Datasets:

procesaur
/

kisobran

Dataset card Data Studio Files Files and versions Community

Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>V. Talović \| 16. februar 2013. 20:52 Podignimo spomenik svim stradalnicima ustaškog genocida, od "Jasenovca" do "Oluje" (5).</s><s>Dragan Kolundžija: Podići spomenik žrtvama znači poštovati sebe U OTETIM zapadnim srpskim zavičajima i ovde u Srbiji - smrt je žetelac koji se ne odmara, kaže za "Novosti" književnik i pesnik Dragan Kolundžija.</s><s>Pozdravljajući ideju našeg proslavljenog šahiste Aleksandra Matanovića i akciju "Večernjih novosti" da se podigne spomenik svim žrtvama genocida, Kolundžija smatra da je to prirodan dug i obaveza mlađih pokolenja, ali i simbol stradalništva koje je, kaže, Srbe pratilo "u stopu".</s><s>- Bole me, zato, oskrnavljeni spomenici - govori pesnik koji je u zbirci "Darovi i uzdarja" napisao i ovo: "Rušitelju moj oholi, uvek je lakše rušiti, ako ponovo oskrnaviš čeličnu ružu očeva na Mrakovici, znaj i zapamti moje će srce biti prvo zrno u redeniku i svi ćemo ko jedan na Mladenovu stranu stati - ponovo".</s><s>Kolundžija kaže da podići spomenik stradalnicima znači - poštovati sebe i poručuje: "Recite ne ratu!</s><s>Ali recite to sa cvećem.</s><s>U ratu kao i u ljubavi - do izmirenja se dolazi izbliza (za stolom).</s><s>Niko ne zna šta je rat ko u njemu i nema sina.</s><s>Rat je groblje bez dna." - Akcija "Večernjih novosti" da se izgradi memorijalni centar posvećen mučenicima stradalim tokom tokom Drugog svetskog rata, posebno u "Jasenovcu", zaslužuje podršku, kaže naš istaknuti diplomata Vladislav Jovanović. - To je veliki dug koji sadašnja generacija Srba ima prema žrtvama genocida kojima preti opasnost da ih polako prekrije zavesa zaborava.</s><s>Kada bi se to desilo, bilo bi to njihovo drugo ubistvo.</s><s>CRNA LISTA PREMA službenim podacima objavljenim 1919. godine na Konferenciji mira u Parizu, od ukupnog broja poginulih muškaraca u Prvom svetskom ratu, prva je Srbija sa 22,4 odsto.</s><s>Slede zatim: Francuska (10,5%), Nemačka (9,8%), Austrija i Ugarska (9,5%), Italija (6,2%), Velika Britanija (5,1%), Rusija (1,2%), Belgija (1,0%),SAD (0,2%).</s><s>Svet malo zna ili uopšte nije upoznat sa masovnim i stravičnim stradanjima Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.</s><s>Saveznici sila osovina i drugi narodi koji su imali svoja slična stradanja kao izraelski narod, učinili su sve da se stradanja njihovih sunarodnika zauvek sačuvaju u sećanju novih generacija kako se i lična stradanja ne bi ikada više ponovila. - Mi sa velikim istorijskim i vremenskim zaostatkom, blagodareći akciji "Novosti" ispunjavamo tu obavezu i taj istorijski nacionalni i moralni dug prema ogromnim žrtvama našeg naroda u genocida tokom Drugog svetskog rata i njegove ponovljene varijante tokom rasturanja SFRJ i akcije "Oluja" - kaže Vladislav Jovanović. - Taj spomenik ili memorijalni centar, ne znamo još kako će se tačno zvati, doprineće stišavanju strasti, boljem razumevanju i pouzdanijoj dugoročnoj saradnji u regionu.</s><s>Spomenik, kaže Jovanović, ne izaziva, on stišava. - On pomaže sadašnjim generacijama da izvuku pravo iskustvo iz prošlosti, a da ne opterećuju zajedničku budućnost.</s><s>Zbog svega ovoga smatram da bi akciju "Novosti" trebalo da podrže svi Srbi u zemlji i rasejanju i da taj budući memorijalni centar bude svetilište na kome će se sabirati svi koji dođu da ga posete i odakle će se oplemenjeni vraćati svojim domovima.</s><s>Na srpske žrtve tokom čitavog prošlog veka podseća i publicista Miodrag K. Skulić: - Iako mala, Srbija je u Prvom svetskom ratu pretrpela više nego ijedna druga učesnica toga rata.</s><s>Opominjuće zvuči broj od poginulih 1.247.435 stanovnika!</s><s>Prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919. godine, to je, tvrdi Skulić, 28 odsto ili više od četvrtine celokupnog stanovništva prema popisu iz 1914. godine.</s><s>U Prvom svetskom ratu Srbija je mobilisala 852.000 vojnika, što je činilo 15 odsto od ukupnog broja stanovnika, ili 30 odsto svih muškaraca, a 83 odsto muškaraca u dobu između 18 i 55 godina.</s><s>Od ovog broja poginulo je ili umrlo od rana i epidemija 402.435 vojnika. - Do septembra 1915. godine poginulo je 172.508 vojnika - kaže Skulić. - Prelazeći Albaniju umrlo ih je ili poginulo 77.455.</s><s>Samo u borbama na Solunskom frantu 1916-1918. godine životom je platilo 36.477 vojnika.</s><s>U zarobljeništvu je pobijeno ili umrlo 81.214, a 34.781 vojnik umro je od rana ili bolesti na teritoriji Srbije 1915. godine.</s><s>Što se tiče gubitaka civilnog stanovništva, tu se došlo, navodi Skulić, do broja 845.000.</s><s>Od 200.000 građana koji su pošli za vojskom preko Albanije poginulo je ili umrlo preko 140.000 ljudi.</s><s>Epidemija pegavog tifusa 1914-1915. odnela je 360.000 duša. - Zbog ovih "mrtvih brojeva" koji su opomena i nezaborav, pozdravljam inicijativu "Večernjih novosti" da se podigne muzej genocida - kaže Skulić. - Ceo dvadeseti vek za Srbe je bio vreme neviđenog stradanja na teritoriji Evrope.</s><s>Spomenik, muzej ili memorijalni centar, šta bilo, najmanji je dug precima.</s><s>SINIŠA KOVAČEVIĆ, DRAMSKI PISAC: SAČUVATI SEĆANjE - PITANjE svih pitanja je zašto taj spomenik nismo imali do sada.</s><s>I kao što je Jad Vašem u Izraelu zajednički spomenik sa pojedinačnim imenima svih stradalih, sa njihovim osnovnim podacima, samo tako možete sprečiti zaborav.</s><s>A između emocije i zaborava je ogromna razlika.</s><s>VUK DRAŠKOVIĆ, KNjIŽEVNIK:NACIONALNI DUG - NARAVNO da podržavam akciju, ali mislim da nije dovoljan samo spomenik, nego da moramo, kao Jevreji, podići srpski Jad Vašem.</s><s>Moramo u tom memorijalnom muzeju ispisati ime i prezime svake žrtve genocida, jer je to minimum našeg nacionalnog i državnog duga prema njima.</s><s>Nema nijednog srpskog imena, a da nije ubijeno u "Jasenovcu", u Jadovnom, u jamama, crkvama, rekama, srpskim kućama... širom genocidne NDH.</s><s>DR DRAGAN NEDELjKOVIĆ, REDOVNI ČLAN EVROPSKE AKADEMIJE NAUKA: SRBI SU ZABORAVNI - KRAJNjE je vreme da se spomenik podigne.</s><s>Profesorka Smilja Avramov i mi akademici, Vasilije Krestić, Kosta Čavoški i ja kao predsednik Srpskog narodnog pokreta "Svetozar Miletić", odavno smo to predlagali.</s><s>Spomenik je naš dug žrtvama.</s><s>Ali i narodu srpskom, koji je opstao i treba da neguje nezaborav.</s><s>Jer, propadaju narodi koji su zaboravni, a Srbi su često zaboravni, tako da nikad ne smemo zagubiti svoje sećanje na naše velike žrtve i one koji su zločine počinili. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.tml:420104-Akcija-Zaborav-je-drugo-ubistvo-nevinih</s>
<s>Razgovaramo sa gospodinom Ljubišom Ristićem savetnikom u Institutu za istraživanje zločina nad srpskim narodom u dvadesetom veku.</s><s>Recite nam nešto više o vašem institutu?</s><s>Institut je formiran na Petrovdan 1992. godine sa vremenom početnih stradanja srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.</s><s>Ime koje je donedavno nosio bilo je Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom u Bosni i Hercegovini u ratu od 1992. do 1995. godine.</s><s>Za sve ovo vreme centar intenzivno radi jedan posao koji predstavlja moralnu obavezu srpskog naroda, a koji, na žalost, srpski narod nije radio tokom svoje istorije.</s><s>Sa tugom i čuđenjem mogu da primetim da mi kao narod još uvek nemamo broj i imena naših stradalnika iz Prvog i Drugog svetskog rata, dok se još uvek licitira sa brojem žrtava u Jasenovcu.</s><s>Neki ljudi su shvatili da tako ne bi smelo da bude i kada je u pitanju ovaj tragični raspad Jugoslavije.</s><s>Pod starim nazivom centar je sakupio više hiljada personalnih dosijea, srpskih stradalnika i svako od tih evidentiranih imena ima svoju ličnu kartoteku, sa izvorima po kojima smo mi saznali da je taj naš nesrećnik stradao u ovom ratu.</s><s>Pošto je posao uglavnom završen taj broj u ukupnom stradanju bi trebalo da bude oko 33. 000 ljudi.</s><s>Ima, doduše, i jedan mali broj ljudi koji nije obuhvaćen ovim istraživanjima.</s><s>Centar je kasnije proširio svoja istraživanja na celi, za Srbe nesrećni, dvadeseti vek.</s><s>Koji se pokazao kao jedna od velikih iluzija i stranputica za srpski narod u njegovom istorijskom trajanju.</s><s>Često se može čuti misao da rat u Bosni i Hercegovini još nije završen.</s><s>Šta nam možete reći o takvim idejam i njihovom sporadičnom pojavljivanju u javnosti?</s><s>Vi ste potpuno u pravu.</s><s>Ja inače sa velikom pažnjom pratim muslimanske sajtove u Bosni i Hercegovini i jedna od rečenica koja me je zaista naterala na razmišljanje je ''da rat u Bosni još nije završen'' ili ''rat u Bosni je završen ali samo za one koji su poginuli.'' Međutim, čitajući šta se sve događa i gledajući televizijske priloge o pozorištima mržnje, gde se na ritualan način ukopavaju njihovi stradalnici, od pre sedamnaest godina, i to na mestima na kojima se obeležava poprište budućih obračuna, ja mogu da kažem da rat u Bosni nije završen čak ni za one koji su poginuli.</s><s>Kakvi su politički ciljevi pokretali rat na prostoru Bosne i Hercegovine?</s><s>Pojednostavljeno ali ne i površno govoreći do 1991. godine smo imali jednu lepu državu zvanu Jugoslavija, koju smo svi voleli, ili smo je bar deklarativno voleli i odjedanput su neki narodi hteli da odu iz te države.</s><s>U takvoj situaciji, srpski narod je definisao svoj stav.</s><s>On je kazao, da pravo naroda da ostane u jednoj državi, ne može biti manje od prava naroda koji hoće da iz te države ode.</s><s>Srbi u Bosni i Hercegovini želeli su najpre da ostanu u Jugoslaviji.</s><s>U kritičnom trenutku, kad je trebalo da se prelomi pitanje rata ili mira, tu pre svega mislim na Lisabonski sporazum, Srbi su pristali i na život odvojen od matice Srbije, tada formalno Jugoslavije.</s><s>Druga, bošnjačko-muslimanska strana, je imala maksimalističke ideje.</s><s>Ono što mene brine jeste što se takve maksimalističke ideje, dok mi ovo govorimo, nisu završile i ostavile po strani do dana današnjeg.</s><s>Jedan novinski list je 1991. godine takve ideje izrazio naslovom ''Selam alejkum građanine''.</s><s>Muslimanska strana vazda govori o nekakvoj građanskoj državi, govoreći o tome da svi treba da budu jednaki, dok se u stvarnosti sprovoditi jedna perfidna politika prevođenja Srba u položaj diskriminisanog naroda u Bosni i Hercegovini.</s><s>Možemo li takvu politiku nazvati politikom maskiranih ciljeva?</s><s>Dobro ste to rekli, to su potpuno maskirani ciljevi.</s><s>I dan danas će recimo muslimanski verski lider Cerić govoriti o bosanskoj naciji, što sa stanovišta srpskog naroda znači da ćemo sutra imati i neki bosanski jezik pa možda i bosansku pravoslavnu Crkvu.</s><s>Poznati su ti elementi i poznato je nastojanje stranog faktora van Bosne i Hercegovine da ovaj prostor fragmentizuju, ne samo sledeći maksimu ''zavadi pa vladaj'' već mi se čini da se ovde radi o nečemu mnogo gorem, odnosno politici zaludi pa vladaj.</s><s>Narodi su ovde sluđeni.</s><s>Ispada da se rat na prostoru Bosne i Hercegovine nije mogao izbeći?</s><s>Rat se nije mogao izbeći i razlog za to su maksimalistički ciljevi bosanskih muslimana.</s><s>Sa stanovišta tih ideja, strah od budućeg rata je i sada realan.</s><s>Rat se nije mogao izbeći zato što je tada bila potrebna država po meri Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, i jedini način da se takva država stvori bio je rat.</s><s>Nije bilo drugog cilja niti sredstva za njegovo ostvarenje.</s><s>Da li je tadašnja srpska društvena elita prepoznala vreme u kome se nalazi srpski narod i da li su se stvari promenile u odnosu na sadašnjost?</s><s>Odgovoriću dvojako - i da i ne.</s><s>Srpska elita je prepoznala šta se događa i Republika Srpska, kao jedina istorijska pobeda srpskog naroda, je rezultat te opamećenosti, tog refleksa za opasnosti koje prete srpskom narodu.</s><s>Međutim, postoji i nešto drugo zbog čega bi moj odgovor bio delimično i negativan.</s><s>To što u jednom praktičnom i konkretnom smislu Srbi nisu bili pripremljeni za najgore rešenje odnosno rat.</s><s>Kada ovo kažem imam pre svega u vidu dva stradanja u Sarajevu i Tuzli kada su vojne kolone koje su se izvlačile iz grada napadnute.</s><s>Nekoliko godina kasnije počinioce ovih nečasnih dela Izetbegović i drugi muslimanski političari će nazivati naoružani građani Sarajeva, sa tim nežnim i tepajućim epitetima ''građani'' i ''Sarajevo'' - koje je inače već steklo status mučeničkog grada.</s><s>Ustvari sve je to bila jedna ordinarna grupa zlikovaca, a kako ćemo videti kasnije i egzekutora srpskih civila u Sarajevu.</s><s>Pošto se nalazimo u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu u Republici Srpskoj gde se održava treći sabor Srpske mreže i deveti Sabor srpske omladine, recite nam vaš utisak i vaše mišljenje o ovakvim skupovima i ovakvom načinu organizovanja?</s><s>Ja sam zaista impresioniran ovakvim radom Srpske mreže.</s><s>Iako je i naš institut deo Srpske mreže ja moram da istaknem ulogu Dveri srpskih kao jednog zaista izvanrednog nosioca ovih naših okupljanja.</s><s>Podsetiću vas na sudbinu ovih prostora u ratu.</s><s>Na Prostoru Ozrena je delovala i zloglasna jedinica El Mudžahid i sa ovih pristora potiču jezivi snimci srpskih odsečenih glava".</s><s>Koje i mi imamo u našem centru i koje i vi možete videti na našem sajtu.</s><s>To su ritualna otsecanja srpskih glava i uopšte strahotna mučenja koja su neprijatelji vršili nad našim narodom.</s><s>Zato ovaj prostor ima veliku simboliku i mislim da bi Srpska mreža trebalo na ovakvim mestima da se što češće sastaje.</s><s>Ovo je vreme sabiranja naših snaga koje su delimično rasute našom lenjošću ali i velikim delovanjem naših neprijatelja.</s><s>U Beogradu postoje mnoge NVO koje su doslovno nevladine ako se ima u vidu srpska vlada, ali su one itekako vladine ako se imaju u vidu vlade nekih zapadnih zemalja.</s><s>Ovo je jedan jako važan prostor, srpska Vlada u Republici Srpskoj i Srbiji ne može da učini maksimum kada je u pitanju odbrana srpkih nacionalnih interesa jer smo pod okupacijom.</s><s>U Republici Srpskoj to je protektorat dok se Republika Srbija nalazi pod jednim težim vidom okupacije koja je tzv. meka okupacija.</s><s>Jedino u sabranosti vidim prostor za delovanje srpskih pojedinaca i srpskih patriotskih organizacija i ja lično zaista iskazujem divljenje prema poduhvatu koji su Dveri preduzele.</s><s>Što se tiče Instituta mi ćemo učiniti sve da damo svoj doprinos i podršku jednom ispravnom putu prema kojem su Dveri pošle.</s>
<s>Predočena dokumentacija o stradanjima Srba u junu 1992. i 1993. godine</s><s>Četvrtak, 07 jun 2007</s><s>Radio televizija Republike Srpske Vijest RS i BiH [12:15 07-JUN-07] Predočena dokumentacija o stradanjima Srba u junu 1992. i 1993. godine BEOGRAD, 7. JUNA (SRNA) - Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom iz Beograda predočio je dokumentaciju o licima srpske nacionalnosti koja su ubijena u masovnim pokoljima 7. juna 1992. i 1993. godine godine na području Čapljine i Sokoca u BiH.</s><s>Direktor ovog centra Milivoje Ivanišević u autorskom tekstu u "Glasu javnosti" navodi da je na današnji dan 1992. godine u akciji hrvatskih vojnih snaga, pod nazivom "Čegelj", na surov način stradalo osam Srba u selu Klepci, četiri u selu Prebilovci i sedmoro u selu Opličići, opština Čapljina.</s><s>Na isti dan, 7. juna 1993. godine u napadu specijalizovane diverzantsko-terorističke jedinice Armije BiH stradalo je troje Srba iz sela Gornji Poretak, opština Sokolac.</s><s>Ivanišević piše da su Klepci, uglavnom srpsko selo u opštini Čapljina, (Srba 383, Hrvata 14, Jugoslovena 13, ostalih 13) napadnuti istovremeno kad i više okolnih srpskih sela u sinhronizovanoj akciji "potpunog čišćenja" većeg dijela Hercegovine od Srba i u toku ofanzive "Čegalj".</s><s>On navodi da je napad izvršen 7. juna 1992. godine s ciljem da se sa područja Čapljine konačno uništi i protjera srpsko stanovništvo.</s><s>"I u ovom napadu žrtve su ubijene na veoma surov način.</s><s>Srpska imovina je opljačkana, spaljena i razorena.</s><s>Do temelja je razoren stari i veoma cijenjen hrišćanski spomenik kulture iz sedamnaestog vijeka pravoslavni hram Svetog Preobraženja", ističe Ivanišević.</s><s>U tekstu se navodi da su u ovom napadu ubijeni Simana (Petko) Čukteraš /1925/, Zajko (Drago) Čukteraš, Luka (Ratko) Mandrapa /1948/, Biljan (Nikola) Glogovac /1927/, Miloš Đorić /1942/, Neđo (Spasoje) Marušić /1945/, Slobodan (Milorad) Marušić /1960/ i Ljubo (Simo) Pantić /1941/. Ivanišević piše da je Prebilovci, selo u Opštini Čapljina (Hrvata 1, Srba 172, ostalih 1) veoma poznato srpsko stratište i kultno mjesto iz prethodnog rata ponovo bilo izloženo genocidu i stradanju u pohodu hrvatskih ružanih formacija, kada je, pretežno u vlastitim kućama, na surov način ubijeno više mještana srpske nacionalnosti.</s><s>"Pohod i na ovo srpsko selo izvršen je u okviru već pominjane hrvatske ofanzive pod komandom generala Janka Bobetka, komandanta `Južnog vojišta`", navodi se u tekstu i dodaje da je u toku zauzimanja sela i okupacije razoreno sve što je srpsko: pravoslavna crkva, groblje i spomen-kosturnica srpskih žrtava iz prethodnog rata i Pavelićeve NDH.</s><s>Poslije izvršenog zločina, imovina stradalih, izbjeglih i prognanih Srba opljačkana je i uništena.</s><s>Žrtve u ovom selu su Gospava Dragičević-Goša /1906/, Draginja (Risto) Medan /1923/, Branko (Drago) Dragičević /1960/ i Vlado (Vaso) Čolović /1947/. U tekstu se opisuju i stradanja u Opličićima, jednom od mješovitih i pretežno muslimanskih sela na području opštine Čapljina (Muslimana 916, Hrvata 108, Srba 345).</s><s>"Srpski dio sela doživio je istu sudbinu 7. juna 1992. kao i ostala mješovita naselja u kojima je osim Hrvata ili Muslimana živjelo i srpsko stanovništvo ili čisto srpska sela u ovoj opštini.</s><s>U Opličićima svi ubijeni civili su srpske nacionalnosti i život im je oduzet na veoma surov način, pretežno hladnim oružjem", navodi se u tekstu.</s><s>Ivanišević ističe da su ostali Srbi, preživjeli mještani ovog sela, protjerani ili su, pogotovo djeca i žene, još prije napada, naslućujući nesreću, izbjegli u područja pod srpskom upravom, a njihovu imovinu napadači su do temelja opljačkali, spalili ili razorili.</s><s>Ubijeni su Nevenka Ijačić /1920/, Bosa Ijačić /1928/, Vitomir (Gojko) Dulać /1970/, Radomir (Ljuban) Pokrajčić /1968/, Slavko (Vojislav) Puhalo /1949/, Drago (Luka) Ijačić /1907/ i Vojko (Lazar) Iljačić /1921/. U dokumentaciji Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom navodi se da su u malom planinskom srpskom naselju na području opštine Sokolac Gornji Poretak (Srba 12) dobrovoljci prikupljeni iz muslimanskih sela ove i susjednih opština, prilikom upada u selo, noževima i tupim predmetima masakrirali tri civilna lica, jedine mještane, koji su se zatekli u svojim kućama.</s><s>"Selo je do temelja opljačkano, otet stočni fond, a pri napuštanju sela, muslimanski vojnici su razorili i bacačima plamena spalili sve, nepokretnu imovinu: stambene zgrade, obore, koševe i ostale pomoćne objekte, kao i nešto malo još od zime preostalih plastova sijena za stočnu prehranu", piše Ivanišević.</s><s>Ubijeni su Branka (Mirko) Grujić /1931/, Ilinka (Dušan) Lukić /1942/ i Zorka (Ilija) Lukić /1907/. Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom pozvao je čitaoce "Glasa javnosti" da pomognu u otkrivanju zločina i dopuni podataka koje su saopštili, te komplentiranju dokumentacije ovog centra./</s>
<s>BEOGRAD - Uprkos osudi i kritikama NUNS i pojedinih NVO zbog objavljivanja specijalnog dodatka "Lična karta Srebrenice", autora Milivoja Ivaniševića, uredništvo Glasa javnosti će uz sutrašnje izdanje ponovo objaviti taj dokument.</s><s>- Poštujući novinarski zanat i svoje čitaoce, koji su pozivima i pismima zatrpali našu redakciju, Glas javnosti će u skladu sa njihovim zahtevima i molbama još jednom objaviti taj dokument.</s><s>Uredništvo Glasa javnosti je slobodno - poručuju iz Glasa javnosti.</s><s>U dokumentu "Lična karta Srebrenice" Ivanišević je izneo podatke o zločinima i žrtvama koji su nešto drugačiji od onih do sada plasiranih, što je izazvalo lavinu optužbi da se na taj način "sramno negira genocid učinjen nad Bošnjacima u Srebrenici".</s>
<s>Novosti objavile spisak stradalih Srba iz Srebrenice</s><s>Ponedeljak, 04 jul 2005</s><s>04. 07. 2005.</s><s>BROJ 176 Novosti objavile spisak stradalih Srba iz Srebrenice Beogradski dnevnik Večernje novosti objavio je u svom izdanju od 30. juna spisak od 3.287 Srba iz Srebrenice i njene okoline stradalih u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.</s><s>List je taj spisak objavio kao specijalni dodatak na 16 strana.</s><s>Imena stradalih poredana su azbučnim redom.</s><s>Nije navedeno kako su stradali ljudi čija se imena navode, kao ni gde su poginuli.</s><s>Ispod dodatka potpisano je pet organizacija – Odbor porodica žrtava rata, Savez logoraša, Boračka organizacija Republike Srpske, opštine Bratunac i Srebrenica i Centar za istraživanje zločina nad srpskim narodom.</s><s>U dodatku se još navodi da će 12. jula, na Petrovdan, episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije služiti liturgiju za sve upokojene, a da će istog dana u Domu kulture u Srebrenici biti održana duhovna akademija.</s>
<s>10. jul 2012. \| 20:10 D. Bašović HAG – Ratko Mladić je bio samouveren, ratoboran i u potpunosti je držao pod kontrolom vojsku – izjavio je danas pred Haškim tribunalom svedok tužilaštva Dejvid Harland, koji je bio službenik za civilna pitanja i politički savetnik UNPROFOR-a od juna 1993. godine do kraja rata.</s><s>Harland, koji je bio svedok i u postupcima protiv Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, sutra će nastaviti svedočenje.</s><s>Međutim, izvor „Pravde“ tvrdi da komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić nije u potpunosti držao pod kontrolom srpsku vojsku i u njenim redovima bilo je ljudi koji su radili po nalozima stranih obaveštajnih službi.</s><s>Naš izvor, svedok događaja u Srebrenici, kaže da je u Vojsci Republike Srpske delovao Deseti diverzantski odred, unutar koga je bila grupa ljudi koji su radili po nalozima francuske obaveštajne službe DGST.</s><s>- Oni su bili dobro obučeni, opremljeni i plaćeni, a upotrebljeni su za likvidacije muslimanskih zarobljenika.</s><s>Iz te grupe je za Srebrenicu ključni svedok u Haškom tribunalu Dražen Erdemović, na čijem se iskazu drži haška optužnica koja tereti Srbe za zločine.</s><s>Erdemović je više puta menjao iskaze i svaki put se dodatno kompromitovao.</s><s>U toj grupi bila su dvojica Grka, špijuna NATO, musliman koji je postavio eksploziv na tzv. Tuzlansku kapiju za koju je optužen i nevin leži u zatvoru komandant srpske artiljerije na planini Ozren, a član te grupe je i Slovenac Franc Kos, koji je nedavno u Sarajevu osuđen na 40 godina zatvora.</s><s>Uz njega u istom procesu osuđeni su Stanko Kojić, Zoran Goronja i Vlastimir Golijan na 43, 40 i 19 godina zatvora.</s><s>Sud je utvrdio da su Kos i ostali bili plaćeni da ubijaju, ali od koga ostalo je neutvrđeno.</s><s>„Pravda“ je nedavno objavila da je u belorusku prestonicu Minsk prebegao major francuske obaveštajne službe sa dokumentacijom koja potvrđuje da je u Srebrenici, mimo Mladićeve kontrole, delovala jedna druga grupa zvana „Škorpioni“, dirigovana iz tajnih zapadnih službi – američke, britanske i francuske.</s><s>Taj major je, kako nam je preneo naš izvor, tvrdio da su „Škorpioni“ ubili više hiljada Bošnjaka, međutim, Milivoje Bato Ivanišević, član tima za odbranu Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, u intervjuu „Pravdi“ demantuje da je u Srebrenici 1995. godine bilo pripadnika paravojske „Škorpioni“.</s><s>U prilog ovome stoji činjenica da je za poznati snimak na kojem se vidi kako „Škorpioni“ likvidiraju Bošnjake, utvrđeno da nije načinjen u Srebrenici, nego u rejonu mesta Trnovo, 17 kilometara južno od Sarajeva. http://www.pravda.rs/2012/07/10/mladic-nije-kontrolisao-francuske-placenike-u-vrs/</s>
