text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom organizovala trodnevnu obuku</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom saopćila je da je, u saradnji sa United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC), organizovala trodnevnu obuku „Postupci oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom s posebnim osvrtom na finansijske istrage u Federaciji BiH”.</s><s>Riječ je o nastavku aktivnosti Agencije na realizaciji u okviru Regionalnog programa za jugoistočnu Evropu 2020-2023 „Od nelegalnih finansijskih prihoda do povrata imovine” koji provodi UNODC uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.</s><s>Obuci, u čijoj organizaciji je učestvovao i Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH, prisustvovali su predstavnici kantonalnih tužilaštava i policijskih agencija.</s><s>Iz Federalne agencije ističu da je tokom trodnevnog skupa razgovarano o pravnom okviru i teoretskom aspektu finansijskih istraga, međuinstitucionalnoj saradnji i podršci s ciljem efektivnog provođenja finansijskih istraga i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, toku postupka od prijema krivične prijave do upućivanja optužnice na potvrđivanje, put od osnova sumnje do osnovane sumnje, pokretanju posebnog postupka za oduzimanje imovinske koristi, te prevarama u privrednom poslovanju.</s><s>Zamjenica tužioca za organizovani kriminal u Tužilaštvu za organizovani kriminal Republike Srbije Nataša Trninić je učesnicima obuke predstavila praksu i probleme u primjeni Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela u Republici Srbiji, dok je stalni sudski vještak za računovodstvo i finansije u Republici Hrvatskoj Zrinko Ručević prenio iskustva Hrvatske u metodologiji prikupljanja i obrade podataka u utvrđivanju nesrazmjera.</s><s>Prisutni tužitelji su takođe upoznati sa ulogom suda u potvrđivanju optužnice i izdavanju naredbi za provođenje radnji dokazivanja i određivanja mjera osiguranja po Zakonu o oduzimanju imovinske koristi nezakonito stečene krivičnim djelom u Federaciji BiH.</s><s>Direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić najavio je nastavak aktivnosti ka unapređenju sistemskih rješenja za oduzimanje nezakonito stečene imovine krivičnim djelom, kao i za upravljanje istom, koje će biti ključno za dugoročnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, čime će se jačati povjerenje javnosti u institucije, te postati ključni aspekt zaštite vladavine prava, saopćeno je iz ove agencije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: U martu izvršeno 1.155 inspekcijskih nadzora nad formiranjem cijena i marži</s><s>Federalna uprava za inspekcijske poslove saopćila je da je u provođenju kontrola nad formiranjem cijena i marži u skladu sa odlukama Vlade FBiH o neposrednoj kontroli cijena utvrđivanjem maksimalne visine marže za naftne derivate i 17 grupa pojedinih osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, u martu 2022. godine, a prema sublimiranim rezultatima FUZIP-a i deset kantonalnih inspekcija, izvršeno 1.155 inspekcijskih nadzora.</s><s>U okviru ovih nadzora konstatovane su nepravilnosti za koje će biti izdato 430 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 352.800 KM.</s><s>Subjektima kod kojih su uočena blaga odstupanja izdato je 137 rješenja o otklanjanju nedostataka.</s><s>Od ukupnog broja, tržišno i turističko-ugostiteljski inspektori FUZIP-a izvršili su 153 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 82 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 159 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 148.850 KM.</s><s>U svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH, inspektori FUZIP-a izvršili su i 94 kontrolna nadzora.</s><s>Najveći broj inspekcijskih nadzora izvršili su inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (290) i Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona (273), a najveći broj prekršajnih naloga izdali su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove (159).</s><s>Iz FUZIP-a podsjećaju da je 12 raspoloživih tržišnih i turističko-ugostiteljskih inspektora ove federalne uprave od početka marta prioritetno usmjeren na kontrolu benzinskih stanica po zahtjevima i informacijama Federalnog ministarstva trgovine o povećanju cijena goriva i prijavama potrošača, te kontrole formiranja cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda s liste od 17 proizvoda obuhvaćenih Odlukom Vlade FBiH.</s><s>Uzimajući u obzir ograničen broj federalnih inspektora koji su kontinuirano prisutni na području FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove obratila se i kantonalnim inspekcijskim organima za podršku po zaduženjima iz Zaključka Vlade Federacije BiH i implementaciji važećih odluka Vlade.</s><s>Kontrole se provode u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, a kazne su propisane članom 14.</s><s>Zakona u rasponu od 1.000 KM do 10.000 KM za pravno lice, od 250 KM do 2.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500 KM do 1.500 KM za fizičko lice.</s><s>Prekršajni nalozi se izdaju u skladu s članom 54.</s><s>Zakona o prekršajima, saopćeno je iz ove federalne uprave.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Potpisivanje ugovora za izgradnju 66 stambenih jedinica povratnicima u 13 općina</s><s>Ugovore će potpisati federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić, direktor Fonda za povratak BiH Bojan Ninković, načelnici općina i odabrani izvođači.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić u radnoj posjeti Gradačcu: O zajedničkim i projektima Vlade FBiH</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, u okviru današnje radne posjete Gradačcu, razgovarao je s gradonačelnikom Edisom Dervišagićem o više projekata koje je Vlada Federacije BiH finansijski podržala u ovom gradu, ali i saradnji na novim planiranim projektima.</s><s>Premijer Novalić kazao je da je na sastanku razgovarano o uređenju Starog grada, te projektima iz oblasti komunikacija i infrastrukture, ali i industrijskih zona.</s><s>- Sada imamo sve podatke o tome šta su prioriteti Gradačca kada je u pitanju odnos grada i Vlade FBiH.</s><s>Kao i do sada nastavit ćemo aktivno pomagati gradski i općinski nivo - najavio je federalni premijer.</s><s>Vlada Federacije BiH je u prošloj godini u okviru podrške nižim nivoima vlasti, gradovima i općinama, izdvojila 220.000 KM za sufinansiranje radova na rekonstrukciji vodovodne mreže u Gradačcu.</s><s>Pored toga, za završetak izgradnje vatrogasnog doma u dvije godine osigurala je 310.000 KM.</s><s>Također, u 2019. godini iz federalnog budžeta je dodijeljeno 115.000 KM za rekonstrukciju džamije Husejnija.</s><s>Direktna budžetska podrška Gradačcu u posljednje tri godine iznosila je 375.000 KM.</s><s>Među brojnim projektima o kojima je bilo govora na sastanku najviše pažnje posvećeno je izgradnji Industrijske zone 2 i Azbest Cementa.</s><s>Gradonačelnik Dervišagić je kazao da je danas razgovarano i o javnom pozivu koji je Vlada FBiH raspisala u okviru kapitalnih transfera nižim nivoima vlasti.</s><s>Premijer Novalić je tokom današnje radne posjete Gradačcu posjetio džamiju Husejnija i Udruženje boraca Patriotska liga Gradačac, te obišao spomen obilježje „Ljiljan“.</s><s>Istakao je da je ovaj spomenik kao simbol odbrane i otpora, vrlo značajan i predstavlja još jedan simbol u tom gradu pored Bijele kule Huseina-kapetana Gradaščevića.</s><s>- Tu smo da vidimo šta je potrebno uraditi kako bi ovo postalo istinsko mjesto sjećanja i kako bismo ga ostavili novim generacijama koje će čuvati tekovine onoga što smo do sada stekli - dodao je Novalić.</s><s>Predsjednik Udruženja boraca Patriotske lige Gradačac Tasin Okić podsjetio je da je na ovom mjestu bila najvažnija kota odbrane zbog čega su 2012. godine odlučili izgraditi spomenik.</s><s>- Vlada FBiH i premijer Novalić osigurali su sredstva kako bismo ubrzali radove na postavljanju zemunica i tranšea kako bi sve izgledalo kao u ratu.</s><s>Bit će izgrađena i spomen soba 107. motorizovanoj viteškoj brigadi, kao i musala - dodao je Okić.</s><s>Tokom posjete federalni premijer je posjetio stadion NK Zvijezda, te razgovarao sa upravom tog nogometnog kluba.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić posjetio Tuzlanski kanton: Uložiti više u domaću proizvodnju hrane</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić posjetio je danas Tuzlanski kanton i sastao se s premijerom TK Irfanom Halilagićem i kantonalnim ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Emirom Begićem.</s><s>Tokom radnog sastanka razgovarano je o stanju u poljoprivredi ovog kantona, a otvorena su i pitanja kojima se nastoji dodatno poboljšati stanje u poljoprivredi, vodoprivredi i šumarstvu Tuzlanskog kantona.</s><s>- Poljoprivredni proizvođači iz Tuzlanskog kantona su u 2021. godini s federalnog nivoa podržani sa skoro 13,6 miliona KM - kazao je ministar Dedić.</s><s>Izrazio je i nadu da će se poljoprivredna proizvodnja nastaviti razvijati unatoč krizama u svijetu.</s><s>- Uslijed poremećaja u lancima snabdijevanja, poskupljenja energenata i drugih repromaterijala u poljoprivredi, proizvodnja domaće hrane je opet među prioritetima svih država.</s><s>Bez obzira na krizne situacije bolja iskorištenost naših prirodnih resursa u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane moraju uvijek biti prioritet.</s><s>U ovoj godini povećali smo budžet i poticaje poljoprivrednim proizvođačima, a uz projekte IFAD-a koji su se do sada pokazali vrlo interesantnim lokalnim zajednicama i poljoprivredniicima, osigurane su podrške za proizvodnju, nabavku opreme, mehanizaciju, povećanje zasada, podršku otkupu i plasmanu na tržište njihovih proizvoda.</s><s>Nama je bitan svaki proizvođač i nema zapostavljenih krajeva, a vjerujem da će i svi drugi nivoi vlasti u našoj zemlji svake godine povećavati izdvajanja za domaću proizvodnju hrane - izjavio je ministar Dedić.</s><s>Premijer Halilagić se zahvalio ministru Dediću na posjeti, te naglasio iskazan veći angažman Kantonalne vlade s ciljem podrške poljoprivrednicima u tom kantonu.</s><s>- Danas smo razgovarali o temama bitnim za naše poljoprivredne proizvođače, koje imaju određenu vezu i tiču se federalnog nivoa vlasti - rekao je premijer Halilagić i pozdravio usvojene mjere podrške resornog federalnog ministarstva u poljoprivredi.</s><s>Također je kazao i da Kantonalna vlada ima još ideja za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji, ali se te mjere moraju još iskomunicirati s gradovima i općinama u Tuzlanskom kantonu.</s><s>- Tu prije svega mislimo na uređenje pristupnih puteva poljoprivrednom zemljištu, oslobađanje od plaćanja naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao i izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednim zemljištima - naveo je kantonalni premijer.</s><s>Kako je pojasnio kantonalni resorni ministar Emir Begić, Tuzlanski kanton je do sada imao praksu da sačeka da Federalno ministarstvo prvo utvrdi svoj program podrške, te da nakon toga donese Kantonalni program podrški poljoprivredi i ruralnom razvoju, a koji je, s ciljem proširenja obuhvata poljoprivrednih proizvođača, usmjeren ka onim koji ne ispunjavaju uslove za dobivanje poticaja s federalnog nivoa.</s><s>- Time izbjegavamo dupliranje i gomilanje poticaja na jednom mjestu, te povećavamo broj poljoprivrednika koji bivaju podržani.</s><s>To je svojevrstan stimulans i onim ’malim’ poljoprivrednim proizvođačima da se počnu baviti poljoprivrednom djelatnošću - kazao je ministar Begić, naglašavajući da je ove godine za novčane podrške poljoprivrednim proizvođačima osigurano 50 posto više sredstava nego prošle godine, što je najveći osigurani iznos sredstava do sada.</s> |
<s>Ministar Nikola Selaković posjetio Drvar</s><s>Post published:19.03.2021.</s><s>Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković posjetio je sa delegacijom u četvrtak (18.3.2021.) Opštinu Drvar gdje se sastao sa načelnicom Opštine Dušicom Runić.</s><s>Pored domaćina, sastanku su prisustvovali načelnici opština: Istočni Drvar (Milka Ivanković), Bosansko Grahovo (Uroš Đuran) i Glamoča (Nebojša Radivojša), predsjednik Opštinskog vijeća Bosanskog Petrovca Nemanja Davidović, konzul Republike Srbije u Mostaru Marija Bakoč i konzul Republike Srbije u Drvaru Predrag Mitić.</s><s>Tema sastanka je bila realizacija dosadašnjih i budućih projekata značajnih za život građana u opštinama sa srpskom većinom na teritoriji Federacije BiH.</s><s>Na sastanku se razgovaralo i o problemima s kojim se suočavaju povratničke opštine i njihovi stanovnici.</s><s>Ministar Selaković je rekao da će Srbija pomoći konsolidaciju budžeta Opštine Drvar a dogovorena je i finansijsku pomoć dječijem vrtiću „Majka Hrabrost“.</s><s>Načelnica Opštine Drvar Dušica Runić izrazila je zahvalnost delegaciji Srbije koju je predvodio ministar Selaković ističući da današnja posjeta predstavlja još jedan dokaz unaprijeđenja i saradnje između povratničkih opština i Srbije.</s><s>Šef srpske diplomatije je zajedno sa načelnicom Opštine Drvar Dušicom Runić položio vijenac na Spomenik palim borcima i civilima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1995.</s><s>Etno-ansambl “Uspomene” iz Drvara dočekao je Selakovića uz pjesmu.</s><s>U okviru posjete Drvaru, Selaković je obišao i Službu hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Drvar čija je kompletna rekonstrukcija završena sredstvima koje je donirala Vlada Srbije.</s><s>Ministar Selaković je najavio i dolazak direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i regionom kako bi kroz konkretne projekte i na polju predškolskog i školskog obrazovanja Srbija mogla više da pomogne nego do sada.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić: Uključiti dodatne mjere za dovoljne količine električne energije</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je nakon sjednice Vlade Federacije BiH da se moraju uključiti dodatne mjere kako bi se omogućila dovoljna količina električne energije za privredu i domaćinstva.</s><s>Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jeste da, nakon što je izvršena korekcija Zakona e električnoj energiji, resorno ministarstvo prati i izvijesti Vladu Federacije BiH i Parlament FBiH o uticaju navedene izmjene na poslovanje privrednih društava ili snabdijevača u Federaciji.</s><s>- Napravili smo informaciju i informisali kolege u Vladi i ona će biti upućena na Predstavnički dom na davanje saglasnosti.</s><s>Analiza koja je urađena pokazala je da ovo ograničenje koje je trenutno na snazi, korekcijom Zakona o električnoj energiji, nama onemogućava da imamo dovoljnu količinu električne energije za kompletnu privredu i domaćinstva što znači da moramo uključiti dodatne mjere.</s><s>Jedna od dodatnih mjera jeste da se omogući putem davanja saglasnosti od strane Parlamenta upotreba dva bloka koji su već van upotrebe.</s><s>To su blok 4 TE Tuzla i blok 5 TE Kakanj - rekao je Džindić.</s><s>Istaknuo je da će nakon što Parlament da finalnu saglasnost, Elektroprivreda BiH biti u mogućnosti ponuditi svima koji traže električnu energiju dovoljnu količinu i bez ikakvih uslovljavanja.</s><s>Ovom prilikom, Džindić je ukazao da se na današnjoj sjednici Vlade FBiH raspravljalo o dvije stvari koje je problematiziralo Udruženje poslodavaca, a vezano je za nove ponuđene ugovore od Elektroprivrede.</s><s>- Jedna sporna tačka je bila havarijska energija.</s><s>Radi se o tome da je Elektroprivreda BiH u punuđenim ugovorima predvidjela da će, u slučaju određene havarije na bilo kojem od postrojenja u elektroenergetskom sistemu, Elektroprivreda preuzeti 24 sata finansiranje i opskrbu dovoljne količine energije, a nakon toga da će u slučaju 24 sata da se ne riješi problem sa određenim kvarovima, Elektroprivreda morati s tržišta uzimati energiju i onda će ponuditi u istoj cijeni kako kupi taj dan na tržištu privrednim društvima koje snabdijeva - kazao je Džindić.</s><s>Dodaje da je “taj član Elektroprivreda dodala zbog ograničenja u Zakonu o električnoj energiji da bi obezbijedila sebi sigurnost i stabilnost u poslovanju”.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Otvoreni javni pozivi za projekte kulture i sporta u vrijednosti od 4,8 miliona KM</s><s>Federalno ministarstvo kulture i sporta objavilo je javni poziv za odabir programa i projekata koji će biti sufinancirani sa ukupno 4.818.000 KM iz Proračuna FBiH za ovu godinu i to za transfere namjenjene obnovi kulturnog i graditeljskog naslijeđa, kulturi i sportu od značaja za FBiH, podršci mladima, kao i institucijama nauke i kulture od značaja za BiH.</s><s>- Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, u ovogodišnjem proračunu FBiH za programe potpore kulturi i sportu, te mladima osigurala ukupna sredstva u iznosu od 6.450.000 KM.</s><s>Ministarstvo je već raspisalo javne pozive kojima je na raspolaganju 4.818.000 KM, a koji će biti otvoreni do 3. lipnja ove godine - kazala je federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović.</s><s>Sredstva od ukupno 588.000 KM raspoloživa su za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa za izradu projekata i izvođenje radova za zaštitu javnih objekata kulture, koji imaju status nacionalnog spomenika, za šta je planirano 488.000 KM, zatim za zaštitu stambenih objekata koji imaju status nacionalnog spomenika u iznosu od 60.000 KM, te za izradu projekata zaštite nekropola sa stećcima i izvođenje radova za zaštitu arheoloških nalazišta značajne kulturne baštine sa 40.000 KM.</s><s>Pravo podnošenja zahtjeva za ova sredstva imaju pravni subjekti, organizacije, udruge i drugi nositelji projekata očuvanja kulturno-povijesnog naslijeđa i fizička lica ukoliko su vlasnici objekata koji imaju status nacionalnog spomenika.</s><s>Transfer za kulturu od značaja za Federaciju BiH iznosi 1.380.000 KM i namijenjen je za manifestacije, programe i projekte kulture od internacionalnog značaja za BiH i FBiH za šta je raspoloživo ukupno 680.000 KM, te za manifestacije, programe i projekte kulture od posebnog značaja za FBiH sa 700.000 KM.</s><s>Projekti i programi za sport od značaja za FBiH bit će sufinancirani sa ukupno 1.960.000 KM.</s><s>Od tih sredstava, sa 1,2 miliona KM sufinancirat će se izgradnja, rekonstrukcija i opremanje sportskih objekata, dok će sufinanciranje sportskih manifestacija koje se organiziraju u FBiH i sufinanciranje sudjelovanja sportaša na zvaničnim međunarodnim takmičenjima biti podržano sa 300.000 KM.</s><s>Raspoloživa sredstva za djelatnosti sportskih saveza konstituiranih na nivou BiH i FBiH iznose 400.000 KM, dok je za sufinanciranje sportskih manifestacija i klubova osoba sa invaliditetom na raspolaganju 60.000 KM.</s><s>Pravo podnošenja zahtjeva na ovaj javni poziv imaju sportske organizacije, klubovi, savezi, udruženja i drugi nositelji s projektima iz oblasti sporta registrirani u FBiH, izuzev privatnih organizacija osnovanih s ciljem ostvarenja profita.</s><s>Otvoren je i Javni poziv za projekte mladih u iznosu od 290.000 KM, a odnosi se na podršku projektima istraživanja, formiranja, promoviranja i realizacije politika prema mladima u FBiH.</s><s>Pravo podnošenja zahtjeva za ova sredstva imaju institucije, organizacije, udruge i drugi nositelji koji obavljaju djelatnosti u oblasti mladih i omladinskog aktivizma registrirani u FBiH.</s><s>Sa ukupno 600.000 KM planirano je sufinanciranje institucija nauke i kulture od značaja za BiH čime se daje potpora institucijama od značaja za BiH i FBiH.</s><s>Pravo podnošenja zahtjeva na ovaj poziv imaju institucije od značaja za BiH i FBiH kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou za 2022. godinu.</s><s>- Za dosadašnje javne pozive pokazano je veliko interesovanje aplikanata, tako da očekujemo značajan broj prijava na aktualne javne pozive.</s><s>Istodobno, pozivam sve zainteresirane da obrate pažnju na sve uvjete i potrebnu dokumentaciju, a kako bi ostvarili pravo razmatranja prijave, te i dobili potporu za projekt – napomenula je ministrica Dujmović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Efikasna pomoć: Premijer Novalić zatražio podatke o nastalim štetama u Hercegovini</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić na današnjem sastanku s predsjedavajućim i dopredsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Mirsadom Zaimovićem i Mladenom Boškovićem, razgovarao je o efikasnim modalitetima pomoći ugroženim područjima nakon zemljotresa koji su proteklih dana pogodili Hercegovinu.</s><s>Dogovoreno je da se hitno formira tim koji će prikupiti podatke o nastalim štetama na područjima gdje je zemljotres imao razornu snagu.</s><s>Premijer Novalić je naglasio da će ta baza podataka ubrzati proces efikasne pomoći stanovnicima područja pogođenih zemljotresom.</s><s>Osim toga, Vlada Federacije BiH će naložiti da se Federalna uprava civilne zaštite, a čiji su predstavnici već bili na terenu, što prije stavi na raspolaganje kolegama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i ostalim ugroženim područjima u Hercegovini, gdje za to postoji potreba.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>PUFBiH: U prva dva mjeseca ove godine uplaćeno skoro 950 miliona KM javnih prihoda</s><s>Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-februar 2022. godine uplatili 948.659.319 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2021. godine više za 101.034.420 KM ili 11,92 posto.</s><s>U navedenom periodu naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 660.843.252 KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović kazala je da je riječ o Fondaciji za izdavaštvo, Fondaciji za bibliotečku djelatnost, Fondaciji za kinematografiju i Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.</s><s>- Za Fondaciju za izdavaštvo određeno je 550 hiljada KM, za Fondaciju za bibliotečku djelatnost 600 hiljada KM, za Fondaciju za kinematografiju iznos od tri miliona i 460 hiljada KM i Fondaciju za muzičke, scenske i likovne umjetnosti 558 hiljada KM - kazala je ministrica Dujmović.</s><s>Naglasila je da su ove godine, u odnosu na prethodne, značajno povećana sredstva u Fondaciji za kinematografiju.</s><s>- Činjenica je da su se filmski radnici, umjetnici bezbroj puta pokazali svojim radom i produkcijama koje su stvarali i plasirali izvan naše domovine i postizali izvanredne rezultate i osvajali značajne nagrade.</s><s>Ova sredstva će pomoći, bolje reći sufinansirat ćemo domaće produkcije, producente i reditelje da sa ovim sredstvima koja su za njih inicijalna, mogu kasnije aplicirati na različite fondove - dodala je Dujmović napominjući da je najveći iznos namijenjen za finansiranje filmskih projekta i to u iznosu od dva miliona i 317 hiljada KM, dok je za promociju bh. filma predviđeno 500 hiljada KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Drljača: Novi penzioneri imat će vrijednost općeg boda u iznosu od 16,35 KM</s><s>Zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, na konferenciji za medije, izjavio je da je Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici dala saglasnost Federalnom zavodu PIO za usklađivanje vrijednosti općeg boda za ovu godinu u iznosu od 4,8 posto.</s><s>- To znači da osobe koje ove godine ostvaruju pravo na penziju imat će vrijednost boda od 16,35 KM.</s><s>Ovo ne treba miješati s redovnim i vanrednim povećanjem penzija koje se odnosi na postojeće penzionere.</s><s>Dakle, ovdje se radi o usklađivanju vrijednosti općeg boda za nove penzionere i to se usklađivanje radi u skladu sa članom 78 Zakona o PIO.</s><s>Vrijednost općeg boda se utvrđuje na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku, a prema porastu prosječne bruto plate u Federaciji BiH za prošlu godinu - kazao je ministar Drljača.</s><s>Dodao je da se redovno i vanredno usklađivanje penzija vrši po odredbama iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO koji su nedavno usvojili oba doma Parlamenta Federacije BiH.</s><s>- Očekujemo da će redovno i vanredno usklađivanje u ovoj godini biti u iznosu većem od 10 posto - istakao je federalni ministar.</s><s>Također, Drljača je dodao da je na inicijativu osoba sa invaliditetom Vlada FBiH usvojila zaključak da se Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zaduži da sačini prednacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osoba sa invaliditetom u FBiH, te da se u proces izrade prednacrta zakona uključe predstavnici nevladinog sektora.</s><s>Rok za izvršenje zaključka je šest mjeseci.</s><s>- To je potreba i želja da ova kategorija osoba dobije svoj zakon kako bi se na jedan pravičan način utvrdila njihova prava i visina naknade.</s><s>To je nešto što dugujemo osobama sa invaliditetom s obzirom da znamo da se ta visina njihove naknade nije mijenjala od 2016. godine kada je utvrđena u visini od 278 KM - zaključio je ministar Drljača.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić uoči Samita u Neumu: Energetsku krizu rješavati sistemskim mjerama</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić učestvovao je na sesiji „Institucionalni dijalog na temu izrade Programa obnove zgrada za Federaciju BiH i Republiku Srpsku“, uoči „Energetskog samita 2022.“ koji se održava od 23. do 25. marta u Neumu.</s><s>Ovom prilikom je istaknuto da je energijska efikasnost jedan od načina izlaska iz nadolazeće energetske krize.</s><s>Poručeno je da će ova kriza, praćena porastom cijena svih energenata, bez sistemskog djelovanja situaciju učiniti još težom, jer su stambene zgrade još uvijek najveći potrošači energije i energenata u odnosu na ostale oblasti poput industrije, transporta, javnog sektora, te komunalnih usluga.</s><s>Zato je rješenje uspostava „Programa obnove zgrada“ i prepoznavanje energijske efikasnosti, kao važnog resursa, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.</s><s>- Mi imamo ogromne potencijale u proizvodnji svoje energije i iskorištavamo ih posebno u ovom vremenu krize.</s><s>Izolacija stambenih objekata jedan je od kapitalnih projekata ulaganja u energijsku efikasnost, koji donosi uštede za naše građane i to gotovo polovine novca koji se koristi za grijanje.</s><s>Jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja naše zemlje je energetski sektor i on ima ključni značaj i za naše pristupanje Evropskoj uniji.</s><s>Zato nam je apsolutni proritet povećanje proizvodnje, te prelazak na energetski efikasne modele, ekološki prihvatljive i obnovljive izvore energije - izjavio je ministar Džindić govoreći o važnosti donošenja sistemskih mjera među kojima su i programi obnove zgrada.</s><s>Sesija je organizirana uz asistenciju GIZ-a, a posredstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, te Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.</s><s>To su dva vodeća resorna ministarstva tehničkih radnih grupa za izradu „Programa obnove stambenih zgrada“, zajedno sa entitetskim ministarstvima prostornog uređenja i fondovima za zaštitu okoliša.</s><s>Razmatrani su svi modeli koji definiraju procese obnove zgrada, te je pocrtano ko su sve akteri koji se moraju uključiti u proces i koordinirano djelovati u okviru „Programa obnove stambenih zgrada u BiH“.</s><s>Iz Federalnog ministarstva su dodali da GIZ-ov projekt „Dekarbonizacija energetskog sektora u BiH“ nudi tehničku pomoć partnerima u stvaranju uslova za dekarbonizaciju, uključujući sve sektore potrošnje energije s fokusom na promociju energijske efikasnosti i obnovljive izvore energije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić za AA: Prošla godina bila najbolja ekonomska godina, porastao izvoz</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić poručio je da smo, unatoč pandemiji koronavirusa, 2021. imali najuspješniju ekonomsku godinu, ali i veliku političku krizu koja je najvećeg intenziteta od rata do danas.</s><s>Tokom posjete Regionalnoj direkciji Anadolu Agency (AA) u Sarajevu, ocijenio je godinu iza nas i govorio o planovima za 2022.</s><s>Kako je kazao, “na početku smo 2022. godine i upravo smo preživjeli 2020. i 2021. koje su bile obilježene najvećom pandemijom COVID-19“.</s><s>I to, prema riječima Novalića, nije moglo proći bez posljedica, ne samo u zdravstvenom smislu i sektoru, nego i u ekonomskom.</s><s>- Sreća je da je FBiH u godinama prije pandemije, ekonomski jako ozdravila, zahvaljujući ekonomskoj politici, zahvaljujući tome što smo poreze digli sa 3,7 milijardi na 5,6 milijardi, indirektne sa šest na 8,5.</s><s>Znači, zdravi smo ušli u pandemiju i vukli smo poteze koji su bili usmjereni na očuvanje tog zdravlja, ekonomskog sistema, a i pravilnu reakciju zdravstvenog sistema - istakao je Novalić.</s><s>Podsjetio je da su u protekle dvije pandemijske godine vodili računa da održe zdravstveni i socijalni sistem na nogama i da sačuvaju ekonomski poredak, odnosno kompanije, da spremno dočekaju postpandemijski period.</s><s>- I još nismo dočekali, ali u ekonomskom smislu možemo reći da smo dočekali postpandemijski period.</s><s>U mjerama koje smo radili prije godinu i po naveli smo da će poslije pandemije biti velika šansa za kompanije koje izvoze jer zapadna Evropa će htjeti svoje dobave iz Kine i s Dalekog Istoka prenijeti u svoju blizinu.</s><s>Vidjeli su da kada dođe do poremećaja, kao što je bio COVID-19, to su predaleke destinacije da bi te lance snadbijevanja obezbjeđivali iz Kine i s Dalekog Istoka.</s><s>I to se dogodilo.</s><s>Nikada nam izvoz nije porastao kao prošle godine.</s><s>On je skočio na 9,6 milijardi.</s><s>Moram priznati, mi smo ga zatekli ispod šest milijardi.</s><s>I to je bio jedan od osnovnih pokretačkih impulsa za našu ekonomiju.</s><s>Najviše smo izvozili robu iz metalne industrije, kao i industrije namještaja koja je izuzetno narasla - naglasio je Novalić.</s><s>Smatra da su te dvije industrije bile najveći vjetar u jedra rasta privrede u entitetu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.</s><s>Mišljenja je da su u proteklom periodu očuvali neke branše u stanju da su spremne prihvatiti nove izazove.</s><s>- Pa smo oko 870 miliona KM u ovom pandemijskom periodu dali grantova, dakle bespovratnih sredstava, pola od toga kantonima i općinama, dio zdravstvu - oko 100 miliona, i značajan dio - oko 400 ili 500 miliona KM smo dali grantova privredi.</s><s>Plus smo osnovali garantne fondove koji se sad koriste pri rastu ovih kompanija.</s><s>To je sve pomoglo da prošle godine narastemo nevjerovatnih devet posto, nikada nismo imali toliki rast.</s><s>Mi smo imali najuspješniju ekonomsku godinu, što malo zvuči nevjerovatno, čak imam problem da to plasiram našoj javnosti jer nije još prošla pandemija, a imamo uz to i veliku političku krizu koja je najvećeg intenziteta od rata do danas - pojasnio je Novalić.</s><s>Govoreći o planovima za ovu godinu, federalni premijer je kazao da je u ovoj godini ključno da se usvoje fiskalni zakoni - Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku.</s><s>- Oni su zapravo smanjenje poreznog opterećenja.</s><s>Jedno je da se povećaju plate.</s><s>Imamo problem sa odlaskom stanovništva, mislimo da bi porast plata na određen način to prilično smanjio.</s><s>Znači, država bi se odrekla dijela prihoda kroz te zakone, smanjila ih, da bi poslodavci mogli povećati platu.</s><s>Sada spremamo i zakon sa 225 miliona za sanaciju, odnosno konsolidaciju zdravstvenih ustanova.</s><s>Zatim, imamo nizak nivo rađanja djece.</s><s>Uvodimo dječiji doplatak.