuzla izvršili 40 kontrola na području Tuzle, Kalesija, Sapne i Teočaka.</s><s>Kontrolama su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost održavanja i popravke motornih vozila i druge uslužne djelatnosti.</s><s>U izvršenim kontrolama inspektori su otkrili osam neprijavljenih radnika i jednog obveznika koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je sedam objekata i izdato 19 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 31.650 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Uručivanje plaketa za ostvarene vrhunske sportske rezultate</s><s>Obavještamo vas da će sutra (srijeda, 16. marta/ožujka 2022. godine) u 13:00 sati u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu (ul.</s><s>Hamdije Čemerlića 2), biti uručene plakete sportskim kolektivima, sportistima i trenerima iz Federacije BiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima u drugoj polovini 2021. godini.</s><s>Priznanja će uručiti premijer Federacije BiH Fadil Novalić i federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović.</s><s>Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je, na 296. sjednici održanoj 23.12.2021. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, a u skladu sa Uredbom o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrada, odobrila 408.500 KM za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima u drugoj polovini 2021. godini.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Finansijska sredstva pojedincima moći će se dodijeliti za kupovinu, odnosno registraciju samo jednog vozila.</s><s>Rječ je o grant sredstvima Federalnog ministarstva i dodjeljivat će se po Programui raspisanom javnom pozivu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: U kontrolama zatečeno 20 neprijavljenih radnika</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da je Kantonalni porezni ured Sarajevo izvršio 49 inspekcijskih brzih kontrola kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, građevinarstva, gostiteljstva, proizvodnje i prodaje hljeba i peciva, te ostale uslužne djelatnosti.</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su devet neprijavljenih radnika, osam obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune i pet koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, te četiri objekta koja su radili bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti bit će izdato 27 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 50.000 KM.</s><s>Također, iz ove uprave su saopćili da je Kantonalni porezni ured Novi Travnik izvršio 32 inspekcijske kontrole na području Travnika, Viteza, Novog Travnika, Bugojna i Gornjeg Vakufa, kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva, priređivanja igara na sreću i druge djelatnosti.</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 11 neprijavljenih radnika, 10 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja, četiri koji u započeli obavljanje djelatnosti bez instaliranog fiskalnog uređaja i tri koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti doneseno je devet rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i izdato 19 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 43.800 KM.</s><s>Sve kontrole su izvršene s ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Usvojen Elaborat o nabavci letjelica za zaštitu i spašavanje</s><s>Vlada FBiH je današnjim zaključkom prihvatila „Elaborat o nabavci letjelica za zaštitu i spašavanje, neophodnim uslovima za logističku podršku, organizaciju, finansiranje i druga pitanja od značaja za uspostavljanje, funkcionisanje i upotrebu zračnih snaga za gašenje požara i druge zadatke zaštite i spašavanja“.</s><s>Dokument je pripremila radna grupa koju je formirala Vlada FBiH.</s><s>U Elaboratu je navedeno da su u pripremi za izradu identifikovani problemi koji se trebaju riješiti i ciljevi koji se žele postići.</s><s>Ovim elaboratom Vladi je prezentiran detaljan pregled šta je sve potrebno obezbijediti da bi se oformile funkcionalne i održive zračne snage za gašenje požara otvorenog prostora i druge zadatke zaštite i spašavanja, a u čijem sastavu bi bile letjelice za gašenje požara i druge zadatke zaštite i spašavanja.</s><s>Također, elaboratom su definisani koraci u realizaciji uspostave zračnih snaga - jedinice, te predložene vrste i broj letjelica.</s><s>Glavni cilj Elaborata je formiranje funkcionalnih zračnih snaga - jedinice u Federaciji BiH koja će biti optimalno kapacitirana kako s ljudskim tako i s materijalnim resursima.</s><s>Uspostava ove zračne snage - jedinice neophodna je zbog učestalih i vrlo opsežnih požara na području Fedracije BiH.</s><s>U dokumentu je, između ostalog, prikazana opravdanost uspostave zračnih snaga - jedinice, te su njime preispitane požarišne zone i pretpostavke njihovog gašenja, kao i hidrološke odlike terena u FBiH s prikazom lokacija vodocrpilišta.</s><s>Također, prikazani su mogući modeli organizacije zračnih snaga - jedinice i izbor letjelica za gašenje požara otvorenih prostora.</s><s>Istaknuto je da je promptno potrebno pokrenuti aktivnosti na uspostavi zračnih snaga - jedinice i nabavke letjelica, koja se treba realizovati u dvije faze.</s><s>U prvoj fazi treba nabaviti samo protiv požarne - PP avione (dva jednosjeda i jedan dvosjed - amfibijska varijanta), a u drugoj fazi helikoptere.</s><s>Bilo bi optimalno da se nabave tri helikoptera, ali broj i dinamika nabavke, kao i vrijeme realizacije, zavisit će od budžeta Fedracije BiH.</s><s>Također, navedeno je da zračne snage - jedinica za gašenje požara otvorenog prostora i druge zadatke zaštite i spašavanja treba biti organizovana kao neovisni pravni subjekt pri Vladi Federacije BiH, ali da postupa po zahtjevima i procedurama nadležnih organa.</s><s>Elaboratom je predviđeno da prva aktivnost koju treba ugovoriti jeste najam letjelica i posada za 2022. godinu ili neko drugo ad hoc rješenje, jer nije realno očekivati da se u toku tekuće godine mogu uspostaviti zračne snage - jedinica i nabaviti letjelice.</s><s>U sklopu zaključnih razmatranja navedeno je da projekt uspostavljanja, organizovanja i funkcionisanja zračnih snaga - jedinice za gašenje požara otvorenog prostora i druge zadatke zaštite i spašavanja predstavlja trajni trošak Federacije BiH, ali s obzirom da služi u svrhu spašavanja ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša, nema cijenu.</s><s>U Elaboratu je navedeno i da bi sjedište zračnih snaga - jedinice trebalo biti na Aerodromu Mostar gdje će biti locirani protivpožarni avioni, a da helikoptere treba stacionirati u Sarajevu.</s><s>Zbog klimatoloških i drugih uslova, helikopteri mogu biti privremeno izmješteni i na drugu lokaciju.</s><s>Lokacije za smještaj letjelica odabarane su uzimajući u obzir vazduhoplovno-metereološke odlike aerodroma u Federaciji BiH, značaj hidroloških objekata za gašenje požara otvorenih prostora, vegetacijske i hidrološke odlike terena u Federaciji BiH, te požarišne zone i pretpostavke njihovog gašenja.</s><s>Danas je usvojen izvještaj o radu radne grupe koju je imenovala Vlada Federacije BiH za izradu ovog elaborata, koju čine predstavnici JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o.</s><s>Sarajevo, Federalne uprave civilne zaštite, Ministarstva odbrane BiH, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, federalnih ministarstava finansija i prometa i komunikacija, Federalne uprave policije, Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, te profesionalni pilot.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dedić: O mjerama pomoći poljoprivrednim proizvođačima u FBiH</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić održao je danas sastanak s kantonalnim ministrima poljoprivrede na kojem je razgovarano o mjerama koje Vlada Federacije BiH, resorno federalno i kantonalna ministarstva trenutno poduzimaju s ciljem pomoći poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>Današnji sastanak je nastavak konsultacija s kantonalnim ministrima poljoprivrede s ciljem sagledavanja stanja u sektoru poljoprivrede i potrebe zajedničkog djelovanja i programiranja mjera veće podrške poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji Bosne i Hercegovine.</s><s>Sastanku su, pored federalnog i kantonalnih ministara poljoprivrede, prisustvovali i direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka, predstavnici oba odbora za poljoprivredu Parlamenta Federacije BiH, Ilija Ilić i Ahmed Džubur, Saveza općina i gradova FBiH, te predstavnici poljoprivrednih udruženja iz FBiH.