<s>25. septembar 2009. \| 15:35 \| Izvor: SRNA BEOGRAD - Direktor beogradskog Centra za istraživanje zločina Milivoje Ivanišević ocenio je licemernom izjavu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića tokom posete Jasenovcu da se objave imena žrtava pobijenih u tom hrvatskom logoru iz vremena Drugog svetskog rata.</s><s>"Takvom licemerju skoro da nema primera.</s><s>Nisu žrtve mogle da nateraju koljače da ih popiše.</s><s>Traži se od žrtava da natera svog ubicu da zapiše koga je zaklao", istakao je Ivanišević u izjavi Srni.</s><s>Radikali optužili Bozanića</s><s>Srpska radikalna stranka ocenila je danas da je poseta hrvatskog kardinala Josipa Bozanića bivšem koncentracionom logoru u Jasenovcu "primer vrhunskog cinizma" i optužila ga za relativizovanje ustaških zločina.</s><s>"Bozanić je u Jasenovcu, na lokaciji gde je u ime Katoličke crkve u Hrvatskoj počinjen najstravičniji sistematski zločin istrebljenja srpskog naroda, izjavio: 'Nismo došli radi raspravljanja i polemiziranja, ne dolazimo izneti izvinjenja, opravdanja ili izjašnjavanja, niti političke stavove, iako to neki od nas traže'", saopštila je SRS.</s><s>Radikali smatraju da je Bozanić relativizovao genocid u Jasenovcu pominjući zločin u Blajburgu i optužili ga da je "zaboravio" činjenicu da oni koji su stradali u Jasenovcu nisu ubijali one u Blajburgu, ali oni koji su stradali u Blajburgu jesu ubijali one u Jasenovcu.</s><s>On navodi da, upravo zato što ubice nisu napravile spiskove, sada njihovi potomci spekulišu nedostatkom imena, nastojeći da što više umanje broj žrtava, jer ne mogu izbeći istinu da se stravični pokolj desio.</s><s>Ivanišević, koji je i istoričar, istakao je da, međutim, demografski pokazatelji i istraživanja i međunarodnih stručnjaka i institucija uvek govore o stotinama hiljada ubijenih.</s><s>"Nisu mogli utvrditi jedino koliko je reka Sava na Gradini potkopala jame i koliko je tela odnela, niti koliko je u onim pećinama Srba skuvano za sapun.</s><s>Ali, i ono što je nađeno, s obzirom na dubinu i širinu tih kolektivnih masovnih grobnica, govori da je broj stravičan", kaže Ivanišević.</s><s>Ivanišević je rekao da Katolička crkva kao crkva nije učestvovala u zločinima nad Srbima u Hrvatskoj u toku Drugog svetskog rata, ali jesu njeni sveštenici i to na stotine njih.</s><s>"Katolički sveštenici su igrali ulogu u svim zločinima nad Srbima od iseljavanja, pokrštavanja, maltretiranja dece do logora.</s><s>Jedan od glavnih koljača je bio fra Majstorović, koga su zvali fra Đavolo", naveo je Ivanišević.</s><s>On je ocenio da je Katolička crkva poslednja koja je stupila na scenu u lancu osporavanja tog zločina, te dodao da su Jasenovac prvi osporavali oni koji su zločine počinili, zatim njihovi zaštitnici - hrvatska partijska i komunistička rukovodstva, pa hrvatski nacionalistički pokret, a na kraju je došla crkva da aminuje te obmane.</s><s>Komentarišući reči kardinala Bozanića o tome da se manipuliše jasenovačkim žrtvama i njihovim brojem, Ivanišević je rekao za Srnu da se u Hrvatskoj decenijama pokušava da prikrije to što je Nezavisna država Hrvatska radila srpskom narodu u Hrvatskoj i BiH.</s><s>Što se tiče broja žrtava u Jasenovcu, navodi Ivanišević, postoje pet do šest izvora, ali svi oni govore o stotinama hiljada ubijenih, osim u knjizi pokojnog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana.</s><s>Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozaić je tokom jučerašnje posete Jasenovcu rekao da nije došao da se izvinjava i dodao da su vršene zloupotrebe jasenovačkih žrtava, kako bi se stigmatizovao hrvatski narod. http://www.rtv.rs/sr_lat/region/ivanisevic:-licemjerje-nadbiskupa-bozanica_149471.html</s>
<s>13:28 \| 26/05/2012 \| SRNA Okupljanjem na Trgu Krajine nekoliko desetina građana Banjaluke danas je uputilo poruku podrške bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, povodom godišnjice njegovog hapšenja.</s><s>Predrag Adamović, u ime okupljenih građana, rekao je novinarima da je general Mladić branio svoj narod i da će kao takav biti upisan u istoriju srpskog naroda.</s><s>Adamović je naglasio da Haški sud sudi svakom slobodoljubivom čovjeku kako bi mu ubio volju za suprotstavljanjem silama koje žele vladati svijetom.</s><s>Građanima je dijeljen i letak, na kojem je, između ostalog, naveden i podatak da su, od ukupno izrečenih 960 godina kazni, Srbi dobili 748 godina zatvora i četiri doživotne kazne, Hrvati 166 godina, a Bošnjaci 41 godinu.</s><s>Nakon okupljanja na Trgu Krajine sa kojeg je kao vid podrške Ratku Mladiću upućena poruka "Bog ti pomogao, đenerale", u banjalučkom hramu Hrista Spasitelja zapaljene su svijeće za zdravlje generala.</s><s>I aktivisti Otačastvenog pokreta "Obraz" noćas su u Bijeljini lijepili plakate sa likom generala Ratka Mladića i natpisom "Srbin".</s><s>Iz ovog pokreta je saopšteno da sadržaj plakata ne narušava prava nijednog od konstitutivnih naroda u BiH, niti poziva na vjersku, etničku, nacionalnu ili rasnu netrpeljivost.</s><s>General Ratko Mladić uhapšen je 26. maja prošle godine u Lazarevu kod Zrenjanina.</s><s>S.V. http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62287</s>
<s>Mile Kuzmanović iz Dervente jedna od žrtava mučenja ozloglašene Azre Bašić.</s><s>Zahvaljujući njenim bestijalnim metodama sada sam invalid sto odstoMile Kuzmanović KAD je javljeno da je u Americi 15. marta uhapšena Azra Bašić, ozloglašena po mučenjima Srba u hrvatskim logorima na području Dervente, ponovo su slike monstruoznih iživljavanja dželata prošle kroz glavu Mileta Kuzmanovića iz Dervente (53) koji je prošao njenu golgotu.</s><s>On je u logor koji je bio smešten u bivšem Domu JNA doveden na pravoslavni Vaskrs 1992. godine, pošto su pripadnici regularne vojske Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz Dervente okupirali prigradsko derventsko naselje Čardak, većinski naseljeno Srbima.</s><s>Kuzmanović kaže da je tog dana u logor u bivšem Domu JNA dovedeno kompletno srpsko stanovništvo ovog naselja.</s><s>Nisu pošteđena ni deca ni žene. - Odmah čim smo dovedeni počela su maltretiranja, prebijanja, ubistva - priča Kuzmanović.</s><s>400 SRBA PROŠLO KROZ LOGOR - PREDSEDNIK Udruženja ratnih zarobljenika iz Dervente, Drago Knežević, koji se godinama bori za istinu o srpskim logorašima na području Dervente, kaže da su za vreme rata u Derventi postojala četiri logora u kojima su držani Srbi. - Više od 400 derventskih Srba prošlo je kroz hrvatsko-muslimanske kazamate i nad njima su vršena nečuvena zlostavljanja, silovanja, batinanja.</s><s>Ali ni dan-danas nema hapšenja, suđenja i kazne za ove zločine - poručio je Knežević.</s><s>U velikom broju mučitelja posebno se isticila žena po imenu Azra, obučena u uniformu Zbora narodne garde. - Ona je bila nižeg rasta, bucmastog izgleda, a iz očiju je bleštala mržnja.</s><s>Ne mogu opisati kakve je sve metode primenjivala samo da bi nama logorašima bilo što teže - kaže Kuzmanović.</s><s>Batina koje je dobio od Azre posebno se seća i danas i jeza ga prođe kada priča o tome. - Tukla me je do iznemoglosti.</s><s>Gubio sam svest.</s><s>Skidala me je do gola.</s><s>Zatim me je nogom udarala po polnom organu i često govoreći da će mi odseći polni organ.</s><s>Polomila mi je šest rebara, glavu gotovo smrskala, a iz logora sam izašao kao stopostotni invalid - ispričao je Kuzmanović.</s><s>On dalje priča kako je logoraše, po Azrinom naređenju, tukao ko god je stigao i mogao. - Ljudi su plakali, molili da ih pobiju, samo da bi se na taj način spasli muka.</s><s>U jednoj prostoriji veličine tridesetak kvadrata bilo nas je više od šezdeset.</s><s>Prostorija je bila bez svetlosti, vlažna, puna vode.</s><s>Onako isprebijanim davali su nam so da jedemo, a onda smo po dva-tri dana bili bez vode - priča Mile o golgoti logoraških dana.</s><s>Takođe ovaj preživeli logoraš iz Dervente kaže da je i muž Azre Bašić, nekadašnji berberin Nedžad Bašić, počinio ratni zločin nad Srbima, ali da zbog dvostrukih aršina u pravosuđu BiH nikad nije procesuiran.</s>
<s>28/05/2021 \| RTRS \| Autor: SRNA Svjedok odbrane Kerim Lučarević ispričao je na suđenju komandantu Specijalne jedinice MUP-a tzv. RBiH Draganu Vikiću i drugima za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 1992. godine u Sarajevu, da je zarobljene vojnike bijelim kombijem odvezao Jozo Anđić.</s><s>Lučarević, koji je rekao da je bio jedan od osnivača "Patriotske lige", a da je od 25. aprila bio na čelu Štaba Vojne policije, prisjetio se da ga je 22. aprila zvao prijatelj sa Dobrinje Senad Memišević, koji je bio u rezervnoj policiji, te mu rekao da je u naselje ušao transporter i da "puca po stanovima".</s><s>Lučarević je dodao da je Memiševiću tada rekao da ga moraju uništiti, a da mu je on poslije javio da je transporteru spala gusjenica i da su zarobili osam vojnika.</s><s>Svjedok je naveo da je Memiševiću sugerisao da zarobljenike predaju policiji kako im se ne bi ništa dogodilo i kako bi ih iskoristili za razmjenu, ali je od je Memiševića saznao da su zarobljenici dovedeni pred policiju i da je došao Anđić i odveo ih bijelim kombijem.</s><s>Na pitanje advokata odbrane Adne Dobojlić, da li bi bio spreman da se suoči sa nekim svjedocima koji su drugačije govorili, Lučarević je odgovorio da on nije vidio zarobljenike.</s><s>U predmetu "Veliki park", osim Vikića, optuženi su pomoćnik ministra unutrašnjih poslova tadašnje BiH Jusuf Pušina, te Nermin Uzunović i Mladen Čovčić.</s><s>U optužnici je navedeno da su oni bili informisani o stavljanju pod kontrolu i nadzor policijskih i bezbjednosnih struktura zarobljenih vojnika JNA, koji su potom izvedeni u Veliki park blizu Doma policije u centru Sarajeva, gdje su ubijeni.</s><s>Tijela pripadnika JNA sklonjena su i odvezena s ciljem uklanjanja i prikrivanja dokaza, ali su pronađeni posmrtni ostaci dvojice ubijenih, dok se za ostalim tijelima još traga.</s><s>Nastavak suđenja zakazan je za 11. jun https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=433563</s>
<s>Kasupoviću četiri godine zatvora zbog ratovanja u Siriji</s><s>08/07/2021 \| RTRS \| Autor: SRNA Apelaciono vijeće Suda BiH povećalo je kaznu Senadu Kasupoviću sa tri na četiri godine zatvora zbog organizovanja i pridruživanja terorističkoj grupi u Siriji.</s><s>U obrazloženju prvostepene presude navedeno je da je Kasupović 12. jula 2013. godine otputovao u Tursku, nakon čega je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije, gdje se pridružio organizaciji Islamska država.</s><s>U Siriji je proveo šest godina, do 19. decembra 2019, kada je deportovan u BiH.</s><s>Kasupoviću je Tužilaštvo BiH na teret stavilo da je pružao pomoć i bio na strani snaga Islamske države u Mimbidžu, Kobaniju, Raki i Al Babu, u jedinici Bejt komandos, koja je kasnije preimenovana u Al Aksa, prenosi Birn.</s><s>Na ročištu za iznošenje žalbi na prvostepenu presudu, tužilac Ćazim Hasanspahić tražio je izricanje strože kazne, navodeći da tri godine nisu dovoljne za krivično djelo za koje je Kasupović osuđen i za period koji je boravio na stranom ratištu, prilikom kojeg nije pokazao interesovanje da se vrati. - Optuženi je bio istrajan boraveći na strani Islamske države - rekao je tada Hasanspahić, objašnjavajući da je optuženi proveo šest godina, pet mjeseci i sedam dana van BiH i da se nije pokušao vratiti.</s><s>Branilac Husein Mušić je tada zatražio da njegov branjenik bude oslobođen ili da se postupak ponovi.</s><s>Na drugostepenu presudu ne postoji mogućnost žalbe.</s><s>Kasupović je jedan od sedmorice koji su deportovani iz Sirije krajem 2019. godine, a suđenje mu je počelo 20. maja 2020. godine.</s><s>Osim Kasupovića, Sud BiH pravosnažno je osudio Muharema Dunića i Armena Dželku na po tri i po godine po sporazumu o priznanju krivice, a Emira Ališića na dvije i po godine.</s><s>Sporazumom o priznanju krivice Hamza Labidi osuđen je na godinu, a Emir Ališić na dvije i po godine zatvora.</s><s>Jasmin Keserović i Milarem Berbić su prvostepenim presudama Suda BiH osuđeni na šest, odnosno tri godine zatvora.</s><s>Zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu Sud BiH je do sada u 22 predmeta osudio 31 osobu na ukupno 64 godine i osam mjeseci zatvora. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=437830</s>
<s>Miralem Berbić: tužilaštvo i odbrana ostaju pri žalbama na prvostepenu presudu</s><s>Sreda, 08 septembar 2021</s><s>SARAJEVO, 8. SEPTEMBRA /SRNA/ - Na sjednici Apelacionog vijeća Suda BiH i Tužilaštvo i odbrana ostali su pri ranijim žalbama na prvostepenu presudu Milaremu Berbiću kojom je 19. maja osuđen na tri godine zatvora zbog pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama u Siriji.</s><s>Tužilac Elvira Stanojlović navela je da je Tužilaštvo izjavilo žalbu na presudu jer smatra da odluka o kazni u prvostepenoj presudi nije adekvatna težini krivičnog djela, te zato što optuženi nije ni u jednom trenutku izrazio kajanje.</s><s>"Stiče se utisak da je Sud u prvostepenoj presudi dao veću težinu olakšavajućim nego otežavajućim okolnostima", rekla je Stanojlovićeva.</s><s>Ona je ponovila da su boravak optuženog više od pet godina u Siriji i prihvatanje ideologije otežavajuće, dok su olakšavajuće okolnosti godine života optuženog i činjenica da je u toj zemlji bila njegova kćerka sa unucima.</s><s>Tužilac smatra da se kaznom izrečenom u prvostepenoj presudu ne može postići svrha kažnjavanja optuženog, koji je bio potpuno svjestan gdje ide.</s><s>Branilac optuženog advokat Bakir Hećimović ukazao je na kršenja krivičnog postupka i povrede prava Berbiću na odbranu, zbog čega je zatražio ponavljanje postupka ili potpuno oslobađanje njegovog klijenta.</s><s>Hećimović je rekao da tokom prvostepenog postupka nije omogućeno unakrsno ispitivanje svjedoka pokajnika "B jedan", kao i da optuženi nije učestvovao u borbama u Siriji, napominjući da Krivični zakon ne propisuje ništa kada je riječ o ideologiji.</s><s>Optuženi Berbić je, obraćajući se Apelacionom vijeću Suda BiH, istakao da prihvata navode svog branioca, napominjući da je u Siriju otišao zbog kćerke i unuka koje nije mogao da izbavi, te da se predao 2018. godine koalicionom snagama, nakon čega je deportovan u BiH.</s><s>On kaže da su mu kćerka i unuci još u kampu u Siriji, te da očekuje uskoro njihovu deportaciju.</s><s>Apelaciono vijeće Suda BiH koje čine sudije Mirko Božović, Mirza Jusufović i Hilmo Vučinić će u zakonski propisanom roku otpremiti pisani otpravak odluke.</s><s>Berbić je prvostepenom presudom, izrečenom 19. maja, osuđen na tri godine zatvora zbog pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama u Siriji.</s><s>Proglašen je krivim da je 29. avgusta 2014. napustio BiH sa namjerom da se pridruži stranim formacijama koje su se borile protiv legitimnih vojnih snaga u Siriji, gdje se pridružio jedinici Gorana Pavlovića koja se borila na strani "Islamske države", nakon čega su ga zarobile kurdske snage.</s><s>Berbić je posljednji od sedmorice državljana BiH izručenih iz Sirije u decembru 2019. protiv koga je u toku sudski postupak.</s><s>Tokom prošle godine na po tri i po godine zatvora osuđeni su Muharem Dunić i Armen Dželko, a ove godine su osuđeni Emir Ališić na dvije i po godine i Hamza Labidi na godinu zatvora.</s><s>Na četiri godine zatvora osuđen je Edin Kasupović, kome je Apelaciono vijeće povećalo kaznu za 12 mjeseci, a Jasminu Keseroviću je izrečena jedinstvena kazna od šest godina zatvora zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama u Siriji i javnog podsticanja na terorističke aktivnosti. http://89.111.245.19/novosti/933009/tuzilastvo-i-orana-ostaju-pri-zalbama-na-prvostepenu-presudu.htm</s>
<s>Jahja Vuković pregovara s Tužilaštvom BiH o priznanju krivice za ratovanje u Siriji</s><s>Sreda, 31 mart 2021</s><s>avaz.ba \| BIRN \| 30.3.2021.</s><s>Vještakinja neuropsihijatrica Azra Alajbegović kazala je da se kod Vukovića ne radi o neuračunljivosti zasnovanoj na duševnom poremećaju, već o vrlo specifičnom obliku neuračunljivosti koji je mješavina bioloških i psiholoških osnova Na suđenju za pridruživanje stranim formacijama, vještakinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavila je da je kod optuženog Jahje Vukovića konstatovala specifičan oblik uračunljivosti za počinjenje krivičnog djela s obzirom da je imao 14 godina kada je otišao u Siriju.</s><s>Vještakinja neuropsihijatrica Azra Alajbegović kazala je da se kod Vukovića ne radi o neuračunljivosti zasnovanoj na duševnom poremećaju, već o vrlo specifičnom obliku neuračunljivosti koji je mješavina bioloških i psiholoških osnova.</s><s>Ona je objasnila da je na osnovu razgovora sa optuženim saznala da je on odveden u Siriju kada je imao 14 godina, a da u narednom periodu ostaje bez oca, a potom i bez doma, pridružuje se vojnim grupama da bi preživio, te biva zatvaran i mučen.</s><s>Kao dijete odveden u Siriju Prema njenim riječima, kada je odveden u Siriju, Vuković je bio dijete za koje je odluke donosio roditelj, a sva kasnija dešavanja rezultat su tog odlaska.</s><s>U nedaćama u kojima se našao, kako je navela, on se pridružuje tim jedinicama.</s><s>Vještakinja je govorila o psihičkom stanju optuženog, kao i o okolnostima u kojima je odrastao prije boravka u Siriji.</s><s>Dodala je da mu je potrebna stručna pomoć i da je boravak u pritvoru na njega teško djelovao.</s><s>U unakrsnom ispitivanju, branilac Senad Dupovac je ustvrdio da Vuković “nikad nije prihvatio kodeks ponašanja vehabija odnosno selefija”, što vještakinja nije negirala. - On je živio kako je morao, ali nije to prihvatio kao svoju filozofiju života - kazala je Alajbegović.</s><s>Na pitanje sudije Branka Perića u vezi s njenim preporukama za liječenje, ona je rekla da ne zna da li država ima projekte ili strategiju za ove ljude, ali je kazala da se stručna pomoć može ostvariti u mjestu življenja, s tim da optuženi mora biti prihvaćen od nekog iz porodice.</s><s>Vukovića optužnica tereti da je od 2014. do 2020. godine boravio na području Sirije, gdje se borio u strukturama jedinice “Al-Nusra Front”, koja je proglašena terorističkom organizacijom.</s><s>Prema optužnici, Vuković je pod imenom Abdulaziz učestvovao u terorističkim aktivnostima.</s><s>Pronašli video Inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) naveo je da je učestvovao u istrazi u ovom predmetu i da je pronađen video s grupom ljudi koji su bili u Siriji, među kojima je optuženi.</s><s>Svjedok, čije ime ne treba objavljivati, rekao je da je video objavljen na društvenoj mreži Telegram, a da je korisnički nalog bio pod imenom Abdulaziz.</s><s>On je kazao da je jedan svjedok identifikovao Vukovića na snimku.</s><s>U sudnici je prikazan fotoalbum sačinjen na osnovu video-snimka i na navedenom snimku vidi se tijelo osobe u sjedećem položaju, ali se ne vidi glava.</s><s>Branilac Dupovac je pitao svjedoka kako je moguće nekoga identifikovati ukoliko se ne vidi glava, na šta je inspektor SIPA-e kazao da je prepoznavanje obavio svjedok.</s><s>Izjava svjedoka Dupovac je pitao svjedoka zbog čega je u iskazu iz istrage rekao da se vjerovatno radi o Vukoviću, a danas je siguran.</s><s>Svjedok je izjavio da je, prema svim informacijama, nesporno da se radi o optuženom.</s><s>Svjedok Mario Janeček iz Ministarstva bezbjednosti BiH kazao je da je “Al-Nusra Front” na listi terorističkih organizacija od 14. maja 2014. godine, a da je i prije bio aktivan kao dio “Al-Kaide”.</s><s>Napomenuo je da ova grupa ima više varijanti naziva.</s><s>Dodao je da je BiH dužna provoditi mjere protiv članova ove grupe.</s><s>Na početku ročišta branilac je potvrdio da je predao Tužilaštvu prijedlog sporazuma o priznanju krivice.</s><s>Nastavak suđenja odgođen je na neodređeno vrijeme kako bi se ostavio prostor za eventualno zaključenje sporazuma. https://avaz.ba/vijesti/bih/641166/jahja-vukovic-ptvom-bih-o-priznanju-krivice-za-ratovanje-u-siriji</s>
<s>Tužilaštvo će se žaliti na visinu kazne Sakibu Mahmuljinu</s><s>Sreda, 07 april 2021</s><s>Srna \| 06.04.2021 \| Glas Srpske SARAJEVO- Tužilaštvo BiH uputiće Apelacionom vijeću Suda BiH žalbu na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije RBiH (ARBiH) Sakib Mahmuljin kojom je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda "El mudžahedin" nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine. - Žalba će biti podnesena u zakonskom roku od 15 dana koji se, u izuzetnim okolnostima na zahtjev od jednih strana, može produžiti za dodatnih 15 dana - rečeno je Srni u Tužilaštvu BiH.</s><s>Sud BiH je u petak, 2. aprila, dostavio Tužilaštvu prvostepenu presudu Mahmuljinu, koja je izrečena 22. januara, a prema nezvaničnim saznanjima Srne, Tužilaštvo će se žaliti na visinu kazne i manji dio oslobađajuće presude.</s><s>Mahmuljin je proglašen krivim jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda "El mudžahedin", jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen.</s><s>Prvostepenom presudom je utvrđeno da su pripadnici Odreda, u okviru akcija "Proljeće `95" i "Farz", počinili ubistva 53 zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske, te nečovječno postupali prema njima i nekoliko civila.</s><s>U presudi se navodi da je u drugoj polovini jula 1995. godine u logoru Odreda "13. kilometar" jedan zarobljenik ubijen i odsječena mu je glava, te su drugi tjerani da je ljube.</s><s>Utvrđeno je da su drugim zarobljenicima u periodu od 23. jula do 23. avgusta pripadnici Odreda nanosili teške tjelesne i duševne patnje koje su za posljedicu imale polomljena rebra, izbijene zube i gubitak vida.</s><s>Prvostepeno vijeće je zaključilo da su, u okviru operacije "Farz", u septembru 1995. godine pripadnici Odreda oteli zarobljenike i civile od Petog bataljona i odveli ih u logor "13. kilometar", gdje su 52 zarobljenika ubili vatrenim i hladnim oružjem.</s><s>Više zarobljenika i civila udarano je palicama, šipkama, šlaufima, pesnicama, te izlagano elektrošokovima.</s><s>Presudom je utvrđeno da je Mahmuljin, kao komandant Trećeg korpusa, propustio da preduzme mjere kako bi spriječio zločine iako je imao razloga da zna da bi se mogli desiti, kao i da nije kaznio podređene pripadnike Odreda.</s><s>Predsjedavajući Vijeća Zoran Božić u obrazloženju je napomenuo da je Mahmuljin, znatno prije nego što je postao komandnat Trećeg korpusa, dobio zadatak od komandanta takozvane ABiH Rasima Delića da obavi razgovor sa predstavnicima mudžahedina o ulasku u sastav ABiH, nakon čega je formiran Odred.</s><s>Božić je rekao da je Mahmuljin imao autoritet, da mu je komanda Odreda vjerovala, te da je održavao sastanke sa predstavnicima ove jednice.</s><s>On je naveo da je Mahmuljin boravio u zoni dejstava u vrijeme operacije "Proljeće `95", te da je sama činjenica da pripadnici odreda "El mudžahidin" nisu htjeli predati zarobljene Vojnoj policiji predstavljala zabrinjavajuću informaciju i zahtijevala da se istraži situacija.</s><s>Božić je dodao da je izostala reakcija optuženog nakon što je predsjedavajući Predsjedništva RBiH /Alija Izetbegović/ poslije posjete području rekao da ima informacije o nečovječnom postupanju nad zarobljenim srpskim civilima i ranjenicima BiH. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_danse-zaliti-na-visinu-kazne-sakibu-mahmuljinu/356865</s>
<s>Predmet "Adem Kostjerevac": Oštećena svjedočila bez prisustva javnosti</s><s>Utorak, 08 decembar 2020</s><s>08.12.2020 \| Srna \| Glas Srpske SARAJEVO- Na suđenju Ademu Kostjerevcu, optuženom za silovanje trudne žene srpske nacionalnosti 1992. godine na području Zvornika, danas je ponovo svjedočila oštećena bez prisustva javnosti.</s><s>Tužilaštvo je danas kao dokaz replike uložilo izjavu koju je oštećena dala 1993. godine Centru službe bezbjednosti Sarajevo.</s><s>Sud je prihvatio prijedlog da se kao dodatni dokaz Tužilaštva sasluša djever oštećene.</s><s>U prijedlogu za njegovo saslušanje tužilac Milanko Kajganić je naveo da bi on potvrdio navode oštećene i da mu je pričala ko ju je silovao, prenosi Birn.</s><s>Na dokaz replike Tužilaštva, branilac optuženog Mirna Delalić je kao dokaz duplike navela presudu Veizu Bjeliću iz 2008. godine, koji je nakon priznanja krivice za silovanje osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od šest godina za zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.</s><s>Tužilaštvo BiH tereti Kostjerevca da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade takozvane Armije BiH, od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine, u najmanje dva navrata silovao ženu srpske nacionalnosti koja je bila u drugom stanju i zatvorena u podrumu kuće u selu Bajrići.</s><s>Nastavak suđenja zakazan je za 22. decembar.</s>