</s><s>Zakon smo uputili, a dječiji doplatak bi za 85.000 djece, od nula do 18 godina, trebao da bude stotinjak maraka, po jednom djetetu.</s><s>Popravljamo i zakon o vještačkoj oplodnji u kojem bismo prihvatili trošak za vještački potpomognutu oplodnju za mlade bračne parove do tri puta, o trošku Federacije BiH - izjavio je Novalić.</s><s>Kako je kazao, od 1. aprila će se početi primjenjivati i sistem da su majke koje imaju djecu s posebnim potrebama, zaposlene.</s><s>Ocijenio je da se ne možemo pohvaliti političkom stabilnosti u zemlji, ali da će se ekonomska situacija poboljšavati i u ovoj godini.</s><s>Dotakao se i stranih investitora i koliko trenutna politička situacija utiče na investicije u Bosni i Hercegovini.</s><s>- Malo je u nesrazmjeri ova moja izjava da je prošla godina bila najbolja ekonomska godina i da imamo najlošiju političku situaciju.</s><s>To obično u cijelom svijetu ide jedno s drugim.</s><s>Loša politička situacija povlači lošu ekonomsku situaciju.</s><s>Ali, kada uzmete strukturu naše privrede, odnosno naših poslodavaca, 90 procenata su domaći investitori, a deset posto su strani.</s><s>I to je od pet milijardi godišnje, koliko se investira, 4,5 milijarde su domaći i strani su oko 500 miliona.</s><s>Naša ekonomija prevashodno zavisi od naših investitora.</s><s>Nije to dobro, jako su nam poželjni i strani investitori, ali imamo takvu situaciju kakvu imamo i ukoliko ne bi došlo do našeg ulaska u NATO, koji bi stranim investitorima pružilo neku sigurnosnu poruku, mi ne možemo očekivati veće strane investitore - poručio je Novalić.</s><s>Govoreći o relaksiranju tržišta i papirologije za strane ulagače koji bi voljeli investirati u BiH, federalni premijer je rekao da te prepreke i nisu tako velike ni za domaće ni za strane investitore.</s><s>- Mi zakone koji reguliraju privredni i ekonomski život u Federaciji u BiH, zapravo prenosimo iz Evropske unije.</s><s>Nijedan zakon ne donesemo da ne prođe filter našeg pravnog odjela za usaglašavanje zakona sa EU.</s><s>To smo potpisali sa EU.</s><s>Oni nisu ništa više složeni nego u Njemačkoj ili Austriji, ali imamo otežavajuću okolnost - više nivoa pa to izvana izgleda komplikovano.</s><s>Ali, glavni faktor kojeg se boje strani investitori je nestabilna situacija - izjavio je Novalić.</s><s>Dotakao se i saradnje s Republikom Turskom.</s><s>- Visoko cijenimo Tursku koja se ovdje na određen način postavlja i kao neki moderator boljih odnosa između Srbije, Hrvatske i BiH.</s><s>I ta pomoć sa strane je nama potrebna.</s><s>Ona to radi jako dobro.</s><s>Kada je riječ o ekonomiji, ona raste između BiH i Turske.</s><s>Može još više rasti.</s><s>Mislim da imamo mogućnosti da Turska, kao nesrazmjerno velik ekonomski partner u odnosu na BiH, BiH koristi kao destinaciju za snadbijevanje svojim produktima Zapadne Evrope - pojasnio je Novalić.</s><s>Govoreći o planiranim ulaganjima u puteve u Federaciji BiH, premijer je kazao da se mora ići na periferiju s gradnjom modernijih saobraćajnica.</s><s>- Bosna i Hercegovina je orijentirana na Koridor Vc i u završnoj smo fazi zatvaranja finansijske konstrukcije.</s><s>Treba nam još pola godine ili godina i kompletan koridor smo zatvorili.</s><s>To nam šalje drugu poruku, pošto Koridor Vc ide kroz centar Bosne, da moramo ići na periferiju s gradnjom modernijih saobraćajnica.</s><s>Nezadovoljni smo brzinom, dinamikom izgradnje, a dva su razloga za to.</s><s>Jedan je što naše kompanije godinama nisu bile previše efikasne i protočne u gradnji puteva, iako finansijski znatno bolje stojimo.</s><s>Drugi razlog je što je to sve koncentrirano na Koridor Vc - pojasnio je Novalić.</s><s>Prema njegovim riječima, 100 posto je obezbijeđen novac za cijeli koridor.</s><s>Jedna od najaktuelnijih tema ovih dana je povećanje penzija, koje bi u Federaciji BiH od maja mogle da porastu za osam posto.</s><s>Novalić je kazao da su sva pitanja i poteze koje su do sada vukli kreirali s penzionerima.</s><s>U ovoj godini je izvjesno značajno povećanje penzija kroz redovno i vanredno usklađivanje, a koje će omogućiti izmjene i dopune Zakona o PIO.</s><s>- Tako je bilo i ovaj put.</s><s>Rekli smo da ćemo imati vrlo značaj ekonomski rast i po zakonu vrlo značajan rast penzija, ali bismo mogli, i zbog korone, imati vanredno usklađivanje koje smo dali na parlament, usvojen je u Predstavničkom domu i zapeo je na Domu naroda.</s><s>Čvrsto vjerujem da će se taj problem riješiti - optimista je Novalić.</s><s>Godina je počela s novim poskupljenjima, uključujući i osnovne namirnice.</s><s>- Mi smo kao i Turska, kao i sve zemlje osim Sjeverne Koreje i Kube, prihvatili sistem otvorenog tržišta.</s><s>Otvoreno tržište znači deregulirane cijene i dereguliranu trgovinu.</s><s>To znači da i ono što se događa izvan granica vaše zemlje, utiče na vašu zemlju.</s><s>Odgovor ne sjedi u Bosni i Hercegovini, hoće li se nastaviti rast cijena, očekujemo da će pasti inflatorni pritisak jer je dobro bio uzrokovan ne samo COVID-om, ne samo agresivnom monetarnom politikom svih zemalja, nego i sušnom godinom i slabim rodom prošle godine, što se reflektiralo na cijene prehrambenih proizvoda - izjavio je Novalić.</s><s>S obzirom na poskupljenja potrebno je poboljšanje životnog standarda građana.</s><s>Vlada Federacija BiH je na sjednici održanoj u januaru donijela odluku da se najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine utvrđuje u neto iznosu od 543 KM.</s><s>- A, ako bi bili usvojeni neki fiskalni zakoni, dakle, porezni zakoni, mi bi mogli tu minimalnu platu dići i na 700 KM.</s><s>Ti fiskalni zakoni su na programu na parlamentu u martu.</s><s>Na tržište ćemo izbaciti svojih rezervi, 40-tak hiljada tona žitarica, po starim cijenama, da bismo depresirali rast hrane.</s><s>Istovremeno smo u budžet ubacili novih 20 miliona da bismo povećali te rezerve, u nekom budućem periodu - naglasio je Novalić.</s><s>Kako je kazao, i ograničili su cijene energije "jer još uvijek imamo najjeftiji plin u Evropi".</s><s>- Mi i Srbija, zahvaljujući starom ugovoru s Rusima - istakao je Novalić.</s><s>Dotakao se i poskupljenja struje kojeg, kako je kazao, za domaćinstva nije bilo od 2009. godine.</s><s>- I ovog momenta je struja u BiH, za domaćinstva, za građane, pet puta jeftinija nego struja u EU.</s><s>To je takođe naš doprinos ovoj krizi s rastom cijena.</s><s>Struja za građane nije rasla.</s><s>Za privredu, potpisali smo sa EU da ćemo poštovati otvoreno tržište struje.</s><s>Otvoreno tržište podrazumijeva da je cijena s berze, a naša je berza u Budimpešti.</s><s>Trenutna cijena za privredu u Budimpešti je najmanje 200 eura, mi smo u parlamentu donijeli odluku o ograničenju cijena na 60, što je 3,5 puta jeftinije nego što imaju kompanije u okruženju - pojasnio je Novalić.</s><s>Očekuje da će cijene energenata općenito pasti, kao i cijene hrane.</s><s>Međutim, smatra da se cijene nikada više neće vratiti na staro.</s><s>- Energija se neće nikada vratiti na staro.</s><s>Prošlo je vrijeme jeftine energije.</s><s>U tu cijenu nove energije moramo uključiti zaštitu građana od ispušnih plinova, CO2 emisije - poručio je Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Lasić: Sa odobrenih 199,4 miliona KM podižemo kvalitet cestovne infrastrukture u FBiH</s><s>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić izjavio je da će značajno biti podignut nivo uslužnosti i kvalitete cestovne infrastrukture, te sigurnost, nakon što je Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila Program utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim preduzećima - Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta.</s><s>Radi se o 12 prioritetnih projekata za čiju je implementaciju u ovogodišnjem Budžetu Federacije BiH izdvojeno 199.400.000 KM.</s><s>“To su vrlo važni projekti za Federaciju BiH čija je implementacija započela prije dvije godine, a nastavlja se i u ovoj godini, kazao je ministar Lasić.</s><s>Prema njegovim riječima, prijedlog troškova realizacije predloženih projekata iz ove odluke, sačinjen je na osnovu izvršene analize planova implementatora projekata, JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH.</s><s>“Usvajanjem ove odluke stvorit će se preduvjeti za usvajanjem godišnjih planova ova dva preduzeća za ovu godinu.</s><s>Posebno raduje da sve ove radove i usluge na realizaciji tih projekata izvode isključivo domaća preduzeća što predstavlja poticaj razvoju i opstanku našeg gospodarstva”, kazao je ministar Lasić.</s><s>Pojasnio je da se radi projektima izgradnje brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, dionica Nević Polje –Turbe, izgradnje brze ceste Lašva-Nević Polje, prolaz kroz poslovnu zonu Vitez, zatim izgradnje južne obilaznice Mostara, izgradnje brze ceste Prača - Goražde, lotovi 1 i 2, tunel Hranjen faza 1, spajanju magistalnih cesta M17 i M17.4, te sanacije i rekonstrukcije magistalnih cesta i rasvjete na M17, područje Ortiješ Grad Mostar, poddionice Šićki Brod - Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo, gradskog autoputa Sarajevo, dionice Stup - Buća Potok - Pofalići - Velešići – Bentbaša, izgradnje autoceste Orašje - Tuzla, dionica Maoča - Tuzla lot 5, Čanići – Tuzla, izgradnje brze ceste Bihać - Cazin - Klauduša - granica Republike Hrvatske, dionica Bihać - Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac, izgradnje brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica Republike Hrvatske, poddionica Mostar sjever, izgradnje brze ceste Lašva - Nević Polje, te sanacije i rekonstrukcije magistrale ceste Garež – Ustikolina.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Savez ratnih vojnih invalida paraplegičara FBiH uručio priznanje premijeru Novaliću</s><s>Premijeru Federacije Bosne i Hercegovine Fadilu Novaliću je na Redovnoj godišnjoj Skupštini Saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara Federacije BiH, koja se danas održava u Zenici, uručeno priznanje za podršku i doprinos u poboljšanju njihovih statusnih pitanja.</s><s>Ovom prilikom premijer Novalić se zahvalio na uručenom priznanju, te je istakao da je Vlada Federacije BiH u vrhu prioriteta svog rada imala boračku populaciju, te da su izmjenama zakonodavstva u FBiH omogućena veća primanja i ukupno bolji status boračkih populacija.</s><s>- Poboljšan je status i egzistencija svih boračkih populacija.</s><s>Kroz sve one agregate, koje smo uveli u ova četiri zakona, definitivno smo ispravili nepravdu i prema borcima koji su bili u Brčko Distrktu BiH i Republici Srpskoj, te prema udovicama.</s><s>Uvećali smo paraplegičarima 100 posto, osnovne invalidnine, ratna priznanja.</s><s>Plus smo uveli “švicarsku formulu” pa, od sada, znači, ne treba pregovarati s jednom vladom, ma ko bio na mom mjestu.</s><s>Oni će imati zakonom zagarantiran rast primanja u skladu s rastom BDP-a i cijena - poručio je Novalić.</s><s>Ovogodišnji budžet Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata iznosi 356,7 miliona KM.</s><s>U ovoj godini izdvojeno je 5,5 miliona KM RVI koji primaju tuđu njegu i pomoć, a među kojima su i svi ratni vojni invalidi paraplegičari.</s><s>Ova naknada je povećana za 100 posto, a za RVI 100 posto I grupe koji imaju prvi stepen tuđe njege to znači u prosjeku mjesečno uvećanje za oko hiljadu KM.</s><s>Uručeno je priznanje i pomoćniku federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirzi Terzi.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Video poruka premijera Novalića: Osigurali smo sredstva za 11.500 novih radnih mjesta</s><s>Federalni premijer Fadil Novalić najavio je dva programa kojim se u Federaciji BiH planira podržati značajan broj novih radnih mjesta, ukupne vrijednosti od 61 milion KM.</s><s>Javnim pozivima Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji su namjenjeni za sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja u ovoj godini, planira se obuhvatiti 11.500 nezaposlenih u Federaciji BiH.</s><s>Pozivi će biti objavljeni naredne sedmice, od 14. marta, na web stranici Zavoda za zapošljavanje FBiH www.fzzz.ba.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: Federacija BiH je veliko gradilište što pozitivno utiče na ekonomiju države</s><s>- Nakon više od 100 godina, Neum je konačno integriran u ostatak države, jer se do tog grada putovalo kroz Republiku Hrvatsku.</s><s>Cesta je posljednji put rađena u austro-ugarskom periodu - rekao je premijer Novalić.</s><s>Podsjetio je da Vlada Federacije BiH na različite načine podstiče ljetovanje u BiH, između ostalog, podjelom vaučera građanima, te da su sada omogućili i da bez pasoša građani stignu u Neum.</s><s>- Mi intenzivno gradimo.</s><s>Ova cesta je bilo gotovo 100 miliona KM i gradili smo je četiri godine.</s><s>Postigli smo nešto što su sanjale generacije - rekao je federalni premijer.</s><s>Istaknuo je da je cijela Federacija BiH veliko gradilište, i to ne samo Koridor Vc, već i područje na sjeveru Bosne ili Unsko-sanskom kantonu.</s><s>- To je rezultat dva projekta, modernizacija magistralnih cesta, te Koridor Vc.</s><s>Imamo i treći program iz Budžeta FBiH u okviru kojeg se od 200 do 300 miliona KM stavlja na raspolaganje Cestama FBiH i Autocestama FBiH - naglasio je premijer Novalić.</s><s>Dodao je da se gradi kako bi se razvijao turizam, te kako bi se robe i ljudi slobodnije kretali.</s><s>- Sve to pozitivno utiče na našu ekonomiju i mi ćemo tako nastaviti - poručio je premijer Novalić.</s><s>Otvaranju magistralne ceste prisustvovali su, pored premijera Federacije BiH Fadil Novalić, zamjenici premijera Jelka Milićević i Vesko Drljača, kao i ministri u Vladi Federacije BiH, te drugi federalni i državni dužnosnici.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić: Podrška Vlade FBiH u realizaciji 123 projekta u lokalnim zajednicama</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, danas je u Bihaću, prisustvovao završnim radovima na putu Kamenica-Vrkašić, jednom od 15 sufinansiranim projekata koji je sufinansirala Vlada FBiH u Unsko-sanskom kantonu.</s><s>Inače, Vlada FBiH je u prošloj godini iz budžeta FBiH osigurala i dodijelila 200 miliona KM pomoći kantonima za provođenje strukturalnih reformi i prevazilaženje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-19, kao i infrastrukturnih projekata.</s><s>Također, svim gradovima i općinama dodijeljeno 10 miliona KM pomoći budžetima, te je za 80 gradova i općina izdvojeno po 125 hiljada KM i 20 miliona KM za realizaciju projekata.</s><s>Ministar Dedić izrazio je zadovoljstvo završetkom ovog projekta koji je jedan od 123 projekta izgradnje ili sufinansiranja putne infrastrukture, vodosnadbijevanja, kanalizacione mreže, školskih i sportskih objekata, mostova i drugih projekata u jedinicama lokalne samouprave koje je Vlada FBiH podržala.</s><s>- Ove godine u budžetu FBiH planirali smo 200 miliona KM pomoći budžetima kantona i 36 miliona KM gradovima i općinama.</s><s>Očekujemo da će lokalne i kantonalne vlasti dio ovih sredstava usmjeriti u veća izdvajanja za poljoprivredu i proizvodnju hrane.</s><s>Nalazimo se u izbornoj godini i pritisak je uvijek na izvršnu i zakonodavnu vlast da realiziraju projekte lokalne infrastrukture.</s><s>Vjerujem da svi razumijemo situaciju u kojoj se nalazimo zbog rata u Ukrajini, poskupljenja energenata, povećanja cijena i troškova proizvodnje hrane, poremećaja u lancima snabdjevanja i da ćemo u tom pravcu donijeti odluke za veću podršku poljoprivredi i proizvodnji hrane kako bi svi skupa imali veću prehrambenu sigurnost bez obzira na ovu i potencijalne buduće krize - kazao je ministar Dedić.</s><s>Ovaj putni pravac je izuzetno značajan za građane koji žive na ovom području, ali i kao alternativni pravac magistralnom putu M5 za prelazak preko rijeke Une mostom u naselju Kralje i dalje prema gradu.</s><s>Finansiran je sredstvima Vlade FBiH i Grada Bihaća u ukupnoj vrijednosti od 380 hiljada KM.</s><s>Gradonačelnik Bihaća, koji je također s gradskim vijećnicima prisustvovao završetku radova, istakao je dobru saradnju i podršku koju pruža Vlada FBiH, te dodao da je Bihać dobio bolju putnu infrastrukturu kako za njegove građane tako i za putnike koji budu alternativno koristili ovaj put, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić u Foči: Povratnike posmatramo kao glavno vezivno tkivo naše domovine</s><s>Premijer Novalić je tokom susreta s predstavnicima bošnjačke zajednice u Foči poručio da povratnici nisu i nikada neće biti marginalizirana skupina.</s><s>- Rekao sam im da mi povratnike posmatramo kao glavno vezivno tkivo naše domovine BiH i da Vlada FBiH u kontinuitetu, naročito ova vlada, već 25 godina sistematično pomaže opstanak povratnika na svojim ognjištima.</s><s>To dokazuje i ovaj sljedeći budžet kojim je već u nacrtu predviđeno značajno povećanje, a vjerujem da će to biti radikalno povećanje, gotovo dvostruko nego što je dosad bilo.</s><s>To je naš najbolji odgovor i poruka povratnicima da će, što god je situacija u društvu lošija iz vidika retorike koja se tiče napada na našu državu, naša potpora biti veća - naglasio je premijer Novalić.</s><s>U tom smislu, premijer je poručio da Federacija BiH povratnike nikada neće iznevjeriti i ostaviti na cjedilu.</s><s>Kako je naveo, razgovarano je o konkretnim projektima za povratničku zajednicu na ovom području, te je povratnike upoznao sa zakonskim izmjenama u kojim će biti izjednačena njihova prava s pravima onih koji su u Federaciji BiH, prije svega u penzionom sistemu, ali i pravima boraca.</s><s>Odbornik u Skupštini opštine Foča Izet Spahić kazao je da je razgovarano o sigurnosnoj situaciji na tom području.</s><s>- Fokusirali smo se na podršku održivom povratku i ljudima koji ovdje žive 365 dana.</s><s>Pričali smo o infrastrukturnim projektima, elektrifkaciji i dobili podršku.</s><s>Također smo razgovarali o problemima sa zdravstvenom zaštitom.</s><s>Jako smo zadovoljini onim što smo čuli.</s><s>Optimista sam i nadam se da ćemo provesti sve ono o čemu smo pričali i dogovorili da radimo u budućnosti - kazao je Spahić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Drljača: Novim zakonom o naknadama za djecu i porodilje ispravljamo nepravdu</s><s>Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na jučerašnjoj sjednici usvojila amandmane na Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH koji bi se uskoro trebao naći pred Parlamentom Federacije BiH.</s><s>Kako je u razgovoru za Fenu pojasnio zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, usvajanjem ovog zakona, sva djeca koja dolaze iz porodica slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih porodica iz cijele Federacije primat će 103,17 KM mjesečno sve dok ne napune 18. godinu.</s><s>Procjena je da će najmanje petina ili 80.000 djece imati pravo na ovaj dodatak.</s><s>Predloženi zakon garantira da će se dječiji dodatak povećavati godišnje kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plate što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade Federacije BiH.</s><s>- To u praksi znači da za ostvarenje ovog prava mjesečna primanja po članu porodice neće moći iznositi više od 40 posto najniže plate, što je trenutno 217,20 KM.</s><s>Naprimjer, da bi se ostvarilo pravo na dječiji dodatak, prihod tročlanog domaćinstava ne može biti veći od 651,6 KM, četveročlanog od 868,8 ili petočlanog od 1.086 KM.</s><s>Procijenjeno je da će ovim zakonom svako dijete u Federaciji BiH koje dolazi iz socijalno ugrožene porodice do svoje 18. godine dobiti oko 25.000 KM pomoći - kazao je ministar Drljača.</s><s>Istakao je da je dosadašnji sistem zaštite porodice u FBiH bio socijalno nepravičan, fiskalno neodrživ, ekonomski neefikasan, a kako vrste prava i visina naknade korisnika zavise od mjesta življenja, potrebno je ovu oblast sistemski riješiti.</s><s>- Zakon ima ne samo socijalnu, već i ekonomsku opravdanost jer predstavlja ulaganje u ljudske resurse, buduću radnu snagu, posebno u situaciji sve manjeg rađanja djece i masovnog odlaska mladih porodica van zemlje - rekao je federalni ministar.</s><s>On najavljuje da se, nakon što Parlament FBiH usvoji ovaj zakon, početak njegove primjene očekuje od 1. jula ove godine.</s><s>Kako naglašava ovim zakonom se ispravlja dugogodišnja nepravda prema djeci, budući da je dječji dodatak do sada bio regulisan kantonalnim propisima, pa je tako dolazilo do nejednakog tretmana zavisno od mjesta prebivališta.</s><s>Kantonalni prosjek trenutno iznosi oko 33 KM mjesečno, s tim da postoji nekoliko kantona koji uopšte ne poznaju ovo pravo.</s><s>- U ovogodišnjem budžetu Federacije BiH, koji također uskoro treba proći parlamentarnu proceduru, planirano je 50 miliona KM za isplate dječijh dodataka u 2022. godini.</s><s>U svakoj narednoj, godišnje izdvajanje u tu svrhu iznosit će 100 miliona KM.</s><s>Radi se o socijalnoj podršci ugroženim kategorijama, a predstavlja i jedan od segmenata pronatalitetne politike - istakao je Drljača.</s><s>Također, ovaj zakon po prvi put propisuje da porodiljske naknade za nezaposlene majke u čitavoj Federaciji BiH neće moći biti manje od 298 KM mjesečno u prvoj godini nakon poroda.</s><s>Prema predloženom zakonu, pravo na novčanu pomoć ostvarivat će porodilje koje nisu u radnom odnosu, a nalaze se na evidenciji službe za zapošljavanje ili su na redovnom školovanju.</s><s>- Mjesečna naknada za ovu vrstu prava iznosit će 55 posto najniže plate u Federaciji utvrđene u skladu sa odredbama Zakona o radu, što je trenutno 298,65 KM mjesečno, a isplaćivat će se u periodu od 12 mjeseci.</s><s>Ukida se prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama, čime se znatno povećava obuhvat korisnika ovoga prava s prijašnjih 2.100 na oko 9.100 korisnica, za što će se iz federalnog budžeta izdvajati oko 32,5 miliona KM godišnje.</s><s>Ovim se obezbjeđuje barem minimalna jednakost bez obzira na to da li porodije dolaze iz siromašnijih ili bogatijih kantona, što do sada također nije bio slučaj.</s><s>Kantonima je prepušteno da u skladu sa svojim finansijskim mogućnosti povećavaju iznos porodiljskih naknada – napomenuo je ministar Drljača u razgovoru za Fenu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Zukić: Primjetan rast korisnika kreditno-garantnih programa u Federaciji BiH</s><s>Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić u razgovoru za Fenu kazao je da je u Federaciji BiH primjetan trend rasta korisnika kreditno-garantnih programa, koje je izradilo ovo ministarstvo za mikro, mala i srednja preduzeća, kao i za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.</s><s>- Očekuje se znatno veća ekspanzija u ovoj godini.</s><s>Razlog tome jesu prvenstveno benefiti koje su prepoznali korisnici, a oni podrazumijevaju olakšano zaduživanje na način da korisnik kredita obezbjeđuje samo 50 posto kolaterala, dok za drugi dio garantuje Federacija BiH.</s><s>Pored toga, Vlada FBiH je donijela odluke za 2021. i 2022.godinu o subvencioniranju kamata u maksimalnom iznosu do 4,5 posto za subjekte obuhvaćene sa ova dva kreditno-garantna programa - kazao je ministar Zukić.</s><s>Podsjetio je da je Garancijski fond FBiH uspostavljen kao dio paketa mjera Vlade Federacije BiH za ublažavanje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.</s><s>Dodao je da se zahvaljujući Fondu poboljšao pristup finansiranju za privredne subjekte na način efektivnog prenošenja rizika putem garancije.</s><s>Fond se može odobravati za sljedeće kreditno- garantne programe: mikro, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu i prehrambenu industriju, velika preduzeća, izvoznike, te obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.</s><s>Prema njegovim riječima ukupan iznos odobrenih garancija Fonda u 2021. godini, za svih pet programa, iznosi 94.925.203,54 KM, a od toga na mikro, mala i srednja preduzeća otpada 23.490.801,16 KM.</s><s>- Garancije Fonda su usmjerene na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i obrtnika i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.</s><s>Garancije Fonda mogu se izdavati s rokom dospijeća do 60 mjeseci za finansiranje tekuće likvidnosti i obrtnih sredstava, te do 120 mjeseci za finansiranje investicija, uključujući grace period do 18 mjeseci za sve dugoročne kredite - naglasio je Zukić.</s><s>Krediti su namijenjeni finansiranju tekuće likvidnosti (isplata plata, plaćanje poreza i doprinosa i sl), obrtnih sredstava, dovršavanju već započetih investicija i investicija manjeg obima.</s><s>Nakon što Federalno ministarstvo dobije izvještaje Porezne uprave Federacije BiH i FIA za 2021. godinu pristupit će dodatnoj analizi efekata Fonda.</s><s>- Analiza prvenstveno podrazumijeva uticaj Fonda na zadržavanje postojećeg broja radnika, povećanje broja radnika, te analiziranje ekonomskih parametara - kazao je u razgovoru za Fenu ministar Zukić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić i gradonačelnik Imamović razgovarali o započetim projektima u Goraždu</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić sastao se s gradonačelnikom Goražda Ernestom Imamovićem s kojim je razgovarao o najznačajnijim projektima koji se realiziraju u ovom gradu, a koji se provode uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s><s>Najznačajniji projekti su u oblasti izgradnje stanova za socijalno - neprofitno stanovanje kroz projekte CEB II "Zatvaranje kolektivnih i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja" i RSP - Regionalni stambeni program.</s><s>- Kroz projekte RSP i CEB II u Goraždu, putem javnih stambenih rješenja, grade se 164 stambene jedinice i rekonstruira 30 soba u Domu za stara i iznemogla lica, čija je ukupna vrijednost više od 15 miliona KM.</s><s>Posjetili smo lokacije izgradnje gdje je toku izgradnja nekoliko višespratnih zgrada.</s><s>Dio korisnika smo već uselili i raduje nas da ćemo to uskoro uraditi i sa ostaim korisnicima.</s><s>Time je trajno riješeno stambeno zbrinjavanje za porodice iz socijalnih kategorija.</s><s>S gradskom upravom je dobra saradnja, razgovarali smo i o budućim projektima koji su od značaja za ovu lokalnu zajednicu.</s><s>Goražde zaslužuje podršku svih nas - kazao je ministar Ramić.</s><s>Budžeti Vlade BPK i Grada Goražda nedovoljni su za infrastrukturne projekte, te je neophodna podrška viših nivoa vlasti.</s><s>Gradonačelnik Imamović naglasio je da je saradnja s Federalnim ministarstvom rezultat velikih projekata u Goraždu.</s><s>- To može biti primjer i za druga ministarstva i institucije.</s><s>Krajnjim naporima završavamo projekte koji ne iziskuju veća ulaganja, međutim, za ozbiljnije i važnije projekte su nam neophodna dodatna sredstva.</s><s>Nastavit ćemo rješavati osnovne probleme i potrebe naših građana.</s><s>Vjerujem da uz ovakvu podršku možemo biti sredina u kojoj naši ljudi mogu ugodno živjeti.</s><s>To nam je i konačni cilj - kazao je gradonačelnik Imamović, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić u Ključu: Bolja putna infrastruktura i povezanost za stanovnike Ključa</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćilo je da je na području Unsko-sanskog kantona nastavljena realizacija projekta modernizacije magistralnih cesta na području FBiH, a u sklopu kojeg su započeti završni radovi i asfaltiranje magistralne ceste M15 Crljeni–Zgon na području općine Ključ.</s><s>Ukupna vrijednost tog ugovora iznosi 5.395.360 KM, a očekivani završetak radova je 21. juni ove godine.</s><s>- U toku 2016. godine bila je sanacija na tom putnom pravcu, koju je realiziralo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - Jedinica za provedbu projekata u šumarstvu i poljoprivredi u suradnji sa JP Ceste Federacije BiH Sarajevo, u sklopu projekta hitnog oporavka od poplava kojeg je finansirala Svjetska banka u ukupnoj vrijednosti od 975 hiljada KM - navodi se u saopćenju.</s><s>Federalni ministrar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, s načelnikom Općine Ključ Nedžadom Zukanovićem i zastupnicima u Skupštini Unsko-sanskog kantona Jasminom Musićem i Mersadom Draganovićem obišao je završne radove.</s><s>- Za projekte na području općine Ključ s nivoa Federacije BiH osigurano je više od 12 miliona KM (gradski most na ulazu u Ključ, traka za spora vozila na Laništu, magistralni put Zgon-Crljeni, lokalni putevi Ključ-Humići i Hasići-Tićevići i dr.) čijom realizacijom se stvaraju uslovi za bolju povezanost s drugim krajevima i stvaraju bolji preduslovi za nove investicije, otvaranje radnih mjesta, razvoj turizma, poljoprivrede i ostanak ljudi na tim prostorima - kazao je ministar Dedić.</s><s>Načelnik Zukanović izrazio je zahvalnost Vladi Federacije, ministru Dediću, kao i JP Ceste Federacije BiH, bez kojih, prema njegovim riječima, ovaj projekt ne bi bio priveden kraju.</s><s>Zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona Jasmin Musić naglasio je da su protekle četiri godine bile najplodonosnije u odnosu Vlade Federacije BiH prema općini Ključ.</s><s>- Zahvaljujući kontinuiranoj komunikaciji prije svega s ministrom Dedićem, u Ključu nikad nije bilo više investicija, ne samo u putnu infrastrukturu, nego i podrške privrednicima, obrtnicima, poljoprivrednicima i brojnim projektima koje smo kandidirali kao lokalna zajednica - kazao je Musić.</s><s>Iz Federalnog ministarstva su saopćili da je riječ o projektu na čiju realizaciju mještani Crljeni čekaju skoro 70 godina.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Počinje realizacija više značajnih projekata u općinama Bužim, Ključ i Bosanska Krupa</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić danas je s načelnicima općina Bužim, Ključ i Bosanska Krupa, Mersudinom Nanićem, Nedžadom Zukanovićem i Arminom Halitovićem, te predsjednikom Medžlisa IZ Ključ Ismetom Omanovićem i direktorom Centra za kulturu i obrazovanje Ključ Adisom Egrlićem, potpisao ugovore o sufinansiranju infrastrukturnih projekata u ovim općinama.</s><s>- Lokalne zajednice su iskazale interes za realizaciju projekata, aplicirali na naše javne pozive i došli smo do same realizacije.</s><s>Vidjeli smo da se radi o projektima koji su od šireg društvenog značaja i da će koristiti ljudima u ovim sredinama, posebno povratnicima.</s><s>Uvijek ćemo rado podržati realizaciju sličnih projekata kada u njima sudjeluje i lokalna zajednica - rekao je ministar Ramić.</s><s>Naime, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica podržalo je više značajnih infrastrukturnih projekata u ovim općinama.</s><s>Riječ je o početku sanacije Doma kulture i puta u naselju Rejzovići, te asfaltiranju puta u mjesnoj zajednici Krasulje i sanaciji vjerskog objekta u Ključu.</s><s>Također, u Bosanskoj Krupi će biti asfaltiran lokalni put Arapuška cesta - Pučenik - Zalin - Veliki Dubovik, dok će u Bužimu biti moderniziran nekategorisani put Radoč - izletište Svetinja.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vujanović: Inspekcija kontrolira jesu li cijene u okviru marži</s><s>Strašno smo ranjiva ekonomija, a jedino što možemo poduzeti su najracionalnije mjere kada je u pitanju cjenovna politika i najstrože mjere kada je u pitanju provođenje kontrole – kazao je Zlatan Vujanović, federalni ministar trgovine govoreći o ekonomskim poremećajima uzrokovanih rusko-ukrajinskim sukobom, a koji je već doveo do poremećaja na svjetskim tržištima.</s><s>Kada su u pitanju naftni derivati, naglašava da je naša zemlja sto posto uvozno orijentirana ekonomija, što nije, recimo, slučaj za nabavu nekih od osnovnih životnih namirnica i poljoprivrednih proizvoda gdje je uvozna orijentiranost 80 posto.