</s><s>Shodno ranije održanom sastanku, na kojem je razgovarano o mogućnostima veće harmonizacije i usklađenosti mjera podrške s federalnog i kantonalnih nivoa vlasti, na ovom sastanku federalni ministar upoznao je prisutne kantonalne ministre sa Zaključkom koji je Vlada FBiH usvojila, a tiče se pomoći poljoprivrednim proizvođačima s 50 litara goriva po hektaru obradive površine posredstvom Federalne direkcije robnih rezervi.</s><s>S ciljem provođenja ove mjere usaglašena je potreba da nadležna kantonalna ministarstva dostave kantonalnim vladama spiskove poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili podršku s kantonalnog nivoa u 2021. godini po hektaru obradive površine, a koji će biti dostavljeni Federalnoj direkciji za robne rezerve.</s><s>Naglašena je neophodnost što bržeg usvajanja Budžeta Federacije BiH kako bi se stvorile pretpostavke za usvajanje Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu, te početka isplate sredstava za realizaciju mjere podrške poljoprivrednim proizvođačima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Bera: Svi indikatori su u padu, ublažene mjere ostaju na snazi</s><s>Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Marina Bera, na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Sarajevu, izjavila je da je evidentno da su svi parametri, odnosno indikatori koje prati Zavod za javno zdravstvo FBiH u značajnom padu, kako broj novozaraženih slučajeva koronavirusa, tako i semdeična incidenca.</s><s>- Ukupan broj hospitaliziranih koji smo imali u 13. sedmici bio je 87, a tri pacijenta su na respiratoru.</s><s>Broj smrtnih slučajeva je također u značajnom padu, iako nažalost, još uvijek bilježimo smrtne slučajeve - kazala je pomoćnica Bera.</s><s>Prema riječima pomoćnice Bere, s obzirom na to da je omikron varijantra koronavirusa sada dominantna, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložio je da se zadrže mjere i preporuke koje su usvojene na prošloj sjednici Vlade FBiH, te su one i dalje na snazi.</s><s>Bera je istakla je da mjere nisu stroge, a jedina obaveza nošenje maske je u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kazneno-popravnim zavodima, te fizička distanca na skupovima.</s><s>Pomoćnica Bera je istakla da ZZJO FBiH svakako prati epidemiološku situaciju na sedmičnoj osnovi i u skladu s tim, ukoliko se ukaže potreba donosit će strožije, što se ne očekuje, ili blaže mjere.</s><s>Informacije će biti razmatrane svakih 30 dana.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMON: Raspisan konkurs za dodjelu federalnih nagrada za nauku</s><s>Konkurs za dodjelu federalnih nagrada za nauku za ovu godinu koji je raspisalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti otvoren je do 26. maja 2022. godine, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s><s>U skladu s tim, iz Ministarstva pozivaju na saradnju i partnerstvo sve potencijalne predlagače kandidata za nagrade, odnosno sve naučne i istraživačke ustanove - akademije nauka i umjetnosti (izuzev onih u statusu udruga građana), potom univerzitete i njihove organizacijske jedinice, visoke škole, naučne ustanove, naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne institute, kao i tehnološke parkove i druge pravne osobe registrirane za obavljanje naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti sa sjedištem u Federaciji BiH.</s><s>Iz Ministarstva, koje je uime Vlade Federacije BiH raspisalo konkurs u skladu sa Uredbom o uspostavi, proceduri i kriterijima dodjele federalnih nagrada za nauku, ističu da se prijedlozi podnose isključivo putem kantonalnih ministarstava nadležnih za nauku/znanost, na propisanom obrascu, koji se može preuzeti na službenoj internet stranici Ministarstva (www.fmon.gov.ba).</s><s>Također, na internet stranici se nalazi pregled obavezne dokumentacije koja se prilaže uz prijedlog za dodjelu federalnih nagrada za nauku.</s><s>Federalne nagrade za nauku dodjeljuju se u četiri kategorije, a riječ je o Nagradi za životno djelo i godišnjim nagradama za nauku, mlade istraživače, te popularizaciju i promociju nauke.</s><s>Nagrade se dodjeljuju za naučne oblasti prirodne i tehničke nauke, biomedicinske i biotehničke nauke, te društvene i humanističke nauke.</s><s>Sastoje se od novčanog iznosa i povelje, a bit će dodijeljene državljanima BiH s prebivalištem u Federaciji BiH za iznimno značajna dostignuća u naučno-istraživačkoj i istraživačko-razvojnoj djelatnosti, za proširenje naučnih spoznaja i za iskazane uspjehe u primjeni rezultata naučno-istraživačkog i istraživačko-razvojnog rada, koje su postigli naučnici i istraživači - kandidati za nagradu.</s><s>Iz Ministarstva navode da je dodjela nagrada za nauku, odnosno za izuzetno važna dostignuća u naučno-istraživačkoj i istraživačko-razvojnoj djelatnosti koja doprinose proširenju naučnih spoznaja i ukupnom prosperitetu društva, uobičajena praksa u svim civiliziranim državama svijeta.</s><s>U Federalnom ministarstvu smatraju da dodjela ovih nagrada, pored priznanja naučnicima za postignute rezultate, predstavlja značajan doprinos popularizaciji istraživačkog rada i promociji zemlje kao naučno i tehnološki osviještene na međunarodnom planu.</s><s>Nagrade će biti dodijeljene za Dan nauke/znanosti u Federaciji BiH, koji se obilježava 12. decembra/prosinca.</s><s>Inače, prvi put su dodijeljene prošle godine, a četiri laureata ovog najvišeg priznanje za izuzetno značajna naučna dostignuća u Federaciji BiH bila su profesor emeritus dr. Faruk Čaklovica (Nagrade za životno djelo), izvanredni prof.dr.sc. Jurica Arapović (Godišnja nagrada za nauku), Josipa Krezić (Godišnja nagrade za mlade istraživače) i prof.dr.sc. Elvis Ahmetović (Godišnja nagrade za popularizaciju i promociju nauke).</s><s>Iz Ministarstva podsjećaju da su ovom prilikom dodijelili i posebno priznanje mr.sc. Andreju Gajiću za zapaženi istraživački rad u oblasti prirodnih nauka, popularizaciju nauke i promociju Bosne i Hercegovine na domaćem i međunarodnom planu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Dujmović s predstavnicima Bokserskog kluba „Mostar“</s><s>Federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović sastala se danas s predstavnicima Bokserkog kluba „Mostar“, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s><s>Sastanku su prisustvovali potpredsjednik kluba Zijo Demirović, bokseri Amnin Omerika i Alan Muštović, te trener Hamid Šemić.</s><s>Tom prilikom, ministrica Dujmović je iskazala zadovoljstvo današnjom posjetom predstavnika kluba koji je u dugogodišnjoj historiji ostvario brojne uspješne rezultate, te proglašavan i najboljim sportskim kolektivom Grada Mostara.</s><s>Ministrica je čestitala i članu kluba Juraju Soldi na osvojenoj prvoj pobjedi za Bosnu i Hercegovinu na Evropskom prvenstvu u Armeniji.</s><s>Predstavnici mostarskog bokserskog kluba zahvalili su ministrici Dujmović i Federalnom ministarstvu na prilici da prezentiraju svoje rezultate i buduće planove, te dosadašnjoj, značajnoj finansijskoj podršci, zahvaljujući kojoj su uspjeli opstati u turbulentnom periodu.</s><s>Povjerenje su opravdali zapaženim sportskim uspjesima na najbolji mogući način, a ovom prilikom su istakli da je fokus kluba na mladim bokserima, te da je adekvatna infrastruktura najbolji preduslov za uspješan trenažni proces.</s><s>Ministrica Dujmović je goste informirala da je Javni poziv Federalnog ministarstva kulture i sporta za odabir programa i projekata koji će se sufinansirati iz Budžeta FBiH za 2022. godinu, otvoren do 3. juna 2022. godine, te istakla kako su znatno uvećana finansijska izdvajanja za sport u ovoj godini.</s><s>Naglasila je da je pravičan odnos resornog ministarstva prema svim sportistima ono na čemu insistira, te predstavnicima kluba poželjela mnogo uspjeha i sportskih pobjeda u budućem radu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva kulture i sporta.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Lani u FBiH dodijeljeno više od 280 miliona KM državne pomoći</s><s>Ukupna dodijeljenja državna pomoć u Federaciji BiH u 2021. godini, uključujući i pomoć poljoprivredi, iznosi 280.826.783 KM ili 145,58 miliona eura.</s><s>Udio državne pomoći u bruto domaćem proizvodu Federacije BiH iznosi 1,169 posto.</s><s>Ovo je, uz ostalo, nevedeno u izvještaju Federalnog ministarstva finansija o dodijeljenoj državnoj pomoći u Federaciji BiH za prošlu godinu, kojeg je Vlada Federacije BiH usvojila na posljednjoj sjednici.</s><s>Vlada je ovo ministarstvo zadužila da izvještaj, u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH, dostavi Vijeću za državnu pomoć BiH, s ciljem sačinjavanja godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u BiH koje bi bilo dostavljeno Vijeću ministara BiH.</s><s>Za izradu ovog izvještaja je popunjene propisane obrasce dostavilo osam kantona s pripadajućim općinama, te pet federalnih ministarstava.