<s>Predmet "Veliki park": Odgođeno ročište zbog bolesti trećeoptuženog</s><s>Petak, 11 decembar 2020</s><s>Srna \| 11.12.2020 \| Glas Srpske SARAJEVO- Suđenje komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 1992. godine u Sarajevu, koje je bilo zakazano za danas, odgođeno je do daljeg zbog bolesti trećeoptuženog Nermina Uzunovića.</s><s>U predmetu "Veliki park", osim Vikića, optuženi su bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova tadašnje BiH Jusuf Pušina, te Nermin Uzunović i Mladen Čovčić.</s><s>Oni su optuženi da su bili informisani o zarobljavanju osam pripadnika JNA srpske nacionalnosti iz transportera u kvaru na području sarajevskog naselja Dobrinja.</s>
<s>Eksplozivna naprava usmrtila Stanislavu Koprivicu i ranila više lica</s><s>30/09/2020 \| RTRS \| Izvor: SRNA Na suđenju generalu takozvane Armije BiH Ramizu Drekoviću za ratni zločin nad civilima na području Kalinovika 1995. godine, vještak sudske medicine Željko Karan rekao je da je 3. juna 1995. eksplozivna naprava uzrokovala smrt petnaestogodišnje Stanislave Koprivice i povrede više lica.</s><s>Karan je rekao u Sudu BiH da je nalaz sačinio 30. novembra 2017. godine na osnovu kopija izvoda iz knjige protokola i medicinske dokumentacije bolnice u Foči, gdje su liječeni ranjeni, te potvrde Policijske stanice i Doma zdravlja Kalinovik o smrti Stanislave Koprivice. - Iz Policijske stanice sam dobio potvrdu da je Stanislava Koprivica stradala od projektila 3. juna 1995. godine dok se vraćala iz škole.</s><s>U dokumentu Doma zdravlja se navodi da je djevojčica imala povrede glave, odnosno da joj nedostaje dio glave i moždanog tkiva, te da joj je raznesena šaka.</s><s>Konstatovana su probojna oštećenja na trbuhu i grudnom košu koja su mogla uzrokovati smrt, ali je sigurno da je uzrok smrti oštećenje glave - naveo je Karan.</s><s>Vještak je rekao da je Igor Kozomara primljen u fočansku bolnicu kao hitan slučaj zbog teških povreda vrata i stomaka koje su nastale od eksplozivnog sredstva, dok je za Davora Markovića naveo da su mu, prema medicinskoj dokumentaciji, nanesene lake povrede.</s><s>Karan je izjavio da je Mlađenki Tepavčević eksplozivna naprava nanijela lake povrede lijeve ruke i noge, a da je, prema dopisu od 18. juna 1995. godine, Miroslav Tošović teže ranjen u karlicu zbog čega je liječen na hirurškom odjeljenju bolnice u Foči.</s><s>On je naveo da je Jelena Bozalo zadobila teške povrede opasne po život.</s><s>Konstatovane su joj povrede stomaka i crijeva, zbog čega joj je operativnim zahvatom dio crijeva uklonjen.</s><s>Eksplozivne povrede grudnog koša i stomaka, te oštećenje pluća, bubrega i lijeve nadlaktice utvrđene su kod Dušanke Nišić, zbog čega su joj uklonjeni slezina, te lijevi bubreg i dio crijeva.</s><s>Karan je dodao da je nakon godinu dana, Nišićevoj, koja je zadobila povrede opasne po život, izvađeno metalno strano tijelo.</s><s>Tokom unakrsnog ispitivanja odbrane, vještak je rekao da mu nisu poznate okolnosti događaja od 3. juna 1995. godine, ali da su povrede kod navedenih lica izazvali fragmenti eksplozivne naprave uz mogućnost dejstva sekundarnih projektila, kao što je kamenje, a koji su aktivirani eksplozijom.</s><s>Braniocu Kadriji Koliću, Karan je ponovio da je podatke uzimao iz medicinske dokumentacije, da ne može ingorisati anamnestičke podatke iz medicinskih nalaza, te da ne može znati da li je neko griješio i da li su ti podaci tačni.</s><s>Karan je potvrdio da nije vidio metalne predmete koji su, kako se navodi u medicinskim nalazima, izvađeni iz tijela nekih od povrijeđenih, kao i da nije imao uvid u rendgenske snimke.</s><s>Odbrana je predočila Karanu fotografije tijela stradale Koprivice i vještak se saglasio da djevojčici nije raznesena jedna šaka, kao što je konstatovano u nalazu, dodajući da bi on stanje opisao kao povredu nepravilnog oblika.</s><s>Karan se saglasio da u jednom slučaju postoji konfuzija u vezi sa datumom povređivanja, da su za Ratka Đogića navedena dva različita godišta rođenja, kao i da je kod jednog preloma navedena lijeva, a potom desna strana, ali je istakao da to ne mijenja njegovu ocjenu stepena nanesenih povreda.</s><s>Ramiz Dreković je optužen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civila za vrijeme rata.</s><s>Prema optužnici Tužilaštva BiH, Dreković je u proljeće 1995. godine izdao direktnu, strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika, naseljenog Srbima.</s><s>U optužnici se navodi da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno jedno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica, te razoreno više objekata.</s><s>Suđenje će biti nastavljeno 28. oktobra. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=403237</s>
<s>Predmet "Keserović": Optuženi identifikovan upoređivanjem dostupnih fotografija</s><s>08.12.2020 \| Srna \| Glas Srpske SARAJEVO- Na suđenju Jasminu Keseroviću za ratovanje u Siriji, vještak Tužilaštva BiH Dino Osmankadić rekao je da je optuženog identifikovao na fotografijama koje su mu dostavili istražni organi, a koje je upoređivao sa fotografijama koje su sačinjene nakon što je vraćen u BiH.</s><s>Osmankadić je rekao da je iz seta dostavljenih fotografija izdvojio četiri kao podobne za biometrijske analize, kao i da se na njima vide i specifični ožiljci.</s><s>Vještak je dodao da je 15 fotografija bilo djelimično podobno zbog manjeg kvaliteta, te pojasnio da je na tim slikama moguće identifikovati optuženog na osnovu osnovnih karakteristika, ali da one nisu bile podobne za matematička mjerenja.</s><s>On je dodao da su na prikazanim fotografijama, osim Keserovića, i drugi ljudi, te ono što njega podsjeća na oružje, uniforme, kao i oklopna vozila, prenosi Birn.</s><s>Osmankadić je napomenuo da je vještačenje obavio pod pretpostavkom da su fotografije originalne, odnosno da na njima nije bilo "kozmetičkih izmjena" i da nije primijetio da su na njima vršeni bilo kakvi zahvati.</s><s>Odbrana je prigovorila na nalaz, osporavajući zaključke.</s><s>Branilac Senad Dupovac je rekao da je vještak sam naveo da je ručno radio mjerenja i da nije imao softver za analizu.</s><s>Osmankadić je odgovorio da su ručna mjerenja jednako precizna, a u nekim slučajevima i preciznija, te da softver samo skraćuje vrijeme rada.</s><s>Vještak je braniocu odgovorio da su mu poznati softver alati kojima se može nečije lice postaviti na drugu osobu, ali i napomenuo da svi alati ostavljaju trag o obavljenim izmjenama.</s><s>Osmankadić je dodao da u nekim slučajevima i laici mogu vidjeti da je vršena manipulacija, dok postoji sofisticirana oprema kao što je ona koja se koristi u filmskoj industriji.</s><s>Keserović je optužen za pridruživanje stranim formacijama i podsticanje na terorističke aktivnosti.</s><s>Suđenje Keseroviću nastavljeno je uz izmjenu člana sudskog vijeća, a stranke su se saglasile da nema potrebe ponovo izvoditi dokaze.</s><s>Za novog člana vijeća postavljen je sudija Stanko Blagić umjesto Nenada Šelede, koji zbog bolesti više ne predsjedava vijećem u ovom predmetu.</s><s>Nastavak suđenja je 17. decembra. https://www.glassrpske.com/cir/hronika/hronika_vijikovan-uporedjivanjem-dostupnih-fotografija/342752</s>
<s>DERVENTA 19. 03. 2011 \| PRESS Tortura - Bivši logoraši iz Dervente, žrtve Azre Bašić, tvrde</s><s>Zbližila ih mržnja prema Srbima ...</s><s>Nedžad i Azra Bašić</s><s>Nedžad Bašić, suprug Azre Bašić (51), koja je uhapšena u SAD zbog stravičnih zločina nad Srbima za vreme rata u BiH, po sadističkim sklonostima i uživanju u mučenju srpskih civila i vojnika ni najmanje nije zaostajao za svojom ženom!</s><s>Kako za Press RS svedoče bivši logoraši, Azra se tokom rata u Derventi zbližila sa Nedžadom Bašićem, koji je mučio i silovao zatvorenice, a potom se i udala za njega!</s><s>Prema rečima Mileta Kuzmanovića, jednog od bivših logoraša koji je preživeo stravičnu torturu Azre Bašić, njen suprug Nedžad je od aprila pa do juna 1992. predstavljao strah i trepet za sve Srpkinje koje su bošnjačke i hrvatske snage držale zatočene u ženskom logoru u nekadašnjem Domu JNA u Derventi.</s><s>- Po okrutnosti i uživanju u zlostavljanju zarobljenika Nedžad Bašić nije ni najmanje zaostajao za Azrom!</s><s>Dok je ona klala i mučila zarobljenike u muškom delu logora, on je svoje životinjske nagone zadovoljavao u ženskom odeljenju.</s><s>Dok mi je Azra kleštima čupala nokte, terala me da ližem krv s poda i gutam šake soli, Nedžad je skoro identične stvari radio srpskim devojkama i ženama, od kojih su neke bile i trudne!</s><s>Interesantno je da se ovaj zločinački dvojac upravo tih dana upoznao i zbližio, a posle nekoliko godina i venčao.</s><s>Valjda su pronašli „slična interesovanja" - priča Kuzmanović.</s><s>Azra Bašić pojavila se juče prvi put pred sudom u Leksingtonu.</s><s>Optužena, koju komšije i kolege s posla znaju kao Izabel Bašić, ispričala je sudiji detalje o njenom životu u Kentakiju - rekla je da radi poslednje dve godine u fabrici „Nestle", da po satu dobija 12,25 dolara, da ima ušteđenih 5.000 dolara.</s><s>Bašićeva je rođena kao Azra Alešević i devedesetih se udala za Nedžada, navedeno je u sudskoj dokumentaciji, koja sadrži 2.000 strana.</s><s>B. K.</s>
<s>Banjaluka – Hapšenje Azre Bašić, protiv koje Okružno tužilaštvo u Doboju vodi istragu zbog osnovane sumnje da je počinila ratne zločine nad Srbima u Derventi od aprila do juna 1992, oživelo je sećanje njenih žrtava na pakao kroz koji su prošli.</s><s>Prema izveštaju agencije SRNA, bivši zatočenik logora u nekadašnjem Domu JNA Mile Kuzmanović (53), rekao je da je na Uskrs 1992. doveden u logor u kojem su logoraši bili izloženi najstrašnijim torturama.</s><s>On navodi da se u mučenjima posebno isticala Bašićeva, koja je kao komandir u riječkoj brigadi Hrvatske vojske, počinila stravične zločine u ovom delu Posavine.</s><s>„Iz očiju joj je izbijala mržnja.“</s><s>Kuzmanović opisuje kako je Azra vojničkim nožem zaklala Blagoja Đuraša, nad kojim su se prethodno iživljavali čuvari logora.</s><s>„Krv je šikljala na sve strane, a Azra je ostale logoraše terala da je ližemo, neke i da je piju”, seća se on dodajući da su, predvođeni Azrom, hrvatski vojnici igrali oko mrtvog tela.</s><s>„Po Azrinom naređenju, tukao nas je ko kod je stigao i mogao.</s><s>Muke su bile tolike da su neki zatočenici molili hrvatske vojnike da ih ubiju.</s><s>Isprebijane logoraše terali su da jedu so, a onda im po dva-tri dana nisu davali vode.“ „Azra me je tukla do iznemoglosti.</s><s>Gubio sam svest.</s><s>Skidala me je i udarala po genitalijama, a često mi je pretila da će mi odseći polni organ.</s><s>Polomila mi je šest rebara, a glavu skoro smrskala.</s><s>Iz logora sam izašao gotovo stopostotni invalid”, ispričao je Kuzmanović svoju priču o danima i mukama provedenim u hrvatskim logorima.</s><s>On je ispričao da su ga Bašićeva i ostali vojnici primoravali da puzi po podu na kojem je bilo i staklo od razbijenih boca, dok mu je za usta bilo vezano uže koje su vojnici koristili da čupaju zube i ostalim zatvorenicima.</s><s>Nokte su mu čupali kleštima, a Azra mu je istim kleštima zasekla uvo.</s><s>Predsednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Dervente Drago Knežević podseća da su za vreme rata u Derventi postojalačetiri logora u kojima je držano oko 400 Srba.</s><s>On kaže da su svi prošli kroz nečuvenu torturu i da su neki logoraši ubijeni pred njima.</s><s>Sreten Jovanović je u izjavi datoj Okružnom tužilaštvu u Doboju naveo da je primoravan da pije benzin i da tučen do besvesti.</s><s>On je rekao da mu je Bašićeva zapalila ruke i lice.</s><s>Momir Lazić je svedočio o tome da je Azra zatočenicima usecala krstove na čela i leđa.</s><s>B. Marić objavljeno: 19.03.2011</s>
<s>Tada saveznik Amerike: Bin Laden pod pratnjom UNPROFOR-a ušao u Bosnu!?</s><s>Subota, 07 maj 2011</s><s>M. Bh.</s><s>04/05/2011 09:32:00 SPLIT - Osama bin Laden, ubijeni vođa terorističke mreže al-Qa’ide, tokom decembra prosinca 1992. godine četiri je dana boravio u Dioklecijanovom gradu zajedno s petericom saradnika - bili su gosti hotela "Split", prespavali tri noći, a Osama je na recepciji hotela tada pohranio pasoš Somalije.</s><s>Prema dostupnim informacijama, bin Laden je u Split doputovao u sklopu misije islamske humanitarne organizacije, te je nakon prospavane tri noći u hotelu, pod pratnjom UNPROFOR-a, otputovao u selo Meškovica kod Tuzle, gdje je potom uspostavljen prvi kamp za obuku mudžahedina, piše "Jutarnji list".</s><s>O tome govore obaviještajni podaci sadržani u dijelu izvještaja dvostrukog agenta Ali Muhameda, koji je pod lažnim imenom Abu Abdallah svoja saznanja detaljno prosljeđivao CIA-i i BND-u, gdje decidirano navodi kako se obuci budućih pripadnika jedinice al-Mudžahid tada priključilo 14 pripadnika al-Qa’ide.</s><s>Dolazak u Split godinama poslije najtraženijeg svjetskog teroriste, a u to vrijeme američkog saveznika, detaljno je za "Jutarnji" opisao Frane Kontić, tadašnji direktor hotela Split.</s><s>"Sjećam se, u hotel je stigao čovjek iz Bosne, zadužen za humanitarnu logistiku, stupio je u moj ured i rezervirao šest soba na sedmom spratu, te mi je kazao da je riječ o tzv. visokim gostima", rekao je Kontić. (Vijesti.ba) http://www.vijesti.ba/vijest-dana/39238-Tada-saveze-Bin-Laden-pod-pratnjom-UNPROFOR--usao-Bosnu.html</s>
<s>Za silovanje trudne Srpkinje Sud BiH oslobodio Kostjerevca</s><s>12/03/2021 \| Autor: RTRS Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu kojom je odbio optužnicu protiv Adema Kostjerevca, optuženog za silovanje trudne Srpkinje na području Zvornika 1992. godine.</s><s>Nije nam poznato da je do sada pred Sudom BiH zabilježen primjer da je nakon provedenog dokaznog postupka odbijene optužnicu, koja je u istom sudu i potvrđena i to za djela ratnog zločina .</s><s>Mada je predmetni tužilac najavio žalbu na presudu, vjera u pravdu pred BH pravosuđem ponovo je poljuljana.</s><s>Obrazloženje sudskog vijeća, kojim je presjedavala Mira Smajilović, za presudu kojom je odbačena optužnica protiv Adema Kostjerevca, jesu procesni nedostatci, nastali tokom istražnog postupka vođenog u SAD, odakle je izvršena ekstradicija optuženog.</s><s>Napominjući da je Vijeće uvažilo argumente odbrane i da se neće osvrtati na izvedene dokaze, a među kojima je i svjedočenje žrtve i to u 2 navrata, Smailovićka kaže da se izjava o saslušanju Kostjerevca, uzeta 9. decembra 2014. u Sjedinjenim Američkim Državama, ni u kom slučaju ne može smatrati zapisnikom o ispitivanju u istražnom postupku.</s><s>- Uvidom u ovaj dokument može se jasno utvrditi da tada osumnjičenom nije predočeno za koje krivično djelo se tereti i osnovi sumnje koji stoje protiv njega, dokazi koji ga terete, da ima pravo na branioca, niti je taksativno poučen o pravima koje ima kao osumnjičeni -naglasila je Mira Smailović, predsjedavajuća Sudskog vijeća Suda BiH.</s><s>Smailovićeva se u obrazloženju poziva na Zakon o krivičnom postupku BiH, kao i na evropsku konvenciju o ljudskim pravima, mada je i prema njenim navodima Kostjerevac saslušan u Americi i u skladu sa zakonima SAD. - Tužilac Tužilaštva BiH nije imao bilo kakva ovlaštenja da utiče na tok i sadržaj ispitivanja.</s><s>Sud BiH, što je vrlo važno, koji je u momentu potvrđivanja optužnice dužan da viodi računa o takvoj vrsti problema je potvrdilo tu optužnicu - rekao je Radivoje Lazarević, pravni opunomoćenik oštećene.</s><s>Ostaje da se ponovo pitamo gdje je pravda za silovanu i zlostavljanu Srpkinju, za njeno nerođeno dijete i ima li, uostalom pred Sudom BiH pravde za zločine nad Srbima.</s><s>-Pošto znam da je istina ono što piše u optužnici ja moram da se nadam i kao advokat i kao čovjek da će doći, bar do djelimičnog zadovoljenja pravde - dodao je Lazarević.</s><s>A u optužnici stoji da je Adem Kostjerevac, predratni komšija školski drug muža oštećene, u uniformi muslimanske vojne policije višestruko silovao utamničenu ženu i to u trećem mjesecu trudnoće, usljed čega je i pobacila.</s><s>Kostjerevac je nakon rata, sa suprugom i četvoro djece, pobjegao iz BiH u Ameriku, odakle je i izručen.</s><s>Njemu je, kažu povrijeđeno pravo na odbranu.</s><s>Prava na pravdu žrtvi sudsko vijeće predvođeno Mirom Smailović nije se ni doticalo.</s>
<s>Savez logoraša RS navodi primer Munire Subašić koja je prijavila nestanak sina, a kasnije je otkriveno da on pod drugim imenom živi u SAD Od našeg stalnog dopisnika Banjaluka, 12. oktobra – Vest da je Boračka organizacija Republike Srpske, kako je u sredu objavila "Politika", došla do spiska 954 vojnika bošnjačke Armije BiH koji su – iako su poginuli u borbenim dejstvima do kraja 1994. godine – stavljeni na spisak srebreničkih žrtava, izazvala je žestoke reakcije u ovdašnjoj javnosti.</s><s>S jedne strane, ova vest je izazvala podozrenje prema izveštaju Komisije za ispitivanje događaja u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, koju je, na osnovu naloga bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna, formirala Vlada Republike Srpske.</s><s>S druge strane, podatak republičke Boračke organizacije ponovo je otvorio pitanje preuveličavanja broja Bošnjaka stradalih u srebreničkoj opštini, kako od strane bošnjačkih zvaničnika i nevladinih organizacija, tako i od Haškog tribunala.</s><s>"Ne mogu da kažem od koga smo i kako dobili spisak sa 954 imena.</s><s>Mogu jedino reći da je reč o izveštajima koje je do kraja 1994. godine Komandi Drugog korpusa Armije BiH slao komandant 28. divizije, stacionirane u Srebrenici, brigadir Naser Orić.</s><s>Dozvoljavam mogućnost da na ovom spisku ima i grešaka, jer u ratnim okolnostima nije se jednom desilo da se neko nađe na listi nestalih ili poginulih, a da se kasnije ispostavi da je živ.</s><s>Mi ne negiramo odgovornost za ono što se desilo u Srebrenici, samo ne želimo da Republika Srpska nosi veći teret od onog koji joj, objektivno, pripada", rekao je za naš list predsednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz.</s><s>Agencija Beta danas je prenela i izjavu predsednika Saveza logoraša Republike Srpske Branislava Dukića.</s><s>On je kazao da će logoraši tražiti reviziju izveštaja Komisije za Srebrenicu, koja je utvrdila da se na spiskovima nestalih nalazi osam hiljada Bošnjaka.</s><s>On je rekao da su logoraši od početka smatrali da je ovaj izveštaj neverodostojan.</s><s>"Postavlja se pitanje da li je iko u Srebrenici umro ili poginuo od 1992. do jula 1995. godine.</s><s>Svi oni koji su stradali u Srebrenici za vreme rata stavljeni su na spisak stradalih u julu 1995. godine", rekao je Dukić, dodavši da je Savez logoraša ovo pitanje postavljao i Pediju Ešdaunu i glavnoj tužiteljki Haškog tribunala Karli del Ponte, ali od njih nije dobio odgovor.</s><s>Dukić je, kao primer, naveo predsednicu Udruženja žena Srebrenice Muniru Subašić.</s><s>On je rekao da je Subašićeva prijavila da joj je u Srebrenici nestao sin, a kasnije je otkriveno da je on živ i da pod drugim imenom živi u Americi.</s><s>Dukić je naglasio da ne želi da umanji razmere tragedije srebreničkih Bošnjaka, već da mu je stalo samo do istine.</s><s>Direktor Kancelarije za traženje zarobljenih i nestalih Republike Srpske i član kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Milan Bogdanić rekao je našem listu da se Komisija za Srebrenicu, u kojoj je bio i on, nije bavila utvrđivanjem broja žrtava nego sravnjivanjem spiskova nestalih.</s><s>"U vreme kada je radila Komisija za Srebrenicu nismo znali za podatke koje je nedavno obelodanila Boračka organizacija.</s><s>Mi smo zatražili od nje da nam dostavi svoj spisak da bismo ga mogli uporediti sa našim.</s><s>Po ne znam koji put ponoviću da mi nismo utvrđivali broj stradalih, nego broj nestalih i da smo do konačnog spiska nestalih došli upoređivanjem podataka iz različitih baza u kojima je bilo više od 150 hiljada različitih imena", rekao nam je Bogdanić.</s><s>Direktor Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom Vlade Republike Srpske Jovan Spajić je, u telefonskom razgovoru, "Politici" rekao: "I mi ćemo uporediti naše spiskove i podatke sa spiskom Boračke organizacije.</s><s>S obzirom na to da je Informativno-dokumentacioni centar iz Sarajeva, kojim rukovodi Mirsad Tokača, utvrdio da je 1995. godine u Srebrenici ukupno stradalo 6.975 lica, uveren sam da imamo dobru osnovu za vođenje ozbiljne istrage povodom podataka republičke Boračke organizacije.</s><s>Ako se ispostavi da je spisak koji ona ima tačan, o tome ćemo obavestiti advokate Srba optuženih u Hagu za genocid u Srebrenici i tužilaštvo Haškog tribunala".</s><s>Boro Marić ----------------------------------------------------------- Ivanišević: Bošnjaci manipulisali brojem Srebrenica – Direktor beogradskog Centra za istraživanje zločina nad srpskim narodom Milivoje Ivanišević izjavio je da su bošnjački političari manipulisali brojem žrtava iz sopstvenog naroda u vezi sa ratnim zbivanjima jula 1995. godine u Srebrenici i oko nje.</s><s>"Na izborima održanim 1996. godine pojavilo se i glasalo više od 700 Bošnjaka iz Srebrenice čija su se imena nalazila na spisku poginulih jula 1995. godine", prenele su agencije Ivaniševićevu izjavu povodom objavljivanja vesti da su na spisku srebreničkih žrtava i 954 bošnjačka borca poginula do kraja 1994. godine.</s><s>Tanjug objavljeno: 13.10.2007. http://www.politika.rs/rubrike/Svet/t44043.sr.html</s>
<s>Mahmuljin Sakib: Problem s mudžahedinima nadilazio optuženog</s><s>Četvrtak, 27 februar 2020</s><s>Autor: Marija Taušan\| 26.02.2020 \| Detektor.ba Vještak Odbrane Sakiba Mahmuljina izjavio je da Odred “El-Mudžahidin” nije bio u sistemu rukovođenja i kontrole i da je efektivna kontrola nad stranim borcima bila izvan države.</s><s>Vještak vojne struke Kenan Dautović kazao je da nije bilo u nadležnosti optuženog Mahmuljina da rasformira Odred “El- Mudžahidin”, kao i da nije potrebno da komandant izda posebno naređenje nadležnim organima za procesuiranje ratnih zločina.</s><s>Mahmuljin je optužen da kao komandant Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.</s><s>Prema optužnici, pripadnici tog odreda su od 11. do 29. septembra 1995. godine ubili 52 ratna zarobljenika.</s><s>Vještak Dautović je na pitanje o odnosu Trećeg korpusa i Odreda, koji je bio u zoni ovog korpusa, zaključio da nije postojao sistem rukovođenja i kontrole, već da je u pitanju bio odnos ograničenog savezništva.</s><s>On je rekao da je Odred, u najvećem dijelu vremena koji obuhvata optužnica, bio pretpočinjen 35. diviziji, koja, bez obzira na to, također nije ostvarivala efektivnu kontrolu nad njima.</s><s>Vještak je kazao da iako postoje dokumenti o formiranju Odreda “El-Mudžahidin”, naredbe koje su im izdavane te drugi akti, kada se pogleda suština, ne može se zaključiti da je jedinica bila u sistemu rukovođenja i kontrole.</s><s>Branilac Nermin Mulalić pitao je vještaka kako objašnjava naređenja Mahmuljina koja obuhvataju Odred. “Tu ima tenzija, jer se jedinica nalazi u njegovoj zoni.</s><s>Komandant je ne može zaobići kao ograničenog saveznika koji želi da učestvuje.</s><s>Iako Mahmuljin zna da nije pod njegovim rukovođnjem i kontrolom, misli da je bolje da je upotrijebi i da ne prave probleme”, rekao je Dautović.</s><s>Prema njegovim riječima, problem je bio mnogo veći i širi od Mahmuljina. “S tim odredom se samo moglo pregovarati...</s><s>Efektivna kontrola im je bila izvan države, novac im je dolazio iz inostranstva”, kazao je vještak.</s><s>On je dodao da je u aprilu 1995. godine pokrenuta operativna akcija “Vranduk” s ciljem stavljanja Odreda pod kontrolu ili njegovog rasformiranja.</s><s>Naveo je da je Mahmuljin bio obaviješten o postojanju akcije, ali nije bio informisan o detaljima.</s><s>Na pitanje ko je mogao rasformirati jedinicu, Dautović je odgovorio: “Generalštab, a pitanje je da li je mogao i Generalštab.</s><s>Nije bila Mahmuljinova nadležnost da je rasformira, on je mogao to predložiti.</s><s>Vrhovna komanda je trebalo da dâ zeleno svjetlo za tu neku vrstu aktivnosti.” Vještak je rekao da su organi vojne bezbjednosti zaduženi za procesuiranje ratnih zločina, odnosno za sakupljanje dokaza, obezbjeđenje lica mjesta, komunikaciju sa vojnim tužilaštvom i slično.</s><s>Tužilac Sedin Idrizović je prije saslušanja zatražio izuzeće vještaka zbog sumnje u njegovu nepristrasnost.</s><s>Naveo je da je Dautović za vrijeme rata bio na dužnostima pomoćnika komandanta, a kasnije i komandanta brigade, u okviru jedinica u sastavu Trećeg korpusa, i da mu je Mahmuljin bio nadređen.</s><s>Branilac Mulalić je ovaj zahtjev ocijenio neosnovanim, navodeći da Tužilaštvo iznosi netačne podatke i iznosi sumnje bez dokaza.</s><s>Vijeće nije prihvatilo prijedlog Tužilaštva.</s><s>Tužilac će unakrsno ispitati vještaka u nastavku suđenja zakazanom za 18. mart. http://detektor.ba/mahmuljin-sakib-problem-s-mudzahedinima-nadilazio-optuzenog/</s>