</s><s>Navodi kako Vlada jedino može poduzeti oštre mjere neposredne kontrole, za što navodi da je već intenzivirano.</s><s>Ministar ističe kako je svim građanima dostupna aplikacija na mobilnim telefonima na kojoj je pregledna evidencija maloprodajnih cijena naftnih derivata na svim benzinskim crpkama u Federaciji.</s><s>- S druge strane, inspekcija kontrolira jesu li te cijene u okviru marži – naglasio je ministar trgovine FBiH dodajući kako se ratni sukobi odmah reflektiraju i na burzovnu cijenu sirove nafte.</s><s>- Često vidimo podatak da oscilira cijena naftnih derivata.</s><s>Čak i onda kada pada moramo znati da je refleksija na rafinerijske cijene inertna i ne može se odraziti na maloprodajnu cijenu istoga dana – naglasio je ministar Zlatan Vujanović.</s><s>Spomenuo je i važnost komunikacije i opskrbe potrošača i građana vezano za djelatnost trgovine, koja je usko vezana s komercijalnim poslovima.</s><s>- Preko milijun ljudi radi u komercijalnoj grani odnosno u sektoru trgovine, tako da se nitko ne bi bavio prodajom nečega ako radi u gubitku – objasnio je ministar.</s><s>- Posegnuli smo za najracionalnijom socijalno osviještenom mjerom, a to je definiranje iznosa koji sigurno neće dovesti u pitanje poslovanje trgovačkog sektora, uzimajući u obzir one malene.</s><s>Ne treba gledati samo na najviše trgovačke lance – smatra Vujanović.</s><s>Objašnjava kako je taj balans mjere, odnosno definicija apsolutnog iznosa marži koji važi od 31.12.2020., pomogao opstanku malih trgovačkih radnji u eskalaciji rasta nabavnih cijena.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Boračko-invalidska zaštita: Utvrđeni koeficijenti za prvi i drugi kvartal 2022. godine</s><s>Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela dvije odluke.</s><s>Riječ je o utvrđivanju koeficijenata za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za prvi i drugi kvartal 2022. godine, s transfera za provedbu Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada.</s><s>Utvrđen je koeficijent jedan i za prvi (za period januar - mart) i za drugi kvartal (april – juni), na osnovu kojeg će biti utvrđena i visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za ova dva perioda.</s><s>Koeficijenti će biti primjenjivni u skladu s raspoloživim sredstvima Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, u kojem je za ove namjene osigurano 50.000.000 KM, što je za 5.000.000 KM više nego prošle godine.</s><s>Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica u primjeni je od polovine ovog mjeseca.</s><s>Ovim zakonom je propisano da pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu imaju i demobilizirani branioci povratnici u entitet Republiku Srpsku ili u Brčko Distrikt BiH, bez obzira na godine života ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako su bili pripadnici Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci.</s><s>Ovo pravo mogu ostvariti i supruge umrlih demobiliziranih branilaca, povratnika u RS ili BD BiH.</s><s>Također, pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu može ostvariti i supruga umrlog demobiliziranog branioca ukoliko na dan podnošenja zahtjeva ima navršenih 57 godina života, te ako ne ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci, dok će kantoni svojim propisima urediti uslove, način i postupak ostvarivanja prava na egzistencijalnu naknadu supruga umrlih demobiliziranih branilaca životne dobi do 57 godina.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Posjete ministra Džindića: Koraci ka rješenjima u Zraku, optimizam zbog uspona Pretisa</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić danas je posjetio kompanije namjenske industrije „Zrak“ d.d.</s><s>Sarajevo i „Pretis“ d.d.</s><s>Tokom posjete kompaniji Zrak Sarajevo, ministar Džindić je održao sastanak s direktorom Nedžadom Koldžom i članovima Uprave ove kompanije te sindikalnim predstavnicima koje je predvodi predsjednik Sindikata metalaca FBiH Bajro Melez.</s><s>Također, sastanku je prisustvovao načelnik općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić.</s><s>Ovom prilikom su razmatrani problemi s kojima se suočava kompanija Zrak, te su dogovoreni naredni koraci ka iznalaženju najboljih rješenja.</s><s>Takođe, u okviru posjeta kompanijama namjenske industrije, ministar Džindić danas je u vogošćanskom Pretisu održao sastanak s predstavnicima Uprave i Sindikata ove kompanije, direktoricom Almirom Zulić i rukovodiocem Pretisovog Sindikata Mirzom Pobrićem.</s><s>Iz Federalnog ministarstva je istaknuto da su prezentirani optimistični planovi rada za naredni period, a predsjednik Sindikata se zahvalio ministru Džindiću na pomoći i angažiranosti kojima doprinosi usponu poslovanja vogošćanskog Pretisa.</s><s>- Ovo su obje naše strateški važne kompanije i učinit ćemo sve da u Zraku dođemo do najboljih rješenja.</s><s>Obradovan sam napretkom u Pretisu, a posebno budućim planovima koji ukazuju na izlazak na jedan novi put uspjeha ove kompanije - naglasio je ministar Džindić tokom današnje posjete.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ramić: Uduplali smo budžet za povratnike, imamo projekte, prioritet su mladi i poduzetni!</s><s>Federacija BiH je krajem marta dobila najveći budžet u svojoj historiji, u iznosu od 5,6 milijardi KM.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ove godine dobilo je gotovo duplo veći budžet nego ranijih godina, a o ovoj temi za medije je govorio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić.</s><s>-Povećanje budžeta je od velike važnosti.</s><s>Na izlaznim vratima smo iz pandemije, vraćamo se "normalnom životu" i samim tim potrebe postaju veće.</s><s>To znači da smo, pored dosadašnjih programa, osmislili i nove koji obuhvataju najmlađu populaciju i povratnike sa minimalnim primanjima.</s><s>Dakle, u tekućoj godini povratnici mogu očekivati realizaciju većeg broja infrastrukturnih projekata, izgradnje puteva, društvenih domova, stambenih jedinica, podrške samozapošljavanju i zapošljavanju, stipendija studentima i podrške u poljoprivredi.</s><s>Neke javne pozive smo proveli, a neki su u toku, kazao je ministar Ramić.</s><s>Dodao je da je fokus na mladima i poduzetnim ljudima, kojim se daje značajnija podršku jer kroz svoje biznise zapošljavaju povratnike i time povratak čine održivijim.</s><s>- Uz podršku razvoju privrede, opredijeljeni smo i na podršku porodicama u stanju potrebe.</s><s>Pored stambene jedinice, svakom povratniku je neophodno obezbijediti i neki vid zaposlenja.</s><s>Nastojimo kroz podršku u poljoprivredi omogućiti im da na svojim imanjima ostvaruju primanja koja su im neophodna za život.</s><s>Za one koji žele više, njima su dostupni javni pozivi za zapošljavanje radnika.</s><s>Obuhvatili smo podrškom sve kategorije stanovništva u povratničkim sredinama, istakao je ministar.</s><s>Govoreći o potrebama povratnika, naglasio je da je povratniku u Prijedor, Srebrenicu, Orašje potreba otprilike ista, te da najviše interesovanja pokazuju za bavljenje porodičnim gazdinstvima u poljoprivredi, ali da imamo primjera koji pokazuju da povratnici uspješno razvijaju kompanije.</s><s>Posebno je naglasio da ga dodatno obraduju ljudi koji mogu da žive bilo gdje u svijetu, ali njihova odluka je ipak da to bude u njihovom prijeratnom mjestu boravka.</s><s>Stoga, kako ističe, nastoje se putem civilog sektora i vjerske zajednice identifikovati potrebe najugroženijih i do svakog takvog čovjeka moramo doći.</s><s>- Uveli smo praksu stalnog obilaska i prisustva u povratničkim mjestima.</s><s>Mislim da drugačije ne možete dobiti pravu informaciju i sliku šta tim ljudima treba.</s><s>Direktnom komunikacijom uspostavljamo kontakte sa lokalnim zajednicama ali i sa povratnicima.</s><s>Nadam se da uspijevamo u tome i to ćemo svakako nastaviti raditi sve dok takav princip rada daje rezultate.</s><s>Ako bismo birali projekte prema kojima smo posebno opredijeljeni, to su projekti podrške majkama porodiljama, stipendije studentima i podrška mladim ljudima u razvijanju početnih biznisa.</s><s>Ti programi unose dodatnu vrijednost i život u povratnička mjesta širom Bosne i Hercegovine.</s><s>Ove godine smo uveli novi program podrške učenicima u osnovnim školama, kao i učenicima prvih razreda koji tek polaze u školu, pojasnio je ministar.</s><s>- Radi očuvanja naše kolektivne svijesti o tome šta se dešavalo u Srebrenici, kao i važnosti postojanja samog Memorijalnog centra u Potočarima, naša podrška nije i neće izostati.</s><s>Vlada Federacije BiH je izdvojila jedan milion KM, završetkom projekta ćemo dobiti novi izgled jednog dijela Memorijalnog centra.</s><s>Činjenice o genocidu u Srebrenici moraju biti nadohvat ruke svakom posjetiocu Centra, poručio je ministar Ramić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Sastanak s predstavnicima EU o energetskom sektoru i reformskim projektima</s><s>Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predvođena premijerom FBiH Fadilom Novalićem razgovarala je danas, u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, s predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini koju su činili šef jedinice za BiH i Kosovo pri Evropskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler.</s><s>Na sastanku je razgovarano o energetskom sektoru, a s naglaskom na energetsku tranziciju i status Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, kao i projekt Južne interkonekcije.</s><s>Delegacija EU informirana je i o statusu seta energetskih zakona koje je Vlada Federacije BiH pripremala u saradnji sa evropskim i međunarodnim partnerima, te institucijama, a koji su u proceduri donošenja.</s><s>Također, istaknuto je da je energetsku tranziciju potrebno provesti na način koji će biti prihvatljiv svim sudionicima ovog procesa.</s><s>Predstavnici EU delegacije su istakli da je energetska tranzicija veoma važna, te su spremni pružiti podršku, kako u kontekstu prelaska na obnovljive izvore energije, tako i u ublažavanju socijalnih posljedica tranzicije.</s><s>Ovom prilikom prezentirane su i poduzete aktivnosti Vlade Federacije BiH u sprečavanju i borbi protiv korupcije, kao i procesu reforme javne uprave u Federaciji BiH, a za koje je EU spremna i dalje pružati tehničku i stručnu podršku.</s><s>Istaknuto je opredjeljenje Vlade Federacije BiH na putu ka članstvu naše zemlje Europskoj uniji, kao i značaj podrške koja je od izuzetne važnosti u ovim zahtjevnim reformskim procesima.</s><s>Današnji sastanak sagovornici su ocjenili korisnim za daljnje aktivnosti i nastavak dosadašnje dobre saradnje.</s><s>U delegaciji Vlade FBiH bili su federalni ministri energije rudarstva i industrije, te pravde, Nermin Džindić i Mato Jozić, sekretarka Vlade FBiH Edita Kalajdžić, kao i direktori Agencije za državnu službu FBiH i Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, Refik Begić i Davorin Korać.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Penzioneri ostaju u samom vrhu prioriteta i penzije će i dalje rasti</s><s>Uvećane junske penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će isplaćene u utorak 5. jula, a riječ je o drugom uvećanju penzija u ovoj godini.</s><s>- Penzije ove godine povećavamo po drugi put.</s><s>Zahvaljujući stanju naše ekonomije i Zakonu o PIO-u, u maju smo isplatili prvo povećanje, a sada smo i pred isplatom drugog.</s><s>To će ukupno biti 11 posto za ovu godinu.</s><s>Ali to neće biti kraj naše podrške za penzionere Federacije u 2022, poručio je premijer Novalić.</s><s>Podsjetio je i na provedenu reformu penzionog fonda u Federaciji BiH koja je omogućila stabilizaciju Fonda i redovnu isplatu penzija, ali i na rast penzija.</s><s>- Sjećamo se, ne tako davno, da su penzije rasle malo ili nimalo, a isplate drastično kasnile.</s><s>Bilo je to vrijeme kad je Fond bio u dugu većem od 200 miliona KM, nesigurnost je bila velika.</s><s>Danas je Fond stabiliziran, penzije rastu, isplaćuju se na vrijeme.</s><s>Ovo su činjenice.</s><s>Poboljšanje statusa penzionera uvrstili smo kao prioritet ove Vlade.</s><s>Prešli s riječi na djela.</s><s>Od 2020. godine penzije se isplaćuju iz federalnog budžeta što znači da vam sad Federacija garantira redovnu isplatu.</s><s>Zahvaljujući politikama ove Vlade koja je uspjela očuvati ekonomsku stabilnost i potaknuti rast, te ostvariti dovoljno visoke prihode možemo finansirati povećanje penzija u ovoj godini.</s><s>S povećanjima smo počeli u martu 2018., tako je prosječna penzija porasla za 31 posto, a minimalna za 35 posto.</s><s>To je činjenica, kazao je premijer.</s><s>Dodao je da poboljšanje statusa penzionera ostaje u vrhu prioriteta ove Vlade.</s><s>- Ono što mogu obećati jeste da ćemo nastaviti i dalje istrajno raditi na donošenju novih programa za ublažavanje posljedica poskupljenja.</s><s>Svjestan sam da su danas penzioneri postali dio najranjivijeg segmenta našeg društva.</s><s>Želim to ispraviti.</s><s>Održat ću riječ da poboljšanje statusa penzionera ostane do kraja na samom vrhu liste prioriteta ove Vlade.</s><s>Radit ćemo uporno potaknuti sviješću o tome da su penzioneri izgradili ovo društvo i zemlju.</s><s>Obaveza nam je i cilj da ispravimo nepravde i poravnamo dugove prema našim penzionerima, ženama i muškarcima čiji je radni i životni vijek zauvijek utkan u korijen BiH.</s><s>Nećemo vas zaboraviti, niti preskočiti.</s><s>Dok je ove Vlade penzije će i dalje rasti – to je moja obaveza i to vam garantiram, poručio je premijer Novalić.</s><s>Za mjesec juni penzije će primiti 428.746 penzionera, a potrebna sredstva za isplatu od 215 miliona KM osigurana su u budžetu FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Rezultati pojačanih inspekcijskih nadzora nad formiranjem cijena i marži u FBiH</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da je u pojačanim inspekcijskim nadzorima nad formiranjem cijena i marži shodno odlukama Vlade FBiH, Federalni tržišni inspektorat od početka 2022. godine izvršio 184 inspekcijska nadzora, prilikom kojih je utvrđeno 105 nepravilnosti, te izdao 206 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 230.350 KM.</s><s>Zbog utvrđenih nepravilnosti kod jednog prometnika naftnih derivata van prometa je stavljeno i oduzeto 13.000 litara dizela.</s><s>Također, izvršeno je 88 kontrolnih nadzora u svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade Federacije BiH.</s><s>Glavni federalni tržišni inspektor po ovlaštenju Elmir Ramić istakao je da je od početka marta ukupno raspoloživih 12 federalnih tržišno, turističko-ugostiteljskih inspektora prioritetno usmjereno na kontrolu benzinskih stanica po zahtjevima i informacijama Federalnog ministarstva trgovine o povećanju cijena goriva i prijavama potrošača.</s><s>- Federalni tržišni inspektori također kontinuirano vrše i kontrole formiranja cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda s liste od 17 proizvoda koji su obuhvaćeni Odlukom Vlade FBiH.</s><s>Iako je još uvijek veliki procenat privrednih subjekata kod kojih se bilježe nepravilnosti (57 posto), inspektori evidentiraju i značajan broj slučajeva smanjivanja ranije povećanih cijena.</s><s>Osim globalnog povećanja cijena sirovina i proizvoda iz uvoza, poskupljenjima i nestašicama u FBiH, nažalost, doprinosi i prevelika potražnja usljed straha građana od nestašice i poskupljenja, zbog čega i apelujemo na građane da ne gomilaju zalihe i na taj način i sami doprinesu stabilizaciji tržišta - kazao je inspektor Ramić.</s><s>Iz Federalne uprave ističu da je prema dostavljenim podacima kantonalnih inspekcija za prva dva mjeseca 2022. godine, udio odstupanja od maksimalne visine marži utvrđen kod 39 posto kontrolisanih subjekata.</s><s>Tako da je do 20. marta na području FBiH federalna i kantonalna inspekcija obavila ukupno 467 inspekcijskih nadzora, te izdala 298 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu 286.700 KM.</s><s>Iz ove uprave napominju da će podaci za mart od strane kantonalnih inspekcija zbog intenzivnog rada biti prikupljeni po isteku mjeseca.</s><s>Također, ističu da je na web stranici FUZIP-a (www.fuzip.gov.ba) objavljena informacija o privrednim subjektima kod kojih su u periodu od 14. do 20. marta 2022. godine utvrđene nepravilnosti u primjeni odluka Vlade FBiH u vezi s propisanim maržama, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH usvojila programe utroška sredstava: Za podršku povratnicima 45,4 miliona KM</s><s>Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, donijela odluke kojima je usvojila četiri programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele budžetskih sredstava za 2022. godinu namijenjenih za podršku povratnicima, u ukupnom iznosu od 45,4 miliona KM.</s><s>Tako je Program utroška sredstava u iznosu od 25.400.000 KM namijenjen za raseljene osobe i povratnike.</s><s>Od ovoga je 4.800.000 KM namijenjeno rekonstrukciji i obnovi individualnih stambenih i objekata zajedničkog i socijalnog tipa stanovanja, stambenom zbrinjavanje mladih povratničkih porodica, te sanaciji stambenih objekata usljed elementarnih nepogoda.</s><s>Iznos od 15.500.000 KM planiran je za pomoć u obnovi i izgradnji putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, objekata vjerskog, sakralnog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, te drugih od značaja za širu društvenu zajednicu.</s><s>Također je predviđen i kao pomoć za zapošljavanje kroz razvoj i osnivanje malih, srednjih preduzeća i obrtničkih radnji, poljoprivrednu djelatnost, te za podršku programima obavljanja pripravničkog staža sa ili bez zasnivanja radnog odnosa.</s><s>Za humanitarne, zdravstvene, psihosocijalne, informativne obrazovno-edukativne, te projekte za poboljšanje ekonomsko-socijalnog stanja povratnika, sufinansiranje troškova prevoza za učenike srednjih škola - povratnika s područja RS-a i učenika osnovnih škola u centrima za instruktivnu nastavu u Novoj Kasabi i Vrbanjcima, finansijska pomoć učenicima osnovnih škola, studentima, porodiljama, penzionerima - povratnicima i drugim projektima održivosti nevladinih organizacija, planirano je 3.600.000 KM.</s><s>Podrška od 1.000.000 KM namijenjena je implementaciji Strategije saradnje sa iseljeništvom FBiH za period od 2020. do 2024. godine, mapiranje i uspostavljanje virtualne mape uništenih/obnovljenih stambenih objekata u povratničkim zonama.</s><s>Tekući transfer pojedincima za programe povratka u RS iznosi 11.000.000 KM.</s><s>Od toga je je 6.000.0000 KM namijenjeno obnovi i izgradnji putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, te objekata vjerskog, sakralnog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, kao i drugih od značaja za širu društvenu zajednicu.</s><s>Iznos od 5.000.000 KM predstavlja podršku zapošljavanju povratnika kroz razvoj poduzetništva, obrta, malih i srednjih preduzeća, zatim očuvanju postojećih radnih mjesta u povratničkim sredinama, kao i refundaciju doprinosa za uposlenike u privrednim društvima, te podršku razvoju poljoprivrede, proljetnoj i jesenjoj sjetvi.</s><s>Ova sredstva se odnose i na podršku programima stručnog osposobljavanja, ostvarivanja saradnje s dijasporom kroz finansiranje projekata nevladinih organizacija, fizičkih osoba i privrednika, pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima, kao i diverzifikaciju privrednih aktivnosti u ruralnim područjima.</s><s>Treći program, vrijedan 5.000.000 KM, predstavlja podršku održivom povratku izbjeglih i prognanih s područja regije Srebrenica.</s><s>Sredstva su namijenjena obnovi i izgradnji putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, objekata vjerskog, sakralnog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, kao i drugih objekata od značaja za širu društvenu zajednicu, izgradnju infrastrukture za privredni razvoj regije Srebrenica, te projekte Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari i samog kompleksa u Potočarima.</s><s>Četvrti program odnosi se na transfer za zajedničke, međuentitetske i općinske, te projekte s nevladinim organizacijama, a njegov iznos je 4.000.000 KM.</s><s>Planiran je za infrastukturne i druge projekte od interesa za širu društvenu zajednicu, zatim projekte rekonstrukcije stambenih jedinica, ekonomskog osnaživanja povratnika, te za lokalno, regionalno i međuentitetsko povezivanje, sufinansiranje troškova zajedničkih i projekata koji se realizuju putem Fonda za povratak, kao i za stvaranje međusobnog povjerenja povratnika i domicilnog stanovništva.</s><s>Odobravanje i dodjela svih danas odobrenih sredstava će se vršiti na osnovu programa, procedura, projekata, protokola, sporazuma, ugovora i odluka Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2022. godinu.</s><s>Za realizaciju ovih odluka zaduženi su federalna ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, te finansija.</s><s>Vlada FBiH danas je, također na prijedlog resornog ministarstva, usvojila Plan povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za 2022. godinu.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom: O poboljšanju zakonske regulative</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom jučer i danas je, u saradnji sa United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC-om), održala dva okrugla stola o izazovima kod oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u Federaciji BiH i izradi prijedloga Strategije za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i Akcionog plana za njeno izvršenje, koji su okupili predstavnike pravosudnih i policijskih institucija, te akademske zajednice.</s><s>Tokom dvodnevnog skupa razgovarano je o zakonskoj regulativi i njenom poboljšanju, oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelom sa aspekta međunarodne pravne pomoći, kao i o međunarodnim standardima u oduzimanju imovinske koristi.</s><s>Učesnicima je predstavljen tok postupka od prijema krivične prijave do upućivanja optužnice na potvrđivanje, od osnova sumnje do osnovane sumnje, uloga branioca u krivičnom postupku sa aspekta finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom, kao i financijske istrage u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.</s><s>Naglasak je stavljen na izradu prijedloga Strategije za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u FBiH i Akcionog plana za njeno izvršenje, koji će, kao dokument i predstaviti jedinstvene politike u oblasti oduzimanja i upravljanja nezakonito stečenom imovinom krivičnim djelom.</s><s>Strategija i Akcioni plan sadržavat će provodive, jasne i konkretne ciljeve, koji uvažavaju sve specifičnosti administrativnog uređenja i društva u Federaciji BiH i bit će usklađeni s međunarodnim standardima, te obavezama iz ratificiranih konvencija s domaćim zakonodavstvom, ali i bazirani na dobrim, domaćim i međunarodnim praksama.</s><s>Osim predstavnika UNODC-a, ovim aktivnostima prisustvovali su i predstavnici delegacije EU i Misije OSCE-a u BiH, te Ureda GIZ u BiH, koji su pružili punu podršku aktivnostima Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.</s><s>Okrugli stolovi su organizovani u okviru Regionalnog programa za jugoistočnu Evropu 2020-2023 „Od nelegalnih finansijskih prihoda do povrata imovine” koji provodi UNODC uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.</s><s>Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom će nastaviti provoditi aktivnosti s ciljem edukacije državnih i policijskih službenika, te nosilaca pravosudnih funkcija u ovoj oblasti, a u okviru dogovorene Aktive Mape puta oporavka za Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz ove agencije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Bera: Usvojeno pet programa za unapređenje zdravstva u FBiH u iznosu od 32 miliona KM</s><s>Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojila je pet programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele, utvrđenih ovogodišnjim budžetom FBiH, namijenjenih unapređenju zdravstva u ukupnom iznosu od 32 miliona KM.</s><s>Prema riječima pomoćnice federalnog ministra zdravstva Marine Bere dva programa se odnose na Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, te po jedan na Federalno ministarsvo zdravstva, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH i Agenciju za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH.</s><s>- Jedan od programa koji se odnosi na Zavod zdrvastvenog osiguranja i reosiguranja FBiH tiče se sredstava namjenjenih finansiranju nabavke ljekova i medicinskih sredstava, pružanja zdravstvenih usluga i provođenja programa Federanog fonda solidarnosti, a koji su utvrđeni programom zdravstvene zaštite koja se finansira preko Fonda solifdarnosti i sukladni su finansijskom planu tog fonda za 2022.</s><s>Radi se o sredstvima u iznosu od 29 miliona KM - navela je Bera.</s><s>Drugi program, kako je dodala, također se odnosi na Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, odnosno njemu se transferiraju sredstva u iznosu od dva miliona KM i odnose se na finansiranje zdravstvene zaštite raseljenih osoba.</s><s>Bera je napomenula da se tim programom nastavlja osiguranje prava na bolničko lječenje povratnicima iz FBiH u općine u RS, a usluge se pružaju u raznim bolničko zdravstvenim ustanovama u FBiH.</s><s>Program kojim se također osigurava kontinuitet, prema njenim riječima, odnosi se na zdravstvenu zaštitu Roma koji nemaju mjesto prebivališta u FBiH i iznosi 35.000 KM</s><s>- Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH bit će dodjeljena sredstva u iznosu od milion i 125 hiljada KM.</s><s>Peti usvojeni program odnosi se na Agenciju za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH, a riječ je o iznosu od 300.000 KM i odnosi se na sufinansiranje ove agencije - kazala je Bera.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Čin devastacije Partizanskog spomen groblja ne smije ostati bez kazne</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, uoči današnje sjednice Vlade Federacije BiH u Mostaru, posjetio je devastirano Partizansko spomen groblje u Mostaru, te kazao da ovakvo nešto mogu napraviti samo vandali.</s><s>- Uvijek se pitamo kakvi su to ljudi koji skrnave i uznemiravaju kosti mrtvih ljudi.</s><s>Uložili smo ogroman napor i trud 2018. godine za revitalizaciju ovog monumentalnog djela koji je znak borbe protiv fašizma i svijetlog vremena naše historije kada smo se pridružili onim nacijama koje su žrtvovale sve svoje materijalne i ljudske resurse kako bi savladali pošast koja se zvala fašizam - kazao je premijer Novalić.</s><s>Novalić je istakao da je ispod svakog nivoa to što se ovakva zlodjela upotrebljavaju u svrhu predizborne kampanje.</s><s>- Posebno sam zaprepašten da to rade oni koji su na tekovinama borbe protiv fašizma stekli svu svoju imovinu, prodavali je, iznajmljivali i nijedan fening nisu uložili u ovo, a koriste to za predizbornu kampanju – dodao je premijer.</s><s>Istakao je kako je ovo čin koji ne smije ostati bez kazne.</s><s>- Očekujemo od svih organa da se konačno pozabave tom grupom ljudi, tom opcijom i tom organizacijom koja je ovo uradila jer je to organizirano djelo.</s><s>Ne možete 700 objekata srušit tako da to nitko ne vidi i da nitko ne čuje i da nitko ne zna - dodao je federalni premijer.</s><s>Na kraju, Novalić je kazao kako će učiniti sve da se ponovno revitalizira ovaj spomenik.</s><s>- Ako već ne djeluju organi, očekujemo da ćemo barem mi koji gradimo biti mnogo više uporniji od onih što razgrađuju - zaključio je premijer Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Kopije dokumenata Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari držati i u Arhivu Federacije</s><s>Vršilac dužnosti direktora Arhiva Federacije Hajrudin Ćupurija posjetio je jučer Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.</s><s>Na sastanku s timom ovog centra, na čelu s direktorom Emirom Suljagićem, razgovarano je o dokumentovanju genocida.</s><s>Arhiv Federacije je ponudio sve svoje resurse Memorijalnom centru i istakao važnost digitalizacije dokumentacije, te da se backup (kopija) arhivske građe koju Centar u Potočarima posjeduje, drži i u Arhivu Federacije zbog značaja dokumentacije kao kolektivne memorije i kulture sjećanja.</s><s>Dogovoreno je potpisivanje Memoranduma o saradnji i realizaciji nekoliko zajedničkih projekata u narednom periodu, kao što su digitalizacija dokumenata, rad na sređivanju i razmjeni arhivske građe, te prezentiranje dokumenata javnosti putem izložbi, sa akcentom na pedagoške izložbe, saopćeno je iz Arhiva Federacije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva od 10.03.2022. godine</s><s>Vlada Federacije BiH je na 307. sjednici održanoj 10.03.2022. usvojila naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva čija primjena počinje 10.03.2022. godine i traje 30 dana.</s><s>Vlada Federacije BiH donijela je sljedeće zaključke:</s><s>1. Usvaja se Informacija o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 07.03.2022. godine s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.</s><s>2. Usvajaju se Naredbe Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka (Privitak 1).</s><s>3. Usvajaju se Preporuke Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka (Privitak 2).</s><s>4. Nareduje se vladama kantona/županija, odnosno kriznim stožerima kantonalnih/županijskih ministarstava zdravstva da kontinuirano prate epidemiološku situaciju na području kantona/županije, te u slučaju pogoršanja pravodobno djeluju i donose mjere spram epidemiološke situacije i o tome redovito izvješćuju Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva.</s><s>5. Zadužuje se Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva da kontinuirano prati epidemiološku situaciju COVID-19 na području Federacije Bosne i Hercegovine, te u slučaju pogoršanja odmah preporuči Vladi Federacije BiH nove mjere spram epidemiološke situacije.</s><s>6. Naredbe i Preporuke Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva donose se s rokom važenja od 30 dana računajući od dana, 10.03.2022. godine, koji se utvrduje kao dan početka primjene ovih naredbi i preporuka.</s><s>7. Zadužuje se Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva da ove zaključke s privitcima dostavi prema kriznim stožerima kantonalnih/županijskih ministarstava zdravstva, kantonalnim/županijskim ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s područja kantona/županije putem kriznih stožera kantonalnih/županijskih ministarstava zdravstva, kliničkim centrima u Federaciji BiH, općim, kantonalnim/županijskim i specijalnim bolnicama putem kriznih stožera kantonalnih/županijskih ministarstava zdravstva, Federalnoj i kantonalnim/županijskim upravama za inspekcijske poslove i Upravama policija MUP-a kantona/županije.</s><s>8. Suglasno Zaključku V. broj 21/2021 od 08.01.2021. godine pod točkom 4., Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine o epidemiološkoj situaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine i mjerama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koje su donesene u cilju zaštite zdravlja gradana i smanjenja rizika za širenje virusa, na 307. sjednici održanoj dana, 10.03.2022. godine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva od 12.05.2022. godine</s><s>Vlada Federacije BiH je na 314. sjednici održanoj 12.5.2022. usvojila naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva čija primjena počinje 12.5.2022. godine i traje 60 dana.