</s><s>Dva kantona i ostala ministarstva su dostavili informacije da u svojoj aktivnosti za 2021. godinu nisu dodjeljivali sredstva koja se odnose na državnu pomoć.</s><s>Za provođenje Zakona o sistemu državne pomoći u BiH nadležna su provedbena tijela, i to Vijeće ministara BiH, te vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH putem svojih nadležnih organa.</s><s>Dakle, davatelji državne pomoći su BiH, FBiH, RS, BD BiH, kantonalne, gradske i općinske uprave putem ovlaštenih pravnih osoba koja dodjeljuju ili upravljaju državnom pomoći.</s><s>Dodijeljena državna pomoć u FBiH bez poljoprivrede za 2021. godinu iznosi 174.784.734 KM ili 89,37 miliona eura.</s><s>Pomoć u sektoru poljoprivrede je za 2021. godinu iznosila ukupno 106.042.049 KM ili 54,21 miliona eura, što čini 37,76 posto od ukupno dodijeljene.</s><s>Na ime državne pomoći (bez sredstava za poljoprivredu) lani je kantonima dodijeljeno 40.032.916 KM, što je 18,8 posto više u odnosu na 2020. godinu.</s><s>Pomoći za promoviranje regionalnog razvoja iznosile su 1.830.000 KM ili 0,93 miliona eura, što čini 0,65 posto ukupno dodijeljenje u 2021. godini.</s><s>Državna pomoć za privredu (horizontalna) je dodijeljena u iznosu od 26.392.245 KM ili 13,49 miliona eura, što je 9,4 posto od ukupno dodijeljene, dok je vertikalna državna pomoći u oblasti saobraćaja lani je iznosila 67.680.000 KM ili 34,6 miliona eura, odnosno 24,1 posto ukupne.</s><s>Državna pomoć male vrijednosti (de minimis), koja se dodijeljuje u maksimalnom iznosu od 200.000 eura po korisniku (u protivrijednosti KM) tokom perioda od tri fiskalne godine, lani je iznosila 28.682.489 KM ili 14,66 miliona eura, što iznosi 10,21 posto od ukupne državne pomoći.</s><s>Državna pomoć za usluge od općeg ekonomskog interesa dodijeljena je u iznosu od 50.200.000 KM ili 25,66 miliona eura, ili 17,88 posto ukupne.</s><s>Ova pomoć može biti odobrena kao naknada za obavljanje i izvršavanje javnih, odnosno usluga od općeg ekonomskog interesa, koje su posebno bitne za život građana i koje bi im, bez državne pomoći, bile dostupne po nepovoljnijim uslovima korištenja.</s><s>Te usluge mogu biti u oblastima javnog prevoza putnika, isporuke energije, poštanskih i sličnih usluga.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Kod tri subjekta nadzora utvrđeno nezakonito povećanje marži</s><s>U pojačanim inspekcijskim nadzorima nad provođenjem odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o formiranju cijena i marži u FBiH, a povodom povećane potražnje za robama široke potrošnje, federalni tržišni inspektorat je u toku dana kontrolisao 13 privrednih subjekata - uglavnom velikih trgovinskih lanaca.</s><s>Nepravilnosti pri formiranju cijena utvrđene su kod tri (3) subjekta nadzora, te će za prekšaje pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu biti izdato šest (6) prekršajnih naloga.</s><s>Pored načina formiranja cijena i marži, inspektori su kontrolisali i skladišta, kako bi se osiguralo da su sve raspoložive količine roba za kojima je porasla potražnja plasirane u maloprodaji.</s><s>Federalni tržišni inspektorat nastavlja vršenje pojačanih nadzora i sutra, 1.3.2022. godine, kada će se vršiti kontrole i po brojnim pristiglim prijavama građana, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo.</s><s>Napominjemo, odlukama Vlade FBiH obuhvaćeni su: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 % m.m., svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, suncokretovo jestivo ulje, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, tečni deterdžent za suđe, sapun, te nafta.</s><s>Pozivamo sve privredne subjekte u maloprodaji i veleprodaji da u svom poslovanju primijene maksimalan stepen zakonitosti i odgovornosti prilikom formiranja cijena, te upozoravamo da će sve konstatovane zloupotrebe biti najoštrije sankcionisane.</s><s>Molimo građane da prilikom svake kupovine obavezno traže fiskalni račun, te da sve uočene nepravilnosti prijave na sljedeće kontakte FUZIP:</s> |
<s>Obavještenje o prijavi za zaposlenje – Banka ‘’Poštanska štedionica’’</s><s>Banka Poštanska štedionica proširuje poslovnu mrežu i otvara organizacionu jedinicu u Istočnom Sarajevu.</s><s>Pozivaju se svi zainteresovani studenti, koji su završili I ciklus studija na Ekonomskom fakultetu Pale, da pošalju svoj CV na mail adresu ef.studentska@gmail.com.</s><s>Prijava traje do 28. 6. 2022. godine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Javni prihodi za prva četiri mjeseca viši za 16,3 posto</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je danas da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar - april 2022. godine uplatili 2.111.459.444 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 295.889.765 KM ili 16,3 posto.</s><s>U strukturi javnih prihoda za ovaj period, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su u iznosu od 238.387.266 KM, a porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba u iznosu od 183.486.617 KM.</s><s>Doprinosi za penzijsko i invalidsko, te zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti u prva četiri mjeseca naplaćeni su u ukupnom iznosu od 1.385.865.772 KM.</s><s>Prema podacima porezne uprave FBiH, broj zaposlenih je 30. aprila 2022. godine, prema prebivalištu zaposlenika iznosio 534.160.</s><s>Ovo je više za 11.099 u odnosu na isti datum 2021. godine, kada je broj zaposlenih bio 522.251.</s><s>Stanje broja zaposlenih na dan 30. aprila 2022. godine, prema prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca, razvrstanih po kantonima i općinama, možete vidjeti na web stranici Porezne uprave FBiH (www.pufbih.ba), saopćeno je iz ove uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas je započelo isplatu novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji Bosne i Hercegovine.</s><s>U skladu sa usvojenim Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu isplaćena su sredstva u iznosu većem od milion KM, a ovisno od dinamike dostavljanja zahtjeva od kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede očekuje se da sve isplate budu realizirane u maju.</s><s>Osigurana su operativna sredstva u budžetu za mjesec april i maj, te ovisno od dinamike dostavljanja obrađenih zahtjeva od kantona, očekuje se da će sve pristigle obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćene do kraja mjeseca maja.</s><s>Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ističu da su tokom prošle sedmice pozvali kantonalna ministarstva nadležna za poljoprivredu da ubrzaju proces obrade zahtjeva poljoprivrednih proizvođača, kako bi se nakon dostavljenih obrađenih zahtjeva stvorili preduslovi za isplate novčanih podrški, saopćeno je iz federalnog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić i ministrica Milićević posjetili Union banku</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i zamjenica premijera FBiH, federalna ministrica finansija, Jelka Milićević danas su posjetili Centralu Union banke d.d.</s><s>Sarajevo u Sarajevu.</s><s>Ovom prilikom, premijer Novalić i ministrica Milićević sastali su se s članovima Uprave Banke na čelu s predsjednikom Uprave Vedranom Hadžiahmetovićem, koji su im prezentirati deceniju uspješnog poslovanja od poslovne transformacije koja je započeta 2012. godine, odnosno dostignuća u prethodnom desetogodišnjem periodu, te nastavak dugotrajnog i sigurnog poslovanja od osnivanja 1955. godine.</s><s>Premijer Novalić je nakon ove posjete izjavio da je Union banka izuzetno dragocjena Vladi jer su putem te banke provedeni značajni programi - plasiran je najveći dio novca za privredu iz izuzetno bitnog Garantnog fonda, a drugi program se odnosi na poticaj rješavanju stambenog pitanja mladih.</s><s>- Mi smo preko te svoje banke, plasiranjem otprilike 30 miliona KM godišnje već pet-šest godina, formatirali program za dugi period, od 20 godina, sa izuzetno niskim kamatama.</s><s>Kao takvi, bili smo poticaj da sve druge banke prihvate takve programe i one plasiraju, pa to sve skupa upetostruče.</s><s>S te strane, ova banka je naša pozitivna provokacija na tržištu banaka, što se pokazalo ovim programom i programom plasmana Garantnog fonda te ćemo Union banku potaknuti da iz zone male i srednje, pređe u zonu potpuno srednjih banaka, gdje bi igrala još veću ulogu.</s><s>Kao Federacija, sasvim sigurno možemo to uraditi dokapitalizacijama - rekao je premijer Novalić.</s><s>Preporučio je kvalitetnom menadžmentu Union banke i drugim uposlenicima da nastave pozitivan trend jer su pokazali vrijednost koju Vlada FBiH prepoznaje i podržavaće je.