<s>Zbog terorizma 19 bh. državljana na crvenoj potjernici</s><s>Četvrtak, 15 novembar 2018</s><s>Dragan Sladojević \| 14.11.2018 \| Srna \| Nezavisne novine BANjALUKA, SARAJEVO - Ukoliko imate ikakve informacije o njima, molimo vas kontaktirajte policiju, navedeno je ispod fotografija 19 bh. državljana, koji su se zbog terorizma našli na crvenim potjernicama Interpola.</s><s>Terete ih za organizovanje terorističke grupe, finansiranje terorističkih aktivnosti, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i slična krivična djela.</s><s>Dvojica najmlađih u neslavnom društvu imaju tek 23, dok najstariji bjegunci imaju 58 godina.</s><s>O njima nije saopšteno mnogo podataka, izuzev grada u kojem su rođeni i još poneke informacije, s tim što za četvoricu u bazi ne postoje ni fotografije.</s><s>Još su aktivne potjernice i za nekoliko bh. državljana za koje je ranije nezvanično objavljivano da su poginuli na stranim ratištima, pa se pretpostavlja da zvanične potvrde o njihovom stradanju još nema.</s><s>Primjera radi, na Interpolovoj stranici još je ime Nasera Arnauta, za kojeg je prošle godine objavljeno da je, kao aktivni pripadnik Islamske države, sa još dva bh. državljanina, ubijen u napadu dronom u okolini Abu Kamala.</s><s>Uz ostale, na Interpolovoj potjernici još je i Alija Keserović iz Bužima, za kojeg se odranije zna da je bio čobanin Huseina Bilala Bosnića, neformalnog vođe vehabija u BiH, a koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.</s><s>Keserović je, prema podacima bezbjednosnih službi, u Siriji od 2014. godine.</s><s>Taj dvadesettrogodišnjak se prije nekoliko godina pojavio u propagandnom filmu Islamske države pod naslovom "Struktura kilafeta", u kojem se ta teroristička organizacija hvali brojnim ratnim uspjesima.</s><s>Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra da je za bezbjednost i BiH, i regije i evropskog kontinenta veoma važno da sve osobe koje se nađu na Interpolovoj potjernici, ne samo zbog terorizma, već i zbog drugih krivičnih djela, što prije budu privedene licu pravde.</s><s>"Terorizam spada u red teških krivičnih djela koja ugrožavaju sigurnost građana, ali i urušavaju ekonomski prosperitet, odnosno razvoj države", rekao je Kržalić za "Nezavisne".</s><s>Imena sa potjernice Edin Alijev (31) RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Samid Cicvara (34), Travnik RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe, pridruživanje stranim paravojnim formacijama Naser Arnaut (27), Sarajevo RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Edin Kahriman (30) RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Senad Hasanović (32), Sarajevo RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Amir Džinić (45), Tešanj RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe u vezi s finansiranjem terorizma Adnan Hodžić (28), Doboj RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Salem Hasić (30), Doboj RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe, pridruživanje stranim paravojnim formacijama Senad Kasupović (38), Velika Kladuša RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Edin Pečenković (55), Bihać RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Sulejman Mešanović (31), Gradačac RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Ramo Grahović (51), Velika Kladuša RAZLOG POTRAGE: Finansiranje terorističkih aktivnosti, organizovanje terorističke grupe Jasmin Keserović (24), Zavidovići RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Edin Muftić (44), Gradačac RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Alija Keserović (23), Bužim RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Fikret Zukić (58), Đurđevik RAZLOG POTRAGE: Krivično djelo u vezi s terorizmom Muradif Hamzabegović (58), Zvornik RAZLOG POTRAGE: Finansiranje terorističkih aktivnosti Aldin Alibašić (27), Sarajevo RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe Ibro Ćufurović (23), Velika Kladuša RAZLOG POTRAGE: Organizovanje terorističke grupe</s><s>Cijela porodica u Siriji Aldin Alibašić, zvani Aldo i Ebu Omer, za kojim je Interpol raspisao potjernicu, u džihad u Siriju otišao je 2013. zajedno sa državljanima BiH Harisom Sivcem, Enverom Lilićem, Abdulahom Ibradžićem, Advanom Mijatovićem i Mevludinom Cicvarom, koji su se u Siriji pridružili terorističkoj grupi Islamska država.</s><s>Za Alibašićem je zatim u Siriju otišla i kompletna njegova porodica.</s><s>Prema operativnim saznanjima, Alibašić je bio zarobljen početkom januara 2014. godine u sukobima s pripadnicima Slobodne vojske Sirije.</s><s>Prije četiri mjeseca objavljen je spisak 76 državljana BiH koji su kao pripadnici terorističkih organizacija poginuli u Siriji i Iraku. https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Zbog-terorizma-19-bh-drzavljana-na-crvenoj-potjernici/507867</s>
<s>Agencije \| 13.08.2019 \| Glas Srpske Priština - Jedan broj Albanaca s Kosova i Metohije, koji se pridružio tzv. Islamskoj državi i nastavio da ratuje u Siriji, okupljen je u jednoj etnički čistoj jedinici pod nazivom "borbena grupa" i smatra se najstrašnijom na sirijskim ratištima.</s><s>Kako piše portal "Metro njuz", to je zabilježeno u izvještaju Vojne akademije i Centra za borbu protiv terorizma Sjedinjenih Američkih Država. - Posljednje aktivno prisustvo džihada iz regiona u Siriji je etnička albanska jedinica u okviru HTS-a.</s><s>Borbenu jedinicu "Katiba" čine etnički albanski borci koji djeluju oko sjeverozapadne sirijske provincije Idlib - navodi se u izvještaju, prenosi prištinska "Gazeta ekspres".</s><s>Pripadnici IS-a iz drugih zemalja zapadnog Balkana, navodi se, ratuju u Siriji ujedinjeni sa pripadnicima drugih naroda, a samo Albanci imaju svoju etnički čistu jedinicu, koja je dobro pripremljena i u dobroj je vojnoj formi.</s><s>Monoetnička jedinica Albanaca ima svoju komandnu strukturu, što ukazuje da njihov broj nije zanemarljiv.</s><s>Prema procjenama pojedinih bezbjednosnih službi, od 2012. godine oko 300 Albanaca sa Kosova je otišlo na Bliski istok da bi se borili sa islamskim ekstremistima.</s><s>Vjeruje se i da su mnogi još tamo, uključujući žene i djecu.</s><s>Međunarodne bezbjednosne agencije upozoravaju na rizik koji predstavljaju povratnici.</s><s>Samoprozvana kosovska vlada je 2015. godine usvojila zakon koji je borbu u stranim državama označio kao krivično djelo, propisujući kaznu do 15 godina zatvora.</s><s>Međutim, za razliku od drugih zemalja zapadnog Balkana, koje borcima na stranim ratištima izriču žestoke kazne kada se vrate kući, Priština je u tom pogledu tolerantna i prosječna kazna zatvora koja im se izriče je oko tri i po godine.</s><s>Kao rezultat toga, oko 40 odsto osuđenih za terorizam na Kosovu i Metohiji već je odslužilo te kazne i pušteno je iz zatvora.</s><s>Kampovi Na Kosovu postoji najmanje pet kampova Islamske države za obuku, koju sprovode bivši borci OVK.</s><s>Najveći kampovi, navodno, su smješteni u oblastima u okolini Uroševca i Đakovice, kao i okrugu Dečani. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/svijet/albanci-sa-kim-formirali-jedinicu-u-siriji/290509</s><s>Albanci formirali etnički čistu jedinicu u Siriji VAŠINGTON, 12.</s><s>AVGUSTA /SRNA/ - U Siriji je aktivna jedinica džihadista pod nazivom "Džemati Alban", koju čine samo Albanci, navodi se u Izvještaju Centra za borbu protiv terorizma pri američkoj vojnoj akademiji "Vest Point".</s><s>"Džemati Alban" je aktivna u provinciji Idlib na sjeveroistoku Sirije.</s><s>Komandant jedinice je Abdul Džašari /42/ iz Sjeverne Makedonije i poznat je pod ratnim imenom Abu Katada al Albani.</s><s>Američko Ministarstvo finansija stavilo je Džašarija na listu terorista 10. novembra 2016. godine i njegovo ime se nedavno pojavilo na memorandumima "Hajat Tahrir al Šama" kao jednog od članova višeg komiteta zaduženog za napore za pomirenje sa džihadističkom frakcijom Huras al Din.</s><s>Od 2012. godine 1.070 ljudi iz BiH, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije, samoproglašenog Kosova i Crne Gore otišlo je u Irak kako bi se, uglavnom pridružili "Islamskoj državi" i u manjem broju ogranku Al Kaide "Džabar al Nusri" ili odnedavno "Hajat Tahrir al Šam".</s><s>U Izvještaju Centra za borbu protiv terorizma pri američkoj vojnoj akademiji "Vest Point", navodi se da je najveći broj stranih boraca iz regiona zapadnog Balkana u Siriju i Iraku otišao tokom 2013. i 2014. godine.</s><s>Oko dvije trećine ovog kontintenta ili 67 odsto bili su muškarci, 15 odsto žena i 18 odsto djece.</s><s>Sa Kosova je otišao najveći broj muškaraca /256/ dok je iz BiH bilo najviše žena /61/ i djece /81/. Usljed rođenja djece između 2012. godine i 2019. godine broj djece stranih boraca za zapadnog Balkana u Siriji i Iraku značajno je uvećan.</s><s>Prema zvaničnim podacima, broj djece rođene od roditelja sa Kosova i BiH na početku ove godine bio je 155.</s><s>Novorođena djeca povećala su obim kontintenta sa zapadnog Balkana koji su bili u Siriji i Iraku na najmanje 1.225.</s><s>U proteklih sedam godina, poginulo je oko 260 onih koji su u Siriju i Irak otišli sa zapadnog Balkana.</s><s>Većina je poginula u borbama ili u vrlo malom broju, prirodnom smrću.</s><s>Autor izvještaja pretpostavlja da je u Siriji od kontingenta sa zapadnog Balkana ostalo još više od 500 pojedinaca.</s><s>Najmanje dvojica stranih boraca od kojih je jedan iz Sjeverne Makedonije a drugi sa Kosova služe kaznu doživotne robije u Turskoj.</s><s>Jedanaest državljana BiH predstavljaju najveći grupu u kontingentu sa zapadnog Balkana preostalih u zoni sukoba. http://89.111.245.19/novosti/714355/albanci-formirali-etnicki-cistu-jedinicu-u-siriji.htm</s>
<s>Američki sud osudio Hodžića na osam godina zbog podrške ID</s><s>Petak, 15 novembar 2019</s><s>15/11/2019 \| RTRS \| Izvor: SRNA Federalni sud SAD osudio je Ramiza Zijada Hodžića, koji je porijeklom iz BiH, na osam godina zatvora zbog pružanja materijalne podrške Islamskoj državi u Siriji.</s><s>Hodžić je regrutovao još nekoliko imigranata iz BiH kako bi pružili podršku Abdulahu Ramu Pazari, koji je živio u Sent Luisu prije nego što je 2013. godine otputovao u Siriju.</s><s>Tužioci tvrde da je Hodžić u periodu od 2013. do 2015. godine slao novac, vojne uniforme, čizme, taktičku opremu, mjerače udaljenosti, nišane i drugu vojnu opremu trećim stranama u nekoliko zemalja, uključujući Tursku i Saudijsku Arabiju.</s><s>Hodžićev advokat Dajan Dragan zatražila je od okružnog sudije Ketrin Peri da njenog klijenta osudi na 56 mjeseci koje je već proveo u zatvorima dok je čekao da se slučaj razriješi.</s><s>Prema njenim riječima, Hodžić je Pazari slao uglavnom stvari koje je on smatrao vrijednim dok je bio u ratu u BiH, kao što su čarape, da je svojoj djeci dao do znanja da ne podržava Islamsku državu, strogi islamski zakon ili potčinjavanje žena.</s><s>Ona je pomenula da je Hodžić "za učešće u sukobima u BiH odlikovan Zlatnim ljiljanom".</s><s>Draganova je dodala da su Hodžić i Pazara bili veoma bliski i da mu je njen klijent pomogao da se odvikne od droge, ali da se Pazara promijenio nakon odlaska u Siriju.</s><s>Hodžić je putem video-poziva izjavio da se Pazara žalio na nedostatak uniformi i oružja u Siriji, a da mu je on poslao pomoć kako bi "zaštitio žene i djecu".</s><s>Pomoćnik tužioca Metju Drejk je, međutim, izjavio da je Hodžić bio organizator slanja sredstava i da je znao da je Pazara komandant jedinice Islamske države od oko 250 ljudi, kao i da je znao da se Pazara hvalio ubistvima, odsijecanjem glava i da je podržavao ropstvo.</s><s>Sudija Peri je nakon izricanja kazne izjavila da vjeruje da se Hodžić promijenio u zatvoru i da je naučio lekciju.</s><s>Hodžić se saglasio da bude deportovan nakon odslužene kazne.</s><s>On je u aprilu priznao krivicu za planiranje pružanja materijalne podrške teroristima, kao i za jedan slučaj direktnog pomaganja materijalnim sredstvima. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=358404</s>
<s>SARAJEVO, 20.</s><s>MAJA /SRNA/ - Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je presudu kojom je Hajrudin Dedić osuđen na šest godina zatvora za zločine nad Srbima u Brezi.</s><s>Vrhovni sud je žalbu odbrane odbio kao neosnovanu, te je potvrdio presudu Kantonalnog suda u Zenici, prenosi Birn.</s><s>U decembru prošle godine Kantonalni sud u Zenici je Dedića proglasio krivim da je 10. juna 1992. kao policajac učestvovao u privođenju srpskih civila iz zaseoka Dužice u Policijsku stanicu u Brezi, gdje ih je s drugima tukao.</s><s>Dvije osobe su podlegle od povreda, navodi se u presudi.</s><s>Dedića je Kantonalni sud u Zenici u oktobru 2014. godine takođe osudio na šest godina zatvora za zločin u Brezi, ali je ovu presudu ukinuo Vrhovni sud i odredio da se postupak ponovi.</s>
<s>06. 06. 2014. 08:53h \| Beta Zaštićeni svedok odbrane GRM-311 je, na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, rekao da su nad Srbima u Sarajevu tokom rata činjeni zločini, a da su na civile u gradu pucale muslimanske snage.</s><s>Svedok, koji je srpske nacionalnosti, izjavio je da je 1992-94. radio u fabrici ručnih bombi u civilnom objektu u Sarajevu.</s><s>Za to vreme, kako je tvrdio, nepoznate, maskirane osobe otele su ga 11 puta na putu ka poslu, pokazujući mu žrtve svojih zločina i preteći mu da će i on biti ubijen, ako ne nastavi da radi u fabrici.</s><s>"U 11 navrata su me nepoznata lica odvodila da gledam zločine koje su oni činili, da me zastraše ...</s><s>Stalno su me pitali s kim sarađujem, kome javljam da se neko od Muslimana ubije", ispričao je svedok.</s><s>GRM-311 posvedočio je da su ga 5. januara 1993. maskirane osobe odvele do "jame na Pofalićima" u kojoj je bilo "10 leševa".</s><s>Pri vrhu jame je video telo deteta odsečene glave, na kojem je bio urezan krst.</s><s>Kako je izjavio, napadači su mu "polomili ruku i nogu" i zapretili da će biti ubijen ukoliko izostane s posla.</s><s>Svedok je opisao i kako ga je, 27. aprila 1993, na putu ka poslu, jedan muškarac "duge brade i obrijane glave" primorao da uđe u kola i odvezao ga do "pravoslavne crkve Svetog preobraženja u Novom Sarajevu".</s><s>Užasi rata u Sarajevu!</s><s>"Na vratima crkve visile su tri odsečene ljudske glave ...</s><s>Rekao mi je da je i on Srbin.</s><s>'Vidi šta nam rade'", kazao je GRM-311 tvrdeći da je, potom, na ulici video i pse koji su "imali ljudske glave vezane oko vrata", a koje su napadali "drugi psi" koji su "grizli te glave".</s><s>Svedok je izjavio i da je muslimanska omladina po gradu bacala ručne bombe, "ubijajući svoje, da bi se povećao broj žrtava".</s><s>Sugerisao je da su "u školi na Marin Dvoru" bačene ručne bombe koje je on pravio, a koje je prethodno video "u školskim torbama" trojice "dečaka". - Minobacači Armije BiH iz okoline zgrade televizije svakodnevno su tukli naselja Švrakino Selo i Hrasno brdo, u kojima su bili Muslimani, a za to bi mediji optužili "zločince s brda", odnosno Srbe, kazao je GRM-311.</s><s>U unakrsnom ispitivanju, tužioci su ukazivali da je svedok u ranijim izjavama navodio da je do jame na Pofalićima bio odveden u oktobru i novembru 1992, a ne u januaru 1993, kao i da taj incident nije ni pomenuo u prethodnom svedočenju na suđenju generalu VRS Dragomiru Miloševiću.</s><s>Potvrđujući da incident nije spominjao u prvom svedočenju, GRM-311 je uzvratio je da je datum bio pogrešno zapisan.</s><s>Zastupnica optužbe podsetila je svedoka da je ranije izjavio i da su u avgustu 1994. "na njegove oči ubijena tri muškarca", s kojima su ga nepoznate osobe otele.</s><s>Upitan zašto na suđenju generalu Miloševiću to nije ni pomenuo, GRM-311 odgovorio je: "Mnoge stvari nisam rekao ni sada" Mladićevim braniocima. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/409089/Psima-su-vezivali-ljudske-glave-oko-vrata</s>
<s>Svedok odbrane sa suđenju Ratku Mladiću: Vojska RS nije gađala Markale</s><s>Sreda, 28 maj 2014</s>
<s>četvrtak, 12. jun 2014, 16:59 -> 17:20 Svedok odbrane, bivši prevodilac vojnih posmatrača UN Milorad Batinić, izjavio je na suđenju Ratku Mladiću da je u zimu 1994. godine oficir VRS tvrdio da su Muslimani podmetnuli leševe na sarajevskoj pijaci Markale.</s><s>Batinić, koji je formalno i sam bio pripadnik VRS, opisao je susret međunarodnih vojnih posmatrača s oficirom VRS Markom Lugonjom koji im je, na osnovu televizijskog snimka s lica mesta, "dva-tri sata" posle eksplozije na pijaci 5. februara 1994. rekao: "Ja sam ubeđen da je to naštiman proces", prenosi Beta.</s><s>Lugonja je tvrdio da je obaveštajna služba VRS, pre eksplozije, "utvrdila da se zadnjih sedam dana iz mrtvačnice Koševo ne vrše sahrane, tela su u mrtvačnicama.</s><s>Naša služba je uhvatila razgovor dvojice vozača ambulante na muslimanskoj strani.</s><s>Jasno se čuje kad jedan drugome govore u šifri: 'Donesi mi još ledenica'", rekao je, po svedoku, Lugonja, sugerišući da je reč, zapravo, o leševima koji su dopremani na Markale.</s><s>Kao "sumnjivo", Lugonja je, prema Batinićevom opisu, predstavnicima UN ukazao i to što su na snimku dva čoveka bežala s Markala i što je na pijaci pronađena "neka noga plastična".</s><s>"Odakle noga, a nema tela?", citirao je svedok Lugonjine reči.</s><s>Pukovnik Lugonja je kazao i da je "broj žrtava i ranjenih ogroman za jednu granatu", izrazivši sumnju da je VRS to mogla uraditi, jer "nam to uopšte nije u interesu", naveo je Batinić.</s><s>Prema optužnici koja generala Mladića (71), tadašnjeg komandanta VRS, tereti za terorisanje civila u Sarajevu artiljerijskim i snajperskim napadima, jedna minobacačka granata, ispaljena sa srpskih položaja, na Markalama je 5. februara 1994. ubila 66 građana, a ranila oko 140 osoba.</s><s>Batinić je tvrdio je i da su vojni posmatrači UN bili "poluslobodni" kada ih je srpska vojska zarobila u proleće i leto 1995.godine, nastojeći da tako zaustavi vazdušne napade NATO.</s><s>Optužnica generala Mladića tereti za uzimanje stotina "plavih šlemova" za taoce, od kojih je neke VRS izložila kao "živi štit" od aviona NATO, vezujući ih kraj svojih objekata koji su bili na meti Alijanse.</s><s>Batinić je izjavio i da je VRS u bocama za kiseonik, namenjenim bolnici na Koševu, jednom prilikom pronašla barut i upaljače za granate, što je Mladićeva odbrana ilustrovala i televizijskim snimkom.</s><s>Svedok je kazao i da su mnogi civili stradali na Grbavici od snajperske i artiljerijske vatre sa muslimanske strane, kao i da su Srbi među kojima je bio njegov teča, ubijani u Sarajevu.</s><s>Haški proces generalu Mladiću - optuženom i za genocid u Srebrenici i progon Muslimana i Hrvata širom BiH koji je 1992-95. u sedam opština imao razmere genocida - biće nastavljen sutra. http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%B0%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B0.html</s>
<s>Kalinovik: Svjedok govorio o udruženim operacijama Četvrtog i Prvog korpusa</s><s>Četvrtak, 09 septembar 2021</s><s>08 Septembar 2021 \| Izvor: SRNA \| Princip.news Na suđenju generalu takozvane Armije BiH Ramizu Drekoviću za ratni zločin nad srpskim civilima na području Kalinovika 1995. godine svjedok odbrane Emir Sinanović izjavio je da su u maju i junu te godine bile operacije “Treskavica 95” i “Borašnica 95” koje je Četvrti korpus takozvane Armije BiH izvodio zajedno sa Prvim korpusom .</s><s>Sinanović, koji je od aprila 1995. godine bio u komandi Četvrtog korpusa na poziciji referenta artiljerije, ispričao je da su operacije vođene protiv Vojske Republike Srpske koje su bile u Kalinoviku i Nevesinju.</s><s>On je rekao da je, koliko mu je poznato, po Kalinoviku otvarana vatra na komandu Prve gardijske motorizovane brigade, prenosi “Birn”.</s><s>Tužilac Milanko Kajganić predočio je Sinanoviću naređenje od 26. maja 1995. za gađanje centra Kalinovika sa pet projektila, koje je potpisao Dreković, za šta je Sinanović izjavio da ne zna za to naređenje, ali je potvrdio da je na dokumentu pisalo da treba izvršiti odmah.</s><s>Danas je svjedočio i Enver Bubalo, koji je rekao da je od jeseni 1994. godine bio u komandi Četvrtog korpusa kao referent bezbjednosti.</s><s>Drekovića, nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane armije BiH, optužnica tereti da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići u opštini Konjic neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna petnaestogodišnja djevojčica poginula, a nekoliko civila ranjeno.</s><s>Nastavak suđenja zakazan je za 22. septembar. https://www.princip.news/vijesti/svjedok-pricao-o-udruzenim-operacijama-cetvrtog-i-prvog-korpusa</s>
<s>Orić prodavao hranu iz magacina a u Srebrenici gladovali</s><s>Ponedeljak, 12 april 2021</s><s>Komercijalne delatnosti Nasera Orića, ratnog gospodara Srebrenice, bile su poznate i ranije, i pre optužnice za ratne zločine, poo kojima je oslobođen.</s><s>To ni najmanje nije uticalo niti na optužnicu, niti na presudu, a nema ni stida ni srama.</s><s>Vesti onlajn su pre nekoliko godina o tome objavile feljton Šverc humanitarne pomoći , koji možete pogledati ovde</s>