</s><s>Vlada Federacije BiH donijela je sljedeće zaključke:</s><s>kantonalnim ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s područja kantona putem kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, kliničkim centrima u Federaciji BiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama putem kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i Upravama policija MUP-a kantona.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić otvorio “Dane maline” u Novom Travniku: Potražnja za bh. malinama u porastu</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u Novom Travniku otvorio 16. međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline”.</s><s>Dvodnevni događaj okupio je uzgajivače maline, ljekovitog i začinskog bilja, te ostalih proizvoda iz organskog uzgoja, kao i predstavnike različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.</s><s>Ministar Dedić je u obraćanju prisutnima naglasio da je potreba za hranom sve veća, kako zbog ratnih dešavanja u Ukrajini, tako i zbog drugih faktora poput izraženih klimatskih promjena, pojave grada, ali i ekstremnih suša u određenim regijama svijeta.</s><s>- Proizvodnja hrane nameće se kao imperativ, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u svijetu.</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva povećalo je podrške za sve proizvodnje, zatim za podizanje novih zasada, nabavku opreme i mehanizacije, izgradnju i opremanje novih skladišnih i preradivačkih kapaciteta, certifikaciju proizvoda, kao i organizaciju sajmova i manifestacija koje se bave promocijom domaćih proizvoda, a sve s ciljem unapređenja konkurentnosti naših domaćih proizvođača - kazao je ministar Dedić.</s><s>Kroz sistemske mjere podrške, te kroz mjere i aktivnosti koje Federalno ministarstvo provodi posredstvom IFAD-ovih projekata, poboljšan je sektor malinarstva.</s><s>Poljoprivrednicima je osigurana podrška za podizanje novih zasada maline u visini od 40 posto grant sredstava, a ženama i mladima 60 posto.</s><s>Također, u infrastrukturne projekte za njihovo skladištenje, hlađenje i preradu učešće projektnih sredstava iznosi 70 posto.</s><s>Istaknuta je neophodnost usvajanja zakonskih i podzakonskih propisa o organskoj proizvodnji na državnom nivou kojim bi se bosanskohercegovačkim poljoprivrednim proizvođačima omogućio kvalitetniji nastup na sajmovima i prezentacijama njihovih proizvoda širom svijeta.</s><s>Predsjednik Organizacionog odbora “Dani maline” Sejad Herceg kazao je kako se otkupna cijena maline ove godine kreće od 8 do 12 KM, da su proizvođači maline zadovoljni trenutnim cijenama, te da se interes za ovu vrstu proizvodnje značajno povećava.</s><s>- Kada govorimo o proizvodnji maline i drugih organskih proizvoda treba imati na umu da naša zemlja raspolaže s vrlo kvalitetnim resursima koje naši poljoprivredni proizvođači znaju staviti u funkciju proizvodnje i kreiranja visokokvalitetnih proizvoda.</s><s>Inputi u proizvodnji su poskupjeli, ali uz podrške koje imamo od nadležnih ministarstava u sektoru malinarstva bilježimo podizanje kvalitete proizvoda koja uz potražnju za ovim proizvodima stvaraju dobre pretpostavke za dalji razvoj - kazao je Herceg.</s><s>Tokom prvog dana sajma održan je i okrugli sto o temi “Pčelarstvo i apiterapija kao dio ruralnog zdravstvenog turizma” i “Organsko pčelarstvo”.</s><s>Pored navedenog, programske aktivnosti ovogodišnjeg sajma usmjerene su ka stvaranju mogućnosti za unapređenje ruralnih područja, zapošljavanje i samozapošljavanje stanovništva kroz različite vidove organske proizvodnje, agroturizma i gastronomije.</s><s>U okviru današnje posjete ministar Dedić obišao je i malinjak Josipe Jurišić iz Novog Travnika koja je na ovogodišnjem sajmu dobila nagradu Zlatna malina, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Andelija: Nastavkom rada blokova u TE Tuzla i TE Kakanj riješiti probleme cijena struje</s><s>Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija izjavio je danas da je sa zadovoljstvom dočekao informaciju da će Vlada FBiH predložiti da Parlament usvoji zaključak kojim će Elektroprivredi omogućiti da nastavi proizvodnju električne energije iz blokova 4 u TE Tuzla i 5 u TE Kakanj.</s><s>Pojasnio je da su se u ovoj situaciji našli jer su 2015. potpisali ugovor o ograničenju emisije stakleničkih plinova i obavezali se da će zatvoriti postojeća tri bloka, a izgraditi novi blok 7 u TE Tuzla.</s><s>Andelija je naveo da su sada stvorene nove okolnosti zbog povećane potrebe za energijom na domaćem i međunarodnom tržištu, te su u obavezi da osiguraju dovoljne količine električne energije svim kupcima po prihvatljivim cijenama.</s><s>Istakao je da Elektroprivreda BiH u 2022. nema viškova električne energije koje je imala u prethodnim godinama, zbog čega insistiraju od pravnih lica da navedu količinu koja im treba.</s><s>- Svako odstupanje od toga znači da Elektroprivreda mora uvoziti električnu energiju a onda nije moguće kupovati po 200, a prodavati po 60 eura - pocrtao je Andelija.</s><s>Dodao je da izlaz iz te situacije predstavlja nastavak rada spomenuta dva bloka čime će biti osigurane dovoljne rezerve energije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.</s><s>Ovom odlukom se odobrava raspodjela dijela prihoda u iznosu od 575.085 KM uplaćenih u Budžet FBiH u 2021. godini, ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, a nakon provedene procedure po javnom pozivu za ukupno 146 programa i projekata.</s><s>Od ukupnog iznosa, za finansiranje 31 programa i projekta iz oblasti „Zaštita prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja“, sadržanih u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika, raspodjeljuje se iznos od 123.522 KM.</s><s>Iznos od 451.563 KM raspodjeljuje se za finansiranje 115 programa i projekata iz oblasti „Učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki“ sadržanih u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika.</s><s>Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke zaključiti pojedinačne ugovore s korisnicima kojima su sredstva dodijeljena, a koji će najkasnije do 31.12.2022. godine Federalnom ministarstvu dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava.</s><s>Ministarstvo će najkasnije do 1. marta 2023. godine, Vladi Federacije BiH dostaviti sveobuhvatnu informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić otvorio Dan mediteranskog voća: Potencijal hercegovačke trešnje neupitan</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u Mostaru otvorio Prvi "Dan mediteranskog voća", poručivši da je važnost domaće proizvodnje hrane i potrebe kreiranja dodatnih vrijednosti kojima se osigurava ekonomska stabilnost poljoprivrednih proizvođača i unapređuje ambijent za njihovo poslovanje, ove godine više nego ikada na listi prioriteta Vlade Federacije BiH.</s><s>“Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz ovogodišnji budžet planira podrške sektoru voćarstva kao i prerađivačima i liderima u otkupu voća, posebno kroz Projekat IFAD.</s><s>Vrijednost hrane iz dana u dan, a posljedično krizama koje su pogodile svijet, rapidno raste i naši poljoprivredni proizvođači na takva stanja trebaju gledati kao na šansu za razvojem svojih poslovanja”, kazao je ministar Dedić.</s><s>Inače, ova manifestacija se održava u okviru projekta "Unaprijeđenje proizvodnje trešnje u Hercegovini", s ciljem promocije novog brenda “Hercegovačka trešnja”.</s><s>Nedim Badžak, direktor kompanije Jaffa-Komerc iz Mostara i predsjednik klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine u osnivanju istakao je kako ovaj manifestacija ima za cilj promociju domaćeg mediteranskog voća.</s><s>“Proizvodnja trešnje kao i promocija brenda ‘Hercegovačka trešnja’ upravo ima za cilj ukazati na razvojne potencijale koje omogućava uzgoj mediteranskog voća i iz toga razloga smo pokrenuli aktivnosti na osnivanju klastera proizvođača voća ovdje u Hercegovini”, kazao je Badžak.</s><s>Manifestaciju su posjetili i premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić sa svojim zamjenicima Jelkom Milćević i Veskom Drljačom te ministrom Josipom Martićem a tokom manifestacije prisutna publika imala je priliku pogledati promotivni videospot o najznačajnijim činjenicama o trešnji i potrebi za njenim brendiranjem.</s><s>“Ovo podneblje je poznato po uzgoju mediteranskog voća, posebno trešnje, i vrijednim ljudima.</s><s>Od izuzetnog značaja za sve naše građane je ulaganje i podrška domaćoj proizvodnji, posebno proizvodnji hrane u ovim izazovnim vremenima”, kazao je premijer Novalić.</s><s>Projekat "Unaprijeđenje proizvodnje trešnje u Hercegovini" je produkt razvojnog partnerstva s Jaffa-Komerc d.o.o., a koji se realizira u okviru develoPPP.de programa kojeg implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, a u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ) SR Njemačke.</s><s>U sklopu ove manifestacije održana je i panel diskusija na temu “Potencijali Hercegovačke trešnje”, tokom koje su se obratili predstavnici javnog sektora, proizvođača, kupaca, akademske zajednice i međunarodne organizacije.</s><s>Pored federalnog ministra Šemsudina Dedića, na panel diskusiji govorili su Nedim Badžak, direktor Jaffa-Komerc, Slaviša Jovanović, savjetnik na projektu “Unapređenje proizvodnje trešnje u Hercegovini” iz GIZ GmbH, Jasmina Aliman, prof. dr. poljoprivrednih nauka i Asim Hadžić, direktor MDDI Grupe u Bosni i Hercegovini.</s><s>Zainteresirana javnost imala je priliku da posjeti štandove mediteranskog voća te se pobliže upozna s IT trendovima u oblasti poljoprivrede.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Milićevic: Vlada FBiH utvrdila Prijedlog proračuna FBiH u visini od oko 5,6 milijardi KM</s><s>Federalna ministrica finansija Jelka Milićević danas je nakon tematske sjednice Vlade FBiH u Mostaru izjavila da je Vlada Federacije BiH utvrdila Prijedlog proračuna FBiH za 2022. godinu u visini od oko 5,6 milijardi KM i u odnosu na prošlogodišnji veći je za dva posto.</s><s>Ovaj akt je uz Prijedlog zakona o izvršenju proračuna upućen u parlamentarnu proceduru.</s><s>Rezultat povećanja proračuna je povećanje prihoda isključivo prihoda od poreza.</s><s>U ovoj godini planiramo povećanje prihoda 13 posto.</s><s>Došlo je i do povećanja prihoda od PDV-a otprilike 17 posto i prihoda od doprinosa od mirovinskog osiguranja 12 posto – rekla je Milićević.</s><s>U rashodovnom smislu budžet je povećan za tri posto.</s><s>Uz ograničene izvore finansiranja na stranom tržištu ove godine nemamo ponovo MMF kao izvora finansiranja.</s><s>Ograničeni su nam kapaciteti za međunarodna zaduživanja zbog same situacije u BiH.</s><s>Nismo ispunili neke obaveze, koje smo imali vezano za zadaće 14. prioriteta za pristupanje EU.</s><s>Morali smo aktivirati sve reurse u samoj Federaciji.</s><s>Naši resursi u ovom trenutku su naša sredstva, koja smo imali namjenska na podračunima – istakla je Milićević.</s><s>Vlada Federacije BiH zagovara posebne zakone koji se implemenitiraju kroz proračun.</s><s>Jedan od najvažnijih zakona u ovom trenutku je Zakon o finansijskoj konsolidaciji zdravstvenih ustanova, koji će na određen način doprinijeti stabilizaciji i traži sredstva u iznosu od 75 miliona KM u proračunu u ovoj godini – kazala je Milićević.</s><s>Politika Vlade je i trajno zbrinjavanje Vlade i u Sarajevu i Mostaru i za to je planirano dodatnih 20 miliona KM u proračunu.</s><s>Nastavljena je politika izgradnje odnosno kapitalnih investicija kroz kaznenoporavne zavode u iznosu od 8,5 miliona KM.</s><s>Putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija planiraju se kapitalne investicije (putna infrastruktura kroz autoputeve i brze puteve) u iznosu do 229 miliona KM – navodi Milićević.</s><s>Govoreći o Federalnom zavodu za panzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) podsjetila je da su usvojene izmjene Zakona o PIO koje omogućavaju povećanje penzija u ovoj godini.</s><s>Tražili smo mogućnost da izvršimo dodatnu korekciju mirovina i po tom osnovu je planirano 102 miliona KM u proračunu – dodala je Milićević.</s><s>Vodeći računa o stabilnosti proračuna županija i općina zadržan je transfer prema županijama i općinama u iznosu od 200 miliona KM.</s><s>Federalno ministarstvo finansija zadržalo je mjeru prema mladima, te se udružuju sredstva sa Union bankom u iznosu od 15 miliona KM za povoljnije kreditiranje mladih koji rješavaju svoje stambeno pitanje.</s><s>Ove godine planirano je 30 miliona KM za nabavku letjelica za gašenje požara.</s><s>U ovogodišnjem budžetu Federacija je prepoznala i kulturna zbvivanja posebno kroz transfere za kinematografiju, sport i bibliotečku djelatnost.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Javni pozivi za sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja u FBiH od 61 milion KM</s><s>U Federaciji BiH za dva programa sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja u ovoj godini putem Federalnog zavoda za zapošljavanje osigurana su sredstva u iznosu od 61 milion KM, a kojim se planira obuhvatiti 11.500 nezaposlenih osoba u FBiH.</s><s>Riječ je o „Programu sufinansiranja zapošljavanja 2022“ koji je namjenjen poslodavcima, te „Programu samozapošljavanja Start Up 2022“ na koji apliciraju fizička lica tj. nezaposlene osobe.</s><s>Javni pozivi Federalnog zavoda za zapošljavanje bit će otvoreni naredne sedmice, a apliciranje na oba programa biće dostupni isključivo putem web portala Zavoda (www.fzzz.ba) u meniju Projekti.</s><s>Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ističu da će „Program sufinansiranja zapošljavanja za 2022. godinu“ za poslodavce biti otvoren od 14. do 16. marta, u terminu od 8 do 16 sati, a predviđa zapošljavanje najmanje 9.000 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH i za tu namjenu predviđena su sredstva u iznosu od 45 miliona KM.</s><s>Korisnici ovog programa su poslodavci registrirani u Federaciji BiH koji redovno izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa, te oni koji imaju potpisan sporazum s Poreznom upravom Federacije BiH o izmirenju duga po osnovu doprinosa, kao i oni na koje se odnosi Zakon o finansijskoj konsolidaciji.</s><s>Ciljne grupe su mladi bez radnog iskustva – pripravnici, žene, osobe do 35 godina s radnim iskustvom/stažom, osobe preko 40 godina, dugotrajno nezaposlene osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih 12 mjeseci i više, te osobe nižih i bez kvalifikacija, kao i demobilisani branioci.</s><s>U Programu ne mogu učestvovati poslodavci koji su koristili kreditna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda, a nisu ispoštovali obaveze u skladu sa zaključenim ugovorima, zatim poslodavci koji ne izmiruju redovno obaveze po osnovu poreza i doprinosa ili koji nemaju potpisan sporazum s Poreznom upravom o izmirenju duga po osnovu poreza i doprinosa, te poslodavci evidentirani u Registru novčanih kazni.</s><s>Javni poziv za „Program samozapošljavanja Start Up 2022“, koji je namijenjen nezaposlenim (fizičkim osobama), bit će otvoren od 16. do 18. marta, u terminu od 8 do 16 sati.</s><s>Namjera ovog programa je potaknuti najmanje 2.500 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH na samozapošljavanje, pokretanjem djelatnosti/društva, kao i na zapošljavanje drugih osoba sa evidencije nezaposlenih u pokrenutim djelatnostima.</s><s>Ciljna grupa su osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih prije dana objave javnog poziva, bez obzira na stepen obrazovanja i starosnu dob, a koje će nakon prijave na Javni poziv registrirati i održati djelatnost/društvo u trajanju od najmanje 12 mjeseci.</s><s>Za njegovo provođenje Federalni zavod za zapošljavanje planirao je sredstva u iznosu od 16 miliona KM.</s><s>Od ovog iznosa za mlade do 30 godina planirana su sredstva od 4.000.000 KM, te za žene bez obzira na dob, radno iskustvo i stepen obrazovanja 3.000.000 KM, dok će za samozapošljavanja osoba, bez obzira na spol, dob, radno iskustvo i stepen obrazovanja biti izdvojeno 5.500.000 KM, te za demobilisane branioce 500.000 KM.</s><s>Za mjeru „Druga prilika“ predviđena su sredstva u iznosu od 3.000.000 KM.</s><s>U Programu ne mogu učestvovati osobe koje su na osnovu javnih poziva u protekle tri godine koristile poticajna sredstva iz mjera za pokretanje samostalne djelatnosti/društva.</s><s>Detaljnije informacije i oba programa, koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje u saradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje dostupni su na internet stranici Zavoda (www.fzzz.ba).</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Jednak pristup svima: Deset miliona maraka za biomedicinski potpomognutu oplodnju u FBiH</s><s>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat će deset miliona maraka kako bi finansirala biomedicinski potpomognutu oplodnju.</s><s>Izmjene zakona usvojene su na sjednici Vlade FBiH koja je održana u četvrtak u Mostaru, istaknuo je federalni premijer Fadil Novalić, navodeći podatak da 1.500 parova godišnje ima problem sa začećem i planiranjem obitelji.</s><s>- Godišnje se u FBiH rodi 17.000 djece, dok 1.500 parova ima problem začeća.</s><s>Taj podatak govori da je riječ o visokom postotku i da na tom polju moramo nešto napraviti – izajvio je Novalić.</s><s>Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, koji je donesen 2018. godine, predviđa da kantoni financiraju tu medicinsku proceduru s obzirom da su kantoni dominantno nadležne u domenu zdravstva.</s><s>- Ali, kada smo radili analizu, uvidjeli smo da kantoni u tom segmentu rade jako različito i nedovoljno.</s><s>Stoga je Vlada FBiH odlučila usvojiti izmjene zakona čime preuzima finansiranje biomedicinske potpomognute oplodnje za što će se izdvojiti oko 10 miliona maraka godišnje - istaknuo je federalni premijer.</s><s>Dodao je kako je cilj dovesti u jednak položaj sve bračne parove u Federaciji BiH koji imaju potrebu za biomedicinski potpomognutom oplodnjom.</s><s>Doktorica Marina Bera, pomoćnica federalnog ministra zdravstva, kazala je kako različit pristup ovom problemu u različitim kantonima doveo do nejednakosti među građanima.</s><s>- Temeljem analize utvrđeno je da je u nepunoj prošloj godini 289 djece rođeno iz postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje.</s><s>To je jako značajno.</s><s>To je 289 osmijeha, 289 djece koja će za nekoliko godina krenuti u školu i činiti oko 20 novih razreda – naglasila je Bera.</s><s>Napomenula je i to kako je u prošloj godini Povjerenstvo za biomediniski potpomognutu oplodnju sagledalo situaciju za skladištenje stanica i tkiva kod osoba kojima zbog određenih kroničnih ili malignih bolesti prijeti sterilitet, navodeći kako je ovim izmjenama zakona sada omogućeno i čuvanje spolnih stanica te njihovo skladištenje.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: Nastavljeni pojačani inspekcijski i nadzori nad formiranjem cijena i marži u FBiH</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da se program pojačanih inspekcijskih nadzora iz svih oblasti resornih inspektorata ove uprave provodi od 14. marta do kraja jula.</s><s>Prema zbirnom broju inspekcijskih nadzora, Federalni tržišni inspektorarat od januara do 27. juna 2022. godine izvršio ukupno 1.571 inspekcijski nadzor i izdao prekršajne naloge u ukupnom iznosu od 1.296.850 KM.</s><s>Iz ove uprave navode da su od 28. februara naročito intenzivirali nadzore nad provođenjem odluka Vlade FBiH o formiranju cijena i marži osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata.</s><s>Od početka marta ukupan raspoloživi broj federalnih tržišno-ugostiteljskih inspektora usmjeren je na kontrolu benzinskih stanica po zahtjevima i informacijama Federalnog ministarstva trgovine o povećanju cijena goriva, s obzirom da poskupljenje goriva uvjetuje sva ostala.</s><s>U martu ove godine su pri kontroli cijena naftnih derivata u 50,38 posto slučajeva utvrđene nepravilnosti, 34,62 posto kod osnovnih životnih namirnica.</s><s>U aprilu je u oblasti kontrole cijena naftnih derivata utvrđeno 24,2 posto nepravilnosti, odnosno 64,29 posto kod osnovnih životnih namirnica.</s><s>U maju 2022. godine u kontrolama utvrđeno 43,47 posto nepravilnosti kod cijena naftnih derivata, dok je kod osnovnih životnih namirnica utvrđeno 42,1 posto nepravilnosti u ukupnom broju nadzora.</s><s>Prema izvještaju Federalnog tržišnog inspektorata, od 1. do 27. juna 2022. godine je izvršen 201 inspekcijski nadzor i izdato 145 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 238.950,00 KM.</s><s>Također, federalni tržišno-ugostiteljski inspektori su u junu izdali sedam rješenja o otklanjanju nedostataka i dvije upravne mjere zabrane rada/pečaćenje objekata.</s><s>Konstatovano je i da gotovo 20 posto kontrolisanih subjekata nisu izdavali fiskalne račune.</s><s>Također, vrši se i kontrola količine istakanja goriva u putnička motorna vozila.</s><s>Kod dva uvoznika je ustanovljeno da je došlo do enormnog povećanja cijena (skoro 30 pfeniga i više po litru) u odnosu na druge uvoznike i manje benzinske stanice gdje su kod većine evidentirane stabilne cijene.</s><s>Prema podacima koje su dostavili kantonalni inspekcijski organi, kada je riječ o kontroli cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, kantonalni tržišni inspektori su od januara do aprila/maja 2022. godine izvršili 2.078 nadzora, te izdavali 717 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 502.700 KM, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Inicijativa Vijeću ministara BiH za zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta</s><s>U obrazloženju inicijative je navedeno da je pravni osnov za donošenje odluke sadržan u članu 7. stav (6) Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH, kojim je propisano da Vijeće ministara BiH može, u skladu sa obavezama iz trgovinskih sporazuma, zabraniti izvoz, uvoz ili prevoz određenih roba preko BiH ili propisati uslove prema kojima takve robe mogu biti uvezene, izvezene ili prevezene u tranzitu da bi se spriječilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i okoliša.</s><s>Istaknuto je i da je, prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijene ogrjevnog drveta i peleta, konstatirano da je u BiH zbog povećane potražnje na svjetskom tržištu došlo do značajnog povećanja izvoza.</s><s>Također, situacija na tržištu ogrjevnog drveta i peleta u Bosni i Hercegovini je dostigla zabrinjavajući nivo i traži hitnu reakciju s ciljem stabiliziranja domaćeg tržišta.</s><s>Naime, mnogi bosanskohercegovački proizvodači i prometnici izvoze ogrjevno drvo i pelet u kvotama u visini od 90 posto, a pojedina društva čak izvoze 100 posto svoje proizvodnje.</s><s>Zbog ovakvog postupanja postoji opravdana bojazan da ovih proizvoda neće biti u dovoljnoj količini za potrebe bh. tržišta.</s><s>Stoga je cilj zaštita domaćeg tržišta, potreba stanovništva i osiguravanje dovoljne količine ogrjeva za sezonu koja slijedi.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić s Delegacijom EU: O Bloku 7 odlučuje Parlament, EU nam mnogo može pomoći</s><s>Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu održao sastanak s predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, Južne interkonekcije u FBiH, te o izradi nacionalnog energetskog i klimatskog plana.</s><s>Uime Delegacije EU u BiH šef Odjela za saradnju Stefan Eller, politička savjetnica Dijana Dedić i rukovodilac energetskog sektora Tarik Hubana, a uime EBRD-a šefica Odjela za BiH Manuela Naessl, prezentirali su stavove o energetskoj tranziciji koja je u vrhu prioriteta Evropske unije.</s><s>Ispred Delegacije potvrđeno je stajalište EU da izgradnja Bloka 7 u Tuzli nije ekonomski i ekološki održiv projekt, te da su evropski partneri spremni finansijski pomoći Federaciji u alternativnim rješenjima koja se tiču sigurnosti opskrbe električnom energijom, zapošljavanjima i rješavanjima problema u rudarskom sektoru, koje nosi eventualno odustajanje od ovisnosti o uglju.</s><s>Istaknuta je i spremnost Svjetske banke da pomogne u zapošljavanjima.</s><s>Tranzicijski smjer EU, kako su istakli gosti, podrazumijeva za srednjeročno rješenje izgradnju gasovoda Južne interkonekcije, a dugoročno provođenje projekata obnovljivih izvora energije.</s><s>Ministar Džindić naglasio je kako je Vlada FBiH potpuno svjesna zabrinutosti Evropske komisije, pocrtavajući potrebu uvažavanja pozicije da je projekt izgradnje Bloka 7 već u fazi implementacije.</s><s>- Parlament Federacije BiH dao je saglasnost za izgradnju Bloka 7 i jedino Parlament može donositi eventualne dalje odluke u vezi s tim projektom.</s><s>Mi smo već ranije iskazali spremnost da organiziramo i u Briselu sastanke na ovu temu sa svim relevantnim evropskim predstavnicima, kako bi Federacija dobila potrebnu pomoć u procesu postizanja energetske nezavisnosti i zadovoljenja socijalne osjetljivosti - izjavio je ministar Džindić.</s><s>Podsjetio je da je za Vladu FBiH izgradnja Južne interkonekcije, također, u vrhu prioriteta, ali da je neophodno obezbijediti bh. konekciju na granici s Republikom Hrvatskom.</s><s>- Nama Evropska unija mnogo može pomoći i u intenciji da sve evropske energetske direktive prepišemo u bh. zakone, ali podjednako u oba entiteta i na nivou države BiH - naveo je Džindić i izrazio očekivanje da će se rješavanje ovih strateških pitanja konkretizirati uz uključivanje svih nadležnih aktera u sistemu elektro-energetskog sektora.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Direktorica FIA-e Irma Borovac: Uspostavili smo Jedinstveni registar računa fizičkih lica</s><s>Finansijsko-informatička agencija (FIA) uspostavila je Jedinstveni registar računa fizičkih lica u Federaciji BiH.</s><s>Kako je saopćeno iz FIA-e, trenutno u 17 banaka u FBiH postoji 2.337.416 otvorenih računa fizičkih lica.</s><s>Registar će pojednostaviti procedure i omogućiti da je, umjesto 17 zahtjeva bankama za podatake o računima fizičkih lica, od danas dovoljan samo jedan upućen prema FIA-i.</s><s>Uspostavu Registra računa fizičkih lica Vlada Federacije BiH regulirala je Zakonom o unutrašnjem platnom prometu, čime se ova oblast usklađuje sa EU legislativom i ispunjavaju preporuke iz međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.</s><s>Registar je uspostavljen na osnovu podataka koje u realnom vremenu dostavljaju banke koje posluju na teritoriji Federacije BiH.</s><s>Podaci, prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka, nisu javno dostupni, a mogu se koristiti samo za obavljanje poslova u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti i isključivo u svrhu za koju su pribavljeni.</s><s>Direktorica FIA-e Irma Borovac je, pojašnjavajući uslove pod kojima ova agencija može realizovati zahtjev za izdavanje izvoda/potvrda o računima fizičkih lica, izjavila da registar podrazumijeva objedinjene podatake fizičkih lica iz banaka sa sjedištem u Federaciji BiH, filijala banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije BiH.</s><s>- Uspostavom Registra računa fizičkih lica ostvaruje se višestruka korist za poslovnu zajednicu, koja se ogleda u bržoj i lakšoj identifikaciji računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku, kao i u drugim sudskim postupcima, kod istraživanja sumnjivih aktivnosti, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugo.</s><s>To će doprinijeti efikasnijem radu nadležnih sudova, poreznih, istražnih i drugih organa, kojima će biti olakšan i ubrzan pristup podacima o bankarskim novčanim računima fizičkih osoba, koje neće morati, kao do sada, tražiti od pojedinačnih banaka, već direktno od FIA-e - navela je Borovac.</s><s>Kako Registar računa fizičkih lica nije javno dostupan, tako nijedna banka ne može imati pristup informacijama o računima u drugoj banci.</s><s>U ovom slučaju se propisi razlikuju od onih koji se primjenjuju kod Registra računa pravnih lica, gdje banke mogu pristupati podacima međusobno, a i na stranici FIA-e su dostupni.</s><s>- Pristup podacima o računima fizičkih lica mora biti strogo kontrolisan, a informacioni sistem mora biti zaštićen najsavremenijom opremom i sigurnosnim procedurama.</s><s>FIA ima uspostavljene sve procedure sigurnosti informacija po međunarodnom standardu 27001:2013.</s><s>Dakle, podaci o računima fizičkih lica potpuno su zaštićeni i niko nema pristupa osim osoba koje za to dobiju posebna ovlaštenja.</s><s>Važno je napomenuti da Registar ne sadrži podatke o iznosima novca na računima fizičkih lica, nego samo o broju računa - naglasila je Borovac.</s><s>FIA može, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj ili elektronskoj formi, podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima nadležnim sudovima, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, organu nadležnom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, organu nadležnom za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima.</s><s>Također, za potrebe Porezne uprave FBiH i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti, kao i za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji s ciljem pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja uz priloženu punomoć stranke, u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu s posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić s delegacijom UNDP-a o projektu za poljoprivredu i ruralni razvoj - EU4AGRI</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u sjedištu Vlade Federacije u Sarajevu, primio delegaciju UNDP-a, koju je predvodio Ismar Ćeremida, voditelj sektora za održivi razvoj u BiH.</s><s>Na sastanku je razgovarano o unapređenju saradnje u okviru projekta „Podrška Evropske unije za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u BiH“ (EU4AGRI).</s><s>Riječ je o četverogodišnjoj inicijativi (2020-2024), koja ima za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta, te podršku oporavku od krize prouzrokovane pandemijom COVID-19.</s><s>Također, podrazumijeva i povećanje ulaganja i podizanje nivoa znanja i vještina poljoprivrednih proizvođača i ostalih učesnika u lancima vrijednosti, kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga, kao i poboljšanje ekonomskih prilika u ruralnim područjima.</s><s>Projekat se realizuje već treću godinu u Bosni i Hercegovini, a ove godine biće objavljeno više javnih poziva, koji će bespovratnim sredstvima, podržati cijeli sektor.</s><s>U navedenim aktivnostima Projekta EU4AGRI, predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva učestvuju kroz Programsku radnu grupu.</s><s>Današnjem sastanku prisustvovali su i Nežla Adilagić, projekt menadžerica projekta EU4AGRI i Enes Kurtović, saradnik za savjetodavne usluge u okviru navedenog projekta.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: Zbog jačanja energetske nezavisnosti treba nam zakon o porezu na ugljikovodonike</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić uputio je urgenciju rukovodstvu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da se na dnevni red prve naredne sjednice tog doma stavi usvajanje Prijedloga zakona o porezu na ugljikovodonike u FBiH.</s><s>Ovaj zakon je u parlamentarnu proceduru premijer uputio u decembru 2019. godine, a Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio ga u januaru 2020.</s><s>Veoma je važan sa aspekta istraživanja nafte i plina u Federaciji i njene energetske nezavisnosti.</s><s>Premijer Novalić je podsjetio da se Federacija BiH još 2014. godine opredijelila da krene u projekat istraživanja nafte i plina, zbog indicija da postoje njihova ležišta.