</s><s>Ministrica Milićević rekla je da je prezentacija poslovnih rezultata pokazala kako je Union banka, iz male banke koja nije baš imala povjerenje klijenata, građana i privrednih subjekata, za kratko vrijeme prešla na razinu srednje banke koja danas, po aktivi, plasiranom kreditnom novcu, uživa povjerenje građana, institucija i privrednih subjekata.</s><s>- Napomenuću da je Union banka i depozitna te transakcijska banka Vlade FBiH.</s><s>Osim što je prati Agencija za bankarstvo, pratimo i mi rezultate poslovanja jer kao takva, mora biti oličenje pouzdanosti i ispravnosti poslovanja i rekla bih, politike koja prepoznaje aktivnosti Vlade.</s><s>Jedna takva politika je kreditna linija za mlade, druga je politika brzog korišćenja novca osiguranog iz Garancijskog fonda Vlade FBiH, tako da bih rekla da su oni u određenoj prednosti kao mala, srednja banka i brzo se prilagođavaju uvjetima na tržištu - kazala je ministrica Milićević.</s><s>Govoreći o današnjoj posjeti, ministrica Milićević je uime Federalnog ministarstva finansija zahvalila menadžmentu i svim 199 uposlenika banke.</s><s>Predsjednik Uprave Banke Vedran Hadžiahmetović izrazio je da nadu da je ova institucija u proteklom periodu ispunila očekivanja ne samo klijenata nego i većinskog vlasnika.</s><s>- Nadamo se nastavku ovakve saradnje, možda i u novim projektima, ne samo u dosadašnjim i uspješno implementiranim već godinama, od transakcijskog i depozitnog poslovanja, do namjenskih kreditnih linija poput linije za poticaj stambenom zbrinjavanju mladih, do drugih, revolving fondova, koje banka radi kao bonitetni procjenitelj - kazao je Hadžiahmetović i dodao da će nastavak i proširenje saradnje dovesti do još većeg broja klijenata, sa što povoljnijim uslovima kreditiranja i drugim proizvodima.</s><s>Predstavnici Uprave Banke su uručili zahvalnice premijeru Novaliću i Vladi Federacije BiH, te ministrici Milićević i Federalnom ministarstvu finansija, za kontinuiranu podršku i uspješnu saradnju u razvoju i rastu Union banke d.d.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Predstavnici OSCE-a su iskazali zahvalnost Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom, naglasivši izuzetan doprinos u pomoći pruženoj za smještaj izbjeglica iz Ukrajine.</s><s>Naglasili su značaj ponovne društvene upotrebe oduzete imovine, kao i jačanje saradnje i koordinacije između OSCE-a i Agencije, te drugih međunarodnih i lokalnih institucija.</s><s>Šefica Misije OSCE- a u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec i koordinator OSCE-a za ekonomske i okolišne aktivnosti ambasador Igli Hasani su iskazli zadovoljstvo što svjedoče jednom pozitivnom primjeru gdje je oduzeta imovina stečena nezakonitim ativnostima iskorištena u socijalne svrhe, kako je istaknuto, te jednom plemenitom cilju za pružanje smještaja izbjeglicama iz Ukrajine.</s><s>Naglasili su i da Misija OSCE-a u BiH čini mnogo na jačanju kapaciteta različitih intitucija ove zemlje, te najavili nastavak podrške.</s><s>Direktor Jakić se zahvalio predstavnicima OSCE-a na podršci oko smještaja ukrajinskih izbjeglica u hotelu „Walter“, kojim upravlja Agencija, kao i na podršci koju pružaju u edukacijama nosilaca pravosudnih funkcija iz oblasti financijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom, te naglasio kako je ovo nastavak uspješne saradnje između OSCE-a i Agencije.</s><s>Današnjem sastanku su prisustvovali i šefica Misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH Laura Lungarotti, zamjenik šefa Misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH Blanche Picarello, te predstavnici Ureda za koordinaciju OSCE-a za ekonomske i okolišne aktivnosti, OSCE-obog Sekretarijata, UNHCR-a, Federalnog ministarstva pravde, Vlade Kantona Sarajevo, Centra za promociju civilnog društva i Crvenog križa, saopćeno je iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.</s> |
<s>Apel građanima u vezi sa izazivanjem požara</s><s>Post published:10.03.2021.</s><s>Proteklih dana evidentirano je više požara na teritoriji naše opštine koji su se proširili na veće šumske površine i ugrozili prirodna bogatstva kojim raspolažemo.</s><s>Pozivamo građane da obrate posebnu pažnu prilikom kontrolisanja sagorjevanja koja svjesno izazivaju ili lako zapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare s težim posljedicama.</s><s>Požari mogu veoma lako izmaći kontroli te se proširiti na šumska područja, stambene objekte i ugroziti ljudske živote.</s><s>Napominjemo građane da ukoliko usljed spaljivanja nastane požar koji za posljedicu ima materijalnu štetu ili izazove opasnost po ljudske živote, da su u skladu sa Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11) predviđene sankcije (kazne zatvora ili novčane kazne).</s><s>Apelujemo na građane da budu maksimalno oprezni i ne dozvole da usljed nemara ili nepažnje izazovu požar koji bi mogao ugroziti živote, imovinu i prirodna bogatstva koja imamo.</s><s>U slučaju nekontrolisanog širenja vatre potrebno je o tome obavijestiti vatrogasce i policiju.</s><s>Isto tako, postoji mogućnost da će se protiv pojedinaca podnijeti krivične prijave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Usvojene novopredložene naredbe i preporuke Kriznog štaba FMZ-a</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Sutra sastanak s braniteljskim organizacijama u FBiH</s><s>Obavještavamo vas da će u srijedu (25. maja/svibnja 2022. godine), s početkom u 14 sati, u Sarajevu (Hotel “Novotel Bristol”, ul.</s><s>Fra Filipa Lastrića br. 2) biti upriličen sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH i braniteljskih organizacija u Federaciji BiH.</s><s>Tema susreta, kojem će prisustvovati premijer FBiH Fadil Novalić i zamjenici premijera i federalni ministri Jelka Milićević i Vesko Drljača, te pomoćnik ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo, je primjena seta izmjena zakona o pravima braniteljske populacije, kojima su povećane naknade boračkih kategorijama.</s><s>Bit će ovo prilika da predstavnici boračke populacije predstave i povratne informacije s terena o provedbi novousvojenih izmjena zakona.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Moje misli su uz Prijedor i drage Prijedorčane</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić povodom „Dana bijelih traka“ izrazio iskreno suosjećanje preživjelim Prijedorčanima, sa željom da se više nikada i nikome ne ponove „bijele trake i zločini“.</s><s>- Moje misli su uz Prijedor i drage Prijedorčane.</s><s>Tri decenije je prošlo otkako su nedužni stanovnici nesrpske nacionalnosti bili primorani nositi bijele trake oko svojih ruku i stanove označiti bijelim zastavama - kazao je premijer Novalić, dodavši da su njegove misli su uz roditelje 102 ubijene prijedorske djece koji se i dan danas bore za izgradnju spomenika nedužnim mališanima.</s><s>- Njegova izgradnja najmanje je što svaka civilizirana zajednica može učiniti za roditelje koji već 30 godina u tišini pate za svojom djecom i bore se za barem osnovno - pravo na memorijal - kazao je premijer.</s><s>Podsjetio je da su bijele trake, masovni zločini, progoni, logori, ubistva 3.176 nedužnih civila, od čega 102 djece, dokazani pred svim sudskim instancama od BiH do Haaga.</s><s>- Krajnje je vrijeme da diskriminacija prestane.</s><s>Da se više nikada i nikome ne ponovi, a žrtvama i preživjelima da se da pravo na dostojanstvo - poručio je premijer Novalić.</s><s>Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području Srebrenika izvršeno 40 inspekcijskih nadzora</s><s>Iz Porezne uprave FBiH saopćeno je da su na području Srebrenika inspektori Kantonalnog poreznog ureda Tuzla izvršili 40 inspekcijskih nadzora.</s><s>U izvršenim kontrolama otkriven je jedan neprijavljen radnik, te jedan obveznik koji je posjedovao robu bez porijekla.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 22.000 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra konferencija za medije o Projektu registracije nekretnina</s><s>Obavještavamo vas da će sutra (utorak, 10.5.2022. godine) s početkom u 09:30 sati, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu (ul.</s><s>Hamdije Čemerlića 2), federalni ministar pravde Mato Jozić, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović i direktor Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Evropu i Centralnu Aziju Christopher Sheldon održati konferenciju za medije.</s><s>Tema su aktivnosti Projekta registracije nekretnina - Dodatno financiranje, kojim upravlja Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove na osnovu Sporazuma o zajmu Dodatno financiranje za Projekt registracije nekretnina, potpisanog između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj - IBRD 2. jula 2020. godine, te Odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajmu.</s><s>Cilj ove konferencije je informirati građane o aktivnostima Projekta, usmjeriti ih prema nadležnim institucijama u kojima se mogu informirati o aktivnostima na usklađivanju katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka, odnosno podstaknuti građane da prijave svoja prava na nekretninama u procesu provođenja postupka zamjene i/ili uspostave zemljišne knjige po podacima novog premjera.</s><s>Također, cilj je upoznavanje javnosti sa značajem registracije nekretnina, pravima i obavezama vlasnika da upišu vlasništvo i suvlasništvo na nekretninama, te s važnošću vođenja ažurnih evidencija.</s><s>Napominjemo da će konferencija za medije biti održana uz obavezno pridržavanje Naredbi i Preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva usvojenih Zaključcima V. broj: 438/2022 od 07.04.2022. godine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić i ministar Mus o mogućnostima turskih ulaganja</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, primio delegaciju Republike Turske, koju je predvodio ministar trgovine Mehmet Mus.</s><s>Razgovarano je o unapređenju ekonomske saradnje između BiH i Republike Turske, te o mogućnostima ulaganja turskih investitora na području Federacije BiH.</s><s>Poseban naglasak stavljen je na industriju i putnu infrastrukturu.</s><s>Premijer Novalić je istakao da ekonomsku saradnju dvije zemlje odlikuje stalni rast razmjene roba.</s><s>“Otvoreni smo za turske investicije.</s><s>Mogućnosti su brojne i vidimo veliku šansu da se ta ulaganja povećaju.</s><s>Prije svega u oblasti industrije i avio saobraćaja.</s><s>Postoji mogućnost za otvaranje industrijskih zona, za što postoje potencijali, između ostalog, i na području Unsko-sanskog kantona.</s><s>Raduje nas da danas razgovaramo o ovim temama, o kojim postoji obostrani interes”, kazao je Novalić.</s><s>Turski ministar trgovine istakao je da je Republika Turska kroz Sporazum o slobodnoj trgovine našoj zemlji dala posebne povlastice.</s><s>“Bosna i Hercegovina je naša bratska zemlja, imamo posebne poslovne i druge veze, kao i pogodnosti.</s><s>Potičemo turske kompanije da dođu u BiH.</s><s>Trebaju nam pozitivni primjeri ulaganja koji će privući nove investitore”, kazao je ministar Mus.</s><s>Na sastanku je razgovarano i o turskim kompanijama koje posluju na području Federacije BiH, među kojima su Natron Hayat u Maglaju i Šišidžam soda u Lukavcu.</s><s>Posebno je izražena spremnost u davanju podrške za prevazilaženje poteškoća sa kojima se ove kompanije sucreću u poslovanju, kao što je nedostatak sirovina za proizvodnju.</s><s>Između ostalog, najavljeno je i da će Privredna komora Istanbula početkom jula u BiH organizovati poslovne susrete, na kojim se očekuje učešće više od 200 turskih privrednika, što će biti i prilika za ugovaranje konkretnih projekata.</s><s>Današnjem sastanku u Vladi Federacije BiH prisustvovali su i federalni ministri trgovine, te razvoja, poduzetništva i obrta Zlatan Vujanović i Amir Zukić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić na otvaranju obnovljene Banje Reumal u Fojnici</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić prisustvovao je svečanom otvaranju obnovljenog i modernizovanog objekta Banja Reumal, a koji se nalazi u okviru kompleksa Lječilišta “Reumal” Fojnica, regionalnog lidera u banjskom liječenju i rehabilitaciji.</s><s>Premijer Novalić je kazao da je u vrijeme pandemije koronavirusa bio u kontaktu sa izvršnim direktorom Reumala Alijom Mukačom, te da su razgovorali o planu oporavka od krize.</s><s>Dodao je da je Vlada FBiH imala program pomoći turizmu, ali da banjska liječilišta nisu bila uvrštena.</s><s>- Za stavljanje banjskih liječilišta u taj program pomoći zaslužna je Fojnica i kriza u Fojnici kao i direktor Mukača koji je tražio pomoć od nas.</s><s>Sve naše banje su dobile pomoć, a Fojnica je bila povod toga - kazao je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da je Fojnica sama uspjela stati na noge, izaći iz problema, te da je njihova pomoć bila samo potreban vjetar u leđa.</s><s>- Danas stojimo pred djelom toga što smo zajedno radili.</s><s>Ovu banju i ljepotu koju ovdje imamo moramo koristiti.</s><s>Ovo su kapaciteti zbog kojih ljudi žele biti ovdje i bit ćemo vam uvijek na raspolaganju - zaključio je Novalić.</s><s>Nakon obilaska novootvorenog objekta “Banja”, premijer Novalić je obišao i Hotel “Reumal”.</s><s>Inače, za rekonstrukciju novootvorene „Banje“ uloženo je gotovo milion KM i bit će angažovano 50 radnika medicinske struke i drugog osoblja.</s><s>Riječ je o objektu koji je zbog svoje specifičnosti liječenja i rehabilitacije teških bolesnika ali i kapaciteta, te stručnog osoblja, od posebnog značaja za Fojnicu, Bosnu i Hercegovinu, kao i ovaj dio Evrope.</s><s>"Banja" je jedini objekat te vrste čiji je ukupan kapacitet 140 kreveta, od kojih su skoro 50 kreveta ortopedski ležajevi za nepokretne i slabopokretne osobe, s prostorom za dječiju rehabilitaciju.</s><s>Ponovnim otvorenjem ovog objekta svi oni dobijaju adekvatan i moderan prostor za liječenje i oporavak.</s><s>Premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo kazao je da je lijepo u Fojnici vidjeti obnovljen i modernizovan objekat Banja Reumal, te da je još ljepše čuti da se otvara 50 radnih mjesta.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Uručeni ugovori o dodjeli stipendija za 331 studenta povratnika</s><s>U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, potpisao je i uručio ugovore o dodjeli stipendija studentima povratnicima.</s><s>Ukupna vrijednost ugovora je 341.200 KM, a stipendije iznose od 1.000 do 1.200 KM, ovisno od godine studija.</s><s>U svom obraćanju, federalni premijer Fadil Novalić kazao je da Vlada FBiH putem Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica već deset godina implementira ovaj program, te da podrška neće izostati ni u narednom periodu.</s><s>“Ovo je značajna podrška mladima da okončaju svoje obrazovanje u Bosni i Hercegovini i u njoj ostanu.</s><s>Da razvijaju stečena znanja i vještine u domovini i na taj način doprinesu njenom daljnjem razvoju i napretku.</s><s>Po završetku fakultetskog obrazovanja, ovi mladi ljudi neće ostati bez podrške prilikom prvog zaposlenja ili pokretanja vlastitog biznisa, kazao je premijer Novalić.</s><s>Na javni poziv Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica prijavilo se ukupno 350 studenata, a 331 je ispunio uslove.</s><s>“Radi se o djeci iz 38 općina i gradova Republike Srpske od kojih najviše njih dolazi iz Doboja, Prijedora, Teslića, Zvornika, Srebrenice, itd..</s><s>Najvažnije je da je jedan značajan broj studenata korisnici od početka svog studiranja pa do danas, a ove godine smo izdvojili nešto više sredstava malo uspješnijim studentima, kazao je ministar Ramić.</s><s>Pozvao je student da se uključe i u druge programe ovog ministarstvo, ističući javne pozive za podrške zapošljavanju za područje Republike Srpske, koji su u toku.</s><s>“Start-up je do 15.000 KM, zavisno od toga šta je djelatnost.</s><s>To je jedan vid podrške, prije svega, mladim ljudima, da za sebe kreiraju neke poslovne prilike, jer jedan značajan broj njih neće imati pristup javnim institucijama i službama, kazao je ministar Ramić.</s><s>Vladi Federacije BiH i ministru Ramiću zahvalnost su u ime studenata i u svoje lično, izrazile stipendistice Selma Zulum iz Bosanske Gradiške, koja studira na Pravnom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i Samra Halilović iz Srebrenice, koja je završna godina prvog ciklusa politologije, međunarodnih odnosa i diplomatije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,</s><s>“Ovakav vid afirmacije i valorizacije našeg dugogodišnjeg truda i rada od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, zasigurno je mnogo značajan za svakog studenta i predstavlja vjetar u leđa za sve buduće izazove, istakla je Zulum.</s><s>Halilović smatra da je obrazovanje najjače oružje današnjice na osnovu koga se država jedino može izdići na jedan zavidan nivo.</s><s>“Četiri godine sam stipendista Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, što je najveći pokazatelj kontinuiteta koji nam pruža Ministarstvo kroz različite projekte.</s><s>Upravo preko ovih stipendija, Ministarstvo ulaže u najjače oružje koje država može imati, poručila je Halilović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić posjetio dvije kompanije prehrambene industrije u Livnu</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić je tokom današnje posjete Kantonu 10 posjetio u Livnu dvije fabrike - proizvodne pogone mesne industrije “Pavić” i Mljekaru Livno, koje zajedno imaju 250 zaposlenih i svjetske brendove proizvodnje sira i mesnih proizvoda, kako je premijer kazao novinarima.