<s>Mnogobrojne detalje Orićevih zločina nad Bošnjacima kriju dokumenta iz akcije "Guber", koju je Centar državne bezbjednosti tadašnje BiH sproveo 1995. godine SARAJEVO, 8. APRILA /SRNA/ - Najava sarajevskog glumca Emira Hadžihafizbegovića da će biti snimljen film o ratnom komandantu u Srebrenici Naseru Oriću otvara dilemu da li će se u tom ostvarenju naći i detalji zločina koje je Orić počinio nad vlastitim narodom u Srebrenici.</s><s>Mnogobrojne detalje Orićevih zločina nad Bošnjacima kriju dokumenta iz akcije "Guber", koju je Centar državne bezbjednosti tadašnje BiH sproveo 1995. godine.</s><s>Tom akcijom dokumentovana je Orićeva kriminalna aktivnost od 1992. do 1995. godine na području Srebrenice.</s><s>Policijska stanica Srebrenica, kao i područna odjeljenja te stanice i pripadnici bezbjednosnih organa 28. divizije ispitivali su u okviru akcije "Guber" kriminalističke aktivnosti Orića i saradnika, te o tome dostavili izvještaj.</s><s>AKCIJA "GUBER" ZATAŠKANA Mada su došli do niza saznanja o ubistvima, silovanjima i razbojništvima, nikada nisu preduzete konkretne mjere pred tadašnjim tužilaštvima i sudovima.</s><s>Prema ovom izvještaju, Orić je već 1995. godine trebalo da završi u zatvoru zbog krivičnih djela nad vlastitim narodom.</s><s>Ta dokumentacija, koja je u posjedu Srne, dostupna je i onima koji od zločinca nad vlastitim narodom pokušavaju da naprave heroja i legendu, pa je pod znakom pitanja da li će se bilo šta od Orićevih zločina nad vlastitim narodom naći na filmskoj traci ako već neće zločini koje je počinio nad Srbima.</s><s>S druge strane, Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske, odnosno Centar javne bezbjednosti Bijeljina, podnio je 29. septembra 2016. godine izvještaj protiv Orića za krivična djela ubistava i saučesništva u ubistvima, te organizovanja grupe čiji je cilj bio vršenje teških krivičnih djela.</s><s>U ovom izvještaju imenovani su svi članovi grupe do kojih je MUP Republike Srpske došao na osnovu izvještaja iz akcije "Guber".</s><s>Ovaj izvještaj je, takođe, bio u Hagu i vraćen je BiH, a riječ je o dokumentu koji ima 884 stranice.</s><s>ŠTA KRIJU POLICIJSKI IZVJEŠTAJI?</s><s>U dokumentaciji iz izvještaja koji je proslijeđen i Hagu, a koji je u posjedu Srne, piše da su "problemi područja Policijske stanice u Srebrenici bili najizraženiji u odnosu na ostale sektore u staničnim odjeljenjima".</s><s>"Na području koje je pokrivala Policijska stanica Srebrenica najčešće su se događale krađe, teške krađe, šverc robe porijeklom iz humanitarne pomoći, narušavanje javnog reda i mira u većem obimu, pucnjava iz oružja od strane 28. divizije", istaknuto je u izvještaju u kojem se navode imena 29 lica koja su bila interesantna za Stanicu javne bezbjednosti u Srebrenici i prijavljivana su sudu i tužilaštvu u tom gradu.</s><s>U dokumentima se navodi da su odnosi sa 28. divizijom bili promjenjivi "zavisno od toga da li neko iz vojske želi da stane iza vršilaca krivičnog djela ili ne".</s><s>"Od pripadnika 28. divizije više puta je bilo prijetnji, a i pokušaja napada na Stanicu policije u Srebrenici, uglavnom ako se dogodi da je u Stanicu priveden neko koga štiti Naser Orić, pa je sebi dozvolio da jednom prilikom dođe u Stanicu i od dežurnog policajca uzme ključ od prostorije za zadržavanje, te otvori prostoriju iz koje je pustio dvojicu zadržanih zbog otuđivanja vozila, i to Emira Halilovića i Hajru Bešića, kada je Emir Halilović bio zadržan zbog ubistva Slavoljuba Neškovića, koje je izvršio u Domu zdravlja u Srebrenici, ubistva Slobodana Zekića zvanog Zec i Zagorke Zekić, majke Slobodana Zekića, u njihovom stanu u Srebrenici", navodi se u dokumentu.</s><s>U dokumentu se dodaje da je Halilović priveden u policiju i da mu je određen pritvor, ali da je tada došlo do blokade Stanice policije i prijetnje da će Stanicu dići u vazduh ako ne bude pušten na slobodu, te da ih je čuvao čak i Unprofor.</s><s>NASEROVA 28.</s><s>DIVIZIJA VAN ZAKONA U izvještaju se navodi da su pripadnici 28. divizije željeli da budu van zakona i da je često dolazila u pitanje svrha postojanja policije i pravosuđa u Srebrenici, kao i struktura civilne vlasti "iznad kojih se uvijek stavljao Naser Orić".</s><s>U dokumentaciji koja je tretirala šverc humanitarne pomoći navodi se i da je policija podnijela izvještaj protiv lica koja su u tome učestvovala, ali da iz 28. divizije počinju prijetnje sudijama i da sudija koji je radio na tom predmetu odustaje od istrage, te da je "morao pustiti iz zatvora lica koja su bila pod istragom".</s><s>U izvještaju se ističe da su se brojna ubistva u Srebrenici dogodila u novembru 1992. godine, ali da policija nije napisala nijedan izvještaj, kao ni uviđaj niti službenu zabilješku.</s><s>U ovom dokumentu se navodi da je tada ubijen i Dilaver Malić u Stanici javne bezbjednosti, da policija nije izvršila uviđaj, ali da su saznali da je ovo ubistvo počinio Naser Orić.</s><s>"U martu 1993. godine Ejup Golić ubio je Husu Husića i Fikreta Salkića i takođe nije izvršen uviđaj, a znao se odmah izvršilac.</s><s>Kada smo počeli raditi na tom djelu, Naser je rekao da mu Golić treba i da se ne piše krivična prijava da ne bi bilo problema", piše u izvještaju.</s><s>U izvještaju se napominje da je od 26. aprila 1993. godine policija počela da istražuje ubistva, te navodi da je Hrusto Đozić iz Srebrenice lišio života Salku Mustafića, da je Sadik Begić ubio Ibiša Hirkića, da je Sabit Fejzić iz Bajramovića ubio dvojicu mladića kojima nisu mogli da se sjete imena, a da je Emir Halilović ubio Slobodana i Zagorku Zekić, kao i Slavoljuba Neškovića.</s><s>Prema ovom izvještaju, Nazif Mešanović ubio je Naila i Osmana Kadrića, kao i jednog Osmanovog sina čije ime se ne navodi, dok je Zuhrijet Omerović ubio Sulju Mehmedovića, a Pašan Mujić lišio je života Hanu Rizvanović.</s><s>Halid Ademović, navodi se u izvještaju, ubio je Senadu Duraković, Hanu Mehmedagić i suprugu Ismeta Karahasanovića, nakon čega je izvršio samoubistvo.</s><s>"U Srebrenici na Klisi ubijen je Bilal, za koga se pretpostavlja da ga je ubio Amir Salihović po Naserovom nalogu.</s><s>Mithat Salihović je lišio života Ilinku i Krstu Dimitrovskog, a kada je to otkrio Naser Orić stao je u zaštitu Salihovića i nije dozvolio da se istraga završi", navedeno je u izvještaju policije iz ratne Srebrenice.</s><s>U izvještaju se navodi da su najveći broj krivičnih djela počinili pripadnici 28. divizije, da je policija podnosila izvještaje, ali da su ti izvještaji uništavani i da nikada nisu doživjeli sudski epilog.</s><s>ORIĆ POBJEGAO IZ SREBRENICE Ratni komandant Srebrenice Naser Orić pobjegao je helikopterom u Tuzlu u martu 1995. godine, nekoliko mjeseci prije ulaska srpskih snaga u ovo mjesto, o čemu svjedoče mnogobrojni ratni izvještaji i zapisnici iz tog perioda, između ostalog, i navodi Alije Izetbegovića, kao i tadašnjeg komandanta Štaba Vrhovne komande tadašnje Armije BiH Rasima Delića.</s><s>"Kada je riječ o Oriću, on je predložio da dođe sa političkom delegacijom Srebrenice da se razjasne kontroverzne informacije.</s><s>Trebalo je da se vrati helikopterom 7. maja 1995. godine, ali je zamolio da ostane i da ide u drugoj grupi u kojoj su bili slušaoci Visoke vojne škole.</s><s>Helikopter je 7. maja srušen.</s><s>Poslije udesa, i pored naređenja, nije htio - nije smio da ide pješice u Srebrenicu, tražeći borbeni helikopter, što nije moglo da se obezbijedi jer mi ih ni danas nemamo", napisao je u jednom od svojih povjerljivih dopisa general Delić.</s><s>I pored svih ovih kompromitujućih činjenica o "herojstvu" Nasera Orića, pojedini filmski radnici iz Federacije BiH navodno planiraju da, nakon "uspjeha" filma Jasmile Žbanić "Kvo vadis Aida", snime ostvarenje i o "srebreničkom heroju".</s><s>Emir Hadžihafizbegović najavio je snimanje filma o Oriću, objašnjavajući kako to treba uraditi da bi se "skinula stigma sa heroja koji je otišao u Hag i bio oslobođen optužbi".</s><s>Da li je Orić zaista "heroj", gledano iz bošnjačkog ugla, s obzirom na pomenute dopise i dokumentaciju iz akcije "Guber", pitanje je na koje iz Federacije BiH nema odgovora, a da li će ga biti i na koji način, do onih je koji od njega prave heroja uprkos zločinima nad vlastitim narodom.</s><s>Piše: Željka DOMAZET http://89.111.245.19/novosti/889245/naser-oric---od-zlocinca-do-heroja.htm</s>
<s>Senadu Kasupoviću tri godine zatvora zbog ratovanja za Islamsku državu</s><s>Petak, 29 januar 2021</s><s>Predsjedavajući Sudskog vijeća Mirsad Strika rekao je da je odluka Suda zasnovana na relevantnim dokazima koji su izneseni tokom sudskog postupka.</s><s>Obrazlažući presudu, Strika je naveo da je optuženi 12. jula 2013. godine, sa sarajevskog aerodroma otputovao za Istanbul, te ilegalno prešao u Siriju da se bori u takozvanoj "Islamskoj državi", koja je 30. maja 2013. godine proglašena terorističkom organizacijom. - Sud je van razumne sumnje utvrdio da je optuženi Kasupović, pod imenom Muatesim, postao pripadnik terorističke grupe kojoj je pružao pomoć i učestvovao u terorističkim aktivnostima s ciljem promjene ustavnog poretka i svrgavanja legitimne vlasti - izjavio je Strika.</s><s>Sudija je rekao da je zaštićeni svjedok "S-3" u svom iskazu naveo da je Kasupovića pod imenom Muatesim upoznao sa Ibrom Ćufurovićem, da ga je kasnije viđao na stražama, u borbama i u maskirnoj uniformi.</s><s>Strika je podsjetio da je jedna povratnica iz Sirije izjavila da je Kasupovića viđala više puta i da je bio ranjavan, dok je druga rekla da je optuženi bio ranjen od mine, nakon čega se predao "kurdskoj vojsci".</s><s>On je naveo da zapisnik Agencije za istrage i zaštitu BiH od 29. maja 2019. godine potvrđuje da je na snimcima koji su vještačeni, izolovano lice na kojem se prepoznaje optuženi Kasupović. - Nema dileme da je van razumne sumnje potvrđen identitet optuženog, što je dovoljan osnov da se van razumne sumnje utvrdi da se optuženi borio za "Islamsku državu" - rekao je Strika.</s><s>Iako je Sudsko vijeće utvrdilo da je optuženi bio borac i da je učestvovao u terorističkim aktivnostima boreći se u jedinici "Bejt komandos", koja je kasnije promijenila naziv u "Al aksa", ipak nije utvrđeno da je on učestvovao u nekim borbama.</s><s>Vijeće je u odmjeravanju kazne kao otežavajuću okolnost navelo dužinu boravka od šest godina u Siriji, a kao olakšavajuću činjenicu da optuženi ranije nije osuđivan i da je otac dvoje maloljetne djece.</s><s>Sud je Kasupoviću produžio mjere pritvora do upućivanja na izdržavanja kazne, a koji može trajati najduže devet mjeseci.</s><s>Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_dane-zatvora-zbog-ratovanja-za-islamsku-drzavu/348394</s>
<s>'Osama bin Laden je 1992. tri noći spavao u mom hotelu Split'</s><s>Sreda, 04 maj 2011</s><s>SRDAČAN I PRISTOJAN Autor: Željko Huljev Objavljeno: 03.05.2011 Bivši direktor hotela Split 1992. godine ugostio je Osamu Bin Ladena.</s><s>Nakon tri noći u hotelu Osama Bin Laden otputovao je u selo Miškovica kod Tuzle, gdje je bio kamp za mudžahedine SPLIT - Osama bin Laden, ubijeni vođa terorističke mreže al-Qa’ide, tijekom prosinca 1992. godine četiri je dana boravio u Dioklecijanovu gradu zajedno s petoricom suradnika - bili su gosti hotela "Split", prespavali tri noći, a Osama je na recepciji hotela tada pohranio putovnicu Somalije.</s><s>Prema dostupnim informacijama, bin Laden je u Split doputovao u sklopu misije islamske humanitarne organizacija, te je nakon prospavane tri noći u hotelu, pod pratnjom UNPROFOR-a, otputovao u selo Meškovica kod Tuzle, gdje je potom uspostavljen prvi kamp za obuku mudžahedina.</s><s>Dolazak u Split godinama poslije najtraženijeg svjetskog terorista, a u to vrijeme američkog saveznika, detaljno nam je opisao Frane Kontić, tadašnji direktor hotela Split: - Sjećam se, u hotel je stigao čovjek iz Bosne, zadužen za humanitarnu logistiku, stupio je u moj ured i rezervirao šest soba na sedmom katu, te mi je kazao da je riječ o tzv. visokim gostima.</s><s>CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANjU JUTARNjEG LISTA http://www.jutarnji.hr/ubijen-osama-bin-laden--binen-posjetio-split-na-tri-dana-1992--godine/943500/</s>
<s>BIJELjINA - Albina Terzić zvana Nina bila je pripadnik zloglasnik "Zdenkinog voda" u sastavu HVO-a i aktivno je učestvovala u batinanju i seksualnom zlostavljanju srpskih zatočenika u osnovnoj školi u Odžaku 1992. godine, kažu bivši srpski logoraši iz ovog grada.</s><s>Nekadašnji logoraši pričaju kako je Terzićeva, za koju je Tužilaštvo BiH predložilo određivanje mera zabrane, nasumično određivala koji će od zatvorenika dobiti batine ili biti seksusalno zlostavljan. - Ponašala se veoma bahato.</s><s>Tukla nas je, šamarala, prisustvovala seksualnim zlostavljanjima zatvorenika.</s><s>Terala nas je da u stavu "mirno" pevamo ustaške pesme, ispričao je agenciji Srna jedan od zatvorenika koji je preživio strahote u odžačkoj osnovnoj školi.</s><s>Prema njegovim navodima, Terzićeva je često bila u grupi sa Adisom Mehić-Hodžić i još jednim pripadnikom "Zdenkinog voda" koji je poznat po nadimku Kesa.</s><s>Zajedno su, navodi, šetali psa između srpskih zatvorenika koji su morali mirno da stoje i pevaju ono što im se naredi.</s><s>Terzićeva je radila kao službenik na šalteru u pošti u Odžaku, gde su je i prepoznale neke od njenih žrtava.</s><s>Tužilaštvo BiH predložilo je Sudu BiH određivanje mera zabrane za Terzićevu, koja se sumnjiči za ratne zločine u Odžaku, zbog, kako je objasnila tužilac Božidarka Dodik, opasnosti od bekstva. - Osumnjičena ima državljanstvo i putnu ispravu Hrvatske i s obzirom da je tek sada postala svesna težine optužbi, postoji bojazan od bekstva - rekla je Dodik.</s><s>Tužilaštvo BiH sumnjiči Terzićevu da je počinila ratne zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u osnovnoj školi u Odžaku.</s><s>Osumnjičena je za nečovečno postupanje prema civilima tokom 1992. godine.</s>
<s>22.09.2020 \| Glas Srpske TREBINjE - Službenici Policijske uprave Trebinje su dokumentovali i Tužilaštvu BiH dostavili izvještaj protiv Jura Šunjića i tri nepoznata lica zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo "Ratni zločin protiv čovječnosti".</s><s>Oni su osumnjičeni da su kao pripadnici jedinice Vojne policije u Hrvatskom vijeću odbrane ratni zločin počinili 1992. godine na području Mostara i to nad civilima srpske nacionalnosti.</s><s>Njih terete za ratni zločin prema Krivičnom zakonu BiH.</s><s>Oni su osumnjičeni da su kao pripadnici HVO-a, jedinice Vojne policije, 1992. godine silovali Srpkinju na području Mostara.</s><s>Izvještaj protiv ovih lica podnesen je zbog osnovane sumnje da su tokom juna 1992. godine u logoru koji se nalazio u prostorijama Mašinskog fakulteta u Mostaru, uz prijetnju oružjem, silovali Srpkinju čiji su inicijali M.V. Prema saznanjima Srne, silovanje je izvršeno tako što je prvoprijavljeni oštećenu odveo u hodnik ispred muškog i ženskog toaleta, gdje ju je, uz prijetnju pištoljem silovao, nakon čega u ovu prostoriju ulaze još tri nepoznata vojna policajca koji su je silovali, takođe, uz prijetnju oružjem. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_danici-hvo-prijavljeni-zbog-zlocina-nad-srbima/333008</s>
<s>U Islamskoj državi ratovalo 1.200 terorista sa Balkana, od toga 350 iz BiH</s>
<s>Izvor: N1 \| N1 Sarajevo \| 17.11.2018.</s><s>U proteklim godinama desetine muškaraca - državljana Bosne i Hercegovine i zemalja iz regiona priključili su se terorističkim organizacijama i ratovali u Siriji i Iraku.</s><s>Sa njima ili za njima odlazile su i njihove supruge, buduće supruge, čitave porodice.</s><s>Neke su ostale udovice.</s><s>Retke su se iz Sirije vratile u Bosnu i Hercegovinu.</s><s>N1 donosi ispovest žene – povratnice iz Sirije, supruge borca Al-Nusra Fronta, koji se smatra ogrankom terorističke organizacije Al-Kaida.</s><s>Sagovornica N1 državljanka je Bosne i Hercegovine.</s><s>Jedna je od retkih žena koja je pobegla iz ratnog sirijskog vihora.</s><s>Otišla je u tajnosti.</s><s>Prema vlastitoj tvrdnji – bez prisile.</s><s>Islam je prihvatila nekoliko godina pre odlaska u Siriju.</s><s>Tamo je boravila godinu dana.</s><s>Iz Turske u Siriju stiže ilegalno.</s><s>Posrednici su za to platili dve hiljade evra.</s><s>Po dolasku stupa u šerijatski brak sa državljaninom jedne od zemalja regiona, borcem Al-Nusra Fronta, ogranka terorističke organizacije Al-Kaida.</s><s>Ona je prva žena koja je pred kamerom odlučila da svedoči o onome što je doživela.</s><s>N1: Opišite nam život u tom mestu?</s><s>"Ratna situacija i ratno stanje.</s><s>Što se tiče svakodnevnog života malo je drugačije od rata koji smo proživeli ovde u Bosni.</s><s>Hrane ima, vode ima, ako imate novac sve možete kupiti.</s><s>Nije vam ništa nedostižno.</s><s>U svemu tome najgore je bilo granatiranje.</s><s>To je nešto što se definitivno ne može porediti ni sa čim drugim.</s><s>To je najgora slika Sirije." N1:Od čega ste strahovali?</s><s>"Iskreno, najveći strah mi je bio da će da padne granata i da ću ostati zatrpana negde pod ruševinama, pošto sam viđala takve ljude.</s><s>Ili da ću ostati živa i gušiti se - tako da me niko neće naći - ili da ću ostati bez ruke i noge.</s><s>Nisam se plašila smrti, koliko sam se plašila tog stanja." N1:Viđali ste mrtve i ranjene pod ruševinama.</s><s>Vraćaju li Vam se te slike?</s><s>"Viđala sam.</s><s>Vraćaju se, itekako.</s><s>Pogotovo - vraćaju mi se slike dece i često sam na ulici mogla da vidim dete bez noge i ruke, malo dete.</s><s>Svašta bi mi prošlo kroz glavu.</s><s>Razmišljala bih kakava će njegova budućnost biti i šta je sve moglo biti sa tim detetom samo da nije takva situacija." Neposredno po dolasku u Siriju, pod traumama, sagovornica N1 počinje da razmišlja o begu.</s><s>U novembru 2017. uspieva da pobegbne.</s><s>Ilegalnim putevima, za 600 dolara.</s><s>Trudna preskače zid od oko pet metara da bi se domogla Turske.</s><s>Tada je uhapšena i optužena za terorizam.</s><s>Nakon tri zatvorska meseca turski sud je oslobađa optužbi za pripadnost terorističkoj organizaciji.</s><s>"Ja lično imam kontakt sa dve žene koje su ostale na teritoriji tzv. Islamske države.</s><s>One se odavno žele vratiti.</s><s>Pokušavaju, ali nemaju načina i nemaju novca za to.</s><s>Traže pomoć na sve strane.</s><s>Samo što ja imam osećaj da su te žene zaboravljene od strane ove države, kao da ne postoje, kao da su izbrisane samim tim što su otišle tamo.</s><s>Međutim, to su žene majke, žene koje imaju tamo decu i koje su ostavile svoju decu ovdje, koje pate za tom decom i koje se nadaju povratku." N1:Verovatno ste čuli i za žene koje su u kampovima?</s><s>"Da jesam, čula sam i za njih.</s><s>Mogu samo pretpostaviti kako im je tamo.</s><s>Ono što sam ja videla i kako je meni bilo je ništa naspram onog kako one žive tamo, ako se to može nazvati životom.</s><s>I kako njihova deca odrastaju i čime se hrane.</s><s>To niko ne zaslužuje, pogotovo ne te žene koje imaju svoju državu koja je uređena i ima prostora za sve, pa mislim da bi se moglo pozabavi tim životima jer su to ipak naše građanke i zaslužuju da se vrate svojoj kući.</s><s>Kakve god bile, otišle jesu.</s><s>I ja sam otišla, pružila mi se prilika da se vratim, ja se samo nadam da će se i njima pružiti prilika da dođu svojim kućama i da žive normalnim životom.</s><s>I znam, po sebi znam, te žene kad bi došle ovde, da bi to bila njihova zadnja šansa za taj neki normalan život.</s><s>Znam njihova stanja tamo, znam njihovu svakodnevicu, znam da često požele da nisu žive uopšte.</s><s>Takav im je život trenutno.</s><s>Tako da, ja se samo nadam da će se nešto raditi po tom pitanju.</s><s>Ako ništa, postoje načini da se barem pokuša." Nakon presude, sa detetom rođenim u teškim zatvorskim uslovima - vraća se u Bosnu i Hercegovinu.</s><s>Ima istu želju za sve druge žene sličnih sudbina. http://rs.n1info.com/a436690/Svet/Region/Ispovest-povratnice-iz-Sirije.html</s>
<s>SARAJEVO, 17.</s><s>OKTOBRA /SRNA/ - Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv državljanina BiH i Srbije Mirsada Tahirovića zbog zločina počinjenih 1993. godine na području Jablanice.</s><s>Optužnica tereti Tahirovića da je u svojstvu pripadnika Specijalnog odreda "Zulfikar" takozvane Armije BiH, od jula do oktobra 1993. godine, lično i sa njemu poznatim pripradnicima odreda učestvovao u mučenjima, fizičkim zlostavljanjima i ponižavanjima nezakonito zatvorenih civila i zarobljenika hrvatske nacionalnosti u muzeju "Bitka za ranjenike" i na lokalitetu "Rogića kuće" u Jablanici.</s><s>Zatvorenim civilima i zarobljenicima nanošene su teške fizičke povrede, tjerani su na prisilno vršenje islamskog obreda molitve, a optuženi je sa saučesnicima iz kuće jednog zatvorenika ukrao veću količinu novca.</s><s>Prema navodima optužnice, zlostavljanje je ostavilo teške fizičke i duševne povrede kod žrtava, od kojih i danas osjećaju posljedice.</s><s>Uz optužnicu, Tužilaštvo BiH predlaže ispitivanje 22 svjedoka, a priloženo je više od 100 dokaznih materijala.</s><s>Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH. http://www.srna.rs/novosti/247586/podignuta-optuznica-protiv-mirsada-tahirovica.htm</s>
<s>Slavenko Terzić: Čekićev ratni poklič i put u prokletu avliju</s><s>Ponedeljak, 28 februar 2011</s><s>26.02.2011 09:00 \| Neda Simić-Žerajić</s><s>Put kojim je krenuo Smail Čekić je nesumnjivo put u ćorsokak, put u "prokletu avliju".</s><s>Čekićeve teorije o Srbima kao nosiocima fašističke i genocidne ideologije nisu ništa drugo nego - poziv za novi konačni obračun sa Srbima.</s><s>Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ugledni istoričar prof. dr Slavenko Terzić, bivši direktor, sadašnji naučni savjetnik Istorijskog instituta SANU i senator Republike Srpske.</s><s>On ističe da Čekićevo izlaganje koje nema nikakve veze sa naukom, u stvari priziva novi rat, ali se nada da će Čekićevi studenti uvidjeti besmislenost, apsurdnost i besperspektivnost njegove ideologije. * GLAS: Profesore Terziću, kako gledate na teze koje iznosi istoričar Smail Čekić direktor sarajevskog Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i njegove teze o srpskom narodu kao "genocidnom i fašističkom"?</s><s>TERZIĆ: Ništa novo, sve je on to već izneo u knjizi "Agresija na Bosnu i genocid nad Bošnjacima 1991-1993", u izdanju "Ljiljana" u Sarajevu 1994. godine i ponovio bezbroj puta u raznim prilikama.</s><s>Reč je o fenomenu zarobljene svesti, iracionalne, svojevrsnom sumraku razuma, ali i primeru nedopustivih manipulacija i, u osnovi, nastavku ratne propagande.</s><s>Čekić ili nije obavešten da je rat okončan, ili ne može da se pomiri sa tom činjenicom i, zapravo, kao da priziva neki novi rat.</s><s>Sve to nema ama baš nikakve veze sa istorijskom naukom niti sa naučnim mišljenjem u načelu.</s><s>U objašnjenju istorije "genocida nad Bošnjacima", on se identifikuje sa osmanskom imperijalnom idejom, jer već u uvodnom tekstu pomenute knjige naslovljenim "Osvrt na historiju genocida nad Bošnjacima" ceo problem stavlja u kontekst borbe evropske koalicije od kraja 17. veka za potiskivanje Osmanskog carstva iz Evrope.</s><s>On piše na strani 10: "Zločini genocida nad Bošnjacima imaju svoj historijski kontinuitet još od druge polovine 17. stoljeća.</s><s>Oni su pored genocidnih radnji mletačkih i austrijskih katoličkih trupa, uglavnom rezultat kontinuirane crnogorske i srpske politike od početka 18. vijeka, pa sve do danas." Već na strani 13 Čekić dalje podupire svoju tezu o genocidnoj Evropi: "U vrijeme kada je počelo opadanje Osmanskog carstva austrijske katoličke trupe su nastavile sa genocidnim radnjama".</s><s>Čitalac može shvatiti da su Osmanlije imale jednu lepu mirnu šetnju od Male Azije do Beča pa su se onda smerni Turci suočili sa genocidnim radnjama Evrope i Srba.</s><s>Ceo evropski i balkanski oslobodilački pokret protiv Osmanlija proglašen je "genocidnim".</s><s>* GLAS: Šta je pozadina ovakvih stavova?</s><s>TERZIĆ: Stavovi Smaila Čekića su pored svega drugog, nastavak satanizacije i kriminalizacije Srba, sa jasnim ciljem unitarizacije Bosne i revizije Dejtona, ali su istovremeno u širem smislu i ideološka podrška neskrivenim neoosmanističkim ambicijama Turske pod okriljem SAD.</s><s>Još januara 1996. urednici časopisa "New Republic" Jakov Hajlbrun i Majkl Lind su napisali: "Činjenica da Sjedinjene Države sa više oduševljenja nego njeni evropski saveznici gledaju na državu bosanskih muslimana odražava, između ostalog, novu američku ulogu lidera neformalne grupe muslimanskih nacija od Zaliva do Balkana.</s><s>Regije kojima je nekada vladala Otomanska carevina pokazuju znake da bi mogle da postanu srce treće američke imperije".</s><s>Uostalom, turski ministar inostranih poslova Davutoglu je to u Sarajevu izričito naglasio - radi se na oživljavanju moderne verzije Osmanskog carstva! * GLAS: Nije li paradoks Čekićevo izlaganje i plakatno pojednostavljivanje da je sve crno-bijelo, odnosno Srbi "fašisti" i izvršioci genocida na jednoj strani i Bošnjaci kao žrtve na drugoj strani?</s><s>TERZIĆ: Sve je paradoks!</s><s>Na prvom mestu to je zanemarivanje osnovnih istorijskih činjenica u funkciji dokazivanja teze o "srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu".</s><s>Ispada da Srbi vrše agresiju na svoju zemlju i na sebe same.</s><s>Svi popisi BiH od, na primer, zvaničnog turskog popisa iz 1851, preko austrougarskih pa do jugoslovenskog popisa iz 1971. konstatuju da većinu stanovništva ovih pokrajina čine Srbi (do Drugog svetskog rata popisuje se po verskoj pripadnosti).</s><s>Evo nekih primera.</s><s>Turski popis iz 1851. konstatuje na teritoriji današnje BiH: pravoslavnih 43,60%, muslimana 35,80%, rimokatolika 19,40%; austrijski oficir u konzulatu u Sarajevu 1865.</s><s>Johan Roskijevič: pravoslavni 47,76% , muslimani 34,60% , rimokatolici 15,98%; prvi zvanični austrougarski popis 1879: pravoslavnih 42,88%; muslimana 38,73%, rimokatolika 18,08%; poslednji austrougarski popis 1910: pravoslavnih 43,49%, muslimana 32,25%, rimokatolika 22,87%.</s><s>Tek jugoslovenski popis iz 1971. konstatuje relativnu većinu muslimana u Bosni i Hercegovini: Srba 37,2%, muslimana 39,6%, Hrvata 20,6%.</s><s>Prema poslednjem austrougarskom popisu iz 1910. od ukupno 98.438 stanovnika Sarajeva (grada i sreza) pravoslavni su činili 36,16%, muslimani 34,45%, rimokatolici 27,47 % i ostali 5,95%.</s><s>Muslimani su imali većinu u samoj varoši.</s><s>Jedini genocid koji se može egzaktno dokazati u BiH po svim standardima međunarodne definicije genocida jeste genocid nad Srbima tokom Prvog i Drugog svetskog rata, ali i njegov pokušaj tokom poslednjeg rata 1991-1995.</s><s>Niko ozbiljan ne spori da je bilo zločina nad muslimanskim stanovništvom, naročito tokom Drugog svetskog rata pa i tokom devedesetih godina, ali oni nisu bili deo smišljenog plana o zatiranju cele jedne zajednice na verskoj ili etničkoj osnovi kakav je bio plan zatiranja Srba u Prvom i Drugom svetskom ratu.