</s><s>Predloženi zakon je dio projekta jer predstavlja značajan dio fiskalne politike u ovoj oblasti.</s><s>- S obzirom na to da se u narednom periodu planira raspisivanje međunarodnog javnog poziva za istraživanje nafte i plina, neophodno je usvajanje ovog zakona i njegovo stupanje na snagu prije.</s><s>U suprotnom svako dodatno uvođenje novih fiskalnih nameta (poreza i naknada za ovu industriju), ovoj industriji bit će onemogućeno na period trajanja ugovora, odnosno, oko 30 godina - upozorio je Novalić.</s><s>U obrazloženju svoje molbe Domu naroda, premijer Novalić podsjeća kako energetska tržišta posljednjih dana potresa neizvjesnost snabdijevanja naftom i plinom koja je izazvana dešavanjima u Ukrajini.</s><s>- To posljedično ima negativan efekat na održivost ekonomije i budućeg privrednog rasta u Federaciji BiH, s obzirom na to da se oba energenta uvoze i da postoji potpuna ovisnost o njima.</s><s>Ovisnost o energentima, kao i velike oscilacije u cijenama, što se može očekivati u budućnosti, može biti prilika da se okrenemo domaćim izvorima koji mogu biti oslonac održivosti i rastu.</s><s>Energenti kao što su nafta i plin su pokretači privrednog rasta, a u današnje vrijeme, dostupan energent znači jeftin energent, te je energetska neovisnost pitanje održivosti i sigurnosti svake države - istakao je u dopisu predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću.</s><s>Ukazujući na potrebu da se ubrza tempo nastavka projekta istraživanja nafte i plina, Novalić napominje da su u toku aktivnosti pružanja tehičke pomoći Odjela Vlade SAD-a za energetske resurse putem projekta “Pomoć Federaciji BiH u energetskom upravljanju i kapacitetima (EGCI) u fazi istraživanja i proizvodnji nafte i plina u FBiH”.</s><s>Urađene su preliminarne procjene ekonomskih modela koje ukazuju na to da je ukupno učešće fiskalnog opterećenja bez uvođenja ekstra poreza kroz ovaj zakon oko 20 posto, što je ispod svih granica u zemljama izvoznicima nafte i plina.</s><s>Inače, ovakvi projekti iz energetske oblasti u FBiH regulirani su dijelom kroz konecesione, a dijelom kroz porezne naknade pod koje potpada istraživanje i eksploatacija ugljikovodonika.</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, također, naglašava kako su poremećaji na tržištu prilika da se investira u istraživanja u ekspoaltaciju nafte i plina.</s><s>- Tržište pokazuje mnogo veću zainteresiranost kompanija za ležišta koja se nalaze na području Federacije.</s><s>Očekujemo da ćemo nakon usvajanja zakona o porezu na ugljikovodinke vrlo brzo raspisati javni poziv, na koji bi se mogao javiti veći broj kompanija - izjavio je Džindić.</s><s>Podsjećanja radi, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 23. decembra 2019. godine objavilo je već međunarodni javni poziv naftnim kompanijama za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH.</s><s>Inicijalno je postojala velika zainteresiranost naftnih kompanija.</s><s>Međutim, pojavom pandemije koronavirusa, došlo je do finansijskih izazova, zatvaranja granica, te zvanično ponude nisu pristigle, iako je rok prijave bio produžen do kraja 2020. godine.</s><s>Na osnovu izvršene analize i reinterpretacije postojećih geoloških podataka Tuzlanskog bazena utvrđen je znatno veći potencijal tog bazena u odnosu na ranije procjene, uključujući i Shellovu analizu iz 2013. godine.</s><s>Sa aspekta potencijalnih rezervi, ovaj bazen je vrlo atraktivan za male i srednje naftne kompanije.</s><s>Također, na osnovu dostupnih podataka i analogije sa sličnim bazenima potvrđena je značajna potencijalnost Vanjskih Dinarida i Posavskog kantona za pronalazak ugljikovodonika</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vujanović: Uvozimo 80 posto hrane i ne možemo utjecati na smanjenje nabavnih cijena hrane</s><s>Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović u razgovoru za medije osvrnuo se na stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, uvozu od 80 posto hrane u BiH, te rezultate ministarstva od 2015. godine.</s><s>Smatra da je zadatak svih koji obavljaju javne funkcije da imaju kontinuiranu komunikaciju sa građanima, poslovnom i akademskom zajednicom, te nevladinim sektorom.</s><s>- Trebamo da na adekvatan način pojašnjavamo naše stavove i postupke, kao i da čujemo njihov glas i probleme sa kojima se susreću.</s><s>Ovo shvatam zaista ozbiljno i odgovorno, pa je rad ministarstva kojim rukovodim potpuno transparentan, a i ja lično nastojim biti na raspolaganju poslovnoj zajednici, medijima i široj javnosti za sva pitanja.</s><s>Federalno ministarstvo trgovine ima dobru saradnju sa trgovcima i njihovim strukovnim udruženjima, te uvažava njihove prijedloge i inicijative koje doprinose boljem uređenju i olakšanju poslovanja, što je rezultiralo donošenju novih zakona kao i izmjenama i dopunama važećih zakona i više podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva.</s><s>Naime, samo se kroz primjenu propisa mogu uočiti njegova dobra ili loša rješenja, zbog čega Ministarstvo itekako cijeni sve inicijative i prijedloge privrednika koji doprinose boljem uređenju trgovinske djelatnosti.</s><s>Nelegalno bavljenje trgovinom</s><s>Kazao je kako je u svom dosadašnjem mandatu Ministarstvo u kontinuitetu poduzimalo mjere i aktivnosti kako bi se stvorio pravni okvir za unapređenje uslova za obavljanje trgovačke djelatnosti, regulaciju tržišta, cijena i prometa životnih namirnica i drugih proizvoda i naftnih derivata u cilju zaštite ekonomskih interesa potrošača i suzbijanja sive ekonomije u Federaciji BiH.</s><s>- Na prijedlog ministarstva kojim rukovodim, Vlada Federacije BiH je utvrdila, a Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o nedopuštenom oglašavanju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakon o posredovanju u prometu nekretnina i Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH.</s><s>Svi navedeni zakoni značajno doprinose boljem uređenju poslovnog ambijenta u Federaciji BiH.</s><s>Moram naglasiti da je Zakonom o nedopuštenom oglašavanju u Federaciji BiH po prvi put uređena zaštita trgovaca od nedopuštenog oglašavanja i postupak zaštite.</s><s>Oglašavanje u savremenim poslovnim uslovima ima veliki uticaj na funkcionisanje tržišta i uveliko utiče na ekonomske interese trgovaca i potrošača.</s><s>Kako nedopušteno oglašavanje može da dovede do narušavanja tržišne konkurencije, od velike je važnosti bilo normativno urediti ovu oblast, rekao je ministar.</s><s>Dodao je kako se Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina po prvi put u Federaciji BiH zakonski uređuje ta djelatnost.</s><s>- Dosadašnji izostanak zakonske regulative je najvažniji razlog zbog kojeg se u ovoj oblasti javljao niz problema kojima su najviše bili pogođeni registrovani poslovni subjekti koji se bave ovom djelatnošću, kao i građani i pravna lica koja koriste usluge posredovanja.</s><s>Zakonsko uređenje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina zasigurno doprinosi jačanju konkurentnosti poslovnih subjekata u ovoj oblasti, smanjenju sive ekonomije, podizanju nivoa stručnosti, profesionalizma i etičkog ponašanja tih poslovnih subjekata, a čime će se i kvaliteta usluge i zaštita prava korisnika usluga podići na viši nivo.</s><s>Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, između ostalog, stvorene su zakonske pretpostavke za registraciju i legalizaciju rada pod povoljnim uslovima velikog broj lica koja su radila bez ikakvog odobrenja na tržnicama i izvan tržnica na javnim površinama.</s><s>Po stupanju na snagu ovog zakona, veliki broj lica, prije svega onih kojima je prodaja na tržnici jedini izvor prihoda, legalizovali su svoj rad i na taj način riješili i svoj radno-pravni status, istakao je Vujanović.</s><s>Također je naglasio da su ove izmjene i dopune Zakona prvi put omogućile pojedincima, da svoje nelegalno bavljenje trgovinom uvedu u zakonske okvire te se registruju kao trgovci pojedinci, što nije bilo uređeno ni u bivšoj državi.</s><s>- Pored zakona koje sam naveo, Ministarstvo je donijelo više podzakonskih akata iz oblasti trgovine kojim su smanjene administrativne procedure i omogućeno elektronsko vođenje trgovačkih knjiga i poslovne dokumentacije, što je rezultiralo smanjenjem troškova poslovanja trgovaca i ukidanjem takse za ovjeru trgovačkih knjiga, koja je bila parafiskalni namet.</s><s>Naravno da će Ministarstvo i u narednom periodu nastaviti rad na unapređenju zakonske regulative koja ne smije biti ograničavajući faktor za razvoj trgovine i koja mora pratiti tržišne tokove.</s><s>Smanjenje nabavnih cijena</s><s>Vujanović je prokomentirao i šta se može očekivati kada su u pitanju poskupljenja.</s><s>- Svjedoci smo turbulentnih dešavanja na tržištu vezano za cijene osnovnih životnih namirnica i energenata, koje su uzrokovane pandemijom, ratom u Ukrajini i poremećenim odnosima ponude i potražnje.</s><s>Jako je teško davati procjenu kretanja cijena iz razloga što je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom.</s><s>Poznato je da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana i da uvozi preko 80 posto hrane.</s><s>Kao zemlja s nedovoljno razvijenom poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom BiH ne može uticati na smanjenje nabavnih cijena tih uvoznih proizvoda.</s><s>Pored navedenog, bitno je istaći da BiH 100% uvozi energente (naftne derivate i prirodni gas.</s><s>Vlada FBiH je tokom pandemije donijela Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže.</s><s>Želim istaći da je Zakonom o kontroli cijena propisano da privredna društva, druga pravna i fizička lica slobodno formiraju cijene proizvoda i usluga prema uvjetima tržišta, osim za proizvode za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena.</s><s>Zakonom je propisano da svaki organ, u okviru svojih nadležnosti, može propisati mjere neposredne kontrole cijena koje se zasnivaju na ekonomskim kriterijima i propisuju se izuzetno, ukoliko nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i kretanju cijena, a kao mjere koje se mogu propisati: određivanje najvišeg nivoa cijena, zadržavanje cijena na određenom nivou (zatečene cijene), davanje saglasnosti na cijene odnosno tarife, utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) i obavještavanje o promjeni cijena i marži za proizvode i usluge (evidencija cijena), naglašava ministar.</s><s>S obzirom da je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom, istakao je da je u nizu informacija ovo Ministarstvo isticalo važnost da visine marži osnovnih životnih namirnica, kao što su ulje, šećer, sol, maslac, margarin, pileće meso i dr. u trgovini budu na ekonomski opravdanom nivou. - Trgovačke marže trebaju osigurati pozitivno poslovanje trgovaca, ali nikako sticanje ekstra profita i njihovog bogaćenja.</s><s>Vezano za navedeno, u mom mandatu Vlada FBiH je na prijedlog ovog Ministarstva donijela 17 odluka o mjerama neposredne kontrole cijena i usvojila preko 25 informacija sa prijedlogom zaključaka, koje su se odnosile na cijene životnih namirnica i energenata, kazao je ministar.</s><s>Kontrola cijena nafte i naftnih derivata</s><s>Kazao je i da je na snazi Odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kojom je propisano da su pravna i fizička lica, koja se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo, obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine.</s><s>- Naglašavam da su se marže na dan 31.12.2020. godine za proizvode iz kantonalne nadležnosti (brašno, hljeb i pecivo od brašna žitarica, pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko) kretale u rasponu kako su to propisale vlade kantona na preporuku Vlade Federacije BiH i na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine.</s><s>Datum 31.12.2020. godine određen je kao datum koji je prethodio trećem valu i značajnom pogoršanju epidemiološke situacije u Federaciji BiH.</s><s>Lista osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio Odluke sadrži 17 grupa proizvoda i široko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najbitniji za zaštitu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH.</s><s>U većim trgovačkim lancima ova Lista obuhvaća preko pet stotina artikala.</s><s>Dodao je također da je na tematskoj sjednici Vlada Federacije od 28.02.2022. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, usvojila Zaključak, kojim je zadužena Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) da prioritetno vrši kontrolu nad formiranjem cijena i marži shodno ovim odlukama.</s><s>- U toku marta 2022. godine je, prema sublimiranim rezultatima FUZIP i svih deset kantonalnih inspekcija, izvršeno 1.155 inspekcijskih nadzora u okviru kojih su konstatovane nepravilnosti za koje će biti izdato 430 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 352.800,00 KM.</s><s>Subjektima kod kojih su uočena blaga odstupanja izdato je 137 rješenja o otklanjanju nedostataka, pojasnio je.</s><s>Od ukupnog broja, federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 153 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 82 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 159 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 148.850,00 KM.</s><s>U svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH, inspektori FUZIP izvršili su i 94 kontrolna nadzora.</s><s>- Federalno ministarstvo trgovine ima javno dostupnu mobilnu aplikaciju pod nazivom FMT FBiH oil info za pružanje informacija o cijenama goriva na svim benzinskim pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine.</s><s>Korištenjem mobilne aplikacije FMT FBiH oil info građani imaju sveobuhvatnu i pravovremenu informaciju o trenutnim cijenama na benzinskim pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojih trenutno ima 709, kao i relevantnu informaciju za kupovinu po najnižim cijenama u ponuđenom aktuelnom rasponu, te tako, na najefikasniji način, mogu ostvariti svoje autonomno pravo izbora pri kupovini i značajno osnažiti svoju ulogu na tržištu.</s><s>Time je realizirana ambicija da građani (vozači) svoju ekonomsku (potrošačku) podršku i povjerenje daju najpovoljnijim, i samim tim, socijalno najodgovornijim prometnicima naftnih derivata”, pojašnjava ministar.</s><s>Kako je kazao, mobilnu aplikaciju „FMT FBiH oil info“ trenutno ima više od 115.000 korisnika za Android operativni sistem i više od 10.000 korisnika za iOS operativni sistem, što je, kako je ocijenio, impozantan broj.</s><s>- Zasigurno da je situacija na tržištu i nagli skok cijena naftnih derivata dovoljan razlog za povećan interes građana za korištenje ove mobilne aplikacije „FMT FBiH oil info“, koja u realnom vremenu omogućava pristup svim cijenama goriva na konkretnoj lokaciji.</s><s>Stoga, možemo zaključiti da je u praksi uvođenje ove mobilne aplikacije pokazalo svoju punu opravdanost u ovim ekonomski veoma zahtjevnim vremenima, te donijelo uštede svima onima koji je koriste, zaključio je ministar Vujanović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sastanak sa predstavnicima njemačke privrede u BiH, ekonomija ostaje prioritet Vlade FBiH</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić primio je danas u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, predstavnike njemačke privrede u BiH (AHK).</s><s>Sastanku su prisustvovali vršiteljica dužnosti predsjednika Uprave Razvojne banke Federacije BiH Mersiha Slipičević sa saradnicima, te pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Halko Balavac.</s><s>Razgovarano je o Garantnom fondu Federacije BiH, zatim o dinamici usklađivanja minimalne plate, obnovljivim izvorima energije i procesu energetske tranzicije u Federaciji BiH.</s><s>Garantni fond, koji je Vlade FBiH uspostavila pri Razvojnoj banci FBiH, s ciljem pomoći privredi tokom pandemije COVID-19, prepoznat je i u Strategiji razvoja Federacije BiH do 2027. godine, a predstavnicima njemačke privrede u našoj zemlji su predstavljeni dosadašnji njegovi rezultati s naglaskom na smanjenje troškova zaduživanja kompanija, te nove usluge koje se planiraju u narednom periodu.</s><s>Kako je istaknuto, u posljednih godinu i po dana, zahvaljujući Garantnom fondu, odobreno je 408 kreditnih zahtjeva, čime je podržano više od 300 firmi u Federaciji BiH, a najviše u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća.</s><s>Odobreno je garancija u vrijednosti od 144 miliona KM za plasman kredita u vrijednosti od 288 miliona KM.</s><s>Uz olakšan pristup kreditnim sredstvima, posebnu pogodnost privrednicima predstavlja mogućnost regresiranja kamate za odobrene kredite u iznosu od 2,5 posto za velike izvoznike, te 4,5 posto za mikro, mala i srednja preduzeća.</s><s>Program regresiranja kamata Vlada FBiH odobrila je prošle godina i sredstva za njegovo provođenje osigurana su u Bužetu FBiH i za ovu godinu.</s><s>Kada je riječ o energetskoj tranziciji u Federaciji BiH, učesnici sastanka su upoznati sa planiranim usvajanjem više ključnih zakona iz energetskog sektora, koji imaju za cilj povećenanje korištenja obnovljivih izvora energije, rast investicija i borbu protiv klimatskih promjena.</s><s>Tokom susreta premijer Novalić je istakao značaj usvajanja novih fiskalnih zakona, koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri i koji bi osim rasterećenja privrede i rasta investicija, omogućili dodatno povećanje minimalne plate, a što je posebno važno u kontekstu globalne inflacije.</s><s>Predstavnicima njemačke privrede u našoj zemlji, koji su se zahvalili Vladi FBiH na prilici za direktne razgovore o konkretnim mjerama podrške privredi, te prevazilaženju poteškoća u njihovom radu, poručeno je da ekonomija ostaje jedan od najvećih prioriteta i u budućem radu Federalne vlade.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Zukić otvorio sajam u Gračanici: Vlada FBiH snažno podržala obrte i malu privredu</s><s>Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić otvorio je danas u Gračanici 11.</s><s>Međunarodni sajam poduzetništva i obrta Grapos - Expo 2022, koji je okupio 315 izlagača iz sedam država.</s><s>Čestitajući na uspješnoj organizaciji Sajma, koji je od regionalnog značaja, ministar Zukić je istakao da ovaj događaj predstavlja važan poticaj za razvoj poduzetništva i obrta.</s><s>Grapos - Expo 2022 otvoren je do 20. maja, a partner ovogodišnjeg sajma je Obrtnička komora Hrvatske.</s><s>- Ovaj sajam je prava prilika za male privrednike u Federaciji za umrežavanje i unapređenje poslovnih procesa s ciljem povećanja ekonomskih aktivnosti - izjavio je ministar Zukić.</s><s>Vada Federacije BiH u proteklom periodu snažno je podržala unapređenje obrta i male privrede.</s><s>Ministar Zukić na današnjem otvaranju Sajma izložio je najznačajnije mjere koje je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u prethodnih pet godina provelo na unapređenju sektora male privrede smanjenjem administrativnih barijera i olakšavanjem pristupa finansiranju.</s><s>Također, iz federalnog budžeta isplaćeno je 60 miliona KM za 24.766 korisnika u FBiH kao pomoć obrtima i drugim samostalnim djelatnostima u uslovima pandemije, a kako bi održali zaposlenost i podržali likvidnost.</s><s>Time je podržano 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH.</s><s>Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić je kazao da mu je drago što je domaćin ovakvog sajma Tuzlanski kanton i Grad Gračanica zbog čega su i kao Vlada iskazali podršku razvoju privrede.</s><s>Direktor Sajma poduzetništva i obrta "Grapos Expo 2022" Nedžad Nuhanović podsjetio je da se sajam nije održavao dvije godine, ocjenjujući da su uloženi napori rezultirali organizacijom dobrog događaja u Gračanici na kojem je svoje proizvode predstavilo 315 izlagača na 120 štandova, a izlagači dolaze iz sedam zemalja.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Cilj zakona je finansijska stabilizacija zdravstvenog sektora u Federaciji BiH</s><s>Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, koji je utvrdila Vlada Federacije BiH sa svoja dva amandmana, podrazumijeva izdvajanje 225 miliona KM iz federalnog budžeta u naredne tri godine univerzitetsko-kliničkim centrima, te kantonalnim i općim bolnicama.</s><s>Cilj zakona je postizanje likvidnosti i solventnosti, jačanje kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga, te modernizacija univerzitetsko-kliničkih centara, kantonalnih i općih bolnica.</s><s>- Usvajanje i provođenje ovog zakon doprinijet će finansijskoj stabilizaciji zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.</s><s>Njime se stvaraju i pretpostavke za restruktuiranje zdravstvenih ustanova što podrazumijeva uvođenje novih zdravstvenih tehnologija, kao i reformu finansiranja zdravstvenog sektora.</s><s>Sve to je preduslov za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge - rekla je pomoćnica federalnog ministra zdravstva dr. Marina Bera.</s><s>Sredstva su namijenjena sanaciji teškog stanja, rješavanju dugovanja zdravstvenih ustanova čiji osnivači su Federacija, jedan ili više kantona zajedno, te općine, a posebno tamo gdje je evidentirana nelikvidnost ili postoje gubici.</s><s>- Finansijskim analizama poslovanja utvrđeno je da javne zdravstvene ustanove zaključno sa 31.12.2020. godine bilježe gubitak u ukupnom iznosu od oko 203,1 miliona KM.</s><s>Ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova sa istim datumom iznose 438,7 miliona KM.</s><s>Od toga se 25,6 posto iznosa odnosi na obaveze prema dobavljačima koje su starije od 60 dana, a ove obaveze imaju tendenciju rasta, naročito u pandemiji COVID-19, što je navedeno i u obrazloženju zakona - kazala je dr. Bera.</s><s>Ovim zakonom obuhvaćena su tri univerzitetsko-klinička centra, te šest kantonalnih i 10 općih bolnica u Federaciji BiH.</s><s>Ukupan iznos sredstava za podršku procesu restrukturiranja i sanacije, te modernizciju kliničkih centara je 120 miliona KM, dok ukupan iznos sredstava namijenjen za kantonalne bolnice iznosi 65.500.000 KM, a za opće bolnice ukupno 39.500.000 KM.</s><s>Između ostalog, kako je obrazložilo Federalno ministarstvo zdravstva, polazna osnova u utvrđivanju kriterija za dodjelu sredstava bili su dostavljeni izvještaji o utrošku ranije doznačenih sredstava, a u obzir su uzeti finansijski pokazatelji, ostvareni broj bolničkih dana, zauzetost posteljnih kapaciteta svake pojedinačne zdravstvene ustanove, te drugi pokazatelji koji su relevantni za raspodjelu sredstava u kontekstu ovog zakona.</s><s>Postupak finansijske konsolidacije javnih zdravstvenih ustanova prvenstveno ima cilj postizanje finansijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju i povećanje kvaliteta pružanju zdravstvenih usluga.</s><s>Opredjeljenje Vlade FBiH je ovim zakonom omogućiti finansijsku konsolidaciju kliničkih centara kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite čiji je suosnivač Federacija BiH, ali i drugih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se osigurala jednaka, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge za sve građane Federacije BiH.</s><s>Prijedlog ovog zakona trebao bi se razmatrati naredne sedmice na Parlamentu FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Vujanović: U Federaciji BiH danas stupio na snagu Zakon o slobodnim zonama u FBiH</s><s>Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović kazao je za Fenu da je Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas stupio na snagu.</s><s>Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.</s><s>- Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona.</s><s>Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone - kazao je ministar Vujanović.</s><s>U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.</s><s>Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze, ministar Vujanović ističe da je Zakonom precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaće i strane pravne i fizičke osobe, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.</s><s>Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.</s><s>- Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.</s><s>Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH - istakao je Vujanović.</s><s>Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.</s><s>Ovim Zakonom, prema riječima ministra Vujanovića, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.</s><s>- Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.</s><s>Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH.</s><s>Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH - kazao je Vujanović.</s><s>Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu s nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona s politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.</s><s>- U skladu s jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji s Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti.</s><s>Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama - rekao je federalni ministar trgovine.</s><s>S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.</s><s>- Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH.</s><s>Ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti - naglasio je Vujanović.</s><s>- Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH.</s><s>S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalogm, razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike - kazao je za Fenu ministar Vujanović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Utvrđeni amandmani na Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Ramić u Modriči: Podrška održivom povratku, vjerskim zajednicama i civilnom društvu</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić posjetio je povratničku zajednicu u Modriči, gdje je s načelnikom Općine Jovicom Radulovićem i predstavnicima povratnika razgovarao o stanju povratničke zajednice.</s><s>Tom prilikom potpisani su i ugovori o sufinansiranju izgradnje putne komunikacije u povratničkim mjesnim zajednicama, te je razgovarano i o drugim projektima koji će biti realizirani u narednom periodu.</s><s>Inače, Federalno ministarstvo je osiguralo dio sredstava za najznačajnije projekte u povratničkim mjestima u ovoj lokalnoj zajednici.</s><s>Također, ministar Ramić je s predstavnicima Islamske zajednice iz Modriče i Dervente, kantonalnim uredima, udrugama kulturnog i sportskog karaktera koji okupljaju Hrvate povratnike iz Odžaka, Dervente i Šamca potpisao ugovore o podršci u radu.</s><s>Projekti se realiziraju na osnovu javnog poziva Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Zukić: Za finansijsku podršku malom i srednjem poduzetništvu više od 7,8 miliona KM</s><s>Za direktnu finansijsku podršku malom i srednjem podzetništvu u Federaciji BiH u ovoj godini je Prijedlogom budžeta predviđeno 7.870.000 KM.</s><s>Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će planirana sredstva dodijeliti korisnicima kao nepovratna (grant) kroz pet različitih programa.</s><s>Riječ je o dodjeli grant sredstava namijenjenih kao subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima, za regresiranje kamata za korisnike kreditno-garantnih programa, te izgradnju poduzetničkih zona, kao i subvencije neprofitnim organizacijama i udruženjima građana.</s><s>Prema riječima federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Amira Zukića, najviše sredstava, u iznosu od 4.670.000 KM, planirano je za subvencioniranje privatnih poduzeća i poduzetnika.</s><s>- Ova sredstva trebaju biti dodijeljena kroz četiri projekta.</s><s>Jedan od njih je jačanje konkurentnosti malih i srenjih poduzeća (MSP) u ukupnom iznosu od 2.740.000 KM s ciljem poticanja rasta inovativnih i izvozu usmjerenih MSP-a kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa, uvođenje standarda kvalitete, cirkularne ekonomije i poboljšanje energijske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.</s><s>Nadalje, poticaj novoosnovanim subjektima malog poduzetništva planiran je u iznosu od milion KM, i to kroz subvencioniranje troškova nabavke opreme i repromaterijala, te pružanje mentoring usluga, a s ciljem održavanja pozitivnog trenda poduzetničke aktivnosti te aspekta povećanja broja novoosnovanih subjekata malog poduzetništva – kazao je ministar Zukić.</s><s>Nadalje, sredstva od 730.000 KM planirana su za poticaj razvoju obrta i srodnih djelatnosti.</s><s>Cilj ovog projekta je poticanje razvoja obrta i srodnih djelatnosti kroz sufinanciranje troškova nabavke opreme potrebne za proširenje i modernizaciju proizvodnje, u svrhu unaprjeđenja obrtništva, odnosno povećanja kvalitete proizvoda i rasta zaposlenosti.</s><s>Poticaj za opstanak tradicionalnih i starih obrta, kao četvrti projekt, predložen je u iznosu 200.000 KM, a namijenjen je očuvanju obrtničke tradicije, kulturnog i povijesnog naslijeđa poticanjem tradicionalnih i starih obrtničkih djelatnosti kroz sufinanciranje troškova nabavke opreme i repromaterijala, poboljšanje uslova rada i obrazovanja odnosno stručnog osposobljavanja.</s><s>- Značajan dio sredstava, u iznosu od 2.000.000 KM, planiran je za izgradnju poduzetničkih zona radi izgradnje nove i unaprjeđenja njihove postojeće komunalne infrastrukture, zatim izrade potrebne dokumentacije za razvoj, kao i za unaprjeđenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u FBiH - pojasnio je ministar Zukić.</s><s>Također je za unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture i za poticaj udruženjima i komorama planirano ukupno 200.000 KM.</s><s>Za regresiranje kamata za korisnike sredstava po kreditno-garantnim programima predviđeno je 1.000.000 KM za obrte, mikro, mala i srednja poduzeća.</s><s>Na ovaj način pruža se podrška pokretanju poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, povećanju konkurentnosti, integraciji inovacija u poslovanju i čuvanju postojećeg stepena zaposlenosti, te kreitanju novih radnih mjesta.</s><s>Uz sva ova sredstva, u ovoj godini godini planirano je i 1.000.000 KM za kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta.</s><s>- Ova kreditna sredstva bi bila plasirana i dodjeljivana putem Razvojne banke FBiH, s rokom povrata do sedam godina, u koji je uključen i dvogodišnji grace period, te uz povoljnu kamatnu stopu od 0,9 posto.</s><s>Radi se o revolving fondu koji funkcionira već 15 godina, a za koji je Vlada Federacije BiH kroz taj period izdvojila više od 25 miliona KM - istakao je federalni ministar rada, poduzetništva i obrta Amir Zukić.</s><s>Također je dodao će poticajna sredstva biti dodjeljivana putem javnog konkursa Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić sa školarcima iz Gradačca razgovarao na kuli Husein kapetana Gradaščevića</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo danas su u Gradačcu prisustvovali obilježavanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.</s><s>U društvu sa učenicima osnovnih i srednjih škola, te štićenicima centra "Kutak radosti" iz Gradačca, koji okuplja osobe s poteškoćama u razvoju, na kuli Huseina kapetana Gradaščevića, premijer je odgovarao na njihova brojna pitanja i podržao inicijative najmlađih.</s><s>Učenici su pitali premijera o njegovim školskim danima, hobijima, planinama koje voli, ali i o projektima koje bi voljeli da se realizuju u njihovoj sredini.</s><s>Također, osnovce i srednjoškolce je interesovalo mišljenje premijera Novalića o Huseinu kapetanu Gradaščeviću, autonomiji Bosne, ali i bici za Oklopni voz 1992. godine.</s><s>Odgovarajući na ova pitanja, premijer Novalić govorio je i o svojim školskim danima, vremenu kada je igrao košarku i zavolio planinarenje.