</s><s>- Svi smo svjedoci kakav je brend livanjski sir, možda i najveći u Bosni i Hercegovini, uvjerili smo se da su zastupljene nove tehnologije i mladi obrazovani ljudi koji vode procese te da je ovo pravi put kojim treba da idu ne samo ovaj već i svi drugi kantoni - rekao je Novalić nakon posjete Mljekari Livno.</s><s>Federalni premijer se tokom ove posjete Kantonu 10 sastao u Livnu s dužnosnicima kantonalne vlade.</s><s>Osim tog susreta i posjete navedenim fabrikama, protokolom njegovog današnjeg boravka u ovom kantonu predviđeno je, između ostalog, da u Tomislavgradu posjeti Tvornicu kabela Athabasca Investment d.o.o., kao i Vjetropark Jelovača.</s><s>S premijerom Novalićem, u posjeti Kantonu 10 bio je i federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Arhiv FBiH: Izložba i okrugli sto „Žene borci Armije Republike BiH“</s><s>Obavještavamo vas da će u organizaciji Arhiva Federacije BiH, povodom 30. godišnjice od formiranja Armije RBiH, sutra (četvrtak, 14. aprila/travnja 2022. godine), s početkom u 14:00 sati, u Sarajevu (u Domu oružanih snaga BiH, ul.</s><s>Zelenih Beretki br. 2), biti upriličeno otvaranje izložbe, te održan okrugli sto o temi „Žene borci Armije Republike Bosne i Hercegovine“.</s><s>Arhiv Federacije BiH projekt je realizovao u saradnji sa Udruženjem „Žene borci 92 - 95“, JU Arhiv USK-a i JU Muzej Tešanj.</s><s>Prisutnima će se obratiti v.d. direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija, a na okruglom stolu će učestvovati potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, te Meldijana Arnaut Haseljić (prva klasa žena regruta), Zemka Seferagić (profesorica književnosti i major OS BiH u penziji), te Namira Tanković (stručni saradnik u Ministarstvu odbrane RBiH).</s><s>Izložba sadrži 387 jedinica od kojih je 183 novinska članka i dokumenata iz fondova, te 204 fotografije od 40 samih učesnica i pripadnica Armije RBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Uspješna saradnja Vlade FBiH i Svjetske banke bit će nastavljena</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević danas su u sjedištu Federalne vlade razgovarali s regionalnom direktoricom Svjetske banke za zapadni Balkan Lindom van Gelder, koja boravi u oproštajnoj posjeti Bosni i Hercegovini.</s><s>Na početku razgovora, premijer se zahvalio na izuzetnoj saradnji ostvarenoj između Vlade FBiH i Svjetske banke kroz brojne projekte.</s><s>- Odlično smo sarađivali u proteklom periodu na značajnim reformskim projektima i raduje nas da će naša saradnja sa Svjetskom bankom biti nastavljena - kazao je premijer Novalić.</s><s>Direktorica Van Gelder je izrazila ličnu zahvalnost premijeru i Vladi FBiH na izuzetno ostvarenoj saradnji, a posebno zadovoljstvo činjenicom da su završeni pregovori koji se odnose na projekte u poljoprivredi i zapošljavanju.</s><s>- Nadam se da će dokumenti koji se odnose na ove projekte biti potpisani kako bi se o njima već 7. aprila izjasnio Upravni odbor Svjetske banke.</s><s>Prošle sedmice dobili smo zeleno svjetlo za program zapošljavanja i očekujem da će za mjesec dana biti prihvaćen na Upravnom odboru - kazala je Van Gelder.</s><s>Kako je naglasila, postao je operativan i program podrške firmama s teškoćama u poslovanju izazvanih pandemijom COVID-19.</s><s>Također je u završnoj fazi izrada okvira petogodišnjeg programa podrške BiH, te se očekuje da se i ovaj dokument do do kraja maja nađe na dnevnom redu Upravnog odbora direktora Svjetske banke.</s><s>Razgovarano je i o energetskoj tranziciji i analiziranju stanja u rudnicima uglja, za šta je direktorica Van Gelder iskazala zainteresiranost Svjetske banke za pružanje podrške.</s><s>- Raduje nas što je Svjetska banka tu da nam pomaže kako bismo uveli rješenja koja su, uz vašu pomoć, uvele i druge zemlje - kazao je premijer Novalić.</s><s>Ministrica Milićević osvrnula se na nekoliko projekata koji su ostvareni u saradnji sa Svjetskom bankom.</s><s>- Svjetska banka je ostala naš najznačajniji partner, ne samo kao kreditor, nego i kao konsultant - izjavila je ministrica Milićević.</s><s>Naglasila je da je u FBiH pilot-projekt zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, proveden u saradnji sa Svjetskom bankom, dao dobre rezultate, omogućivši da je značajan broj mladih obuhvaćenih projektom zadržao radna mjesta.</s><s>Ujedno je najavila i nastavak ovog projekta.</s><s>Dobre rezultate, dodala je, dala je i kreditna linija namijenjena malim i srednjim preduzećima putem Razvojne banke FBiH, te je goste upoznala i s projektom finansijske konsolidacije zdravstvenog sektora, koji je bio prvi na udaru po izbijanju epidemije COVID-19.</s><s>Direktorica Van Gelder je ocijenila da je u Federaciji BiH zabilježen napredak u investicijskim aktivnostima, te da će Svjetska banka nastavljati pružati podršku u ekonomskim mjerama koje provodi Vlada FBiH.</s><s>Na kraju sastanka, kojem je prisustvovao i šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon, premijer Novalić je Lindi van Gelder poželio uspjeh na novoj dužnosti.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Osigurano 400 hiljada KM za besplatne udžbenike osnovcima u FBiH</s><s>Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti saopćilo je da je ove godine osiguralo 400.000 KM za nabavku besplatnih udžbenika za učenike u stanju socijalne potrebe koji pohađaju osnovno obrazovanje u školskoj u 2022/2023. godini na području cijele Federacije BiH.</s><s>Iz Ministarstva ističu da u zajedničkoj realizaciji ovog projekta sudjeluje svih deset kantona, a ugovori su već potpisani sa svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja, koja su dužna pravovremeno distribuirati besplatne udžbenike osnovnim školama na području svog kantona.</s><s>Inače, visina dodijeljenih sredstava je određena u odnosu na broj učenika koji pohađaju osnovne škole (prema podacima za školsku 2021/2022. godinu), te socijalno-ekonomsko stanje kantona, kao korektivni faktor povećanja pripadajućih sredstava izračunatih na osnovu ukupnog broja učenika, i to za Bosansko-podrinjski, Posavski i Kanton 10.</s><s>U vezi s tim, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti je sačinilo Prijedlog raspodjele sredstava za nabavku besplatnih udžbenika, i to za Unsko-sanski kanton 38.600 KM, Posavski 5.640 KM, Tuzlanski 81.280 KM, Zeničko-dobojski 71.640 KM, Bosansko-podrinjski 6.800 KM, Srednjobosanski 43.440 KM, Hercegovačko-neretvanski 37.440 KM, Zapadnohercegovački 16.680 KM, te Kanton Sarajevo 86.040 KM i Kanton 10 12.440 KM.</s><s>Kantonalna ministarstva su dužna udžbenike nabaviti od ovlaštenih izdavačkih kuća s područja BiH, a isti, izuzev udžbenika stranih jezika, trebaju biti štampani u BiH.</s><s>Također, ukoliko neko ministarstvo, iz bilo kojih razloga, ne realizira nabavku udžbenika, obavezno je izvršiti povrat sredstava.</s><s>Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke također ističu da su u proteklom periodu, od 2015. godine, ukupno za nabavku besplatnih udžbenika za učenike osnovnog obrazovanja u stanju socijalne potrebe osigurali 3.640.000 KM.</s><s>Tako je iz ovih sredstava nabavljeno oko 36.000 kompleta udžbenika, a s ciljem da se svakom djetetu omoguće približno isti uvjeti za sticanje znanja, odnosno stvore kvalitetniji uslovi za odgoj i obrazovanje djece u Federaciji Bosne i Hercegovine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Odluke o planu i kriterijima korištenja sredstava Tekuće rezerve</s><s>Odluku o planu i kriterijima korištenja sredstava Tekuće rezerve - Zamjenika - 1 za period januar-mart 2022. godinu, broj: 02/1-008/22 od 15.02.2022. godine, koju je donio Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine - federalni ministar rada i socijalne politike;(Prilog)</s><s>Odluku o planu i kriterijima korištenja sredstava Tekuće pričuve - Dopremijera - 2 za razdoblje siječanj - ožujak 2022. godinu, broj: 02/2-02-4/2022 od 01.02.2022. godine, koju je donio Dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine - federalni ministar finansija.(Prilog)</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra počinje s radom prvi taxi servis za osobe sa invaliditetom</s><s>Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je obavijestilo da će sutra, 9. marta/ožujka 2022. godine, s početkom u 11 sati, u Sarajevu (ul.</s><s>Maršala Tita, lokalitet kod platoa „Spomen obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995“), u organizaciji ovog ministarstva, te uz saradnju sa Udruženjem za zaštitu prava „Taxi 8“, biti ozvaničen početak poslovanja prvog taxi servisa za osobe sa invaliditetom u Kantonu Sarajevu.