</s><s>Ako zanemarimo masovne ustaško-nacističke konclogore kao što su Jasenovac, Stara Gradiška, Sisak, Jastrebarsko i drugi, samo u logorima i zatvorima u Sarajevu tokom Drugog svetskog rata (Ćemaluša i Beledija se javljaju i u Prvom i u Drugom ratu) ubijeno je 11.498 ljudi, uglavnom Srba.</s><s>Treba li podsećati na SS divizije Handžar i Kama i na jednu trećinu muslimanskih dobrovoljaca u Hrvatskoj legiji poslatoj na Istočni front i razbijenoj kod Staljingrada.</s><s>Da stvari, s druge strane, nisu tako jednostavne i crno-bele kao što ih sagledava Čekić, svedoči Rezolucija muslimanske nacionalne organizacije Bosne i Hercegovine od 31. decembra 1942. koju su kao članovi Izvršnog odbora potpisali dr Ismet Popovac, Fehim Musakadić i Mustafa Pašić i u kojoj se u članu 1. kaže: "Muslimani Bosne i Hercegovine i svih krajeva naše zemlje su sastavni i nerazdvojivi dio Srpstva, te se kao takvi smatraju porobljeni u ustaškoj hrvatskoj državi i pod drugim okupatorima".</s><s>Slična rezolucija doneta je januara 1943. u Kalinoviku. * GLAS: Sve više je kvazinaučnika u Sarajevu koji tvrde da su Srbi u genima genocidni, da su im kultura, nauka pa i crkva fašističke?</s><s>TERZIĆ: Među bosanskim muslimanima ova ideologija je novijeg datuma, preuzeta je od srednjoevropskog klerikalizma i austrougarskog okupacionog režima u BiH posle 1878.</s><s>Radi se o prikrivanju sopstvene imperijalne agresije prema Srbima propagandom o "velikosrpskoj agresiji" i "velikosrpskoj opasnosti".</s><s>Svaki pokušaj saradnje pravoslavnih i muslimana, smatrao je okupacioni upravnik Benjamin Kalaj, treba kao "zlo u korijenu sasjeći", jer sve što je srpsko u svojoj suštini je "velikosrpsko".</s><s>Kalaj je istovremeno, tajno, pravio planove o pokatoličavanju bosanskih muslimana.</s><s>Hrvatski ustaški ideolog Ivo Pilar u obimnoj knjizi "Južnoslavensko pitanje", objavljenoj prvo u Beču 1918., na nemačkom i pod pseudonimom, a zatim u ustaškoj NDH, 1943, u izdanju Matice hrvatske, naširoko je izlagao teze gotovo identične tezama koje danas obnavlja Smail Čekić.</s><s>Pilarovo delo se svodi na dva u osnovi rasistička zaključka kada je reč o Srbima: "Opasna svojstva predaje i težnje srpsko-bizantske crkve naišla su u srbskom narodu na neobično djelotvornu dopunu u prodiranju balkansko-nomadske romanske krvi, koja je svojim prirođenim rasnim prohtjevom za prisvajanjem, svojim antisocijalnim sklonostima, manijom za uništavanjem i razaranjem, učinila Srbe prvorazrednom opasnošću za susjedne im narode i države".</s><s>I drugi zaključak: "Jezgra južnoslavenskog problema sastoji se u tome što se srbstvo razvilo u jaki imperijalistički, jednako vjerski kao i nacionalni politički pokret, koji ide za tim, da podjarmi i usiše ostale narode južnih Slavena i da osnuje svoju vlastitu veličinu i moć nad razvalinama susjednih država".</s><s>I, slično današnjem Čekićevim tezama, Pilar zaključuje da je srpski pokret "sasvim naravni izražaj bizantske i srbsko-pravoslavne misli o crkvi i državi; poviest i razvitak toga pokreta stari su već nekoliko stoljeća".</s><s>Temelji Čekićeve ideologije su dakle tu ali kada je reč o novim interpretacijama starih ideja koje stižu iz Sarajeva, uočljivo je da je ova ideologija sada, iako kompilacija raznih uzora, u funkciji panislamskih i neoosmanistički ambicija.</s><s>U tesnoj je vezi sa svim onim što se zbiva u Raškoj oblasti, na Kosovu i Metohiji Albaniji, Zapadnoj Makedoniji, Trakiji i dalje prema Bosforu.</s><s>Tradicionalna uloga Zagreba, pomalo u senci, ima ambivalentan stav prema ovoj ideologiji i gleda da iz svega izvuče što više koristi za svoje pretenzije prema BiH.</s><s>Radi se svakako o spletu različitih interesa Zapada i Istoka, s tim da su muslimani sredstvo u rukama i jednih i drugih, u ovom slučaju protiv Srba.</s><s>Velika Albanija treba da bude štit radikalnog islama na Balkanu - njeno zračenje stiže i do Sarajeva.</s><s>Nije bilo tako davno kada su se visoki verski poglavari iz Sarajeva i Novog Pazara poklonili grobu teroriste Adema Jašarija.</s><s>U Frankfurtu na Majni je pre nekoliko godina objavljena knjiga Kako se kalio Sandžak na čijoj naslovnoj strani dominiraju jedan pored drugog likovi Adema Jašarija i Alije Izetbegovića.</s><s>Čime objasniti ravnodušno ćutanje "velikog sveta" (koji prekraja Balkan i tobož brine o ljudskim pravima) pred monstruoznim zločinima vađenja organa živim Srbima na severu Albanije tokom 1999-2000, zločinima koji prevazilaze zločine naciste Mengelea! * GLAS: Koje su stvarne vertikale srpske istorije s početka 19. vijeka?</s><s>TERZIĆ: Srpski oslobodilački pokret od početka 19. veka je sastavni deo evropskog nacionalnog preporoda i ima za cilj oslobođenje i ujedinjenje Srba na onim prostorima na kojima su Srbi vekovima činili većinu stanovništva.</s><s>Iako je taj pokret nastojao da sledi evropski koncept nacije odnosno da etnička pripadnost stoji iznad verske, pod uticajem moćnih spoljnih faktora (Austro-Ugarske u prvom redu), a delimično i unutrašnjih slabosti i kratkovidosti, religija je nažalost postala krupna vododelnica nacionalnog preporoda.</s><s>Moto beogradskog časopisa Bratstvo - "Brat je mio koje vjere bio" nije stizao do svesti širih narodnih slojeva.</s><s>Jedan deo uglednih bosansko-hercegovačkih intelektualaca krajem 19. i početkom 20. veka, dakle u vreme austrougarskog režima, smatrao je sebe Srbima muslimanske veroispovesti, kao što su bili Osman Đikić, Avdo S. Karabegović, Avdo Karabegović Hasanbegov, Smail-aga Ćemalović, Omer-beg Sulejmanpašić-Despotović, Derviš-beg Ljubović, Šukrija Kurtović i drugi.</s><s>Hasan M. Rebac je 1925. objavio zanimljiv članak Srbi muslimanske vere u Bosni i Hercegovini (politička prošlost), ukazujući na svu složenost samoidentifikacije bosanskih muslimana, na teško nasleđe tradicije, ali i na to da "ako neuviđavnost pravoslavnih Srba bude i dalje potrajala, treba računati s tim da će muslimani otići na drugu stranu, kuda ih mame i gde su im širom otvorili vrata".</s><s>Austro-Ugarska, pre svih (kasnije je to preuzela Kominterna i KPJ) je svaku ideju povezivanja i objedinjavanja Srba predstavljala kao težnju za stvaranjem "Velike Srbije", želeći time da pred Evropom i svetom kompromituje srpske nacionalne težnje, kako bi u budu ćnosti mogla da opravda sve radikalne i monstruozne mere predstavljajući ih kao zaustavljanje navodne "srpske agresije".</s><s>Ceo taj ideološki arsenal obnovljen je i usavršen tokom razbijanja jugoslovenske države krajem 20. veka. * GLAS: Kako Vi predviđate rasplet istorijske drame na ovim prostorima?</s><s>TERZIĆ: Naša zajednička istorija je toliko tragična i zaista ima toliko obeležja istinske istorijske drame da njeno razumevanje i naučno objašnjenje zahteva težak ali moguć put do istine, a ona se može utvrditi samo poštenom i objektivnom analizom svih dostupnih istorijskih izvora, kako domaćih tako i stranih, bez gneva i pristrasnosti.</s><s>Treba se nadati da će Čekićevi studenti uvideti besmislenost, apsurdnost i besperspektivnost njegove ideologije.</s><s>Likvidiranje Republike Srpske</s><s>* GLAS: Mogu li se na ovakvim tvrdnjama kao što su Čekićeve graditi povjerenje i poboljšati međunacionalni odnosi na ovim prostorima?</s><s>TERZIĆ: Ako bismo u drugi plan stavili celu ovu tragičnu istorijsku vertikalu, ostaje ključno pitanje - kako Smail Čekić i njegovi istomišljenici žele da grade mostove poverenja i saradnje sa Srbima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ako je "zločinačko i genocidno" sve što je srpsko.</s><s>Nema sumnje da se iza ovoga krije njihov krajnji cilj, a to je likvidiranje Republike Srpske kao navodne "genocidne" tvorevine, a zatim na toj ideološkoj osnovi nastavak dezintegracije Srbije separiranjem Raške oblasti (jedan mladi ambiciozni muftija iz Novog Pazara je već izbrojao "deset genocida" nad muslimanima u ovoj oblasti), što uključuje i severne delove Crne Gore. http://www.glassrpske.com/plus/teme/Slavenko-Terziatni-poklic-i-put-u-prokletu-avliju/lat/53782.html</s>
<s>Do kraja godine Turska isporučuje državljane BiH iz Sirije</s><s>SARAJEVO, 22.</s><s>NOVEMBRA /SRNA/ - Turska, koja je prije mjesec dana zauzela kurdske položaje u Siriji, mogla bi već do kraja godine deportovati državljane BiH i njihove porodice koji se nalaze u zarobljeništvu u toj zemlji, a dovode se u vezu sa pripadnicima terorističke organizacije "Islamska država", piše sarajevski "Dnevni avaz".</s><s>Prema pisanju "Avaza", u Siriji se nalazi više od 350 državljana BiH, među kojima su stotine žena i djece i svi su oni u izbjegličkim kampovima na sjeveru zemlje.</s><s>Turska je do sada izručila stotine državljana Njemačke, Švedske, SAD i drugih zemalja.</s><s>Devet državljana BiH koji su na Interpolovim potjernicama i jedna trogodišnja djevojčica trebalo je da krajem oktobra stignu u BiH, ali je deportacija odgođena zbog napada Turske.</s><s>Izvori ovog lista tvrde da Turska sada želi u paketu da deportuje državljane BiH, i to mahom žene i djecu, koji su godinama u kurdskim kampovima, dok su pripadnici "Islamske države" bili u zarobljeništvu američkih vojnih snaga, ali su im predati.</s><s>U grupi državljana koji bi trebalo da stignu u BiH je i Amina Kečo, supruga pripadnika "Islamske države" Ibre Ćufurovića, sa dvoje maloljetne djece.</s><s>"Avaz" saznaje da bi Ćufurović, kojem se sudi za pridruživanje terorističkoj organizaciji "Islamska država", iduće sedmice mogao priznati krivicu u Sudu BiH. http://89.111.245.19/novosti/740436/do-kraja-godine-turska-isporucuje-drzavljane-bih-iz-sirije.htm</s>
<s>Islamista porijeklom iz BiH upozorava: Mogući napadi u Evropi</s><s>Nezavisne Novine \| 31.10.2019 \| Glas Srpske Zatvorenik Islamske države Muhamed Hasik upozorio je da bi se nakon smrti lidera Islamske države Abu Bakr al Bagdadija, u znak odmazde, mogli desiti teroristički napadi u Evropi.</s><s>Dvadesetpetogodišnji Hasik, rođen u BiH, je u intervju za ABC Njuz upozorio da Islamska država "nikada neće stati".</s><s>Hasik, koji pokazuje da se kaje za zločine Islamske države, rekao je da smaknuće Bagdadija neće zaustaviti Islamsku državu već bi je moglo ojačati.</s><s>"Možda će se nešto desiti u Evropi, jer su mnogi uznemireni zbog Bagdadijeve smrti", rekao je Hasik za ABC Njuz, prenosi Sun.</s><s>Dodao je da nije važno to što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da je kalifatu došao kraj, kazavši da borci Islamske države još uvijek postoje.</s><s>"Kada jedan umre, dođe drugi", zaključio je.</s><s>Hasik je svojevremeno radio sa terorističkom grupom kao policajac i očekuje da će biti pušten iz zatvora u Sjevernom Iraku jer smatra da nije prekršio zakon.</s><s>"Samo smo hvatali ljude sa drogom i sličnim stvarima.</s><s>Samo sam radio svoj posao.</s><s>Ovaj rat je prljav i dosadio mi je.</s><s>Želim da živim normalan život, sa svojom porodicom i djecom.</s><s>Lider Islamske države poginuo je u subotu kada je u skrovištu u Siriji aktivirao prsluk s eksplozivom, ubivši sebe i svoje troje djece.</s><s>"Došao je do kraja tunela, naši psi su ga do tamo doveli.</s><s>Poveo je svojih troje djece u smrt.</s><s>Plakao je do kraja.</s><s>Aktivirao je prsluk s eksplozivom i tijelo mu je osakaćeno, a na njega se nakon eksplozije srušio i tunel", rekao je Tramp u obraćanju novinarima u nedjelju. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/svijet/islalom-iz-bih-upozorava-moguci-napadi-u-evropi/296249</s>
<s>Abdulazu Kekiću dvije godine zatvora za ratovanje u Siriji</s><s>Sreda, 22 novembar 2017</s><s>SARAJEVO, 22.</s><s>NOVEMBRA /SRNA/ - Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Osmana Abdulaziza Kekića na dvije godine zatvora zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama na području Sirije.</s><s>Prema drugostepenoj presudi, Kekić je osuđen da je 20. marta 2015. godine s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji otputovao u Tursku, a zatim neutvrđenog dana u Siriju gdje se priključio jedinici "Enver Alvaki", koja djeluje pri takozvanoj "Islamskoj državi" i gdje je ostao do 2. oktobra te godine.</s><s>Prvostepenom presudom u junu, Kekić je oslobođen optužbe, ali je Apelaciono vijeće uvažilo žalbu Tužilaštva, te je Kekiću suđeno iznova, prenosi Birn.</s><s>"Analizom svih izvedenih dokaza i iskaza svjedoka, Vijeće je nesumnjivo utvrdilo da je postojala jedinica ‘Enver Alvaki’, koja je služila za borbena dejstva.</s><s>Iz dokaza proizilazi da je optuženi do 2. oktobra 2015. boravio u Siriji i bio pripadnik te paravojne formacije", rekao je predsjedavajući Apelacionog vijeća Miloš Babić.</s><s>Babić je rekao da je odbrana nastojala da dovede u sumnju iskaze svjedoka, ali da Vijeće nalazi da ti navodi nisu dokazani.</s><s>Odlučujući o visini kazne, Apelaciono vijeće imalo je u vidu svrhu kažnjavanja, a od olakšavajućih okolnosti cijenilo je raniju Kekićevu neosuđivanost, porodično i imovinsko stanje, te korektno držanje pred sudom.</s><s>Vijeće nije našlo otežavajuće okolnosti.</s><s>Optuženi nije prisustvovao izricanju presude.</s><s>Protiv ove presude dozvoljena je žalba Trećestepenom vijeću Apelacionog odjeljenja.</s><s>Tužilaštvo BiH je saopštilo da je zadovoljno osuđujućom presudom u ovom predmetu.</s><s>"Sa ovom presudom, u ovom trenutku nema oslobađajućih presuda koje se odnose na krivična djela vezana za odlaske državljana BiH i učešće na stranim ratištima Sirije i Iraka", naveli su u Tužilaštvu BiH. http://www.srna.rs/novosti/546827/abdulazizu-kekicu-dvije-godine-zatvora-za-ratovanje-u-siriji.htm</s>
<s>BiH raspisala međunarodnu poternicu za Amirom Džinićem</s><s>Sreda, 22 februar 2017</s><s>Agencije \| 22. 02. 2017 - 14:21h \| Blic KOLjAČ IZ BOSNE Pridružio se Islamskoj državi, i u Siriju odveo ženu i DEVETORO DECE Interpol je na zahtev vlasti Bosne i Hercegovine, raspisao međunarodnu poternicu za državljaninom te zemlje Amirom Džinićem, za kojim se traga zbog povezanosti s terorističkom organizacijom Islamska država (ID), preneli su lokalni mediji ističući kako se on sada pridružio grupi od deset državljana BiH za kojima zbog istog razloga tragaju policije širom sveta.</s><s>Džinić (43), poreklom iz Tešnja u centralnoj Bosni, pod istragom je zbog krivičnih dela organizovanja terorističke grupe, finansiranja terorističkih aktivnosti i terorizma.</s><s>Prema navodima "Dnevnog avaza", on je na popisu osoba za kojima je raspisana tzv. crvena poternica nakon što je utvrđeno da je još 2013. godine otputovao u Siriju, a sa sobom je poveo i suprugu te čak devetoro dece.</s><s>Almir, jedan od njegovih sinova, u BiH se vratio 2016. godine i odmah je uhapšen.</s><s>Priznao je krivicu zbog sudelovanja u terorističkim aktivnostima i pridruživanja paravojnim grupama.</s><s>Ipak, uprkos tome osuđen je na skandalozno blagu kaznu od samo godinu dana zatvora.</s><s>Prema informacijama kojima raspolažu bezbednosne agencije u BiH, Džinić i njegova supruga i ostala deca i dalje su u Siriji.</s><s>Zbog krivičnih dela povezanih s terorizmom Interpol je, na zahtev iz BiH, ranije raspisao poternice za Edinom Alijevim, Samidom Cicvarom, Naserom Arnautom, Ramom Grahovićem, Ibrom Čufurovićem, Edinom Pečenkovićem, Jasminom Keserovićem, Sulejmanom Mešanovićem i Senadom Kasupovićem.</s><s>Traga se i za Ahmedom Zuharijem koji, uz državljanstvo BiH, ima i državljanstvo Saudijske Arabije. http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/koljac-izavi-i-u-siriju-odveo-zenu-i-devetoro-dece/5vew20j</s>
<s>07.10.2015 19:45 \| Srna Sarajevo - Na suđenju Huseinu Bilalu Bosniću, optuženom za javno podsticanje na terorističke aktivnosti, danas je u Sudu BiH saslušanjem zaštićenog svjedoka Tužilaštva BiH završena faza dokaznog postupka.</s><s>Zaštičeni svjedok "B-2" govorio je o Samiru Begiću iz Krajine koji je poginuo na ratištu u Siriji gdje je otišao po Bosnićevim instrukcijama.</s><s>Prema njegovim saznanjima i tvrdnjama, u Krajini ima više pokreta čiji je cilj okupljanje ljudi i podsticanje na odlazak na ratišta u Siriju, a Bosnić, koji je iz Bužima, jedan je od onih koji ima "svoje momke".</s><s>Svjedok "B-2" je istakao da se "momci iz takvih grupa okupljaju ilegalno, da se nazivaju braćom i da slijede ideologiju koja širi mržnju prema drugačijem".</s><s>Odgovarajući na pitanja Tužilaštva, svjedok je naveo da mu je Begić pričao da na skupovima instrukcije dobijaju napisane na papiru, a nakon što ih usvoje, zapale dokaze.</s><s>"Rekao mi je da je Bosnić veoma pametan i mudar i da zna da ga prate, zbog čega ne koristi telefon i razgovaraju putem papira koji zapale upaljačem", rekao je svjedok i dodao da ima i ljude koji mu pomažu kako ne bi svu pažnju skrenuo na sebe, a da je jedan od prvih ljudi koji rade za njega Ramo Grahović.</s><s>Svjedok sumnja da su u takve grupe uključeni i lokalni policajci i zbog toga nije smio da ono što vidi prijavljuje u lokalnu policijsku stanicu.</s><s>Zbog straha je tražio zaštitu identiteta pred Sudom BiH.</s><s>Zaštićeni svjedok sumnja da vehabijske grupe imaju saradnike u policiji s obzirom na to da mu je Begić, odgovarajući na pitanje kako će prelaziti granice kada bude išao u Siriju, odgovorio da na graničnim prelazima ima "braću".</s><s>"Toliko su jaki da ih ima i na granici, naša policija to odobrava, ne vjerujem da nisu u tome", naglasio je svjedok.</s><s>On je naveo da se Begić povezao i s "braćom" iz drugih krajeva kantona i BiH i da je samo s njima komunicirao, a da su se druženja s drugim ljudima svodila na pozivanje u "grupu".</s><s>Govoreći o finansiranju, rekao je da su nešto sami zarađivali, a da su nešto dobijali.</s><s>Begić mu je pričao da je imao otvoren račun na koji su mu "braća" uplaćivala novac.</s><s>"Grahović mu je kupio mobilni telefon, neki novi, davao novac, džeparac, hvalio se i time, i pozivao i nas, komšije i prijatelje da mu se pridružimo", dodao je svjedok.</s><s>Prema njegovim riječima, prije odlaska u Siriju i poznanstva s Bosnićem, Begić je bio vrijedan momak, grafički dizajner, bavio se muzikom, tehnikom i radio u kafiću.</s><s>Svjedok "B-2" nije se nadao da će Begić otići u Siriju, iako je o tome pričao.</s><s>Prema njegovom svjedočenju, Begić je u tim pričama spominjao da će iz Krajine otići u Sarajevo, a odakle će im se na putu pridruživati druga lica.</s><s>Svi oni, prema Begićevim tvrdnjama, trebalo je da ratuju pod jednim "logom" čiji je on autor.</s><s>On je izradio logo, kartu BiH, koja je bila crna, a u sredini je imala natpis sa zastave koju nose pripadnici grupe "Islamske država".</s><s>Posljednji put Begića je čuo u jednom kafiću kada je putem vajbera zvao rođaka.</s><s>Tada je čuo, kako je ispričao, da je Emrah Filipović poginuo, a da Begić žali što on nije prije njega.</s><s>Bosnićev advokat Adil Lozo smatra irelevantnim iskaz zaštićenog svjedoka.</s><s>Naredna faza na suđenja su završne riječi koje su planirane za dvije sedmice. http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Zavrsen-dokazni-postupak-protiv-Bosnica/194591.html</s>
<s>Iliji Juriću šest godina zatvora zbog silovanja Srpkinje</s><s>SARAJEVO, 26.</s><s>SEPTEMBRA /SRNA/ - Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Iliju Jurića na šest godina zatvora zbog silovanja Srpkinje na području Odžaka 1992. godine.</s><s>Jurić je prvostepenom presudom Suda BiH u novembru 2015. godine bio oslobođen svih optužbi.</s><s>Ovu presudu ukinulo je Apelaciono vijeće i obnovilo suđenje.</s><s>Nakon obnovljenog suđenja, Jurić je proglašen krivim da je kao pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ s drugim vojnicima silovao oštećenu.</s><s>Apelaciono vijeće Jurića je oslobodilo optužbi po dvije tačke za fizičko maltretiranje civila.</s><s>S obzirom da je u prvostepenom postupku bio oslobođen, na presudu Apelacionog vijeća dozvoljena je žalba Trećestepenom vijeću, prenosi Birn.</s><s>Tužilaštvo BiH tereti državljanina BiH i Hrvatske Iliju Jurića, da je u noći između 4. i 5. juna 1992. godine, sa drugim pripadnicima HVO-a, u mjestu Posavska Mahala silovao i seksualno zlostavljao žrtvu srpske nacionalnosti, što je za posljedicu imalo nanošenje fizičkih i psihičkih povreda.</s><s>U optužnici se navodi da je Jurić u drugoj polovini jula 1992. godine, zajedno sa drugim vojnicima, presreo dvije žrtve koje su sa djecom išle u posjetu muževima zatvorenim u Osnovnoj školi u Odžaku i namjerno im nanio psihičke i fizičke boli. http://www.srna.rs/novosti/436937/iliji-juricu-sest-godina-zatvora-zbog-silovanja-srpkinje.htm</s>
<s>13.10.2003 \| Glas javnosti U P O Z O R E Nj E Povodom posete gospođe Radmile Hrustanović Sarajevu Nedavno se, gotovo trijumfalno, iz Sarajeva sa svojom pratnjom vratila gospođa Radmila Hrustanović, predsednik Skupštine grada.</s><s>Oni su uzvratili posetu gradonačelniku Sarajeva i pri tom učestvovali u više raznih kulturnih i sportskih manifestacija od kojih su prikupljena sredstva za deminiranje šetališta i izletišta na Trebeviću.</s><s>Na šta su se oglušili navedena dama i njena pratnja?</s><s>Oglušili su se na činjenicu da je u Sarajevu život izgubilo nekoliko hiljada naših sunarodnika, Srba.</s><s>Oglušili su se da je to bio grad-logor za Srbe u kome je, prema zvaničnoj statistici, bilo preko 120 što javnih, što tajnih, što privatnih, što državnih zatvora i logora za Srbe u kojima je ubijeno nekoliko stotina lica i silovano više stotina Srpkinja svih uzrasta. (Podsećamo da su još 13. jula 1992. građani sa srpskih područja opština Rajlovac, Vogošća, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilidža i Ilijaš uputili "Apel miroljubivoj svetskoj javnosti za spas zatočenih Srba u Sarajevu".</s><s>Oglušili su se o činjenicu da muslimanske vlasti još prikrivaju brojne tajne masovne grobnice ne bi li i na taj način prikrili i umanjili obim srpskog stradanja.</s><s>Logično je pretpostaviti da je i po njima gazila delegacija Beograda dok se šetala parkovima i zelenim površinama Sarajeva.</s><s>Na žalost, ni poznate masovne grobnice, usled nedostatka novca nisu sve istražene, ni pokojnici identifikovani i sahranjeni na dostojanstven pravoslavni način.</s><s>Novac koji se prikuplja u humanitarne svrhe više je potreban za deminiranje sarajevskih šetališta.</s><s>Mrtvi Srbi mogu još godinama i decenijama da miruju u svojim, nepoznatim i poznatim, rupama u koje su ih, posle masakra i pokolja, zatrpali njihovi sugrađani druge vere.</s><s>Delegacija bez stida i obraza oglušila se i izgon preko sto hiljada Srba iz Sarajeva.</s><s>Naprotiv, razvijajući saradnju i nagoveštavajući nove aktivnosti, revije, festivale, takmičenja, saglasila se, vrlo "transparentno", sa takvim odnosom prema Srbima.</s><s>Logično je upitati se da li bi muslimani da smo mi iz Beograda, ne daj Bože, pobili i proterali njihove sunarodnike došli, rukovali se i izljubili sa nama?</s><s>Da li bi to uradili Hrvati?</s><s>Da li bi to mogli uopšte da urade čestiti ljudi?</s><s>Da bi sačuvali uspomenu na svoje pokojnike, Srbi izbegli iz Sarajeva uputili su pismo kantonalnim vlastima i tražili odobrenje da podignu spomenik, ali su odbijeni.</s><s>Nekoliko dana pre dolaska beogradske delegacije Srbi, zatvorenici samo jednog od brojnih logora, kasarne "Viktor Bubanj", hteli su da postave spomen-ploču na taj objekat, ali im to nije dozvoljeno.</s><s>Sve su to odluke sarajevskih vlasti od kojih još jedino treba da tražimo oproštaj što nas pobiše.</s><s>U Beogradu danas živi više hiljada beskućnika proteranih iz Sarajeva i ne znam kako im je kad vide svoje sugrađane kako se šepure po beogradskim kafićima, kao gosti gradske uprave.</s><s>U Sarajevu je posao, što se tiče izgona Srba, obavljen temeljno i to je sada uglavnom etnički očišćen grad.</s><s>Ovo pišem samo da bih se u ime mnogih Beograđana distancirao od postupka predstavnika Skupštine grada i, u ovakvim prilikama, nezaobilaznog GSS.</s><s>Milivoje Ivanišević Beograd http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/10/13/pisma/srpski/pisma.shtml</s>