</s><s>Posebno je istakao historijski značaj i ulogu Husein kapetana Gradaščevića i izrazio ponos što dolazi iz Gradačca.</s><s>- Došao sam u Gradačac da obilježim Dan nezavisnosti s pravom, ne samo zato što sam iz Gradačca, nego ovo je grad u kojem je u našoj dugoj historiji jednom potvrđena nezavisnost u vrijeme Zmaja od Bosne, odnosno Husein kapetana Gradaščevića.</s><s>Imao sam namjeru da se družim s najmlađim iz Gradačaca.</s><s>Naša generacija je ratovala i ostvarila nezavisnost, očuvala Bosnu i Hercegovinu, a na mladima je da nezavisnost dalje razvijaju.</s><s>Zato smo ovdje imali jedno neformalno druženje.</s><s>Mogu vam reći da sam nakon razgovora s njima prilično dobrog raspoloženja, oduševili su me i mogu vam reći da imamo kome ostaviti Bosnu i Hercegovinu i koji će sigurno očuvati nezavisnost - rekao je premijer Novalić.</s><s>Druženju sa učenicima iz Gradačca prisustvovao je i gradonačelnik Edis Dervišagić, koji je prethodno razgovarao s premijerom Novalićem.</s><s>- Ovo je svakako jedan nesvakidašnji, ali hvale vrijedan potez premijera Novalića.</s><s>Proveli smo vrijeme u društvu naših mladih sugrađana različitih uzrasta.</s><s>Imali smo priliku razgovarati o onom što njih interesuje.</s><s>Vrlo često mi ne razmišljamo o tome da mlađe generacije rođene u nezavisnoj BiH za razliku od nas ne mogu praviti razliku između onog kako je bilo prije nezavisnosti države i kako je danas.</s><s>I zato je važno otvoriti različite teme, uporediti živote u doba kada nismo bili nezavisna država i danas u Bosni i Hercegovini i ukazati na važnost očuvanja suvereniteta i nezavisnosti - kazao je gradonačelnik Dervišagić.</s><s>Nakon razgovora u kuli Husein kapetana Gradaščevića, premijer Fadil Novalić je prisustvovao svečanoj sjednici Gradskog vijeća Gradačac, te položio vijence i cvijeće na spomen-obilježjima šehidima, poginulim borcima i civilnim žrtvama rata 1992-1995. godina i na spomen obilježju palim borcima NOR-a 1941-1945. godina.</s><s>Premijer Novalić je posjetio i „Kutak radosti“, centar za djecu i osobe s posebnim potrebama.</s><s>- Centar je prvo mjesto u BiH takvog tipa.</s><s>Napravili smo ga još prije 15-ak godina.</s><s>Privrednici su se udružili i napravili mjesto za djecu s posebnim potrebama.</s><s>Tada je bilo 46 osoba, a danas ima 75 štićenika.</s><s>Veoma me raduje da privrednici Gradačca i dalje podržavaju rad tog centra - zaključio je premijer Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer u posjeti Bimalu: Imamo sve kapacitete da osiguramo nezavisnost u proizvodnji ulja</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić je danas, tokom boravka u Brčko Distriktu BiH, posjetio kompaniju Bimal d.d.</s><s>Brčko, našu jedinu kompaniju koja proizvodi ulje i šećer.</s><s>Nakon posjete premijer Novalić je izjavio da smo svjedoci da je najveći poremećaj na tržištu upravo nastupio na prehrambenim proizvodima, posebno na ulju.</s><s>- Sasvim je jasno da imamo proizvodni kapacitet.</s><s>Ono što nama fali jeste da imamo sirovine za taj proizvodni kapacitet - kazao je premijer Novalić.</s><s>Napomenuo je da BiH troši četrdesetak miliona litara ulja.</s><s>- Postoje kapaciteti, površine, zemlja, znanje, sve, da mi slično kao u industriji mlijeka, poticajima dovodemo tu proizvodnju na nivu da možemo tih 40 miliona litara proizvesti od svojih sirovina, da ne zavisimo.</s><s>Na krizama države zatvaraju i proizvode i sirovine – naveo je federalni premijer.</s><s>Kazao je da su danas u Posavskom kantonu također razgovarali u vezi sa pšenicom, „tako da ovo znači jedan novi zaokret u proizvodnji ključnih roba“.</s><s>- Znači, na krizama smo se uvjerili da to više nisu samo tržišne robe, one su ključno važne za ishranu stanovništva i ne možemo ih posmatrati kao tržišne - naveo je premijer Novalić.</s><s>Generalni direktor kompanije Bimal d.d.</s><s>Brčko Ilija Studen je kazao da je Bimal jedini proizvođač jestivog ulja u BiH.</s><s>Zahvalio je delegaciji Vlade Federacije BiH i federalnom premijeru Fadilu Novaliću što su posjetili ovu kompaniju, kako bi konstruktivno razgovarali o problemima snabdijevanja prehrambenim proizvodima bh. tržišta.</s><s>Po njegovim riječima, izuzetno je aktuelna problematika snabdijevanja uljem, ne samo Bosne i Hercegovine, nego cijele Evrope i cijelog svijeta, od kada je krenula kriza s ratom u Ukrajini.</s><s>- Tu smo vidjeli da je situacija takva da nije problematika samo cijena, nego je problematika da li uopšte ima tog proizvoda.</s><s>Osnovni problem nas u BiH je u tome što nemamo dovoljno svoje vlastite sirovine.</s><s>Vlada Federacije BiH i politika unutar BiH radi na tome da se obezbijedi dovoljno sirovine za proizvodnju vitalnih prehrambenih proizvoda, među kojima je jedan od najbitnijih proizvoda ulje – naveo je Studen.</s><s>Dodao je da oni u Bimalu već dugo rade na tome da se obezbijedi domaća proizvodnja uljarica, te ocijenio da ima dosta napretka u posljednjih četiri-pet godina.</s><s>- Uz podršku politike, Vlade FBiH, cijele BiH, nadamo se i RS-a, će biti situacija da imamo dovoljno svoje sirovine da možemo proizvesti svoje ulje i da možemo u kriznim situacijama snabdijevati tržište sa kvalitinim proizvodom po normalnim cijenama – kazao je Studen.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić: Vlada FBiH će donijeti mjere za nastavak stabilnog i sigurnog rada Ginexa</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Sarajevu, kazao je da će Vlada Federacije BiH preuzeti mjere za nastavak stabilnog i sigurnog rada kompanije Ginex u Goraždu, koja je druga najuspješnija firma u oblasti namjenske industrije u FBiH.</s><s>Dodao je da je potražnja za Ginexovim proizvodima sigurno najveća otkad firma postoji, što je trenutak koji treba iskoristiti za povećanje broja zaposlenih, za nove tehnologije, proizvodne linije itd.</s><s>Ministar Džindić je govorio i o rezultatima sinoćnjeg sastanka u Goraždu s predstavnicima uprave i sindikata Ginexa, Sindikata metalaca FBiH, kao i predstavnika državnog i privatnog kapitala u toj firmi.</s><s>Kako je istakao, svi sagovornici su iznijeli mišljenja o događajima u zadnje dvije sedmice u toj kompaniji nakon odluke Federalne vlade o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru za razrješenje članova uprave tog privrednog društva.</s><s>Kao uzroke odluke naveo je i niz prijava od članova Nadzornog odbora „ispred privatnog kapitala“, kao i zahtjev člana Nadzornog odbora za smjenu uprave, te niz drugih prijava o djelima, odnosno nedjelima, kako je kvalifikovano u navedenim dopisima.</s><s>- Stav Vlade FBiH je bio da proizvodnja u UNIS Ginexu ostaje, da nema nikakve priče o seobama ili transferima s jedne na drugu teritoriju, da je opredjeljenje Vlade da sva akumulirana dobit od tridesetak miliona KM ostaje u Goraždu i investira se u nove tehnologije, linije, novu proizvodnju, povećanje proizvodnje i broja uposlenika.</s><s>To je naš osnovni cilj u Goraždu, drugog nema - kazao je ministar Džindić.</s><s>Prema njegovim riječima, ono što Vlada želi je poboljšanje načina upravljanja kompanije u Goraždu, te će donijeti zaključke na osnovu navedene cjelokupne rasprave.</s><s>Dodao je da će od Nadzornog odbora, dva člana koji zastupaju državni kapital i jednog koji zastupa privatni, biti zatraženo da obrazlože zašto su promijenili mišljenja u odnosu na dopise upućene Federalnoj vladi i resornom ministarstvu.</s><s>- Predstavnik privatnog kapitala u Nadzornom odboru je poslao zahtjev za smjenu navodeći elemente za to, a jučer na sastanku je rekao da odustaje od tog zahtjeva i podržava rad aktuelne uprave.</s><s>Dakle, prvi put u istoriji ove vlade i Ministarstva imamo tako dijametralno suprotan zahtjev, a onda bježanje od takvog zahtjeva - kazao je ministar Džindić.</s> |
<s>Dan opštine Drvar</s><s>Dan opštine Drvar</s><s>Svečana akademija povodom Dana opštine Drvar će se održati u ponedjeljak 26. 07. 2021. godine u 18:00 časova u Radničkom domu.</s><s>DOBRO DOŠLI!</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministrica Đapo: Regiju južni Jadran - dolina Neretve treba brendirati, povezati i promovisati</s><s>Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo učestovala je na današnjoj konferenciji „Brendiranje turističke destinacije južni Jadran - dolina Neretve i regionalno povezivanje“ koja je održana u okviru Mostarskoga ekonomskog foruma (MEF) u Mostaru.</s><s>Tom prilikom ministrica Đapo je istakla da Hercegovina ima mnogo toga za ponuditi, od avanturističkog do religioznog turizma, te da se regija južni Jadran - dolina Neretve, koju je već odavno prepoznao i povezao privatni sektor, može brendirati iako obuhvata dvije zemlje.</s><s>- Ovo je jedna regija koju je prepoznao privatni sektor i oni su već davno počeli da je povezuju, te da goste iz Hrvatske dovode u Hercegovinu i iz Hercegovine u Hrvatsku - kazala je Đapo.</s><s>Također je naglasila da Hercegovina turistima ima mnogo toga za ponuditi.</s><s>- Svaki turista može ovdje naći ono što želi, od religioznog turizma, gdje je svjetski poznato Međugorje koje je već izbrendirano, naravno, tu su i Buna i Tekija na Buni, potom Žitomislići.</s><s>Hercegovina ima i Hutovo blato, Blidinje, Vjetrenicu, i svaki turista ovdje može naći sve od avanturističkog do religioznog turizma - istakla je ministrica.</s><s>Dodala je da je veoma važno da iza brendirane turističke ponude stoje i vlade.</s><s>- Iznimno je važno kada brendiramo nešto, a ova regija se može brendirati iako obuhvata obje zemlje, da se da obećanje da ono što brendiramo i što obećavamo da turista može doživjeti ovdje u ovoj regiji, da iza toga stoje vlade.</s><s>Mi smo već uspostavili kooperaciju i nadamo se da ćemo nastaviti, a ova konferencija dolazi u pravo vrijeme nakon koronavirusa kada su posjetitelji željni putovanja i ja sam sigurna da će oni doći i posjetiti ovu regiju - ocijenila je Đapo.</s><s>Prema njenim riječima, na tom planu se može dosta naučiti od Hrvatske i izvanredno je da na brendiranju ove regije obje zemlje rade skupa.</s><s>- Mi iz BiH možemo puno naučiti iz Hrvatske, koja je i turistička zemlja.</s><s>Oni su prema indeksu brendiranja po Bloom Consultingu na 20. dok je BiH na 116. mjestu.</s><s>Mislim da će biti izvanredno da radimo skupa, da brendiramo ovu regiju koja obuhvata obje zemlje da promovišemo i imamo što više turista, a to znači više radnih mjesta u turizmu veći prihodi i naravno bolji život za sve nas - poručila je ministrica Đapo.</s><s>Ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac istakla je kako je važno nastaviti saradnju na evropskim strukturnim fondovima i na prekograničnoj saradnji jer na taj način se, kako je navela, može upravo raditi na dodatnim promotivnim aktivnostima i na dodatnom razvoju održivog turizma.</s><s>Premijer HNK Nevenko Herceg izrazio je nadu kako će današnja konferencija i niz sadržaja koji idu uz to biti jedan poticaj za pokretanje kotača razvoja turizma na ovom prostoru.</s><s>Konferenciju “Brendiranje turističke destinacije južni Jadran - dolina Neretve i regionalno povezivanje" organizirala je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i Turistički klaster Hercegovine, a održana je u okviru Mostarskog ekonomskog foruma na Međunarodnom sajmu privrede.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica podržalo obnovu sarajevske bogoslovije</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić sastao se danas u Sarajevu s vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom monsinjorom Tomom Vukšićem i rektorom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč.</s><s>Zdenkom Spajićem.</s><s>Tom prilikom ministar Ramić i rekotor Spajić potpisali su ugovor kojim je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica podržalo projekt obnove zgrade bogoslovije.</s><s>Ministar Ramić je kazao da Ministarstvo godinama pomaže obnovu vjerskih objekata u oba entiteta, te predstavio dosadašnje projekte koje su podržali i izrazio nadu da će u biti nastavljena saradnja.</s><s>Nadbiskup Vukšić zahvalio je na dosadašnjoj podršci, dobroti i plemenitosti koje je Federalno ministarstvo iskazalo u protekle tri godine, te kazao da je zgrada bogoslovije važna ne samo za Katoličku Crkvu, nego i za cijeli grad.</s><s>Nakon sastanka ministar Ramić je obišao radove na bogosloviji , gdje ga je rektor Spajić upoznao sa onim što je do sada urađeno, te predstavio planove za buduće radove.</s><s>Inače, zgrada Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u kojoj se nalazi i Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu je nacionalni spomenik BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Putem KGP-a izvoznicima i velikim preduzećima izdate i odobrene garancije od 135 miliona KM</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić najavio veće penzije, dok će zakoni o porezu i doprinosima omogućiti povećanje plaća</s><s>Fadil Novalić, predsjednik Vlade FBiH na konferenciji za medije održanoj u četvrtak u Mostaru komentirao je, između ostaloga, prijedlog Zakona o porezu na dohodak i prijedlog Zakona o doprinosima koji bi se trebali razmatrati na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH krajem mjeseca.</s><s>Premijer je naglasio kako Zakon o doprinosima ne može ugroziti građane jer se, kako navodi, odnosi na pravne subjekte u FBiH.</s><s>Ističe kako bi smanjenje stope doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto dovelo do uštede od 9 posto što bi moglo biti dovoljno da se plaće povećaju.</s><s>- Imamo topli obrok, prijevoz i druge dodatke koji su sastavni dio plaće, ali to je prouzročilo da imamo obveze na plaću.</s><s>Kada pogledate bruto iznos, 41,5 posto doprinosa je jako visoka stopa.</s><s>Druge zemlje nemaju takav sustav.</s><s>RS je to izmijenila prije 7 godina, Hrvatska prije 15, Srbija prije 10.</s><s>Na određeni način smo zakasnili i trebamo usuglasiti svoje metode s međunarodnim standardima koji ne poznaju ove agregate – objasnio je Novalić.</s><s>Ističe da to ne znači da će se ukinuti topli obrok ili prijevoz, nego samo da će se oporezivati.</s><s>- To otvara mogućnost poslodavcima da povećaju plaću.</s><s>U Zakonu i dalje postoji topli obrok kojeg poslodavci mogu organizirati u svojoj kuhinji ili izvana kao uslugu.</s><s>To nije oporezivo, ali je o trošku tvrtke.</s><s>Ono što se isplaćuje na ruke svuda u svijetu je oporezivo, pa i ovdje.</s><s>Ali sada sa znatno manjim postotkom – kaže premijer.</s><s>Smatra kako se radi o vrlo teškim fiskalnim zakonima koji se mijenjaju jednom u 20 godina, navodeći kako je u ljudskoj prirodi da postoji strah od takvih zakona.</s><s>Kada je u pitanju prijedlog Zakona o dohotku, kaže da taj zakon slijedi socijalnu logiku rasterećenja uposlenika s manjim prihodima.</s><s>- Umjesto sadašnjih 300, granica je 800 maraka.</s><s>Plaća do 800 maraka nikome nije oporeziva.</s><s>Nema poreza, nula.</s><s>Tko ima plaću višu od 800 maraka, umjesto 10 posto plaćat će 13 posto poreza.</s><s>To znači da će ljudi s boljim plaćama plaćati veći porez, a oni sa srednjim plaćama plaćat će manji porez, dok će oni kojima je plaća ispod 800 maraka biti oslobođeni poreza – dodao je premijer Federacije.</s><s>Ustvrdio je i to da će ovi zakoni rasteretiti gospodarstvo za početnih 300 do 400 milijuna maraka.</s><s>Novalić je na konferenciji za medije spomenuo i redovito usklađivanje penzija od oko 8,1 posto koje treba uslijediti početkom travnja.</s><s>- Procijenili smo da će redovni rast penzija u skladu s rastom BDP-a i rastom cijena biti oko 8,1 posto.</s><s>Ali, sačekat ćemo 30. ožujka kada su statistike dužne dati nam službene podatke o rastu cijena i BDP-a – istaknuo je premijer.</s><s>Kaže kako je redovito usklađivanje svakako bilo zajamčeno penzionerima, stavljajući naglasak na izvanredno koje treba uslijediti nakon 15. travnja.</s><s>- Mi smo nedavno predložili Parlamentu, a što je i usvojeno, izmjenu Zakona za izvanredno usklađivanje koje će uslijediti iza 15. travnja i koje će imati kapacitet od oko 3 do 3,5 posto.</s><s>Ciljamo na ukupno povećanje od 11,5 posto jer su troškovi hrane porasli za 10,1 posto, a vjerojatno će još ići gore – zaključio je predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Poziv za dostavu ponuda za javnu nabavku usluga – usluge pretplate za dnevnu, sedmičnu i mjesečnu štampu za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade Federacije BiH, broj: 05-02-80-13-1-2022-1 o</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić: Utvrđen zakon kojim se obustavlja izdavanja dozvola za male hidroelektrane</s><s>Dopunom ovog zakona dodana je definicija po kojoj je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalirane snage do isključivo 10 MW.</s><s>Novim stavom precizirano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima.</s><s>- Zakon prije svega definiše šta su male hidroelektrane, da su to pogoni sa instaliranom snagom do 10 megavata.</s><s>Također, definiše se obustava izdavanja energetskih dozvola za takve objekte - kazao je ministar Džindić, te podsjetio da je u Zakonu izvršena navedena korekcija u skladu sa zaključkom Parlamenta Federacije BiH.</s><s>Džindić očekuje da uskoro oba doma Parlamenta FBiH usvoje dopunu Zakona kako bi bilo omogućeno da stupi na snagu.</s><s>- Podnosioci zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola imaju rok tri godine za prelazni period da završe svoje projekte i dobiju energetsku dozvolu.</s><s>Svi oni koji budu prešli preko tog roka nažalost bit će izuzeti iz projekta, odnosno, izgubit će energetsku dozvolu – dodao je Džindić.</s><s>Ovom prilikom osvrnuo se na informaciju o stanju u privrednom društvu Unis Ginex, koji je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, a o čemu je danas informisao Vladu.</s><s>- Posljednjih nekoliko sedmica dobili smo puno pritužbi na rad aktuelne uprave i direktorice Unis Ginexa.</s><s>Te primjedbe koje su dolazile na adresu Federalnog ministarstva i Vlade FBiH dolazile su iz nekoliko izvora i pravaca.</s><s>Na primjer, manjinski vlasnik ima primjedbe na pristup informacijama i podacima u vezi ugovora, načinu formiranja cijena, te odlukama u vezi sponzorstava i druge - istakao je federalni ministar.</s><s>Dodao je da je danas Vlada FBiH donijela dva zaključka, među kojima je taj da Nadzorni odbor do prve sjednice izanalizira sve primjedbe i sugestije koje su pristigle i donese zaključke Vladi Federacije BiH.</s><s>- Drugi zaključak je da se uvažavajući Zakon o naoružanju i vojnoj opremi, Zakon o privrednim društvima traži se od Nadzornog odbora da sagleda rad direktorice i da jasno podesi postavke po kojima će u budućnosti funkcionisati uprava - dodao je ministar Džindić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH usvojila Uredbu s nizom mjera pomoći stanovništvu usljed inflacije i rasta cijena</s><s>Vlada Federacije BiH usvojila je na današnjoj sjednici u Sarajevu Uredbu o programu pomoći stanovništvu usljed inflacije i rasta potrošačkih cijena.</s><s>Niz mjera biće usmjereno na finansijsku i materijalnu podršku najugroženijim kategorijama stanovništva.</s><s>Prema riječima premijera Federacije BiH Fadila Novalića, inflacija ne pogađa sve kategorije stanovništva jednako, pa je Vlada FBiH odlučila da pomogne penzionerima, borcima, invalidima i porodicama koje su u stanju socijalne potrebe.</s><s>-Ovo nije naša prva reakcija, neće biti ni zadnja.</s><s>Pripremamo još jednu uredbu koja se odnosi na podršku kada je u pitanju električna energije, kao i uredbu koja će biti usmjerena na pomoć našim školarcima.</s><s>I prije ovoga mi smo reagirali na ovu krizu tako što smo zamrznuli marže na prehrambene proizvode, energetske derivate, potrudili smo se da cijena električne energije ne poraste ove godine za stanovništvo, iako je za trećinu proizvodne ispod cijene.</s><s>Budžetom smo reagirali tako što smo povećali penzije 11 posto, gotovo uduplali budžet za poljoprivredu, za izbjeglice i niz drugih mjera koje smo donosili u ovom periodu, kazao je Novalić.</s><s>Jednokratnom novčanom podrškom od po 100 KM biće obuhvaćeno više od 530.000 stanovnika, među kojima je 378.000 penzionera, zatim 100.000 korisnika boračkih naknada, te 53.000 osoba sa invaliditetom i civilne žrtve rata.</s><s>Pakete osnovnih životnih namirnica u vrijednosti od po 500 KM iz robnih rezervi FBiH, dobiće 10.000 porodica koje su u stanju socijalne potrebe.</s><s>Premijer Novalić kaže da je moguće servisirati sve ove potrebe jer su rasli bruto društveni proizvod i prihodi, te izvoz i broj zaposlenih.</s><s>Podsjetio je i na inicijativu Vlade FBiH kojom je zaustavljen izvoz peleta i obradivog drveta iz BiH.</s><s>Pozvao je i druge nivoe vlasti da harmoniziraju mjere u oblastima za koje su nadležni i osiguraju podršku ugroženim stanovnicima.</s><s>-Dobili su 200 miliona KM i očekujem da iz tih sredstava koja su im suficit, donesu mjere, jer to mogu.</s><s>Federacija iz indirektnih poreza dobiva samo trećinu, ne možemo pokriti 100 posto socijalnih potreba.</s><s>Pozivam da se svi udružimo u rješavanju problema, općine i kantone, ali i poslodavce koje oslobađamo obaveza, a sebe prihoda, kako bi bez obaveze pomogli i uposlene, njih oko 535.500.</s><s>Bez obzira na pritiske i napade, mi kontinuirano provodimo ono što se očekuje od jedne vlade, ovo nije politika, kazao je Novalić.</s><s>Dio danas usvojene uredbe odnosi se na mogućnost da poslodavci isplate jednokratnu pomoć radnicima u Federaciji BiH bez plaćanja poreza i doprinosa.</s><s>Prema riječima federalne ministrice finansija Jelke Milićević, isplata je moguća do 31. decembra ove godine.</s><s>-To je stvar poslodavca i to je njihova dobra volja.</s><s>Mogu isplatiti 1.080 KM, 100 KM ili 50 KM.</s><s>Ne stvaramo nikome obavezu, već ostavljamo mogućnost poslodavcima da lakše prebrodimo ovu situaciju, kazala je ministrica Milićević.</s><s>Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača pojasnio je da jedan korisnik neće biti u mogućnosti da koristi više naknada.</s><s>-Ukoliko osoba ostvaruje pravo po više osnova, neće biti dupliranja, imaće pravo na jednu naknadu od 100 KM, kazao je Drljača.</s><s>Isplata jednokratne pomoći za penzionere doći će uz julsku penziju, a za ostale kategorije u roku od 60 dana.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Poziv poduzetnicama i ženama u svijetu biznisa na martovske online B2B susrete i umrežavanje</s><s>Gender Centar Federacije BiH i Privredna/Gospodarska komora FBiH, povodom obilježavanja 8.marta - Međunarodnog dana žena, pozivaju poduzetnice i žene u svijetu biznisa na intenzivne online B2B susrete, koji će biti organizovani tokom cijelog mjeseca marta.</s><s>Riječ je o susretima u okviru projekta “B2B platforma za online poslovne susrete i umrežavanje poduzetnica i žena u biznisu”, dostupne na www.b2b-kfbih.com.</s><s>Uz podršku FIGAP II programa i uz saradnju s Gender Centrom FBIH i Privrednom/Gospodarskom komore FBIH, izrađena je jedinstvena B2B platforma koja omogućava besplatno online predstavljanje biznisa poduzetnica i uspješnih žena iz svijeta biznisa, njihovu veću vidljivost, ali prije svega platformu za online umrežavanje - komuniciranje i online sastanke, što je od izuzetnog značaja u osnaživanju žena.</s><s>Istovremno, B2B platforma omogućava niz korisnih informacija i savjeta, a naročito informacija o javnim pozivima i grantovima domaćih i međunarodnih donatora.</s><s>Iako je B2B platforma na raspolaganju od 19. novembra 2021. godine, Gender Centar FBiH povodom Međunarodnog dana žena dodatno poziva poduzetnice i žene u biznisu na online B2B sastanke s ciljem njihovog dodatnog umrežavanja i osnaživanja, ali i ukazivanja na njihovu snagu u poslovnom svijetu i značaj u pokretanju ekonomije, te potrebu za većom rodnom ravnoporavnosti na tržištu rada.</s><s>Iz Gender Centra ističu da je za zakazivanje online B2B poslovnih sastanaka ili online poruka, potrebno izvršiti besplatnu registraciju kao član i/ili registrovati biznis prema uputstvu na https://b2b-kfbih.com.</s><s>Nakon registracije, stiče se mogućnost korištenja svih alata B2B platforme, pregledanje profila već registrovanih članova i biznisa po sektorima, te zakazivanja online sastanaku sa željenim članom i/ili biznisom u predviđenoj rubrici.</s><s>Tim za podršku će komunicirati sa izabranom stranom za sastanak te poslati poziv putem online platforme, kaže se u saopćenju Gender Centra FBiH koji, zajedno s Privrednom/Gospodarskom komorom FBiH, upućuje čestitke povodom Međunarodnog dana žena.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: Budžet FBiH sadrži sve elemente koji su neophodni za daljnju stabilizaciju ekonomije</s><s>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH obrazložio ovogodišnji budžet Federacije BiH, kojeg je predložila Vlada FBiH u iznosu od 5,6 milijardi KM i veći je za 116 miliona KM ili za dva posto u odnosu na prethodnu godinu.</s><s>- Predloženi budžet sadrži sve potrebne elemente koji su neophodni za daljnju stabilizaciju naše ekonomije, zaštitu ranjivih kategorija, te stvara pretpostavke za ubrzani razvoj u budućnosti.</s><s>Ključni je zadatak svake vlasti da nađe najbolju moguću ravnotežu između onoga što je potrebno, ali i onoga što je moguće, odgovorno i dugoročno održivo.</s><s>Uvjeren sam da smo ovim budžetom uspjeli da nađemo jednu takvu ravnotežu - rekao je premijer Novalić.</s><s>S obzirom na značaj poljoprivredne proizvodnje, te jačanja njene otpornosti, u budžetu je, prema riječima premijera Novalića, prvi put planiran iznos od 106 miliona KM.</s><s>Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija je planirano 260 miliona KM kapitalnih transfera od čega je 229 miliona KM za izgradnju autocesta i brzih cesta.</s><s>Premijer Novalić je naglasio da će biti završena izgradnja novih dijelova autoputa na dionicama Tarčin - Ivan, te Ponirak-Vraca, ali i da će se početi sa izgradnjom 60 kilometara autoputa na koridoru Vc, uključujući početak probijanja tunela Prenj.</s><s>- Također, počet ćemo sa izgradnjom dijela autoputa od Tuzle do Orašja koji će postati dio budućeg autoputa od Sarajeva do Beograda.</s><s>Ubrzano se radi na izradi dokumentacije za početak radova na dionicama Široki Brijeg - Mostar i Bihać - Maljevac.</s><s>U ovoj godini ćemo okončati radove na dvije poddionice i time kompletirati izgradnju jedne nove moderne ceste od Stoca do Neuma ukupne dužine oko 36 kilometara.</s><s>Počet ćemo sa izgradnjom obilaznice u Živinicama na putu od Tuzle do Sarajeva, te izgradnjom brze ceste od Lašve do Nević polja koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez.</s><s>Konačno, počet ćemo sa izgradnjom južne obilaznice Mostara.</s><s>Ukupna vrijednost ovih radova je 120 miliona KM – rekao je Novalić.</s><s>Pored toga, izdvojeno je 20 miliona KM za izgradnju aerodroma Bihać i dodatnih 7,5 miliona KM za Željeznice Federacije s ciljem sufinansiranja izgradnje željezničke infrastrukture.</s><s>Također, predviđeno je i šest miliona KM za unapređenje avioprometa FBiH, odnosno aerodroma Mostar, Tuzla i Sarajevo.</s><s>Na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva i ove godine su predviđena sredstva za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH u ukupnom iznosu od 75 miliona KM.</s><s>- Ovaj iznos predstavlja trećinu sredstava neophodnih za provedbu Zakona o konsolidaciji zdravstvenih ustanova u FBiH, o kojem će se također danas voditi rasprava.</s><s>U protekle dvije godine borbe protiv pandemije, iz budžeta Federacije je ukupno izdvojeno 102,5 miliona KM pomoći za zdravstveni sektor – istakao je federalni premijer.</s><s>Naglasio je da su transferi za boračku populaciju povećani za 10 miliona KM.</s><s>Ovo povećanje se odnosi na provođenje zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja, transfer za implementaciju demobilisanih boraca-borački dodatak, te za povećanje invalidnina.</s><s>Navedena sredstva iskoristit će se za provođenje izmjena i dopuna zakona iz oblasti boračkih kategorija zbog usklađivanja osnovice na sličan način kao što je to predviđeno s redovnim penzijama.</s><s>Na razdjelu Federalne direkcije robnih rezervi planirano je ukupno 20 miliona KM.</s><s>Predviđeno je da se ova sredstva koriste u okviru seta mjera koje će biti usmjere, prije svega, na ograničavanje rasta cijena osnovnih životnih namirnica u FBiH.</s><s>- Uz to, iskoristit ćemo dizel gorivo iz robnih rezervi kako bismo pomogli poljoprivrednicima.</s><s>Svaki registrirani poljoprivrednik, koji je tokom pandemije dobio pomoć s federalnog ili kantonalnog nivoa, će dobiti 50 litara goriva po hektaru zemlje, što je još jedna u nizu mjera koje provodimo kako bismo obuzdali rast cijena hrane - napomenuo je Novalić.</s><s>Pored redovnih tansfera za finansiranje naknada civilnim žrtvama rata i neratnim invalidima, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike planirana su sredstva u iznosu od 17,5 miliona KM za provođenje zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH.</s><s>- Na ovaj zakon sam posebno ponosan jer prvi put roditelji stiču pravo na mjesečnu naknadu u visini iznosa neto najniže plaće koja od početka ove godine iznosi 543 KM.</s><s>Na ovu platu se uplaćuju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, čime roditelji njegovatelji stiču pravo da jednog dana odu u zasluženu penziju - istakao je Novalić.</s><s>Također, planirano je 20,3 miliona KM za poravnanje verificiranog duga prema zavodu PIO čime bi se i knjigovodstveno izmirile obaveze Federacije prema ovom zavodu.</s><s>Pored navedenog, planiranu su sredstva u iznosu od 50 miliona KM za početak implementacije Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH.</s><s>- Prvi put, Federacija BiH će preuzeti isplatu dječjeg dodatka u iznosu od 103 KM za oko 90.000 djece godišnje i to svaki mjesec dok ne napune 18 godina.</s><s>Za ovo će Federacija BiH ubuduće izdvajati preko 100 miliona KM godišnje - dodao je premijer.</s><s>Transferi koji podržavaju kinematografiju, sport, kulturu i bibliotekarsku djelatnost uvećani za nešto više od šest miliona KM.</s><s>Također, ukupni transferi za raseljena lica i izbjeglice povećani su za 21 milion KM.</s><s>Na razdjelu Federalnog ministarstva okoliša i turizma transfer za razvoj turizma povećan je za 4,5 miliona KM i ukupno iznosi pet miliona KM.</s><s>Budžetom za 2022. godinu je planirano usklađivanje plaća državnih službenika i namještenika u visini od pet posto zbog već spomenute inflacije.</s><s>- Navedeno usklađivanje podrazumijeva zadržavanje postojeće osnovice od 330 KM dok se bod za obračun utvrđuje u visini 1,05.</s><s>Dakle, imajući u vidu da je inflacija u prošloj godini iznosila 6,5 posto, ovdje se zapravo ne radi o realnom povećanju plata, već je prosto namjera da se održi kupovna moć plata prije pojave inflacije.</s><s>Sretan sam što rast prosječne plate u Federaciji BiH posljednjih mjeseci ukazuje na činjenicu da se ovakva vrsta usklađivanja u privatnom sektoru dešava već neko vrijeme - rekao je Novalić.</s><s>Na razdjelu Federalnog ministarstva finansija za pomoć nižim nivoima vlasti, prije svega kantonima, planirano je 200 miliona KM.</s><s>Za općine planirano je ukupno 38 miliona KM, od čega 10 miliona KM kao finansijska pomoć budžetima, a 28 miliona KM za sufinansiranje kapitalnih projekata na nivou gradova i općina.</s><s>Također, na razdjelu Federalnog ministarstva finansija je planirano 15 miliona KM za nastavak sufinansiranja kreditne linije za mlade putem Union banke.