</s><s>Također će biti upriličena i promocija specijaliziranih vozila namijenjenih za prijevoz osoba sa invaliditetom.</s><s>Iz Federalnog ministarstva ističu da će osobe sa invaliditetom, koje se kreću pomoću invalidskih kolica, prvi put u postratnoj BiH imati na raspolaganju i usluzi specijalizirani taxi servis.</s><s>Ovom prilikom prisutnima će se obratiti dopremijer Federacije BiH i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić posjetio je danas Vladu Tuzlanskog kantona, gdje je sa kantonalnim premijerom Irfanom Halilagićem razgovarao o trasi autoputa Tuzla – Brčko – Orašje.</s><s>Sastanku su prisustvovali i resornim kantonalni ministri, te gradonačelnici i predstavnici poslodavaca i privrednika Srebrenika i Gradačca.</s><s>Ovom prilikom, predstavnici Tuzlanskog kantona još jednom su iskazali potrebu redefinisanje trenutne trase autoceste radi interesa privrede i građana.</s><s>Premijer Federacije Fadil Novalić poručio je da Vlada Federacije BiH čvrsto stoji iza Tuzlanskog kantona i njegove komunikacijske deblokade.</s><s>„Danas smo vidjeli da postoji volja, postoje i neke tehničke pretpostavke, a izgleda i ekonomska opravdanost da se ova trasa izmijeni i da ide bliže naseljenim mjestima Srebreniku i Gradačcu i dalje prema Brčkom.</s><s>Budući da je Vlada FBiH, preko JP Autoceste FBiH 6. januara otvorila projekat i 7,5 miliona KM troši na izradu Idejnog i Glavnog projekta ove dionice u blizini Tuzle, sada nam treba politička odluka da li će se trasa mijenjati ili ne, kako bi to mogli uvrstiti u projekt, te uvažiti i lokalne interese.</s><s>Mi čvrsto stojimo iza Tuzlanskog kantona i nastojimo da se uspostavi jedna kontinuirana politika, naročito u ekonomskom smislu“, kazao je premijer Novalić, dodajući da će Federalna vlada pomoći da se ispoštuje iskazana težnja za putnom i željezničkom deblokadom Tuzlanskog kantona.</s><s>Predstavnici Tuzlanskog kanton istakli su da je prva dionica trase od Tuzle do Čanića nesporna, kao i podrška što skorijem početku radova na njenoj izgradnji.</s><s>„Danas smo zaključili da izmjena trase autoceste ima političku podršku i Vlada Tuzlanskog kantona će, na osnovu inicijativa koje očekujemo iz gradskih vijeća Gradačca i Srebrenika, tražiti očitovanje Skupštine Tuzlanskog kantona, te na osnovu njene odluke, pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Prostornog plana TK, čime bi se stvorili preduslovi za izmjenu trase i izradu nove projektne dokumentacije.</s><s>Sve ostale aktivnosti u vezi sa projektovanjem i realizacijom, realiziraju federalne institucije i JP Autoceste FBiH, ali učinit ćemo sve što je u našoj moći da, dok traju radovi na prvoj dionici Tuzla – Čanići, koja nije sporna, radimo na približavanju nove trase interesima Srebrenika i Gradačca“, kazao je premijer Halilagić.</s><s>Gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović smatra da bi ranije predviđena trasa zaobišla sve proizvodne, trgovačke i druge kapacitete Srebrenika i Gradačca.</s><s>„Ona ne da ne bi pomogla, nego bi i odmogla, jer bi svi konzumenti iz EU zaobilazili teritorije i Srebrenika i Gradačca.</s><s>Zbog toga treba revidirati trenutnu trasu i prilagoditi je potrebama života“, kazao je gradonačelnik Omerović.</s><s>Nakon Tuzlanskog kantona, premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas će posjetiti i Brčko distrikt BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Na području KS, SBK i PK izvršeno 87 inspekcijskih nadzora</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su kantonalni porezni uredi Sarajevo, Novi Travnik i Orašje izvršili 87 inspekcijskih kontrola kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici iz djelatnosti trgovine, građevinarstva, priređivanja igara na sreću klađenja, ugostiteljstva, te djelatnosti trgovine na malo naftom i naftnim derivatima, kao i ostalih uslužnih djelatnosti.</s><s>Kontrole su 16. i 17. marta 2022. godine izvršene na području Ilidže, Vogošće, Novog Grada, Novog Sarajeva, Centra, Starog grada, Travnika, Viteza, Novog Travnika, Kiseljaka, Fojnice, Orašja, Oštre Luke, Vidovica i Boka, s ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.</s><s>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 24 neprijavljena radnika, 15 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, dva obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i tri objekta koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je sedam objekata, izdata su 73 prekršajna naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 119.650 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: U 42 kontrole na području TK i PK zapečaćeno pet objekata</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su inspektori kantonalnih poreznih ureda Tuzla i Orašje izvršili 42 inspekcijske kontrole na području Živinica, Orašja i Odžaka.</s><s>Kontrolama su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost održavanja i popravke motornih vozila, trgovine i ugostiteljstva.</s><s>U izvršenim kontrolama otkriveno je pet neprijavljenih radnika, pet obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja i dva objekta koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je pet objekata i izdato 14 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 27.100 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić na svečanom otvorenju Lastine tvornice u Čapljini</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je prisustvovao svečanosti otvaranja Lastine tvornice za proizvodnju keksa u Čapljini, koju su simboličnim presjecanjem vrpce otvorili čapljinski mališani.</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u sklopu dodjele sredstava za kapitalne investicije prošle godine podržalo realizaciju ovog projekta.</s><s>Ministar Dedić podsjetio je da Čapljina i njena Lasta imaju dugogodišnju tradiciju proizvodnje keksa, te da se današnjim otvorenjem ova tradicija samo nastavlja, posebno na zadovoljstvo svih njenih potrošača.</s><s>- Drago nam je da su prepoznatljivi Lastini proizvodi ponovo na domaćem i inozemnim tržištima.</s><s>Sretni smo da kroz podršku ovakvim investicijama imamo priliku doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i rastu izvoza koji su garant unaprijeđenja bosanskohercegovačke ekonomije, a Federalno ministarstvo poljoprivrede je tu da podrži svaki sličan projekat - rekao je ministar Dedić.</s><s>Federalni ministar je čestitao biznismenu i vlasniku Laste Petru Ćorluki, kao i svim uposlenicima, koji su, kako je rekao, odličan primjer izvrsnosti.</s><s>- Oko 40 miliona KM je iznosila investicija u rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih pogona i zato danas svi ovdje svjedočimo da se radi o nasavremenijim postrojenjima koji ispunjavaju sve evropske i svjetske standarde, kao i zahtjeve tržišta.</s><s>Posebno sam sretan da će udio sirovina za proizvodnju biti nabavljan od lokalnih proizvođača i da će se isti vremenom povećavati - istakao je ministar Dedić.</s><s>Iz ove kompanije najavljene su i investicije za podizanje i sadnju plantaža smokvi i lješnjaka, koji će služiti kao sirovina, a što će dodatno pospješiti domaću proizvodnju i biti podrška domaćim poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>U sklopu modernizacije ove kompanije, na objekat su postavljeni solarni paneli koji će omogućiti proizvodnju struje za vlastite potrebe.</s><s>Ministar Dedić je ovom prilikom uputio i čestitke kompaniji Violeta na društvenoj odgovornosti prema zajednici, koju je pokazala više puta, a jedna su od prvih privatnih kompanija koja je pomogla građanima i zdravstvenim ustanovamabolnicama u vrijeme pandemije tokom 2020. godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: Javni prihodi u FBiH u prvih pola godine veći za 16 posto</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juni 2022. godine uplatili 3.161.482.665 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2021. godine više za 16 posto.</s><s>U strukturi javnih prihoda za ovaj period, između ostalih, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 273.792.888 KM, a porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit u iznosu 324.328.904 KM.</s><s>U periodu januar-juni ove godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.104.664.876 KM.</s><s>Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.06.2022. godine je 537.683, i veći je za 10.390 u odnosu na podatak od 30.06.2021. godine kada je broj zaposlenih bio 527.293, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH i međunarodni partneri predvode reformu vodnih usluga</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas je, na Međunarodni dan voda, u Sarajevu organiziralo prezentaciju Programa za unapređenje vodnih usluga u Federaciji BiH i Metodologije utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u FBiH.