<s>19.05.2021 \| Đorđe Barović - Vesti Iz Sirije i Iraka beže na Balkan: Pripadnici Islamske države Stručnjak iz oblasti bezbednosti Dževad Galijašević tvrdi da na Kosovu postoje najmanje četiri ilegalna vojna kampa, kao i da je pod patronatom zapadnih obaveštajnih službi u južnoj srpskoj pokrajini oko 75.000 radikalnih islamista, od kojih većinu čine bivši pripadnici Islamske države. – Jedan od tih kampova je u naselju Ajvalija, na samo šest kilometara od Prištine, ali imaju “oficirsku bazu” i u samom gradu, u bivšoj kasarni Vojske Jugoslavije.</s><s>Zapadne obaveštajne službe su potvrdile postojanje još najmanje dva takva kampa i to jedan kod Gnjilana, a drugi u Kačaniku.</s><s>Svi su pod kontrolom i zaštitom Kosovskog zaštitnog korpusa, a među instruktorima vojne obuke uglavnom su pripadnici specijalne policije ROSU i nekadašnji oficiri specijalnih jedinica sa Zapada – tvrdi Galijašević.</s><s>On objašnjava da Kfor i Euleks imaju sva saznanja o radu tih centara za vojnu obuku, ali da takođe imaju i jasna naređenja da ništa ne preduzimaju. – Uz blagoslov nekih zapadnih zemalja i njihovih službi u Evropi postoje ilegalni vojni kampovi i niko ništa ne preduzima.</s><s>Očigledno se i dalje crtaju granice na Balkanu – kaže Galijašević.</s><s>Prema njegovim rečima, dodatni problem predstavlja činjenica da je na Kosovo tokom poslednjih godinu dana ilegalno došlo blizu 75.000 radikalnih islamista, mahom nekadašnjih pripadnika Islamske države. – Zahvaljujući zatvaranju granica i usredsređenosti država na borbu protiv pandemije korona virusa, nekadašnji borci, ali i oficiri Islamske države, to su iskoristili kako bi se reorganizovali, ali i pregrupisali.</s><s>Jedan deo njih je tokom ovih godinu dana ilegalno ušao na Kosovo.</s><s>Da se razumemo, ovde nije reč samo o borcima ISIL-a, koji su na ratište otišli sa ovih prostora, od BiH, Severne Makedonije, Crne Gore i Kosova, već i o islamskim fundamentalistima, koji su na ovaj način uspeli da izbegnu hapšenja i sudske procese zbog ratnih zločina počinjenih u Siriji, Iraku i Avganistanu.</s><s>Svi oni predstavljaju najozbiljniju bezbednosnu pretnju i za ovaj region, ali i za Evropu – tvrdi Galijašević.</s><s>Prema njegovim rečima, najveći broj pripadnika Islamske države stigao je na Kosovu koristeći se balkanskom rutom, koja je za migrante sa Bliskog istoka i dalje aktuelna.</s><s>Međutim, to nije bio i jedini način da se dokopaju Balkana. – U situaciji kada većina država Evrope i sveta sve svoje resurse je podredila borbi protiv kovida-19, islamski fundamentalisti za putovanja koriste kanale za trgovinu oružjem, drogom i belim robljem.</s><s>I to očigledno odlično funkcioniše – zaključuje Galijašević.</s><s>Niko ih ne kontroliše O sve većem prisustvu radikalnih islamista u južnoj srpskoj pokrajini nedavno je govorio i ministar policije Aleksandar Vulin.</s><s>On je prilikom nedavne posete Moskvi u razgovoru sa visokim ruskim bezbednosnim zvaničnicima naveo da dve zemlje posebno zabrinjava veliki broj povratnika sa sirijskog ratišta i ukazao na veliku opasnost koju predstavlja dolazak na KiM islamskih fundamentalista koji su se borili za Islamsku državu.</s><s>Kako je napomenuo, Srbija ne može da ih kontroliše, “a niko drugi ni neće”.</s><s>Sprečiti regrutaciju islamista Novembra prošle godine u samoubilačkom pohodu Kujtima Fejzulaia u Beču je ubijeno pet, a ranjene su 23 osobe.</s><s>Ovaj slučaj u Austriji je otvorio javnu polemiku o potrebi da se efikasnije deluje i spreči regrutacija novih ratnika za islam zato što je Fejzulai samo godinu dana ranije pušten iz zatvora, uz mišljenje da više ne predstavlja bezbednosnu pretnju, mada je odležao 22 meseca jer je pokušao da ode na sirijsko ratište. https://www.vesti-online.com/dzihadisti-preplavili-kosovo/</s>
<s>Štrbac: Za rat u Hrvatskoj kriva je vlast HDZ, koja je Srbe diskriminisala</s><s>HAG, 10.</s><s>NOVEMBRA /SRNA/ - Sekretar tadašnje Vlade Republike Srpske Krajine Savo Štrbac na današnjem suđenju nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću opširno je opisao izbijanje rata u Hrvatskoj, navodeći da je za to bila kriva vlast HDZ-a koja je Srbe diskriminisala, otpuštala i uklonila ih iz ustava kao konstitutivni narod.</s><s>Štrbac, koji je svjedočio kao svjedok odbrane, rekao je da su prve sukobe na Plitvicama i u Borovom Selu, takođe, izazvale hrvatske snage.</s><s>Svjedok je opisao i zločine tih snaga nad srpskim civilima u Medačkom džepu 1993. i tokom operacija "Bljesak" i "Oluja" 1995.</s><s>Za generala Mladića, koji je 1991. bio komandant Kninskog korpusa JNA, Štrbac je rekao da je igrao konstruktivnu ulogu u pregovorima o razmjeni prvih zarobljenika, u kojima su zajedno učestvovali, kao i u rješavanju tadašnje krize između hrvatskih snaga i savezne vojske.</s><s>Štrbac je rekao da nije tačna tvrdnja tužioca Amira Zeca tokom unakrsnog ispitivanja da je tadašnji pukovnik Mladić svrstao JNA na srpsku stranu odmah pošto je u ljeto 1991. došao u Knin.</s><s>"Nije tačno.</s><s>Tačno je da je da je uloga JNA kao tampon zone trajala do decembra", rekao je Štrbac.</s><s>Na sugestiju tužioca da je Mladić tokom rata u BiH primijenio isti operativni metod kao prethodno u Hrvatskoj, gdje je JNA granatirala Zadar i Šibenik i naselja kod Knina, Štrbac je odgovorio da su u tim i drugim hrvatskim gradovima tada bile blokirane kasarne i trupe JNA, koje je Mladić nastojao da izvuče.</s><s>Štrbac je rekao da su u to vrijeme hrvatske snage artiljerijom tukle gradove u Republici Srpskoj Krajini poput Benkovca, u kojem je bio on, i Knina. http://www.srna.rs/novosti/351555/strbac-za-rat-u-kriva-vlast-hdz-a--koja-je-srbe-diskriminisala.htm</s>
<s>Hag \| 14.07.2014 \| Sense Mada je u ranijim prilikama Nenad Kecmanović izjavljivao da su u BiH počinjeni brojni zločini, uključujući i genocid, sada - kao svedok odbrane Ratka Mladića - kaže da je pominjanje termina "genocid" njegov "propust" jer "nijedan bosansko-hercegovački narod nije išao na uništenje drugog" kao što su to, recimo, radili nacisti sa Jevrejima Iako je u petak najavljeno da će svedok Nenad Kecmanović iz privatnih razloga morati da se vrati u Beograd i iskaz u odbranu Ratka Mladića okonča krajem avgusta, on se predomislio i jutros ipak došao u sudnicu.</s><s>Obavljeno je dvočasovno dodatno ispitivanje u kojem je branilac Branko Lukić nastojao da "rehabilituje" svog svedoka i pruži mu priliku da koriguje delove iskaza za koje smatra da ne idu u prilog optuženom.</s><s>Kecmanović je u ekspertskom izveštaju za predmet "Kvočka i drugi" napisao da je, dok je boravio u Sarajevu do 6. jula 1992. godine, imao utisak da se grad nasumice granatira sa srpskih položaja, a u prošlonedeljnom unakrsnom ispitivanju je naglasio da se radilo "samo o utisku".</s><s>Danas je, međutim, dopunio iskaz, navodeći da su u blizini njegovog stana u sarajevskom naselju Ciglane gađana dva vojna cilja – komanda Prvog korpusa Armije BiH i artiljerijsko oruđe skrivano u tunelu – sugerišući tako da je "utisak" o nasumičnom granatiranju bio pogrešan.</s><s>U istom ekspertskom izveštaju svedok je reči Radovana Karadžića na zasedanju parlamenta BiH iz oktobra 1991. godine da bi rat mogao odvesti "BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak" nazvao "šokantnom izjavom", a prošle nedelje se ispravio i rekao da se radilo o "upozorenju", doduše "šokantnom upozorenju".</s><s>Ukazujući da je Karadžić bio sklon "upozorenjima", branilac je predočio još jedan deo njegovog skupštinskog nastupa u kojem političke oponente pita "kako će sprečiti da svako svakoga ubije u BiH" i kaže da neće prestati da se javlja za reč sve dok se sa dnevnog reda ne skine pitanje osamostaljenja BiH.</s><s>Kecmanović se složio da se i u toj situaciji radilo o "upozorenju" lidera bosanskih Srba.</s><s>Svedok je u prošlonedeljnom unakrsnom ispitivanju suočen sa navodima svog ekspertskog izveštaja u predmetu "Kvočka", zapisnicima njegovih obraćanja u svojstvu člana Predsedništva BiH na samom početku rata i kasnijim intervjuima beogradskim medijima u kojima je navodio da je srpska strana proterivala i zatvarala bosanske Muslimane, kao i da se etnički sastav BiH u potpunosti transformisao "nasiljem, ratom i genocidom", što je prošle nedelje donekle potvrdio.</s><s>Danas, međutim, kaže da se etnička slika menjala zato što su ljudi sami želeli da napuste BiH zbog straha od rata i brige za bezbednost svojih porodica.</s><s>Naglasio je, takođe, da je pominjanje reči "genocid" njegov "propust", jer smatra da zločina takvih razmera u BiH nije bilo.</s><s>Profesor Kecmanović objašnjava da se do skoro genocidom nazivalo sistematsko uništavanje jednog naroda, kao što su to radili nacisti sa Jevrejima, čega, po njemu, u BiH nije bilo jer "nijedan narod nije išao na uništenje drugog".</s><s>Nakon Kecmanovića, odbrana je na klupu za svedoke izvela Milorada Šehovca, ratnog komandanta Druge sarajevske brigade vojske bosanskih Srba. http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/kelo-genocidaquot.25.html?cat_id=1&news_id=16002</s>
<s>17/11/2015 \| SRNA Na suđenju generalu Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, svjedok Mile Dmičić izjavio je da je ratni bošnjački lider Alija Izetbegović sprovodio svoju "Islamsku deklaraciju" kao program islamizacije muslimanskog naroda, sa ciljem dominacije u nezavisnoj BiH.</s><s>Dmičić, koji je do izbijanja rata, u proljeće 1992. godine, bio generalni sekretar Predsjedništva BiH, rekao je da je takva politika bila oličena u Izetbegovićevoj predratnoj izjavi "o žrtvovanju mira za stvaranje suverene, nezavisne i samostalne BiH", prenose beogradski mediji. - Duh "Islamske deklaracije" je dolaženje do samostalne, suverene i nezavisne BiH... izvan jugoslovenske federacije, bilo cijele ili krnje - rekao je Dmičić, napominjući da Izetbegović nije otvoreno pokazivao da je za sukob i da je prije propasti međurepubličkih pregovora o opstanku Jugoslavije, "djelovao mirotvorno".</s><s>Na pitanje Mladićevog advokata Branka Lukića koliko je Izetbegović bio otvoren za neislamske ideje, Dmičić je rekao da je Izetbegović bio "pripremljen politički lider".</s><s>Komentarišući citat iz "Islamske deklaracije" da "muslimani mogu ginuti samo s imenom Alaha na usnama i u slavu islama", Dmičić je rekao da se stiče utisak o neprihvatanju zapadnih demokratija, jer one kvare islam. - Srž je da bi BiH trebalo da bude organizovana kao društvo u kojem će biti zaštićeni interesi islama - ocijenio je Dmičić.</s><s>Na pitanje kako su Srbi gledali na ovu deklaraciju, u kojoj se Izetbegović zalagao za "ujedinjenje svih muslimana i stvaranje islamske federacije na globalnom nivou", Dmičić je rekao da su Srbi imali strah i sa podozrenjem gledali na njen sadržaj.</s><s>Tužioci nisu imali pitanja za Dmičića, ali je predsjedavajući sudija Alfons Ori ukorio odbranu zato što je od svjedoka o činjenicama tražila da analizira "Islamsku deklaraciju" kao da je vještak.</s><s>Branilac Lukić je rekao da raspravno vijeće od početka suđenja nastoji da odbranu spriječi da u dokaze uvede Islamsku deklaraciju, ali je tu primjedbu sudija Ori odbacio, pozivajući odbranu da dijelove dokumenta, koje smatra bitnim, uvede u dokaze na propisan način.</s><s>Suđenje će biti nastavljeno sutra. http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=176503</s>
<s>Jahji Vukoviću ukinut pritvor, određene mjere zabrane</s><s>Utorak, 23 mart 2021</s><s>22/03/2021 \| RTRS \| Autor: SRNA Sud BiH ukinuo je pritvor i odredio mjere zabrane Jahji Vukoviću, optuženom za boravak i učešće u borbama na sirijskom ratištu u okviru terorističke organizacije "Al Nusra front".</s><s>Vukoviću se zabranjuje napuštanje mjesta boravka, a sudskim rješenjem njegovo kretanje ograničava se na područje opštine Maglaj koju ne može napustiti bez prethodnog odobrenja ovog suda, osim da bi se pojavio u ovoj krivičnopravnoj stvari po pozivu Suda ili Tužilaštva BiH.</s><s>Optuženom se zabranjuje putovanje izvan BiH, s ciljem izvršenja ove zabrane, privremeno mu se oduzimaju važeće putne isprave koje će optuženi bez odlaganja dostaviti Sudu, uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, a zabranjen mu je i prelazak granice BiH uz korišćenje lične karte.</s><s>Navedene mjere će izvršiti Granična policija BiH koja će obezbijediti unošenje ove zabrane u svoj informacioni sistem.</s><s>Nadležnom organu za izdavanje ličnih karata nalaže se postupanje u skladu s odredbama Zakona o ličnoj karti državljana BiH i Pravilnika o upisivanju zabrane za prelazak granice u ličnu kartu državljana BiH.</s><s>Vukoviću je naložena obaveza javljanja Policijskoj stanici Maglaj jednom sedmično, koja će pismeno obavijestiti Sud ukoliko optuženi ne poštuje naloženu obavezu.</s><s>Izrečene mjere zabrane trajaće dok za njima postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ako optuženom ne bude izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako optuženom bude izrečena kazna zatvora, odnosno do drugačije odluke Suda.</s><s>O izvršenju izrečenih mjera zabrane staraće se Policijska stanica Maglaj i Granična policija BiH, saopšteno je iz Suda BiH.</s><s>Optuženi je posebno upozoren da će mu se odrediti mjera pritvora ukoliko ne bude postupao u skladu sa svim izrečenim mjerama iz ovog rješenja.</s><s>Prema optužnici, Vuković se tereti da je od 2014. do 2020. godine boravio na području Sirije, gdje se borio u strukturama grupe "Al nusra fronta", koju je Savjet bezbjednosti UN proglasio terorističkom organizacijom.</s><s>U optužnici se navodi da je Vuković boravio u Siriji i, zajedno sa drugim licima iz BiH, pod imenom Abdulaziz učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga Džebatul Nusra fronta, čiji pripadnici su svakodnevnim napadima na stanovništvo, ubijanjima, protivpravnim zatvaranjima, uzimanjem talaca i drugim radnjama činili terorističke akte u namjeri nasilne izmjene ustavnog poretka i režima.</s><s>Optuženi je na području Sirije boravio sve do sloma i poraza struktura takozvane Islamske države, nakon čega se skrivao na području Turske, gdje je lociran, uhapšen i u oktobru 2020. godine izručen pravosuđu BiH. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=425944</s>
<s>Mudžahedini - ritualni zločini nad Srbima bez odgovornosti</s><s>Sreda, 03 novembar 2021</s><s>BIJELjINA, 2. NOVEMBRA /SRNA/ - Republika Srpska dostavila je 3. novembra 2013. godine Haškom tužilaštvu nove dokaze o ratnim zločinima koje su nad Srbima počinili mudžahedini.</s><s>Do sada niko od pripadnika odreda El mudžahedin nije osuđen zbog konkretnih zločina počinjenih nad Srbima u Vozući i na Ozrenu 1995. godine.</s><s>Niko nije odgovarao ni za dovođenje mudžahedina u BiH.</s><s>Oni su činili sadističke i ritualne zločine odsijecajući glave Srbima.</s><s>Od 412 zarobljenih i ubijenih pripadnika Vojske Republike Srpske i civila koji su vođeni kao nestali na prostoru planine Ozren, mnogi još nisu pronađeni.</s><s>Pominje se 11 masovnih grobnica u kojima su bili pokopani neki od srpskih boraca i civila.</s><s>Oni su bili zatvoreni u zloglasnom kampu odreda "El mudžahedin" u Gostoviću.</s><s>Od 21 tijela koje je ekshumirano u masovnoj grobnici na Stogu čak 17 bilo je obezglavljeno.</s>
<s>Predmet Ćamil Ramić i drugi: Svjedok tužilaštva o zločinima nad Srbima u Rogatici</s><s>Ponedeljak, 14 septembar 2020</s><s>14.09.2020 \| Srna \| Glas Srpske SARAJEVO - Na suđenju petorici bivših pripadnika takozvane Armije BiH koji se terete za zločine nad zarobljenicim pripadnicima Vojske Republike Srpske na području Goražda i Višegrada, svjedok Tužilaštva BiH Ibro Ferić rekao je da je u ljeto 1995. godine zajedno s drugima iz jedinice zarobio dvije osobe iz Rogatice.</s><s>Ferić je ispričao da je od početka rata bio vojno angažovan, te da se u ljeto 1995. godine zatekao u Dobrijevićima kao pripadnik 808. jedinice iz Goražda.</s><s>Prema njegovim riječima, tada se izvodila akcija na Vranovinu, takozvanu planinu Kriva Draga.</s><s>"Tu smo naišli na ove iz Rogatice, Miću i još jednog kojeg smo zarobili", rekao je svjedok, te dodao da nije znao Miću, već je poslije rata čuo da se tako zove.</s><s>On je opisao da je Mićo imao vojni prsluk na sebi i pantalone koje nisu bile maskirne, prenosi Birn.</s><s>"Ja nisam bio sam, bilo nas je dvadesetak, 30, možda i više.</s><s>Bio je i Mušan Jelačić i komšija Murtić", rekao je svjedok i dodao kako je Mušan bio zadužen da Miću prevede na njihovu teritoriju.</s><s>On je rekao da ne zna šta se dalje dešavalo sa zarobljenicima, ali da misli da su prebačeni u Vojnu policiju u Goraždu.</s><s>Ferić je svjedočio na suđenju pripadnicima takozvane Armije BiH Ćamilu Ramiću, Mehmedaliji Topaloviću, Himzi Selimoviću i Ramizu Mićivodi, kojima se stavljaju na teret zločini nad ratnim zarobljenicima - pripadnicima Vojske Republike Srpske počinjene na području Goražda i Višegrada od 1992. do 1994. godine, te Mehmedu Dobrači, koji je optužen za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima počinjene u periodu između februara i oktobra 1995. na području Rogatice i Goražda.</s><s>Nastavak suđenja zakazan je za 30. septembar https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_danuzilastva-o-zlocinima-nad-srbima-u-rogatici/332065</s>
<s>21. 11. 2009 \| Glas javnosti BEOGRAD - Predsednica Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić poručila je prekjuče da odgovorni za zločine u Vukovaru treba da se poklone i izvine porodicama žrtava, i pozvala političare i đake iz Srbije da dođu u taj grad kako bi slušali šta se tamo dogodilo.</s><s>Izjavu Kandićeve, datu uoči 18. godišnjice zločina na Ovčari kod Vukovara, srpski pravnici ocenjuju kao nastavak njenog angažmana protiv srpskog naroda.</s><s>Savo Štrbac, direktor dokumentacionog centra „Veritas“, kaže da je zločina bilo na svim stranama, ali zamera što se isti publicitet ne pridaje zločinima nad Srbima. - U oktobru 1991. godine je po našim podacima iz vukovarskih kuća i podruma izvedeno 123 srpskih civila koji su streljani.</s><s>A od 13. do 20. novembra 1991. godine, u slavonskim selima Kip i Klisa, ubijeno je 18 srpskih civila, dok je šestoro preživelo najstrašnija mučenja - navodi Štrbac i podseća da ga je Nataša Kandić upitala jednom kako može da brani optužene za zločin na Ovčari. - Rekao sam da branim čoveka, a ne zločin.</s><s>Nikad nisam rekao da zločin na Ovčari nije počinjen.</s><s>Problem je što svako tumači na svoj način ko su počinioci - precizira Štrbac.</s><s>Milivoje Ivanišević, direktor Centra za istraživanje zločina nad Srbima, ogorčen je što je sva pažnja usmerena ka ubijenim hrvatskim vojnicima, a nimalo na pobijene srpske žene, decu i starce u Vukovaru. - Zločin na Ovčari su počinili lokalni Srbi, očigledno iz osvete.</s><s>I počiniocima se sudi.</s><s>Ako Nataša Kandić želi da vodi ekskurzije, neka prvo povede Hrvate na srpska stratišta - poručuje Ivanišević.</s><s>Slavko Jerković, član pravnog tima za odbranu Vojislava Šešelja u Hagu, napominje da je lider SRS izneo detalje o Ovčari. - Ne može se optuživati ceo narod, a Nataša Kandić je sve učinila da Srbe žigoše kao zločince - zaključuje Jerković i dodaje da bi nevladine organizacije trebalo da prikažu ko ih finansira, kako bi se videlo za čiji interes rade. http://www.glas-javnosti.rs/clanak/politika/glas-j1-11-2009/nastavak-angazmana-protiv-srpskog-naroda</s>
<s>Procjene bezbjednosnih agenicija: Vehabije preuzimaju sve više džamija u BiH</s>
<s>Svjedok: Prema naredbi Drekovića izveden napad na Kalinovik</s><s>SARAJEVO, 24.</s><s>JUNA /SRNA/ - Svjedok Tužilaštva BiH Esad Tokić danas je u Sudu BiH, na suđenju za ratni zločin nad srpskim civilima u Kalinoviku 1995. godine, rekao da je boravio u rejonu Bjelimići i da su izvođena artiljerijska dejstva u pravcu Kalinovika.</s><s>"To je bilo početkom juna i tada je zauzet objekat Ljeljen.</s><s>Ja sam bio u pratnji jedinica borbenih dejstava", rekao je Tokić, pojašnjavajući da je artiljerija Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH dejstvovala isključivo na osnovu planske dokumentacije i odobrenja komandanta tog korpusa Ramiza Drekovića.</s><s>Tokić, koji je Četvrtom korpusu takozvane Armije BiH dobrovoljno pristupio 8. maja 1995. godine i koji je vršio funkciju načelnika operativnog odjeljenja u to vrijeme, rekao je da su mu zadaci bili planiranje obuke i predlaganje upotrebe jedinica u borbenim dejstvima.</s><s>On je ispričao da je pisano oblikovao naređenja koja je davao komandant Korpusa Ramiz Dreković, koja su nakon toga bila dostavljana jedinicama.</s><s>Svjedok je rekao da je po potrebi bila formirana i korpusna artiljerijska grupa kojom je komandovao Dreković, te da su na osnovu Drekovićeve zamisli pripremani prijedlozi sa planom dejstava koji su kasnije prosljeđivani potčinjenim jedinicama.</s><s>Tokić je naveo da su Drekoviću dostavljani izvještaji o upotrebi artiljerije od komandira odjeljenja, preko komandira baterije do komandanta mješovitog artiljerijskog puka.</s><s>"U Četvrtom korpusu se to poštovalo.</s><s>Ja sam bio prisutan na tim sjednicama kada su se podnosili izvještaji sa terena", dodao je Tokić.</s><s>Svjedok je rekao da nije upoznat o dokumentima koje mu je danas odbrana predočavala, tvrdeći da su ti dokumenti dokaz da nije bilo neselektivnog granatiranja Kalinovika, kako je navedeno u optužnici.</s><s>"Ne znam, nisam ranije vidio ovaj dokument.</s><s>Nije mi poznato ni čiji su inicijali u potpisu", rekao je danas svjedok za desetak dokumenata koje mu je predočio advokat Kadrija Kolić.</s><s>Odbrana je Tokiću danas predočila i tabelarni prikaz koordinata gađanja ciljeva u Kalinoviku, kao i kartu plana akcije "Treskavica" u koju su ucrtani i ciljevi u Kalinoviku.</s><s>"Na ovoj karti su tačke koje označavaju vatru i ciljeve koje treba gađati", rekao je Tokić, pojasnivši da je pod brojem 15 Kalinovik.</s><s>Sudija Suda BiH Staniša Gluhajić više puta je opomenuo odbranu da ne postavlja hipotetička pitanja.</s><s>Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH od 21. maja do 7. juna 1995. godine artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići kod Konjica naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.</s><s>U optužnici je navedeno da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno petnaestogodišnje dijete, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih, te razoreno više objekata.</s><s>Nastavak suđenja, za kada je planirano saslušanje jednog svjedoka Tužilaštva BiH, zakazano je za 6. juli od 9.00 časova. http://89.111.245.19/novosti/802450/svjedok-prema-naredbi-drekovica-izveden-napad-na-kalinovik.htm</s>
<s>Lipovcu (HVO) sedam godina zatvora za zločine nad Srbima u Derventi</s>
<s>Mesto na kome je nađen leš jedne od žrtava koje je Bašićeva ubila pred svedocima</s><s>U američkoj državi Kentaki uhapšena Azra Bašić, osumnjičena za ratni zločin nad Srbima.</s><s>Tereti se da je, kao pripadnica hrvatske vojske, učestvovala u zastrašujućim zločinima nad civilima u logoru u Derventi.</s><s>Hapšenje i izručenje tražili zvanični organi BiH.</s><s>Američke vlasti uhapsile su u Kentakiju Azru Bašić (51) koja je optužena za ratne zločine počinjene nad Srbima tokom sukoba u BiH, javljaju američki mediji.</s><s>Dnevnik Boston herald piše da je Azra Bašić, koja živi u gradu Stentonu, u Kentakiju, optužena za mučenje i ubistva Srba u logoru u Derventi, od aprila do juna 1992. godine.</s><s>Izvor dnevnika navodi da su zahtev za hapšenje uputili zvaničnici BiH, koji traže da osumnjičena bude izručena, da bi se protiv nje pokrenuo sudski proces.</s><s>Zvaničnica američke policije Loren Kajl potvdila je da je Azra Bašić uhapšena.</s><s>U dokumentima predatim Okružnom sudu u Leksingtonu, navedeni su zatrašujući detalji o mučenjima i ubistvima koje je Bašićeva počinila kao pripadnik vojne brigade hrvatske vojske.</s><s>Navedene su izjave svedoka Radojice Garića i Dragana Kovačevića, koji tvrde da je Bašićeva zaklala Blagoja Đuraša, kojeg su prethodno pretukli hrvatski policajci i vojnici.</s><s>Svedoci su Bašićevu optužili za neverovatnu svirepost i do tančina opisali sadistička mučenja kojima je podvrgavala logoraše.</s><s>"To su izuzetno ozbiljne optužbe, tako da zahteva izuzetan nivo pažnje s moje strane.</s><s>Po svemu sudeći, taj rat je bio veoma komplikovan, sa religijskim elementima, čak nisam siguran da današnji istoričari imaju uvid u to šta se sve dešavalo tokom tog rata", rakao je advokat Patrik Neš, koji zastupa Bašićevu pred sudom u Leksingtonu.</s><s>Na sajtu udruženja logoraša Dervente piše da za stradanje Srba iz tog grada optužuju opštinsko hrvatsko-bošnjačko rukovodstvo, koje je omogućilo formiranje logora za Srbe, kao i uništavanje i pljačku njihove imovine.</s><s>Prvi logor u Derventi, formiran 12. aprila 1992. godine u nekadašnjem Domu JNA, a kroz njega je prošlo više od 200 Srba, piše sajt, navodeći i imena ubijenih Srba i inicijale silovanih žena.</s>