</s><s>- Ova kreditna linija postoji od 2018. godine i do sada je iz Budžeta za nju izdvojeno 55 miliona KM.</s><s>Union banka je u septembru prošle godine odobrila hiljaditi stambeni kredit za mlade ljude, a do danas ih je oko 1.100.</s><s>Zahvaljujući zajedničkim naporima, uspjeli smo da utičemo na čitavo tržište hipotekarnih kredita, te su u biti sve komercijalne banke reagirale snižavanjem kamatnih stopa - istakao je Novalić.</s><s>Također, premijer se osvrnuo da su budžetski prihodi, prije svega prihodi od poreza i doprinosa, značajno povećani u odnosu na 2021. godinu i to za 466,2 miliona KM ili 12 posto.</s><s>Posmatramo li pojedinačno, porez na dobit je nešto niži i iznosi 67 miliona KM, odnosno 5,9 miliona KM je manji u odnosu na prošlu godinu.</s><s>Doprinosi za penzijsko- invalidsko osiguranje su u odnosu na izvršenje u 2021. godini veći za 41 milion KM i iznose 2.219 miliona KM.</s><s>Premijer je rekao da su prihodi od indirektnih poreza u bruto iznosu povećani za 74,5 miliona KM u odnosu na izvršenje budžeta za 2021. godinu i iznose 1.692,8 miliona KM.</s><s>Neto prihodi koji se uplaćuju u budžet Federacije povećani su za 41,9 miliona KM u odnosu na izvršenje u prošloj godini i ovi prihodi su u odnosu na Nacrt budžeta povećani za 30 miliona KM.</s><s>Neporezni prihodi su u odnosu na 2021. godinu smanjeni za 4,7 miliona KM i iznose 494,3 miliona KM.</s><s>- Kada su u pitanju budžetski rashodi u odnosu na važeći budžet su povećani za 194,8 miliona KM i iznose 4.612.235.022 KM.</s><s>U strukturi budžetskih rashoda tekući rashodi su najzastupljeniji i povećani su za 119,2 miliona KM ili tri posto - istakao je Novalić.</s><s>Naveo je da je najznačajnije povećanje budžetskih rashoda na kapitalnim transferima u iznosu od 94 miliona KM koji iznose 321,5 milion KM.</s><s>S druge strane, u okviru budžetskih rashoda izdaci za kamate su manje za 18,4 miliona KM i iznose 105,1 milion KM.</s><s>- Poredivši s budžetom za 2021. godinu evidentno je da je došlo do značajnog pozitivnog pomaka u tekućoj potrošnji čime je tekući bilans smanjen za skoro 271,4 miliona KM - zaključio je premijer Novalić obrazlažući ovogodišnji budžet Federacije BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Drljača: Naš cilj je zakonom osigurati da sva djeca imaju približno jednake materijalne uslove</s><s>Zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je danas da je osnovni cilj Prijedloga zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH stvaranje približno jednakih materijalnih uslova za svu djecu, te izdvajanje konkretne materijalne podrške porodicama.</s><s>Naglasio je da je porodica u našem društvu suočena s brojnim, socijalnim i ekonomskim teškoćama, kao što su nezaposlenost, smanjen natalitet i iseljavanje posebno mladih porodica, što im otežava da ostvare osnovne društvene uloge.</s><s>- Cilj zakona je da sva djeca imaju približno jednake materijalne uslove za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.</s><s>Oblast materijalne podrške porodicama s djecom je samo jedan od segmenata pronatalitetne politike u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.</s><s>Radi se o konkretnoj materijalnoj podršci porodicama u podizanju i odgoju djece.</s><s>Radi se oblasti, od posebnog društvenog značaja, koju je trebalo pravno i sistemski urediti kroz ovaj zakon.</s><s>Provedene su mnoge analize i rezultati istih su poražavajući.</s><s>Naime, postojeći sistem socijalne zaštite nije pravičan i finansijski je neodrživ.</s><s>Vrsta i visina naknada zavise od mjesta prebivališta djeteta, a uočljive su posljedice siromaštva, kao i različite mogućnosti u ostvarivanju prava djece - istakao je Drljača.</s><s>Radi se o jednom izuzetno bitnom zakonu, gdje se mora pokazati kvalitetniji odnos društva prema posebno siromašnim porodicama s djecom.</s><s>Ovim zakonom, urediće, se, između ostalog i dva osnovna prava materijalne podrške porodicama s djecom, dječiji dodatak i naknada nezaposlenoj porodilji.</s><s>- Osnov za obračun ovih osnovnih prava je najniža plata u Federaciji BiH u skladu sa odredbama Zakona o radu, a trenutno je najniža plata 543 KM.</s><s>Pravo na dječji dodatak ostvarit će djeca do navršene 18 godine života, ako prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji BiH (217 KM) i da dijete nije na smještaju u hraniteljskoj porodici ili ustanovi socijalne zaštite.</s><s>Visina dječijeg dodatka je 19 posto najniže plate u Federaciji BiH što je 103,7 KM mjesečno.</s><s>Ovo pravo će se finansirati iz budžeta Federacije BiH.</s><s>U ovoj godini, u budžetu FBiH je planirano za iste namjene 50 miliona KM - kazao je Drljača.</s><s>Podsjetio je da je prema važećim propisima ovo pravo regulisano na nivou kantonu, te su pojedini kantoni za ove namjene izdvajali mjesečne naknade u iznose do 50 KM, neki 30 KM, a neki nisu ništa davali.</s><s>Prema njegovim riječima, namjera je da se prvi put na jedan reformski način uredi dječiji dodatak na nivou Federacije, a Federacija će biti garant da svako dijete u Federaciji, koje ispunjava utvrđene uslove, ostvari pravo na dječiji dodatak.</s><s>- Pravo na novčanu naknadu ostvarit će i porodilje koje nisu u radnom odnosu.</s><s>Uslov je da se porodilja nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili je na redovnom školovanju.</s><s>Visina iznosa mjesečne naknade porodiljama je 55 posto najniže plate u FBiH, a naknada će se isplaćivati u periodu od 12 mjeseci, oko 298 KM mjesečno.</s><s>Ovo pravo će se finasirati na kantonalnom nivou.</s><s>Procjena je da će biti nešto više od 9.000 korisnica ovog prava.</s><s>Naravno da kantoni mogu utvrditi i veće iznose naknade za finansiranje ovog prava, u skladu sa svojim mogućnostima - istakao je Drljača.</s><s>Predloženi način finasiranja osnovnih prava ima za cilj da se finansijski rasterete kantonalni budžeti, što će kantonima omogućiti finansiranje ostalih prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, u skladu s kantonalnim propisima.</s><s>- Jednostavno želimo pomoći i kantonima, koji nisu u finansijskoj mogućnosti da odvoje određena sredstva u budžetu – kazao je Drljača.</s><s>Dodao je da prijedlog zakona ima socijalnu i ekonomsku opravdanost, te dugoročno proizvodi pozitivne socijalne i ekonomske efekte, te da se radi se o ulaganju i u ljudske resurse, posebno u situaciji sve manjeg nataliteta i iseljavanja mladih porodica.</s><s>Najavio je da bi se Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH trebao razmatrati u ponedjeljak na sjednici Predstavničkog doma, i u četvrtak na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Kremić: Unapređenje položaja osoba sa invaliditetom putem jačanja međunarodne saradnje</s><s>Vršitelj dužnosti direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije BiH Riad Kremić sastao se sa atašeom za zdravlje i socijalnu politiku pri Austrijskoj ambasadi u Sarajevu Oliverom Hilerom, te predstavnicima socijalnih fondova i službi za zapošljavanje iz Republike Austrije.</s><s>Cilj sastanka je bio razgovarati o uspostavljanju i jačanju međunarodne saradnje na polju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom kroz razmjenu iskustava i stručnu podršku kako bi se unaprijedio položaj osoba sa invaliditetom.</s><s>- Ovo je prvi put da se organizuje jedan ovakav sastanak i zahvaljujem se predstavnicima institucija iz Republike Austrije što su u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje FBiH prepoznali partnera, te na produktivnoj diskusiji i razmjeni iskustava.</s><s>Posjeta predstavnika institucija Republike Austrije je dio programskih aktivnosti Fonda s ciljem uspostavljanja međunarodne saradnje kroz razmjenu iskustava, a u narednom periodu očekujemo realizaciju prvih zajedničkih aktivnosti, saopćeno je iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije BiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMROI: Podrška organizaciji kolektivnih dženaza, izgradnje spomen – obilježja i vjerskih objekata</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić sastao se danas s predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice Prijedor i Zvornik, s kojima je potpisao ugovore o izgradnji Islamskog centra u Kozarcu, uređenju harema Riječanske džamije u Zvorniku i završetku radova na izgradnji spomen - obilježja u zvorničkom naselju Bijeli Potok.</s><s>Također, danas su potpisani i ugovori o podršci za realizaciju obilježavanja i kolektivnih dženaza, izgradnje i uređenja vjerskih objekata.</s><s>Ministar Ramić je istakao da Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica svake godine podržava organizaciju kolektivnih dženaza i ukopa.</s><s>- Dolaskom proljeća svake godine dolaze i tužni dani za mnoge porodice u Podrinju, Krajini, Posavini i drugim mjestima naše domovine.</s><s>Organizaciju kolektivnih dženaza i ukopa podržavamo svake godine i to je naša obaveza.</s><s>Uporedo gradimo infrastrukturu u mjestima gdje su se dešavali najveći zločini.</s><s>Kroz izgradnju vjerskih objekata želimo vratiti život u mjesta gdje su uništavani životi mladih ljudi, civila i djece.</s><s>Jedno od takvih mjesta je zasigurno Kozarac, gdje počinjemo sa izgradnjom Islamskog centra i izradu idejnog rješenja za izgradnju spomen - obilježja u Kamičanima - kazao je ministar Ramić.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica godinama podržava organizaciju kolektivnih dženaza i ukopa na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a pored Srebrenice, kolektivne dženaze i ukopi se obilježavaju u Bratuncu, Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku i Brčko Distriktu BiH, saopćeno je iz ovog ministarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić: Nema razloga za strah od nestašica hrane, imamo zalihe i zaštit ćemo građane</s><s>Povodom velikih gužvi u tržnim centrima radi kupovine hrane premijer Federacije BiH Fadil Novalić poručio je da nema razloga za strah od nestašice hrane i da postoje zalihe.</s><s>- Vidim u tržnim centrima gužve.</s><s>Potpuno razumijem brigu svih, posebno penzionera.</s><s>Prošli smo ratne golgote i znamo šta je strah i od nestašica.</s><s>Ali, želim poslati poruku građanima da sada nema potrebe za izlaganjem tako velikim i vanrednim trošenjima i kupovinama zaliha namirnica.</s><s>Sjetimo se i kada nas je prije dvije godine zahvatila kriza izazvana pandemijom koronavirusa.</s><s>I tada smo iz straha pohrlili u prodavnice i nakupovali enormne količine hrane.</s><s>Ne treba ponavljati istu grešku.</s><s>Vlada Federacije BiH će u ponedjeljak održati posebnu sjednicu.</s><s>Detaljno ćemo sagledati mogućnosti i razvoj situacije izazvane dešavanjima u Ukrajini.</s><s>U kontaktu sam sa snabdjevačima, imamo hrane.</s><s>Također, naše robne rezerve su pune žitarica.</s><s>Imamo ih dovoljno za višemjesečnu proizvodnju brašna i hijeba.</s><s>Preventivno djelujemo u slučaju daljnjih poskupljenja i činimo sve da zaštitimo naše građane - izjavio je premijer Novalić.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Drljača: Zasebnim uređenjem oblasti zaštite civilnih žrtava rata napravljena mnoga poboljšanja</s><s>Nacrtom zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, koji je na današnjoj sjednici utvrdila Vlada Federacije BiH, zasebno se uređuje oblast zaštite civilnih žrtava rata kao posebno osjetljive kategorije u društvu.</s><s>Inače, ova oblast uređena je Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koji je nakon više od dvije decenije upotrebe pretrpio mnogobrojne izmjene.</s><s>Nacrtom se utvrđuju prava koja ostvaruju civilne žrtve rata kao što su lična invalidnina, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, ortopedski dodatak i pravo na porodičnu invalidninu.</s><s>Ova prava finansiraju se iz federalnog i kantonalnih budžeta, u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.</s><s>Također, ovim Nacrtom zakona je predviđeno da civilne žrtve rata mogu u skladu sa propisima kantona ostvariti prava na pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, te psihološku i pravnu pomoć.</s><s>- Važno je istaći da su ovim Nacrtom urađena mnoga poboljšanja kao npr. ukidanje imovinskog cenzusa za porodice civilnih žrtava rata, što znači da će sve porodice poginulih ili nestalih civila biti jednako tretirane jer se radi o naknadi za pretrpljenu bol zbog gubitka člana porodice, a što zaista nema veze sa socijalnim statusom porodice - kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.</s><s>Iz Federalanog ministarstva rada i socijalne politike su istakli da je omogućeno pravo izbora povoljnijeg prava za određene kategorije korisnika.</s><s>U skladu sa postojećim zakonskim odredbama postojala je striktna zabrana korištenja bilo kojeg prava po tom propisu ukoliko korisnik isto pravo koristi ili ima mogućnost da koristi, po drugim propisima.</s><s>Izmjena, ide u korist posebnoj kategoriji civilnih žrtava rata, odnosno, osobama koje su tokom rata ili neposredne ratne opasnosti preživjele seksualno zlostavljanje ili silovanje.</s><s>Ujedno, obzirom da se radi o posebno osjetljivoj populaciji, ukoliko iste nisu bile u stanju prije podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na mjesečno lično novčano primanje, a po nekom drugom osnovu su ostvarili pravo na ličnu invalidninu čiji je iznos znatno niži, ostavljena je mogućnost izbora, odnosno korištenje povoljnijeg prava.</s><s>Također, druga kategorija kojoj se izbor povoljnijeg prava omogućava su osobe koje će u budućnosti stradati od zaostalog ratnog materijala, u situaciji kada su neka od ovih prava već ostvarile po drugim propisima, iz razloga jer nisu mogle, u momentu ostvarivanja drugog prava, znati da će doći do naknadnog oštećenja organizma.</s><s>Na ovaj način pokušava se osobama, koje po drugom osnovu ostvaruju minimalne naknade, ostaviti mogućnost da, ukoliko ispune uslove za ostvarivanje prava po ovom propisu, u višem iznosu, imaju pravo izbora povoljnijeg prava.</s><s>- Značajno je istaći da se u zakon uvodi i nova kategorija - djeca koja su rođena kao rezultat ratnog zlostavljanja i silovanja.</s><s>Ovim potezom, iako nije predviđeno da mogu ostvarivati materijalna prava, sticanjem statusa omogućeno im je ostvarivanje drugih prava koja su do sada, inače, bila rezervisana za osobe koje imaju tjelesno oštećenje u visini do 60 posto, što znači da mogu ostvarivati prava po drugim federalnim i kantonalnim propisima.</s><s>Na ovaj način se rješava jedno izuzetno važno humano pitanje vezano za „nevidljivost“ ove populacije, pojasnio je ministar Drljača.</s><s>Iz Federalnog ministarstva su dodali da je ukinuto dosadašnje ograničenje koje se odnosilo na to da je korisnik gubio dato pravo zbog napuštanja zemlje duže od tri mjeseca, te da su procedure postupka i način finasiranja jasnije definirani, kao i da je predviđeno postupanje u slučaju nedostatka sredstava u budžetima Federacije i kantona.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo na otvaranju Šehidskog spomen obilježja u Busovači i obilježavanju pogibije Safeta Zajke</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo danas je u Busovači prisustvovao otvaranju Šehidskog spomen obilježja, čiju izgradnju je sufinansiralo Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.</s><s>Terzo je u svom obraćanju naglasio da je izgradnja ovakvih spomen obilježja trajno podsjećanje na historiju, koja ostaje mlađim generacijama.</s><s>- Danas smo ovdje s ciljem, a to je ne zaboraviti herojstvo svih onih koji su dali živote, dijelove tijela i svoju mladost za slobodu koju imamo.</s><s>To je naša poruka da smo jedinstveni - rekao je pomoćnik Terzo tokom svog obraćanja i naglasio da će Federalno ministarstvo nastaviti podržavati izgradnju spomen obilježja u BiH.</s><s>Podsjetio je i da su nedavno usvojenim izmjenama seta boračkih zakona poboljšan status djece, supruga i roditelja šehida, kao i cjelokupne boračke populacije.</s><s>- Budimo ponosni na svoju državu i na put kojim smo prošli i čuvajmo je.</s><s>Bosna i Hercegovina je naša jedina domovina, zemlja u kojoj su živjeli naši preci, kao i u kojoj će živjeti naši potomci - poručio je Terzo tokom svog obraćanja.</s><s>Pomoćnik Terzo danas je prisustvovao i obilježavanju 29. godišnjice pogibije komandanta 2. viteške motorizovane brigade, Heroja oslobodilačkog rata, brigadnog generala i dobitnika ratnog priznanja Zlatni ljiljan, Safeta Zajke.</s><s>Tom prilikom Terzo je položio cvijeće i odao počast na Centralnom spomen obilježju ispred zgrade Općine Novi Grad Sarajevo.</s><s>Također, prisustvovat će i Akademiji posvećenoj Herojima sa Žuči Safetu Zajki, Safetu Isoviću i Salki Muraspahiću, koja će biti upriličena večeras u Multimedijalnoj sali Općine Novi Grad Sarajevo.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalni tržišni inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćio je da je od početka 2022. godine, provodeći Odluku Vlade FBiH o formiranju cijena i marži osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, izvršio 154 inspekcijska nadzora, prilikom kojih je utvrđeno 85 nepravilnosti (oko 55,19 posto subjekata nadzora u prekršaju).</s><s>Izdato je 166 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 193.100 KM.</s><s>Kod jednog prometnika naftnih derivata van prometa je stavljeno i oduzeto 13.000 litara dizela zbog utvrđenih nepravilnosti.</s><s>Također, izvršeno je 80 kontrolnih nadzora u svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu sa mjerama propisanim Odlukama Vlade Federacije BiH.</s><s>Ovi podaci ne uključuju rezultate nadzora kantonalnih inspekcijskih organa koji su značajno povećali intenzitet rada.</s><s>U januaru i februaru 2022. godine je, prema podacima od kantonalnih inspekcijskih organa, izvršeno 319 inspekcijskih nadzora, te je prema nepotpunim podacima predviđeno izdavanje 92 prekršajna naloga s finansijskim teretom od 56.350 KM.</s><s>Donesene su 33 upravne mjere s ciljem otklanjanja nedostataka.</s><s>Dakle, prema sublimiranim rezultatima federalne i kantonalnih inspekcija, na području FBiH je od početka godine do marta 2022. godine izvršeno je 437 inspekcijskih nadzora, pokrenuto 258 prekršajnih postupaka i izdato isto toliko prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 249.450 KM.</s><s>Treba napomenuti da će podaci kantonalnih inspekcija za mart biti prikupljeni na kraju ovog mjeseca.</s><s>Shodno napotpunim podacima od strane kantonalnih inspekcija za januar i februar 2022. godine, udio odstupanja od maksimalne visine marži utvrđen je kod 39 posto kontrolisanih subjekata.</s><s>Inspektori sada bilježe i odstupanja marži iz okvira propisanih odluka Vlade FBiH koje se odnose na osnovne životne namirnice, te naftu i naftne derivate.</s><s>U skladu sa odlukama Vlade FBiH naglašavaju da su pravne i fizičke osobe obavezne utvrditi i primjenjivati marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode tako da u veleprodaji iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine.</s><s>Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje se maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata.</s><s>Kontrole se provode u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, a kazne su propisane u rasponu od 1.000 KM do 10.000 KM za pravnu osobu, od 250 KM do 2.500 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te od 500 KM do 1.500 KM za fizičke osobe.</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove najavljuju da od 14. marta do kraja jula 2022. godine počinju pojačani inspekcijski nadzori federalnih inspekcija u sklopu posebnog programa inspekcijskog nadzora, s ciljem suzbijanja rasta neformalnog sektora i svih pojavnih oblika sive ekonomije u Federaciji Bosne i Hercegovine.</s><s>Pojačani inspekcijski nadzori aktivno će se provoditi u oblastima trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma i ekologije, saobraćaja, šumarstva, voda, verterinarstva, rudarstva, te termo i elektroenergetike, putem zajedničkih multidisciplinarnih timova, u saradnji s kantonalnim inspektorima rada, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Potpisani ugovori za izgradnju 66 stambenih jedinica za povratničke porodice u 13 opština u BiH</s><s>Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, potpisao ugovore s direktorom Fonda za povratak BiH Bojanom Ninkovićem i predstavnicima izvođača radova u vrijednosti od 2,6 miliona KM, sa PDV-om.</s><s>Riječ je izgradnji 66 stambenih jedinica za povratničke porodice u 13 opština u BiH, po sistemu “ključ u ruke”, a sredstva su osigurana u okviru projekta Saudijskog fonda za međunarodni razvoj.</s><s>„Radovi će se izvoditi u opštinama Bosanski Petrovac i Teočak, u kojim će biti izgrađene po tri stambene jedinice, zatim u Glamoču, Kladnju, Ključu, Olovu, Varešu, Loparama, Mrkonjić Gradu, Ugljeviku, Vlasenici i Prnjavoru po pet i u Prozor – Rami deset stambenih jedinica.</s><s>Očekujem da ćemo do kraja godine ugovoriti i preostali dio neugovorenih objekata.</s><s>Nakon što izvođače uvedemo u radove, krenućemo sa izborom korisnika za narednu fazu izgradnje stambenih objekata.</s><s>Nadamo se da će se stabilizirati cijene na tržištu i nećemo imati otkazivanja prije svega ugovora, što je u posljednje vrijeme konstantan problem, zbog poremećaja na tržištima.</s><s>Naš zakon o javnim nabavkama još uvijek ne omogućava da sami korigujemo te cijene”, kazao je Ramić.</s><s>Direktor Fonda za povratak BiH Bojan Ninković zaželio je izvođačima uspješan rad i zamolio ih da vode računa o rokovima, kako bi korisnici svih 66 stambenih jedinica što prije dobili krov nad glavom.</s><s>Načelnici navedenih opština danas su također potpisali ugovore za odabrane korisnike.</s><s>“Uvjeren sam da danas ovim projektom rješavamo životna pitanja naših sugrađana, zato je njegova važnost još i veća.</s><s>Rezultati Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i vašeg rada lično ministre Ramiću, vidljivi su u sve i jednoj zajednici u RS i u BiH.</s><s>Mi smo od 2017. godine realizovali nekoliko projekata u vrijednosti preko 300.000 KM.</s><s>Bez vaše podrške i učešća u tim projektima, mi ne bi bili u prilici da pomognemo našim sugrađanima.</s><s>Zahvalni smo i Saudijskom fondu za razvoj, kazao je Darko Tomaš, načelnik Opštine Prnjavor.</s><s>Načelnik Opštine Bosanski Petrovac Mahmut Jukić ističe da je današnje potpisivanje ugovora nastavak odlične saradnje na realizaciji projekata.</s><s>“Mi smo u proteklom period realizovali izgradnju 12 stambenih jedinica za povratnike srpske nacionalnosti, a evo danas potpisujemo ugovore za tri povratničke porodice bošnjačke nacionalnosti.</s><s>Moram se posebno zahvaliti ministru Ramiću.</s><s>Nadam se nastavku saradnju, jer je opština Bosanski Petrovac povratnička opština, sa koje je 100% pomjereno i bošnjačko i srpsko stanovništvo i treba nam pomoći”, kazao je načelnik Jukić.</s><s>Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica do sada je kroz projekat Saudijski fond za razvoja, završilo izgradnju i na korištenje predalo objekte za 319 porodica.</s><s>Od toga, 171 stambena jedinica napravljena je u 28 opština i gradova u Federaciji, dok je 148 stambenih jedinica u izgrađeno u 24 opštine i grada u Republici Srpskoj.</s><s>Završetkom projekta u Bosni i Hercegovini biće izgrađena 901 stambena jedinica ukupne vrijednosti višoj od 25 miliona KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Sastanak s predstavnicima EBRD-a i EIB-a o ubrzanju izgradnje dionica na Koridoru Vc</s><s>Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predvođena premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem razgovarala je danas, u sjedištu Federalne vlade, s predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB).</s><s>Također, putem video linka sastanku su prisustvovali predstavnici ovih evropskih finansijskih institucija iz njihovih sjedišta, a koji su nadležni za projekte na prostoru Federacije BiH.</s><s>Teme razgovora bile su mogućnosti na ubrzanju procedura i dinamike realizacije ključnih projekata na Koridoru Vc, ovog infrastrukturnog prioriteta od javnog interesa za Federaciju BiH i jednog od najvećih prioriteta Vlade Federacije BiH.</s><s>Istaknuto je da su EBRD i EIB značajni partneri na realizaciji projekta Koridora Vc, te da se kontinuiranim održavanjem sastanaka na tehničkom, ali i visokom nivou, s obzirom na kompleksnost procedura, kao i samog projekta, ova saradnja može intenzivirati s ciljem ubrzanja izgradnje svih dionica autoceste.</s><s>Direktorica EBRD-a za BiH Manuela Naessl istakla je posvećenost i opredjeljenost međunarodnih finansijskih partnera projektu Koridora Vc, kao i nastavku pružanju finansijske podrške izgradnji dionica autoceste.</s><s>Na današnjem sastanku u delegaciji Vlade FBiH bili su federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić i direktor JP Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Džindić: Usvojeno 12 zaključaka kao odgovor na eventualne poremećaje u snabdijevanju energentima</s><s>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine razmatrala je na današnjoj tematskoj sjednici u Mostaru sveobuhvatnu informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o adekvatnom odgovoru na rusko-ukrajinski sukob ukoliko bi došlo do poremećaja u snabdijevanju energentima.</s><s>Sjednici Vlade prisustvovali su predstavnici svih preduzeća i kompanija koje bi mogle doprinijeti da se ovaj eventualni poremećaj riješi, odnosno direktori obje elektroprivrede i direktor Energoinvesta vezano za snabdijevanjem plinom.</s><s>Kako je novinarima nakon sjednice Vlade kazao resorni ministar Nermin Džindić prihvaćeno je 12 zaključaka te je podsjetio da je na prethodnoj sjednici usvojen zaključak o nastavku rada blokova termoelektrana u Kaknju i Tuzli kako bi Federacija imala dovoljno električne energije u slučaju krize ili prekida snabdijevanja plinom.</s><s>- Prema informacijama kojima raspolažemo za sada nema naznake da bi moglo doći do prekida snabdijevanjem plinom, ali sve ovo uradili smo kao alternativan plan ukoliko bi eventualno do toga došlo - pojašnjava ministar.</s><s>Potvrdio je da je premijer FBiH Fadil Novalić zadužen da uputi inicijativa prema Vijeću ministara BiH da se pod hitno pristupi finalizaciji i usvajanju zakona o električnoj energiji i o plinu na nivou države koji jasno propisuje set mjera i devedesetodnevnu zalihu nafte i naftnih derivata.</s><s>Također, prema Vijeću ministara BiH bit će upućena inicijativa da se omogući i potpiše sporazum između BiH i Hrvatske o intenzivnijim aktivnostima vezanim za gradnju južne interkonekcije strateškog projekta kako bi BiH imala alternativu u snabdijevanju plinom.</s><s>Bit će upućena i inicijativa prema Domu naroda Federalnog parlamenta da se sazove sjednica i razmatra zakon o interkonekciji koji je preduvjet da bi se nastavio projekat gradnje tog strateški važnog projekta.</s><s>Menadžmentu Energoinvesta, kao jedinog snabdjevača gasom u FBiH, i BH Gasu, kao operatoru transportnog sistema, dato je u zadatak da rade na alternativnom načinu snabdijevanja u slučaju prekida, dok su sva ova preduzeća dužna biti u stalnom kontaktu s Vladom FBiH.</s><s>Zbog toga je formiran i poseban tim uime Vlade FBiH kojim će rukovoditi resorno ministarstvo u kojem će biti sve reprezentativni stručnjaci iz različitih oblasti kako bi se odluke mogle donositi na dnevnom nivou u skladu sa situacijom.</s><s>Kada je u pitanju spremnost rudnika, ministar Džindić kaže da je Elektroprivreda BiH dobila zaduženje da podigne stepen spremnosti i pronađe listu alternativnih dobavljača rezervnih dijelova jer postoje blokovi koji su iz Bjelorusije, Rusije i Ukrajine.</s><s>Još jedan zaključak koji je usvojen je da se zaduže operator Terminali Federacije i NTF doo Ploče, obje kompanije su u vlasništvu Vlade FBiH, da na raspolaganje stave sve kapacitete vezano na snabdijevanjem naftom i naftnim derivatima.</s><s>Bit će razmotrena i mogućnost organiziranja zajedničkog sastanka između Agencije za bankarstvo, operatora terminala i terminala Dretelj oko eventualnog preuzimanja i bržeg punjenja upravo zbog ovakvih potreba za stvaranje sigurnosne zalihe.</s><s>Kako je ministar Džindić zaključio, cilj je kroz ovu informaciju i usvojene zaključke osigurati dovoljnu količinu električne energije, plina, nafte i naftnih derivata.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FZZZ: Prolongiran javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2022</s><s>Federalni zavod za zapošljavanje obavještava nezaposlene osobe koje su namjeravale aplicirati na Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2022 da se isti prolongira, te da će biti otvoren od 23. do 25.3.2022. godine u terminu od 8 do 16 sati.</s><s>Link za prijavu bit će dostupan na web portalu Zavoda (www.fzzz.ba).</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Sutra promocija monografije Osmanisti BiH do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci</s><s>Obavještavamo vas da će sutra (utorak, 22.2.2022. godine), u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, s početkom u 11:00 sati, biti promovirana dvotomna monografija Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci, čiji je izdavač Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti.</s><s>Ovo obimno djelo, autora prof. dr. Enesa Pelidije, profesora emeritusa sarajevskog Univerziteta, donosi vrijedne biografske i bibliografske podatke o 36 osmanista čiji su radovi od krucijalnog značaja za dalja istraživanja Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu.</s><s>Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti najavilo je da su promotori dr. Sedad Bešlija (Univerzitet u Sarajevu - Institut za historiju), dr. Elma Korić i dr. Muamer Hodžić (Univerzitet u Sarajevu - Orijentalni institut), a moderator je dr. Hana Younis (Univerzitet u Sarajevu - Institut za historiju).</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Potpisan Kolektivni ugovor za oblast rudarstva, plaće radnicima rudnika veće za 230 KM</s><s>Kolektivni ugovor su potpisali federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, po ovlaštenju Vlade FBiH, te predsjednici Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH, Sinan Husić i Zijad Lačić.</s><s>Prema potpisanom ugovoru, svim radnicima rudnika u FBiH plaća će biti povećana za 230 KM.</s><s>- U posljednjih 15 dana intenzivirali smo pregovore.</s><s>Pokušali smo pronaći zajedničko kompromisno rješenje i uspjeli smo.</s><s>Period ispred nas iskoristit ćemo za dogovor za novi kolektivni ugovor.</s><s>Zahtjev rudara bilo je povećanje satnice za 20 posto, ponuda Elektroprivrede BiH i Rudnika Banovići bila je oko osam posto.</s><s>Na kraju smo došli do rješenja koje nije standarno.</s><s>Načinili smo pravdu prema onim s najnižim plaćama - rekao je ministar Džindić.</s><s>Dodao je da to novina koju su predložili on i premijer FBiH Fadil Novalić na jednom od posljednjih sastanaka.</s><s>Naglasio je i da je zajednički konstatovano da je u proteklih 12 mjeseci veliki broj radnika napustio rudnike, te da će morati biti zaposleni dodatni radnici na najtežim poslovima, kao i da se restrukturiranje rudnika mora nastaviti.</s><s>- Dva sindikata djelovali su kao jedan.</s><s>U narednih sedam mjeseci pokušat ćemo usaglasiti sve stavke novog kolektivnog ugovora.</s><s>Mislim da bi svi trebali biti zadovoljni, većina u potpunosti, a manji broj uposlenih s najvećim plaćama djelimično - kazao je Lačić.