</s><s>Na inicijativu Vlade Federacije BiH i uz podršku međunarodnih razvojnih partnera pripremljena su i usvojena ova dva značajna dokumenta koji bi u narednom periodu trebali unaprijediti stanje vodnih usluga u Federaciji BiH.</s><s>Programom za unapređenje vodnih usluga u FBiH i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške, te Metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u FBiH pokreće se reforma sektora vodnih usluga u FBiH.</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je da se reforme planiraju provoditi postepeno i opciono u lokalnim zajednicama.</s><s>- Usvojeni dokumenti su značajan korak, ali pred nama je dosta posla i vjerujemo da ćemo uz podršku institucija sa svih nivoa, a prije svega lokalnih zajednica čije aktivno uključivanje u programske aktivnosti može rezultirati sa samoodrživim i ojačanim sektorom vodnih usluga koji će osigurati dobro zdravlje i okruženje našim građanima - rekao je ministar Dedić.</s><s>Uime BH Water Alliance, koja okuplja međunarodne razvojne partnere, šef kooperacije pri Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero je u svom obraćanju ukazao na potrebu reformskih procesa u sektoru vodnih usluga, te pozdravio usvajanje navedenih dokumenata koji će omogućiti nastavak razvojnih projekata u Federaciji BiH.</s><s>Šef Ureda Svjetske banke za BiH Christoper Sheldon je upoznao prisutne s Projektom modernizacije sektora vodnih usluga u BiH čija bi implementacija uskoro trebala započeti u BiH.</s><s>Tokom današnje prezentacije ovih dokumenata istaknuto je kako vodovodna komunalna preduzeća ne ostvaruju dovoljno prihoda da bi bila samoodrživa, a prosječni nivoi prihoda od izvršenih vodnih usluga ne pokrivaju troškove rada i održavanja.</s><s>Probleme u sektoru pružanja vodnih usluga prepoznalo je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje je uz saglasnost Vlade FBiH uspostavilo interresornu radnu grupu i koordiniralo njen rad uz podršku međunarodnih razvojnih partnera.</s><s>Zadatak ove grupe je bio izrada Nacrta programa za unapređenje vodnih usluga u FBiH i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške.</s><s>Svrha usvojene Metodologije utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u FBiH je zaštita okoliša smanjenjem prekomjernog zahvatanja vode za piće, smanjenje zagađenja površinskih i podzemnih vodnih resursa urbanim otpadnim vodama, pružanje kvalitetnih usluga, funkcionalni vodovodni sistemi, kao i sistemi odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, održiva komunalna preduzeća i kvalitetno održavana komunalna infrastruktura, te postupna reforma i depolitizacija sektora vodno-komunalnih usluga.</s><s>O pozitivnim aspektima dokumenata govorili su i predstavnici Saveza općina i gradova FBiH Suad Huskić i Udruženja preduzeća komunalne privrede FBiH Belma Zukić.</s><s>Istaknuto je kako su neke od lokalnih zajednica koje su bile uključene u projekte UNDP-a već preuzele dio reformskih procesa i implementirale odredbe Metodologije.</s><s>Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana voda je ‘Podzemne vode‘, a tokom prezentacije je istaknuto da Bosna i Hercegovina ima kvalitetne izvore pitke vode, te da se trebaju učiniti dodatni napori kako bi oni ostali čisti i zaštićeni.</s><s>Poslana je i poruka o prirodnim vodnim bogatstvima naše zemlje, te značaju podizanja svijesti o potrebi zaštite izvorišta i kupovine voda domaćih proizvođača.</s><s>Današnja prezentacija je bila povodom da se pripremi i izložbeni prostor na kojem su proizvođač vode iz Federacije BiH imali mogućnost prezentacije svojih proizvoda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Danas potpisivanje Kolektivnog ugovora s radnicima rudnika u FBiH</s><s>Obavještavamo vas da će danas (utorak, 24. maja/svibnja 2022. godine) u 14:30 sati u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu (ul.</s><s>Hamdije Čemerlića 2), biti potpisan Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u Federaciji BiH.</s><s>Kolektivni ugovor će potpisati federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, te predstavnici Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH.</s><s>Podsjećamo da je Vlada FBiH proteklih dana sa Sindikatom radnika rudnika FBiH postigla dogovor o produženju kolektivnog ugovora, kao i povećanju plate svim radnicima u rudnicima za 230 KM.</s><s>Nakon potpisivanja bit će održana i konferencija za medije!</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić o projektima povratničke zajednice u ZE-DO kantonu</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić danas se u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, sastao s premijerom Vlade Zeničko-dobojskog kantona Mirnesom Bašićem, ministricom za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Azrom Sinanović s kojima je razgovarao o projektima koji će biti zajednički implementirani u povratničkim sredinama u ovom kantonu.</s><s>Na sastanku je istaknuto da su u ovoj godini prioriteti izgradnja putne komunikacije u povratničkim mjestima, domova kulture, mostova, kao i druge infrastrukture.</s><s>Potpisivanjem sporazuma o udruživanju sredstava Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i Vlade Zeničko-dobojskog kantona bit će realizirano nekoliko značajnih projekata u nekoliko općina i gradova.</s><s>Sastanku je prisustvovala i pomoćnica kantonalne ministrice za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Vildana Kondić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Dopunom člana 3. Zakona je dodana definicija po kojoj je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.</s><s>Novim stavom u članu 78. precizirano je da i se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima.</s><s>Nova je i odredba po kojoj se podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.</s><s>U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.</s><s>Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.</s><s>Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.</s><s>Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje.</s><s>U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.</s><s>Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine.</s><s>Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH.</s><s>Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.</s><s>Ovo ministarstvo je u obrazloženju podsjetilo i da je Vlada FBiH u aprilu prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji je u Parlamentu FBiH razmatran i prihvaćen u formi Nacrta, te vraćen u redovnu parlamentarnu proceduru uz zaključak da može poslužiti kao osnov za izradu Prijedloga uz uvažavanje primjedbi i sugestija iznesenih tokom parlamentarne rasprave, javne rasprave o Nacrtu zakona, te pribavljanje mišljenja nadležnih kantonalnih tijela o pitanjima koje tretira ovaj zakon.</s><s>Ministarstvo je u skladu sa zaključkom Parlamenta FBiH provelo sveobuhvatnu javnu raspravu, te pribavilo mišljenja nadležnih organa.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMPVŠ: S proizvođačima o podršci poljoprivredi i ruralnom razvoju</s><s>U sjedištu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u Sarajevu, danas je održan sastanak s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača iz sektora peradarstva, tova junadi, ovčarstva i ribarstva.</s><s>Ovaj sastanak nastavak je pripremnih aktivnosti Ministarstva na izradi Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu.</s><s>Na sastanku, kojem su prisustvovali i predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, Seljačkog saveza FBiH i Udruženja poljoprivrednika FBiH, razgovarano je o izazovima uzrokovanim globalnim poskupljenjima energenata i repromaterijala na tržištu, a s kojima je suočen sektor poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH.</s><s>Ovo je bila prilika da poljoprivredni proizvođači razgovaraju i diskutiraju o efektima realizirane podrške u prethodnoj godini, kao i planu mjera podrške s federalnog, ali i drugih nivoa vlasti, u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu.</s><s>Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podsjećaju da su, pored današnjeg sastanka, tokom proteklog mjeseca organizirali sastanke i s poljoprivrednim proizvođačima hljebnih žita, soje i kukuruza, te poljoprivrednim proizvođačima voća, povrća i rasadničke proizvodnje.</s><s>Razgovori su održani s ciljem sačinjavanja analize trenutnog stanja, te razmatranje mjera u okviru pripreme i izrade Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu.</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.