</s><s>Istog mišljenja je i predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić.</s><s>- Ovo je kvalitetno rješenje, a put do njega nije bio lak.</s><s>Imamo kolektivni ugovor na snazi od 1. maja 2022. koji će trajati do kraja godine.</s><s>Nismo htjeli na duži period jer želimo imati mogućnost reagovati zavisno kako se bude razvijala situacija.</s><s>Rudari imaju obavezu osigurati potrebne količine uglja - izjavio je Husić.</s><s>Podsjećamo da je Vlada FBiH proteklih dana sa Sindikatom radnika rudnika FBiH postigla dogovor o produženju kolektivnog ugovora, kao i povećanju plate svim radnicima u rudnicima za 230 KM, a na današnjoj telefonskoj sjednici dala saglasnost na ovaj kolektivni ugovor, te ovlastila ministra Džindića za njegovo potpisivanje.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FMPVŠ: Poziv kantonima da ubrzaju obradu zahtjeva za isplatu sredstava podrške poljoprivrednicima</s><s>Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu u iznosu od 106.000.000 KM sa mjerama podrške koje trebaju doprinijeti održivosti i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, a koji je Vlada Federacije BiH usvojila protekle sedmice, stupio je na snagu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s><s>Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu omogućava da, nakon što kantoni dostave obrađene zahtjeve, budu isplaćena sredstva podrške poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>-Federalno ministarstvo poljoprivrede je u saradnji sa Federalnim ministarstvom finansija osiguralo sredstva za isplate novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju.</s><s>Zbog toga smo uputili poziv svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove poljoprivrede da ubrzaju proces obrade zahtjeva poljoprivrednih proizvođača, kako bi se nakon dostavljenih obrađenih zahtjeva stvorili preduslovi za isplate novčanih podrški.</s><s>Poljoprivrednicima je danas, pored visine poticajnih sredstava bitna i redovnost isplata kada im je to najpotrebnije, tj. u vrijeme proljetne sjetve – istakli su iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s><s>Na zajedničkim sastancima održanim tokom februara i marta resorni kantonalni ministri upoznati su o neophodnosti pravovremene obrade zahtjeva od strane kantonalnih ministarstava radi što brže isplate sredstava podrške poljoprivrednim proizvodačima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić čestitao Lani Pudar: Nastavit ćemo da osiguravamo podršku za tvoje dalje uspjehe</s><s>Federalni premijer Fadil Novalić u svoje i uime Vlade Federacije BiH uputio je čestitku za još jedan impresivan rezultat 16-godišnje bosanskohercegovačke plivačice Lane Pudar.</s><s>Mlada Mostarka je u finalu Svjetskog prvenstva u Mađarskoj, u prejakoj seniorskoj konkurenciji u disciplini na 100 metara delfin u velikom bazenu, osvojila osmo mjesto.</s><s>- Osma na svijetu!</s><s>Bravo fantastična naša Lana, ti si za nas osvojila zlato!</s><s>Ti si nastavila da unosiš radost u naše domove.</s><s>Mi ćemo nastaviti da osiguravamo podršku za tvoje dalje uspjehe.</s><s>Hvala ti na ovom osjećaju sreće i ponosa.</s><s>Čestitke od srca i vidimo se u BiH - poručio je premijer Novalić u reakciji na Lanin impresivni rezultat.</s><s>Premijer je dalje istakao:</s><s>- Sretan sam da smo i do sada donosili najbolje odluke o podršci našoj zlatnoj Lani, a posebno jer ove godine iz federalnog budžeta, unatoč kritikama, dajemo 8 miliona KM za izgradnju gradskog bazena u Mostaru.</s><s>Očekujem što bržu operacionalizaciju aktivnosti nadležnih organa, zaduženih da pokrenu projekt izgradnje mostarskog bazena - dodao je premijer Novalić.</s><s>Iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću podsjetili su da je prošlogodišnja podrška Vlade FBiH Lani Pudar za njene pripreme i uspjehe iznosila 38.500 KM.</s><s>Naime, za ispunjenje A olimpijske norme iz federalnog budžeta Lani Pudar pripalo je 5.000 KM, za oboreni državni rekord 3.000, a 1.500 KM njenom treneru, dok je 14.000 KM izdvojeno iz interventnih sredstava za pripremu za Olimpijske igre.</s><s>U decembru je Lani za osvajanje bronzane medalje u finalu Svjetskog prvenstva u malim bazenima (25 metara) u Abu Dabiju osigurana nagrada iz federalnog budžeta od 10.000 KM, a za njenog trenera 5.000.</s><s>Inače, u ovoj godini za projekte od značaja za razvoj i unapređenje kulturno-sportskih projekata, Vlada FBiH izdvaja skoro 6,5 miliona KM, što je za dva miliona KM više nego lani.</s><s>Od tog iznosa, za sport od značaja za Federaciju bit će dato 3,2 miliona KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Premijer Novalić u Orašju: Za Posavski kanton u posljednje tri godine osigurali smo 35 miliona KM</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić posjetio je danas Orašje gdje je s premijerom Posavskog kantona Đurom Topićem razgovarao o aktuelnoj situaciji u tom kantonu, kao i projektima koji se realiziraju.</s><s>Nakon sastanka, premijer Novalić je kazao da je u posljednje tri godine, kroz grantove osigurano oko 35 miliona KM za Posavski kanton, ne računajući druge transfere kroz poljoprivredu i povratnike što su inače transferi koji se osiguravaju kroz federalna ministarstva.</s><s>- Podrška Posavskom kantonu bila je izdašna, a sada smo se uvjerili da su sredstva na kvalitetan način utrošena - dodao je premijer Novalić.</s><s>Prema njegovim riječima na sastanku je razgovarano o pitanju proizvodnje hrane, napominjući da krize donose probleme u blokadama kada novac ne pomaže nego samo vlastiti izvori proizvodnje.</s><s>- Imamo namjeru osigurati dovoljnu proizvodnju pšenice i uljarica, kao što imamo dovoljnu proizvodnju mlijeka.</s><s>Zato smo danas u Posavskom kantonu, koji je naša osnovna žitnica, gdje je proizvode značajne količine i pšenice i uljarica.</s><s>Namjera je da to dodatno podržimo u Posavskom i drugim kantonima koji su privredno orijentirani kako bi imali dovoljnu proizvodnju za Federaciju - pojasnio je Novalić, te dodao da će iz tog razloga posjetiti i Brčko Distrikt BiH gdje se nalazi fabrika ulja Bimal.</s><s>U Posavskom kantonu se proizvode uljarice koje su resurs za proizvodnju ulja zbog čega bi trebalo uspostaviti vezu između njih koja će biti prepoznata u izradi budžeta za narednu godinu.</s><s>Premijer Topić zahvalio je na podršci Vlade Federacije BiH koju dobija već treću godinu u iznosu od 7,6 miliona KM zbog čega je ovaj kanton osigurao finansijsku stabilnost i omogućeno je da se realiziraju socijalni programi, programi podrške borcima, zdravstvenom sistemu, privredi i poljoprivredi.</s><s>- Time pokušavamo održati konkurentnim našu privredu i prevazići sve ono što današnje vrijeme nosi u situaciji inflatornih kretanja i poprilične neizvjesnosti kada je u pitanju kretanje cijena prije svega energenata što se održava na ukupno socijalno stanje stanovnika - kazao je Topić.</s><s>Iz Budžeta FBiH je od izbijanja pandemije koronavirusa zaključno sa ovogodišnjim budžetom Posavskom kantonu dodijeljeno ukupno 31 milion KM i to 22,8 miliona KM za kantonalni budžet, 3,7 miliona KM za općinske budžete, 500.000 KM zdravstvenom sektoru, te 3,8 miliona KM za privredu, ukjučujući poljoprivrednike, obrtnike izvoznike i one koji su bili ugroženi tokom pandemije.</s><s>Kada su u pitanju konkretni projekti u Orašju, u 2020. godini izdvojeno je 260.000 KM za postavljanje LED ulične rasvjete, a prošle godine 260.000 KM za izgradnju objekta Doma zdravlja i 60.000 KM za rekonstrukciju kino dvorane.</s><s>Pored toga, 2018. godine osigurano je 100.000 KM za rekonstrukciju dijela 14. ulice, te 170.000 KM za izgradnju prečistača pitke vode u Orašju.</s><s>Na sve ovo treba dodati 375.000 KM direktne budžetske podrške općini Orašje u 2020., 2021. i 2022. godini.</s><s>Prema novom Zakonu o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova, Kantonalna bolnica u Orašju dobit će dva miliona KM u naredne tri godine.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić na energetsko-klimatskom skupu u Beču: Federacija BiH ispunjava strateške ciljeve</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić je, na poziv direktora sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkowskog, prisustvovao 8. sastanku Komiteta za energiju i klimu (ECC), koji je održan u Beču.</s><s>Razgovarano je o izazovima i zabrinutostima evropske energetske diplomatije u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu.</s><s>Ovaj važni ministarski sastanak bavio se povećanjem energetske sigurnosti i nezavisnosti, mjerama koje su države preduzele tokom energetske krize izazvane nestabilnostima cijena energenata, kao i mogućnostima borbe protiv klimatskih promjena, te ispunjavanjem ekoloških obaveza.</s><s>Ovom prilikom, na marginama sastanka, ministar Džindić se susreo sa evropskom komesarkom za energetiku Kadri Simson, koja se prethodno obratila skupu.</s><s>- Sastanak s komesarkom EU za energetiku Simson i direktorom Energetske zajednice Larkowskim bio je izuzetno uspješan.</s><s>Zadovoljstvo mi je da smo našli zajedničke stavove na osnovu kojih možemo podići nivo saradnje.</s><s>Takođe smo iskoristili priliku i razgovarali o energetskoj tranziciji i obavezama koje Federacija BiH mora ispuniti na svom evropskom putu, a sve te obaveze su već uvrštene u naše strateške ciljeve - izjavio je nakon susreta ministar Džindić.</s><s>Uvodnom sesijom predsjedavala je potpredsjednica Vlade Ukrajine Olha Stefanishyna, dok je drugu sesiju vodila potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.</s><s>Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski rekao je da je današnji sastanak posebno važan zbog trenutka u kojem je organiziran, imajući u vidu upravo energetsku krizu.</s><s>Pored ministra Džindića, energetsko-klimatskom forumu uime Federacije BiH prisustvovao je i generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Admir Andelija, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Značajna podrška iz Federalnog budžeta: Mladi od sutra mogu aplicirati za povoljne stambene kredite</s><s>Zamjenica premijera Federacije BiH i federalna ministrica finansija, Jelka Milićević i predsjednik Uprave Union Banke d.d.</s><s>Sarajevo Vedran Hadžiahmetović potpisali su u sjedištu ove banke u Sarajevu ugovor o stambenoj kreditnoj liniji za mlade po povoljnim uslovima.</s><s>Time je kredit postao operativan i svi zainteresirani mogu se prijaviti već od sutra.</s><s>- Već petu godinu uzastopno iz proračuna Federacije BiH izdvajamo subvencije za podršku stambenom zbrinjavanju mladih.</s><s>Ove godine izdvajanje od 15 miliona KM je naročito značajno u svijetlu aktuelne globalne gospodarske krize koja se prelijeva i na našu zemlju, te otežava svima životni standard, a posebice mogućnost mladima da dođu do vlastitog doma.</s><s>Ovim poticajima doprinosimo da mladi ljudi započnu ispunjenje svojih snova o samostalnom početku jednog novog životnog poglavlja, a samim tim dajemo im razlog više da ostanu u svojoj zemlji, zasnuju svoje obitelji i budu ekonomski neovisni, izjavila je federalna ministrica Milićević povodom potpisivanja ugovora.</s><s>Predsjednik Uprave Union banke istakao je da je kreditna linija stambenih kredita za mlade uspješan projekt koji se od 2018. godine realizira u saradnji sa Vladom Federacije BiH.</s><s>- Posebnost ovog projekta je društveno-odgovorno kreditiranje koje se ogleda u niskoj kamatnoj stopi koju dodatno snižavamo našim klijentima po rođenju ili usvajanju djece, što je dodatni poticaj zadržavanju mladih i obrazovanih ljudi u BiH.</s><s>I ove godine, Union banka će izdvojiti vlastita sredstava za povećanje kreditne linije, produžili smo rok otplate na 25 godina uz povećan iznos pojedinačnog kredita na 250.000 KM, a posebno je važno istaknuti da je kamatna stopa fiksna do kraja otplatnog perioda kredita.</s><s>Uvjereni smo da ovakav koncept partnerstva između većinskog vlasnika i Banke u velikoj mjeri doprinosi poboljšanju životnog standarda naših klijenata - izjavio je Hadžiahmetović.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Novalić: U tri godine Vlada FBiH podržala Kanton 10 s 34 miliona KM ne računajući redovne transfere</s><s>Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić je tokom današnje posjete Kantonu 10 izjavio novinarima da Vlada FBiH suosjeća s glavnim problemom tog područja - odlivom stanovništva.</s><s>Novalić je naveo da je Vlada FBiH, između ostalog, finansijski podržala kapitalne projekte završetka radova na sportskoj dvorani u Kupresu, vodovodne infrastrukture u Livnu i Bosanskom Grahovu, rekonstrukcije policijske stanice i izgradnje sportske dvorane u Glamoču, te prečišćavanja otpadnih voda u Tomislavgradu.</s><s>Dodao je da smatra da je nepotrebno da stanovništvo napušta taj kanton obzirom da on raspolaže velikim turističkim, poljoprivrednim, vodnim i industrijskim potencijalima.</s><s>Kazao je da je prednost Kantona 10 što su mnogi uspješni poduzetnici i sportisti iz tog kraja i imaju namjeru da tu ulažu, što je Vlada FBiH spremna podržati.</s><s>- Imamo veću osjetljivost spram kantona koji imaju mali broj stanovnika i veće probleme jer je upravo zbog manjeg broja stanovnika teže održavati određene institucije - istakao je Novalić.</s><s>Premijer Kantona 10 Ivan Vukadin rekao je da je delegacija Vlade FBiH iskazala spremnost da pomogne kad su u pitanju sve potrebe koje taj kraj ima.</s><s>Pojasnio je da su sredstva koja su u prethodne tri godine dobili od Vlade FBiH iskoristili za sanaciju problema u zdravstvu, ali i za razvojne projekte poput vodosnabdijevanja, izgradnju cestovne infrastrukture, poticaje poljoprivredi, te se nada ubrzavanju procedura za izdavanje dozvola za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije.</s><s>Novalić je treći put u posljednje dvije godine na području ovog kantona.</s><s>Vlada FBiH razgovara s predstavnicima nižih nivoa vlasti s ciljem omogućavanja pomoći u projektima u kojim Federacija BiH, kantoni, gradovi i općine mogu zajedno učestvovati u cilju stvaranja boljih životnih uvjeta svim građanima i poboljšanja usluga koje niži nivoi vlasti pružaju građanima.</s><s>Prije tri dana je treću godinu zaredom uplaćen novac kantonima za strukturalne reforme i projekte od značaja za FBiH.</s><s>Kanton 10 je u ove tri godine, od ukupno 600 miliona KM, koliko je izdvajano iz budžeta FBiH za te svrhe kantonima, dobio 22,08 miliona KM, što je po 7.358.882 KM godišnje.</s><s>Ovaj novac je ranijih godina bio namijenjen i za pomoć u ublažavanju negativnih posljedica pandemije i održavanje stabilnosti budžeta.</s><s>Osim toga, iz budžeta FBiH dodijeljeno je 69 miliona KM pomoći općinama i gradovima u Federaciji BiH, od čega je u Kanton 10 došlo oko 6 miliona KM (bez 2022. jer je u toku javni poziv za prijavu kapitalnih projekata).</s><s>Ovaj novac se ravnomjerno daje, i to po 125.000 KM kao direktna pomoć budžetima općina i gradova, a u Kantonu 10 je to godišnje iznosilo po 750.000 KM.</s><s>Za kapitalne projekte na području Kantona 10, u 2020. je iz budžeta FBiH izdvojeno 1,43 miliona KM, u 2021. godini 1,2 miliona KM.</s><s>Za kapitalne projekte u 2022. otvoren je javni poziv.</s><s>Iz budžeta FBiH je kao pomoć zdravstvu u Kantonu 10 dato 700.000 KM.</s><s>Pored toga, prema Zakonu o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, koji je ove godine na prijedlog Vlade usvojio Parlament FBiH, u naredne tri godine se za Kantonalnu bolnicu “Dr. Fra Mihovil Sučić” u Livnu osigurava iz budžeta FBiH 6 miliona KM.</s><s>Za obrtnike koji posluju u ovom kantonu izdvojen je million KM.</s><s>Za privredu, prema tzv. 'korona zakonu' i uredbi za pomoć ugroženim sektorima privrede (izvozno orjentisanu industriju, poljoprivredu, turizam, promet) izdvojeno je 4 miliona KM.</s><s>Dakle, ukupna pomoć Kantonu 10 iz budžeta Federacije BiH u 2020., 2021. i u aktuelnoj godini, ne računajući novac od redovnih transfera iz resora, iznosi oko 34 miliona KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Džindić: Reformske zakone za čistu energiju i evropski put šaljemo Parlamentu na usvajanje</s><s>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić potvrdio je da bi set reformskih zakona posvećenih tranziciji ka čistoj energiji, kojima se ispunjavaju direktive Evropske unije i najbolje međunarodne prakse, uskoro trebao ugledati svjetlo dana.</s><s>Naime, na današnjoj sjednici Vlade Federacije BiH našla su se dva od šest ključnih zakonskih akata, koji energetski sektor naše zemlje približavaju EU standardima.</s><s>Riječ je o nacrtima zakona o električnoj energiji i zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti.</s><s>Prema riječima ministra Džindića, uskoro će Federalnoj vladi biti upućeni i zakoni o obnovljivim izvorima energije, kao i gasu, te izmjene i dopune Zakona o energijskoj efikasnosti.</s><s>Nakon što ih Vlada utvrdi, slijedi procedura usvajanja u Federalnom parlamentu.</s><s>- Utvrdili smo nacrte dva reformska zakona, sada slijedi parlamentarna procedura kako bismo ih mogli pretočiti u konačne prijedloge, te usvojiti i početi primjenjivati - kazao je ministar Džindić.</s><s>- Ovo se značajnim dijelom postiže kroz izmjene i dopune zakona na nivou entiteta. lzmjene i dopune važećeg Zakona o električnoj energiji u FBiH koje je potrebno izvršiti u cilju usklađivanja s propisima EU bile bi takvog obima i kvaliteta da smo se radije odlučili za izradu novog - istakao je Džindić.</s><s>Novim zakonom o električnoj energiji unapređuje se, između ostaloga, sistem kontrole izgradnje proizvodnih objekata, te uvode zabrane izgradnje malih hidroelektrana.</s><s>Pojednostavljuju se administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana.</s><s>Uvode se i mehanizami za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.</s><s>Ministar Džindić je pojasnio i da će zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti konačno donijeti sistemsko uređenje pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, obnovIjivih izvora i energetske efikasnosti u FBiH.</s><s>- Ovaj zakon donosi i zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije.</s><s>Uvodi se sistem zaštite krajnjih kupaca i to ugroženih iz kategorije domaćinstva kojima se takav status utvrđuje po osnovu stanja socijalne potrebe i koji imaju pravo na subvenciju dijela računa za struju i zaštićenih kupaca iz kategorije domaćinstva kojima se takav status utvrđuje po osnovu potreba zaštite života i zdravlja, zbog čega ne smiju biti isključeni sa elektroenergetske mreže.</s><s>Unapređuje se i pravni okvir za regulaciju djelatnosti u sektoru energije, na način da jasnije definiše položaj FERK-a kao regulatornog tijela koje uređuje i nadzire tržišta električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u Federaciji - dodao je federalni ministar.</s><s>U okviru elektroenergetskih politika ova zakonska rješenja preciziraju i izdavanje dozvola za obavljanje elektroenergetske djelatnosti, proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje, trgovinu i skladištenje električne energije, izgradnju elektroenergetskih objekata i elektrana u skladu sa Energetskom strategijom FBiH i propisima iz oblasti prostornog uredenja i zaštite okoliša, te sigurnost za krajnje potrošače.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo preporuke poslodavcima za zaštitu radnika</s><s>Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu (člana 9. stav 5.), preporučuje poslodavcima da, usljed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika, saopćeno je iz Ministarstva.</s><s>Ministarstvo preporučuje poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati, te nastavka poslije 16 sati.</s><s>Ukoliko je proces rada kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primijeniti navedenu mjeru, ovo ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom, početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.</s><s>Također, preporučuje se poslodavcima da za vrijeme trajanja navedenih vremenskih neprilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnosticiranim hroničnim oboljenjima, kao i korištenje odsustava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.</s><s>Ministarstvo preporučuje poslodavcima da izvrše organizaciju radnog vremena, te utvrde raspored na način da se početak radnog vremena prilagodi navedenim vremenskim prilikama.</s><s>Pored toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, preduzećima i organima vlasti, te drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>FUZIP: U prva dva mjeseca 2.675 inspekcijskih nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćeno je da inspekcijski organi u Federaciji BiH, shodno ovlaštenjima i obavezama predviđenim pravnim propisima, naredbama i odlukama nadležnih institucija, a s ciljem zaštite zdravlja stanovništva od širenja zarazne bolesti izazvane pojavom koronavirusa, nastavljaju s vršenjem nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera u raspoloživim kapacitetima, Također, ističu da poduzimaju sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti u borbi protiv COVID-19 i da prilagođavaju svoje djelovanje propisanim mjerama i epidemiološkoj situaciji na području Federacije BIH.</s><s>Inspekcijski organi su na području FBiH u prva dva mjeseca ove godine izvršili 2.675 inspekcijskih nadzora, te izdali 85 prekršajnih naloga u iznosu od 142.100 KM.</s><s>Za manja odstupanja od propisanih mjera izrečeno je 517 rješenja o otklanjanju nedostataka, 38 rješenja o zabrani rada fizičkim i pravnim licima, kao i 74 upozorenja radi otklanjanja nedostatka na licu mjesta.</s><s>Najveći broj sanitarnih nadzora izvršili su inspektori kantonalnih uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo, te sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva Srednjobosanskog kantona.</s><s>Kada je riječ o sanitarnim nadzorima, kantonalne inspekcije uz podršku federalnih inspektora održavaju intenzitet i kontinuitet djelovanja po pitanju odgovora na COVID-19, pravovremeno prilagođavajući svoje djelovanje tendenciji stabilizacije ukupne epidemiološke situacije i modificiranim mjerama iz Naredbi Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, a shodno zaduženjima nad provođenjem higijensko-epidemioloških mjera.</s><s>Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su u prethodna dva mjeseca izvršili 313 inspekcijskih nadzora i izdali 12 prekršajnih naloga u iznosu od 22.000 KM, 39 rješenja o otklanjanju nedostataka, te 38 o zabrani rada fizičkim licima i 74 upozorenja.</s><s>Učešće federalnih inspektora u kontroli provođenja higijensko-epidemioloških mjera na području FBIH nastavlja se u okviru zaduženja koja proizilaze iz važećih naredbi i propisanih higijensko-epidemioloških mjera.</s><s>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove apeluju na građane i privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, te osiguraju pretpostavke za poštivanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako za kolektivnu sigurnost i potpunu normalizaciju prilika u FBiH.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Zukić: Očekujemo veću ekspanziju korištenja sredstava i mogućnosti kreditno-garantnog fonda</s><s>Vlada Federacije BiH kroz kreditno-garantne programe nastavlja pružati podršku pri pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih preduzeća i samostalnih obrta, kao i povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.</s><s>Radi se o dva od ukupno pet programa po kojima funkcioniše Garancijski fond Federacije BiH.</s><s>Prvi se odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, a drugi za obrte i druge samostale djelatnosti.</s><s>To mogu biti krediti za tekuću likvidnost, odnosno isplatu plaća i doprinosa, krediti za obrtna sredstva, te za završavanje započetnih investicija i za investicije manjeg obima.</s><s>Prema riječima federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Amira Zukića stepen iskorištenosti od strane obrtnika nije bio u skladu sa očekivanjima.</s><s>- Iskorištenost sredstava nije bila zadovoljavajuća.</s><s>Međutim, korisnici su prepoznali benefite koji podrazumijevaju olakšano zaduživanje i na osnovu informacija koje imamo, u ovoj godini očekujemo veću ekspanziju korištenja sredstava i mogućnosti koje nudi kreditno-garantni fond - istakao je ministar Zukić.</s><s>Dodao je da se na osnovu Granacijskog fonda, iz sredstava Budžeta Federacije BiH omogućuje svim poduzetnicima, bez obzira na vrstu registracije, pravnim i fizičkim osobama, da u komercijalnim bankama mogu podići kredite, a Federacija BiH garantuje za polovinu zaduženja.</s><s>- Ako je kredit u iznosu od 100.000 KM, za 50.000 KM kolateralom odgovara korisnik kredita, a za ostalih 50.000 KM Vlada Federacije BiH putem mjenica Razvojne banke FBiH, izdatih na osnovu kreditno-garantnih programa Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta – pojasnio je ministar Zukić.</s><s>Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH u prošloj godini subvencionirala kamate za korisnike Garancijskog fonda koji su uredno vraćali rate kredita na kvartalnom nivou od 4,5 posto.</s><s>- Svima koji uredno budu izmirivali kreditne obaveze biće subvencionirane kamate.</s><s>Tako će u stvari to biti beskamatni krediti - poručio je ministar Zukić.</s><s>Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta nudi i kredite putem javnih poziva od kojih je jedan upravo završen.</s><s>Trenutno je u toku provjera pristigle dokumentacije, a resorno ministarstvo će putem Razvojne banke FBiH, za one koji imaju urednu dokumentaciju i uredni su poreski obveznici, osigurati kredite na period od sedam godina, sa dvije godine grace perioda i kamatom od 0,9 posto.</s><s>Radi se o sredstvima u iznosu između pet i šest miliona KM.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Utvrđeni amandamani na Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju JZU u FBiH</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Ministar Dedić otvorio Dane jagodastog voća u Čeliću: Trud i rad naših proizvođača ključ je uspjeha</s><s>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić otvorio je danas 26. manifestaciju “Dani jagodastog voća BiH” u Čeliću.</s><s>Istaknuo je dragocjen doprinos proizvođača jagodastog voća razvoju domaće prehrambene industrije i podsjetio da su, zahvaljujući upravo njima, bosanskohercegovačke jagode nadaleko čuvene.</s><s>“Čelić je, kako u našoj zemlji tako i van granica Bosne i Hercegovine, poznato mjesto po uzgoju kvalitenih sorti jagoda.</s><s>Vrijedni ljudi ovog kraja zasijali su na stotine dunuma jagoda.</s><s>Njihova pažnja i trud zaslužuju maksimalnu podršku, jer su primjer kako se uz posvećen pristup mogu ostvariti kvalitetni rezultati u ovom sektoru proizvodnje.</s><s>Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je putem Ureda za koordinaciju projekata (PCU) koji realizira IFAD-ove projekte osiguralo podršku u sadnji jagoda na području općine Čelić, na ukupno 300 dunuma (30 ha).</s><s>Do danas je podignuto i zasađeno 300 plastenika, svaki površine 1.000 m2.</s><s>Pored ove vrste podrške proizvođači jagodastog voća, ali i svi drugi poljoprivrednici sa područja ove općine svake godine ostvaruju redovne podrške za proizvodnje koje iznose oko 700 hiljada KM”, izjavio je ministar Dedić.</s><s>Također, istaknuto je da je u proteklom periodu resorno federalno ministarstvo podržalo dva infrastrukturna projekta.</s><s>Riječ je o izgradnji lokalnog puta i brane na akumulaciji Šibošnica na području ove općine.</s><s>U novom projektu IFAD-8 planirana su sredstva i za sufinansiranje start paketa za sadnju jagode u visini od 350.000 KM, te podrška izgradnji tržnice u Čeliću sa 160.000 KM.</s><s>Na ovogodišnjem Sajmu jagoda u Čeliću, koji se održava od 1980. godine, očekuje se učešće oko 500 izlagača, kao i posjeta ambasadora nekoliko zemalja u Bosni i Hercegovini.</s><s>Uime domaćina i organizacionog odbora, riječi dobrodošlice uputili su načelnik Čelića Admir Hrustanović i premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.</s><s>Ova trodnevna privredno-turistička manifestacija, ima i kulturni, zabavni, sportski i edukativni karakter.</s><s>Između ostalog, biće upriličeno takmičenje uzgajivača jagode općine Čelić, a u susret ovom događaju, organizirano je i takmičenje likovnih i literarnih radova o temi Jagoda, učenika od 5. do 9. razreda osnovne škole.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Vlada FBiH: Priznanja najuspješnijim sportistima za ostvarene rezultate u drugoj polovini 2021. godine</s><s>- Velika mi je čast, da u manje od pola godine, budem opet ovdje u društvu s našim najboljim sportistima.</s><s>Ova Vlada je u proteklim godinama izdvojila više od 15 miliona KM za podršku sportu, a značajna sredstva su dodjeljena i iz federalnih javnih preduzeća.</s><s>Naš cilj je uvećati iznose sredstava za sport.</s><s>Istovremeno, naša obaveza je da, pored prepoznavanja i nagrađivanja najuspješnijih, stvaramo bolje uslove svim talentima kako bi što spremniji odlazili na velika takmičenja.</s><s>Vođeni time, u ovogodišnjem budžetu smo, između ostalog, planirali i osam miliona KM za izgradnju bazena u Mostaru - rekao je premijer Novalić.</s><s>Istakao je da je Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta za iznimne sportske uspjehe u 2021. godini ukupno izdvojila 678.500 KM, 270.000 KM za rezultate postignute u prvoj polovini i 408.500 KM za postignute rezultate u drugoj polovini prošle godine.</s><s>Ministrica Dujmović je rekla da je cilj Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva kulture i sporta da podupire i povećava sredstva kako za sport, tako i za kulturu.</s><s>- Na taj način ćemo najbolje pokazati da nam je stalo do vas i da cijenimo ono što postižete na europskim i svjetskim natjecanjima.</s><s>Vaši uspjesi su na ponos svima nama i trudit ćemo se osigurati dodatna sredstva kako bismo i vas dodatno motivirali da postižete još bolje rezultate - rekla je ministrica Dujmović.</s><s>Premijer Novalić i ministrica Dujmović uputili su nagrađenim sportistima i njihovim trenerima čestitke na postignutim uspjesima uz želju da i dalje ostvaruju rezultate ponosno noseći zastavu Bosne i Hercegovine diljem svijeta.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA</s><s>Terzo: Vlada FBiH usvojila koeficijent za isplatu naknada demobiliziranim borcima za prva dva kvartala</s><s>Pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirza Terzo, kazao je da je danas Vlada usvojila koeficijent za isplatu egzistencijalne novčane naknade demobiliziranim borcima za prvi i drugi kvartal 2022. godine, te dodao da je maksimalni iznos koeficijenta jedan.</s><s>- Naknade ostaju po pet KM za svaki mjesec učešća u Oružanim snagama BiH - kazao je Terzo, te dodao da su izmjene i dopune Zakona o pravima demobiliziranih boraca objavljene 15. aprila u Službenim novinama Federacije BiH.</s><s>- Općinske službe za boračko-invalidsku zaštitu su već počele primati zahtjeve za uvođenje u pravo novih kategorija, a to su demobilizirani borci i supruge umrlih demobiliziranih boraca, povratnici na područje RS-a i Brčko Distrikta, kao i supruge umrlih demobiliziranih boraca s više od 57 godina starosti, koje imaju prebivalište na području Federacije BiH.</s><s>Dodao je da je primjena izmijenjenog zakona već počela, te da je za njegovu provedbu i izmjene u budžetu FBiH za 2022. godinu obezbijeđeno 50 miliona KM, što je pet miliona više nego u budžetu 2021. godine.</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.