<s>Tihomir Blaškić osumnjičen za zločine nad Srbima u BiH</s><s>Četvrtak, 20 jun 2013</s><s>Policija je podnela izveštaj Tužilaštvu BiH protiv Tihomira Blaškića, bivšeg načelnika Hrvatskog veća odbrane i još petorice njegovih saučesnika osumnjičenih za zločine nad srpskim civilima i vojnicima na Kupresu tokom 1993. i 1994. godine.</s><s>Nezavisnim novinama je potvrđeno da su izveštajem obuhvaćeni i Milivoj Petković, takođe bivši načelnik HVO-a, Josip Černi bivši komandant HVO-a u Tomislavgradu, Miljenko Pilipović komandant vojne jedinice "Zrinjski".</s><s>Zbog zločina protiv srpskih civila i vojnika Tužilaštvu BiH prijavljeni su i Fikret Ćuskić zamenik komandanta Sedmog korpusa Armije BiH i Stanko Božić Upravnik logora "Heliodrom".</s><s>Tihomir Blaškić i saučesnici terete se da su odgovorni za mučenja i smrt većeg broja civila i vojnika.</s><s>U izveštaju koji je podnet Tužilaštvu BiH navedeno je da se osumnjičeni terete da su za vreme oružanih sukoba na prostoru BiH, protiv srpskog civilnog stanovništa na području Kupresa izvršili zločine protiv čovečnosti, zločine protiv ranjenika i bolesnika i ratnih zarobljenika.</s><s>U izveštaju se navodi da su osumnjičeni izvršili krivična dela 8. januara 1993. godine i tokom 1994. godine i to u vremenskom periodu od 19. oktobra do 3. decembra 1994. godine.</s><s>Izvor: Tanjug http://www.pressonline.rs/info/drustvo/277058/tiholaskic-osumnjicen-za-zlocine-nad-srbima-u-bih.html</s>
<s>08. 11. 2014. 08:10h \|Z. Mirković - Vesti Državno tužilaštvo u Lincu podiglo je optužnicu protiv Nermina Mujanovića (1967), austrijskog državljanina poreklom iz Bosne za ubistvo 16 srpskih civila i tri pokušaja ubistva, kao i za paljenje kuća.</s><s>Optužnicu protiv Nermina Mujanovića (1967): Tereti se da je za vreme rata u BiH učestvovao u napadu Bošnjaka na srpsko selo Serdari kod Kotor Varoši Optuženi Mujanović (kome tužilaštvo ne navodi ime, ali se ono nalazi na poternici Interpola), tereti se da je za vreme rata u BiH učestvovao u napadu Bošnjaka na srpsko selo Serdari kod Kotor Varoši kao pripadnik jedne vojne jedinice koja je mesecima nadzirala to srpsko selo.</s><s>- U ranim jutarnjim satima 17. septembra 1992, naoružana poluautomatskim oružjem i eksplozivima, jedinica je napala Srbe i, prema navodima iz optužnice napisane na 200 stranica, ubila 16 civila, među kojima dvoje dece.</s><s>Tri žrtve su preživele masakr u kojem je zapaljeno i 11 kuća.</s><s>Pošto je optuženi Bošnjak austrijski državljanin on nije izručen, ali će morati da odgovara za ovaj zločin pred sudom u Lincu.</s><s>Preti mu kazna od pet do 20 godina zatvora jer prema zakonu ne može biti osuđen na doživotnu kaznu zbog toga što se zločin dogodio pre previše vremena.</s><s>Sud BiH je četvoricu njegovih saučesnika sredinom januara ove godine osudio na ukupno 43 godine zatvora - Fikreta Planinčića i Seada Menzila na po 11,5 godina, Mirsada Vatrača na 10,5 i Rasima Lisančića na 9,5 godina.</s><s>Za vreme suđenja neki svedoci su među napadačima na srpske civile u Serdarima naveli, osim imena osuđenih, još i Nermina Mujanovića, Besima Ćehića i Mirsada Smajića. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/447203/Nermin-optuzen-za-ubistvo-16-Srba</s>
<s>Hadžiću tri, a Hodžiću jedna godina zatvora za mučenje Srba</s><s>Subota, 01 novembar 2014</s><s>BRČKO, 31.</s><s>OKTOBRA /SRNA/ - Krivično vijeće Osnovnog suda u Brčkom nepravosnažno je osudilo Galiba Hadžića na jedinstvenu zatvorsku kaznu od tri godine, a Nijaza Hodžića na godinu dana za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima.</s><s>Hadžić, kojeg je Tužilaštvo teretilo da je tokom rata u logorima na više lokacija u Gornjem Rahiću kod Brčkog zlostavljao, mučio i nečovječno postupao sa civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti, osuđen je po 13 tačaka optužnice dok je po preostale četiri tačke oslobođen.</s><s>Drugooptuženi Nijaz Hodžić osuđen je po svih pet tačaka optužnice za ista djela ratnog zločina nad zarobljenicima srpske nacionalnosti, ali mu je sud kao olakšavajuću okolnost uvažio stariju životnu dob, slabo materijalno stanje, te to što je otac dvoje djece.</s><s>Predsjedavajući Krivičnog vijeća Nijazija Kalember uvažio je sve to kao olakšavajuće okolnosti i za Galiba Hadžića, a kao najizrazitiju olakšavajuću okolnost naveo je to što je Hadžić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio policijski inspektor, što je sudija ocijenio kao izuzetno stresan posao.</s><s>Zato im je izrekao kazne koje su ispod zakonskog minimuma.</s><s>Hadžić je bio pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova BiH, odnosno inspektor krim-policije Stanice javne bezbjednosti Brčko, a Hodžić vojni policajac pri Hrvatskom vijeću odbrane, koji je u to vrijeme obavljao i poslove osiguranja logora - sabirnih centara. http://www.srna.rs/novosti/251474/hadzicu-tri--a-hodzicu-jedna-godina-zatvora-za-mucenje-srba-.htm</s>
<s>Koliko bh.</s><s>ISIL-ovaca čeka na deportaciju iz Sirije?</s><s>11/09/2019 \| RTRS Informacija zapadnih službi da oko 500 bh.</s><s>ISIL-ovaca čeka deportaciju iz Sirije, nije uznemirila vlast u Sarajevu niti bezbjednosne agencije.</s><s>Umjesto ozbiljne analize i još ozbiljnije pripreme za prihvat, oni i dalje podatke skrivaju ili ih drastično umanjuju – i tvrde od 50 do 150, zajedno sa ženama i djecom, zavisno od toga ko i pred kim podatke koristi.</s><s>Slično je "neupućeno" bilo Sarajevo i prije tačno 18 godina – kada je u najkrvavijem terorističkom napadu na Njujork i Vašington ubijeno gotovo 3.000 ljudi.</s><s>Ispostavilo se da je od 19 terorista koji su napad počinili, čak 5 vodećih imalo bh. državljanstvo.</s><s>Sarajevska patološka "neupućenost" kada je o bh. terorizmu i terorističkim bh. "potencijalima" riječ!</s><s>Decenijama su drugi upozoravali kako je BiH "rasadnik" pošasti novog doba.</s><s>A BiH je bila bez bilo kakve valjane reakcije!</s><s>Godinama upozoravaju kako je mala BiH četvrta zemlja u svijetu po procentu zloglasnih "ISIL-ovaca".</s><s>No "matica" je "bezbrižno" ćutala!</s><s>Ili prisiljena da nešto ipak kaže i učini, zastrašujuće brojke minimizirala, a posljedice prikrivala.</s><s>Praksa je nastavljena i kada su ozloglašeni teroristi i vjerski militanti, po naredbi velike Amerike, krenuli u drugom smjeru!</s><s>Opet u pokušaju da prijeteći bezbjednosni ISIL-ov "cunami" minimizira i zataška, bh. vlast i bezbjednjaci mijenja podatke.</s><s>I nikako da se međusobno, pa čak ni sami sa sobom, dogovore koliko to bh. državljana, na deportaciju u Siriji čeka! - U ovom trenutku u Siriji su još 104 ili 106 građana BiH od čega su pola muškarci, a pola su žene i djeca - istakao je krajem aprila Denis Zvizdić, presjedavajući Savjeta Ministara u tehničkom mandatu.</s><s>A dva mjeseca kasnije i bez ijedne deportacije. - Postoji još 52 ili 54 državljanina BiH od čega su polovina žene i djeca - poručio je tada Zvizdić.</s><s>Gdje li je samo "obaviješteni" Zvizdić "crpio" informacije!?</s><s>Na istom “"zvorištu" kao i ministar bezbjednosti u Kabinetu mu, očigledno nije!</s><s>Jer ministrove "oscilacije" u istom vremenskom intervalu, mnogo su veće!</s><s>Od 25 do 115, uvjeravao je u svojim estradnim istupima, "dobro" operativno "potkovan" Dragan Mektić.</s><s>Kao da je riječ o pijačnim proizvodima, a ne opasnim terorističkim potencijalima koji će uskoro zakoračiti na bh. tlo.</s><s>U svom "zabavljačkom" maniru znao i da odgovori: - To jedino da odem dole pa da vidim, pa da vratim se odozdo.</s><s>Pa svako onaj za koji postoji osnov sumnje da je počinio bilo kakvo krivično djelo biće procesuiran - istakao je Mektić.</s><s>Možda bi i bili procesuirani i za monstruozne zločine minimalnom kaznom presuđeni, da Mektić, Zvizdić i ini "znaju" koliko se bh.</s><s>"ISIL-ovaca" uopšte vratilo matici.</s><s>46 - tvrdio je Zvizdić prije nego je postao dvostruki predsjedavajući.</s><s>60 – kazivao je Mektić, prije nego je iskusio čari tvitera.</s><s>A onda su "paralelni" Zvizdić zauzet presjedanjem iz jedne u drugu fotelju i "tviteraš" Mektić okupiran komentarisanjem svega i svačega, samo ne svog sektora i posla, na prekaljene bh. teroriste u Siriji i na domaćem tlu zaboravili.</s><s>No njihov posao odrađuju zapadne službe.</s><s>I očigledno bolje od njih znaju šta im se u matici dešava.</s><s>100 terorista iz Sirije, već je u BiH, podatak je stranih službi.</s><s>Na radaru im još oko 500 bh državljana, ali u Siriji. - Problem je sa time ko je ostao u Siriji i Iraku i ko će doći.</s><s>A upravo Bosna ima najveću grupu ljudi koja se tamo nalazi i čeka na povratak - napomenuo je Adrijan Štuni.</s><s>I svi oni otišli su iz BiH, ili kao državljani BiH iz drugih zemalja, prije svih Austrije, Švedske, Njemačke, Danske, Belgije....</s><s>I nema sumnje da će ih, kada u Sirijskim kampovima, za diobu na red stignu, isporučiti upravo u BiH.</s><s>U Siriji je prema Štunovim podacima rođeno i najmanje 80-oro djece.</s><s>Tamo su i njihove majke, bh. državljanke, potom djeca koju su iz BiH u Siriju odveli.</s><s>Neki od njih već tinejdžeri prošli obuke Džihadi Džona. - Ono što posebno treba da zabrinjava što u ovom trenutku preko 130 boraca, 130 državljana BiH se nalazi u pokrajini Idlib, pod komandom Al Kaidine vojne formacije Nusra fronta i pod komandom je Nusreta Imamovića koji je sa dva biometrijska pasoša BiH i sa lažnim podacima u jednom od njih otišao - riječi su Dževada Galijaševića, eksperta za terorizam.</s><s>No slaba vajda na sva upozorenja, kada je na sceni političko-bezbjednosno paktiranje bh vlasti sa dokazanim, ili potencijalnim teroristima.</s><s>Jer i prije 18 godina, kada su teroristi srušili američke "kule blizankinje" CIA je, samo dan ili dva kasnije i ne slučajno, depešu, uputila nikom drugom do BiH.</s><s>U njoj 19 imena terorista za provjeru.</s><s>Od njih 19, čak pet su bili državljani BiH.</s><s>Znala je, primjera radi, CIA i interpol iz Vašingtona i Visbadena da je Mohamed Ata, glavni operativac terorističkog napada, krvavi zločin osmislio boraveći u selu "Baotić"k od Maglaja.</s><s>Znale su zapadne službe, ono što domaće nisu.</s><s>Ili su se zdušno trudile da to prikriju, baš kao i ovaj dokument koji je nakon punoljetstva u sarajevskim ladicama, dospio i do nas.</s><s>I ne čudi onda što niti jedan veći teroristički akt nakon 11. septembra, nije bez potpisa BiH, da li na pasošu.</s><s>Ili na oružju!?</s><s>I kako onda očekivati od Mektića, Zvizdića i ostalih da saopšte podatke o bh. džihadistima u Siriji.</s><s>Ako te podatke i znaju!? https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=350551</s>
<s>15/11/2019 \| RTRS \| SRNA BiH je sedma u svijetu po broju odlazaka džihadista u terorističku organizaciju Islamska država, u odnosu na broj stanovnika, podaci su istraživanja sprovedenog u Kraljevskom koledžu u Londonu.</s><s>U studiji se navodi da su iz BiH, koja ima oko 3,5 miliona stanovnika, otišla 323 državljanina, od kojih 81 maloljetnik i 61 žena, piše Večernji list, izdanje za BiH.</s><s>Pretpostavlja se da je tokom boravka u Siriji i Iraku posljednjih godina poginuo znatan broj državljana BiH, dok je u BiH zabilježeno da je poginulo 71 lice, među kojima tri žene i četiri maloljetnika.</s><s>U studiji se navodi da su muškarci iz BiH koji su se priključili terorističkoj organizaciji Islamska država u prosjeku imali 32 godine, za razliku od žena koje su imale 27 godina.</s><s>U ovom dokumentu se navodi da se u BiH sa područja koje je kontrolisala Islamska država, nakon njenog sloma, vratilo tek 46 muškaraca, šest žena i četiri maloljetna lica.</s><s>List podsjeća da je nedavno ministar bezbjednosti u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Dragan Mektić rekao da se u zarobljeničkim kampovima nalazi 100 muškaraca, 160 žena i djece koji su tamo završili nakon sloma ove terorističke organizacije, a koji se mogu povezati sa BiH i imaju pravo na povratak.</s><s>Nedavno je stručnjak za međunarodnu bezbjednost Gordan Akrap ukazao da se BiH mora uozbiljiti i suočiti sa svim problemima koji je čekaju, među kojima je i pitanje radikalizma i ekstremizma, protiv čega se u ovoj zemlji ne preduzima ništa. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=358330</s>
<s>Na listi UN sedam terorističkih organizacija iz BiH</s><s>Utorak, 24 januar 2017</s><s>utorak, 24. jan 2017, 10:21 -> 10:35 \| Tanjug \| RTS Na ažuriranoj listi najtraženijih terorista i organizacija Islamske države koju je objavio Savet bezbednosti UN upisano je sedam organizacija čije su kancelarije u BiH, kao i Nusret Imamović, jedan od vodećih komandanata Nusra fronta.</s><s>Organizacije koje se nalaze na listi su El Haramein i El Furhan, Tajbah internešnal i Bosanska idealna futura.</s><s>Kada je reč o Nusretu Imamoviću, EuroBlic piše da je ovaj državljanin BiH danas u Siriji jedan od vodećih komandanata Nusra fronta.</s>
<s>Izvor: Beta, B92.net petak, 22.04.2016. \| 15:03 Bar -- Nekadašnji imam iz Bara Adem Mustafić peti je državljanin Crne Gore koji je poginuo ratujući u redovima Islamske države, potvrđeno je u Baru.</s><s>Mustafić je bio imam u jednoj od džamija u Baru i pre tri godine je napustio službu i pridružio se Islamskoj državi u Siriji, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) glavni barski imam Mujdin Milaimi.</s><s>Crna Gora se poslednjih godina suočava s vrbovanjem i odlaskom njenih državljana u redove Islamske države.</s><s>Procenjuje se da na stranim ratištima ima od desetak do više desetina crnogorskih državljana, a u poslednje vreme je zabeležena i pojava "povratnika".</s><s>Država zakonom usvojenim prošle godine kažnjava odlazak na strana ratišta kao i bilo kakvu pomoć učesnicima na frontovima van Crne Gore.</s><s>Poslednje procene Islamske zajednice, objavljene u medijima u martu, ukazale su da se devet pripadnika Islamske države vratilo s ratišta u Crnu Goru.</s><s>Oni su pod stalnim nadzorom crnogorskih bezbednosnih službi, a među njima ima i onih koji su pod istragom.</s><s>Povratnici, pripadnici radikalnih islamističkih grupa i tumačenja islama otvoreno su se suprotstavljali Islamskoj zajednici Crne Gore.</s><s>Glavni imam u Baru Milaimi je kazao Slobodnoj Evropi da Islamska zajednica ulaže "velike napore" da odvrati mlade ljude od "pogrešnog puta".</s><s>Prema njegovim rečima, stradali Mustafić je "imao svoje ideje i niko nije mogao da ga spreči da uradi to što je uradio".</s><s>"Preko svojih mreža i ljudi koji se bave time uključio se u tu aferu i tu priču.</s><s>A kada se tu uđe, izgleda više nema povratka.</s><s>Nažalost, njegova sudbina je bila takva", rekao je Milaimi.</s><s>On nije mogao da kaže ništa o načinu "regrutacije", logistici i rutama kojima ti ljudi odlaze u redove Islamske države.</s><s>"To je ta međunarodna mreža.</s><s>Iz celoga sveta ljudi idu.</s><s>Da kažemo nešto konkretno - ne možemo", rekao je on. http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&&dd=22&nav_category=167&nav_id=1123122</s>
<s>10/08/2016 \| 13:33 ⇒ 16:35 \| RTRS Pucnjava i hapšenja u Ošvama, kod Maglaja, u FBiH.</s><s>Policija traga za dvojicom pripadnika selefijskog pokreta koji su se odmetnuli u šume pored sela Ošve, prenose federalni mediji.</s><s>Nezvanično, policija traga za Muhamedom Tutmićem bivšim pripadnikom Islamske države koji je već hapšen i optužen zbog terorizma i Ademom Karamujom osumnjičenim da je učestvovao na sirijskim ratištima pod okriljem tzv. Islamske države.</s><s>Nakon pucnjave u Ošvama zbog spora u vezi s lokalnim vodovodom, policija je uhapsila Jasmina Batanovića, prenose federalni mediji.</s><s>Nakon pucnjave u Ošvama zbog spora u vezi s lokalnim vodovodom, policija je uhapsila Jasmina Batanovića, prenose federalni mediji.</s><s>Selo je prije rata bilo srpsko, sa 350 domaćinstava, a danas je jedno od vodećih zajednica pripadnika radikalnih islamskih pokreta u BiH. http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=215433</s>
<s>Tursunoviću i Taloviću četiri ipo godine zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima</s><s>Utorak, 19 jul 2016</s><s>TUZLA, 19.</s><s>JULA /SRNA/ - Kantonalni sud Tuzla osudio je u prvostepenoj presudi Enesa Tursunovića /46/ na dvije godine i šest mjeseci zatvora, a Nijaza Talovića /51/ na dvije godine zatvora zbog ratnog zločina protiv srpskog civilnog stanovništva počinjenog u septembru 1992. godine u Živinicama.</s><s>I Tursunović i Talović su iz Živinica.</s><s>Optužnica Tužilaštva Tuzlanskog kantona Tursunovića i Talovića tereti da su kao pripadnici takozvane Armije BiH 15. septembra 1992. godine u maskirnim uniformama i naoružani automatskim puškama došli ispred kuće civila srpske nacionalnosti u Živinicama, repetirali, uperili u njega pušku i verbalno mu prijetili.</s><s>Kada je srpski civil zatvorio vrata i pobjegao u kupatilo, ispalili su nekoliko hitaca u vrata i prozore, provalili u kuću i kupatilo, oborili ga na pod i udarali kundakom po cijelom tijelu, nanijevši mu povrede.</s><s>Nakon što su mu uzeli automobil, televizor, hranu i piće, udaljili su se.</s><s>Tursunovića i Talovića terete da su kršeći pravila međunarodnog prava, za vrijeme oružanog sukoba i rata u BiH, nečovječno postupali prema civilima i pljačkali njihovu imovinu, javili su federalni mediji. http://www.srna.rs/novosti/418452/tursunovicu-i-tacu-za-ratni-zlocin-cetiri-i-po-godine-zatvora-.htm</s>
<s>Buring: Armija BiH uzimala kao taoce vojnike UNPROFOR-a</s><s>Četvrtak, 18 april 2013</s><s>HAG, 18.</s><s>APRILA /SRNA/ - Svjedok tužilaštva, holandski oficir Piter Buring danas je u Hagu u nastavku suđenja generalu Ratku Mladiću rekao da je Armija BiH u Srebrenici uzimala vojnike Unprofora kao taoce i da je on bio među njima.</s><s>Buring, koji je 1995. godine bio major i oficir za vezu holandskog Unprofora, potvrdio je da je zadatak Unprofora bio da razoruža Armiju BiH u Srebrenici, ali da su holandski vojnici u tome samo djelimično uspjeli.</s><s>Odbrana je prikazala snimak iz hotela "Fontana" u Bratuncu, gdje se Mladić u julu 1995. godine sastao sa komandantom holandskog bataljona Tomom Karemansom i predstavnicima srebreničkih muslimana, a na kojem Karemans kaže generalu da "zna da je u enklavi mnogo oružja koje je prošvercovano".</s><s>Na snimku sa jednog od sastanaka, Mladić poručuje civilima iz Srebrenice da "želi da im pomogne", ali da "traži apsolutnu saradnju" s obzirom na to da je "njihova vojska poražena", te zahtijeva da svi naoružani predaju oružje.</s><s>"Onda možete da birate - ko hoće da ostane, a ko da ide ...</s><s>Ako želite da odete, izrazite želju - na sve četiri strane svijeta", rekao je Mladić na snimku.</s><s>Suđenje Mladiću biće nastavljeno sutra. http://www.srna.rs/novosti/98927/buring-armija-bih-uzimala-kao-taoce-vojnike-unprofor-a.htm</s>
<s>BEOGRAD, 5. OKTOBRA /SRNA/ - Zorica Subotić, vještak odbrane za balistiku u procesu suđenja generalu Ratku Mladiću, ostala je dosljedna svojoj tvrdnji da pripadnici Vojske Republike Srpske /VRS/ nisu odgovorni za više minobacačkih napada na Sarajevo u periodu od 1992. do 1995. godine i naglasila da za to postoje materijalni dokazi.</s><s>Subotićeva je tokom unakrsnog ispitivanja odbacila tvrdnje zastupnika optužbe Adama Vebera da je ona svoje zaključke zasnovala na pogrešnom tumačenju istraga koje su o eksplozijama u Sarajevu sproveli Unprofor i lokalna policija, prenose beogradski mediji.</s><s>Ona je negirala i Veberovu tvrdnju da nije tačna lokacija Instituta za slijepe koju je pokazala na mapi, a iz čije okoline su, prema optužnici, srpske snage ispalile projektile ka naselju Alipašinom Polju gdje je u januaru 1994. godine stradalo šest mališana.</s><s>Subotićeva je ostala i pri iskazu da su sarajevski istražitelji pogrešno utvrdili pravac iz kojeg su doletjele tri granate koje su u sarajevskom naselju Dobrinja 4. februara 1994. ubile osam, a ranile 18 građana.</s><s>"Na to područje su u stvari ispaljene četiri granate, ali istražitelji četvrtu nisu obradili zato što je očigledno da nju nisu mogle ispaliti snage VRS", istakla je Subotićeva.</s><s>Svjedok odbrane je kao netačnu odbacila i tvrdnju Vebera da je VRS granatirala građane koji su bili u redu za vodu.</s><s>"Naravno da to nije tačno, materijalni dokazi na terenu to pokazuju", podsjetila je Subotićeva.</s><s>Za eksploziju na Baščaršiji 22. decembra 1994. godine, Subotićeva je ostala pri tvrdnji da je ona izazvana granatom koja je bila položena na tlo, a zatim aktivirana.</s><s>"Tokom istrage o drugoj eksploziji istog dana u toj četvrti, istražitelji su inscenirali lice mjesta tako što su iskopali krater i sami nanijeli oštećenja na okolne fasade kako bi lažno prikazali da je eksplodirala granata iz minobacača", naglasila je svjedok odbrane.</s><s>Na pitanje tužioca Vebera da li zaista vjeruje da su istražitelji to mogli učiniti pred prisutnim oficirima Unprofora, Subotićeva je odgovorila da to "nije stvar vjerovanja, nego materijalnih tragova na licu mjesta".</s><s>Unakrsno ispitivanje Subotićeve tužilac Veber nastaviće sutra. http://www.srna.rs/novosti/342052/subotic-materijalni-dokazi-na-strani-srba-i-vrs.htm</s>
<s>Odbrana Ratka Mladića tvrdila je danas pred Haškim tribunalom da bosanski Srbi tokom rata u BiH nisu mogli biti separatisti, kako je ih je nazvao veštak za istoriju i svedok tužilaštva Robert Donija, zato što su želeli da ostanu u Jugoslaviji.</s><s>Odgovarajući na pitanja Mladićevog branioca Branka Lukića, američki istoričar ostao je pri iskazu da su bosanskih Srbi, preko Srpske demokratske stranke (SDS), aktivno radili na razbijanju BiH.</s><s>"U to vreme, postoji SFRJ, Srbi žele da ostanu u njoj, a oni se označavaju kao separatisti.</s><s>Kako neko ko želi da ostane u državi može biti separatista?", pitao je advokat Lukić.</s><s>Donija je odgovorio da su, uoči rata, u isto vreme, Muslimani i Hrvati imali težnju ka nezavisnosti BiH, a Srbi nameru da se od takve nezavisne BiH otcepe.</s><s>Kao "primarni cilj" srpske strane svedok je naveo ostanak u Jugoslaviji zajedno sa Muslimanima i Hrvatima u okviru Bosne i Hercegovine, a odvajanje od nezavisne BiH, po njegovim rečima, bilo je sekundarni cilj, kada je opstanak Jugoslavije postao nemoguć.</s><s>Na sugestiju odbrane, Donija je potvrdio da je težnja ka nezavisnosti Muslimana i Hrvata "pojačavala separatističke namere" bosanskih Srba.</s><s>Referendum o nezavisnosti BiH iz februara 1992.</s><s>Mladićev branilac nazvao je "nezakonitim i protivustavnim", zato što je održan uprkos protivljenju jednog konstitutivnog naroda - srpskog, i protivno ustavnoj zabrani nacionalnog preglasavanja.</s><s>Veštak optužbe to je odbacio, naglašavajući da je Badinterova komisija, u ime tadašnje Evropske zajednice (EZ), uzela u obzir protivljenje koje su Srbi izrazili na svom plebiscitu u novembru 1991. godine, kada je kao uslov za priznavanje nezavisnosti BiH postavila održavanje referenduma po sistemu "jedan čovek-jedan glas".</s><s>Na sugestiju odbrane da se ishod takvog referenduma "unapred znao" i da je to pokazalo "dvostruke standarde" EZ, Donija je odgovorio da je EZ pokušavala da uvede red u procese osamostaljivanja na principu većinskog glasanja, nasuprot konceptu konstitutivnosti naroda, koji je poticao iz "staljinističkih vremena".</s><s>Osvrćući se na ratnu situaciju u Sarajevu, Mladićeva odbrana tvrdila je da Srbima nije bilo dozvoljeno da napuste grad i da su oni bili korišćeni kao "živi štit", morali da kopaju rovove, bili pljačkani i nasumično ubijani.</s><s>Svedok Donija to je nazvao "propagandističkom karikaturom", koja ne odražava pravi položaj Srba u Sarajevu.</s><s>On je kazao da su Srbi koji su želeli da odu iz grada to mogli da učine, i precizirao da ih je pre rata u gradu bilo 150.000, a na kraju sukoba "20.000 do 60.000".</s><s>Odbrana je tvrdila i da su muslimanske snage, s proleća 1992. godine, "bez razloga" napale kolonu JNA koja se povlačila iz kasarne u Tuzli i "ubile i spalile decu", odnosno "regrute od 18-19 godina".</s><s>Negirajući to, Donija je istakao da ni na beogradskom suđenju tuzlanskom zvaničniku Iliji Jurišiću nije utvrđeno ko je izazvao incident.</s><s>Potvrdio je, međutim, da je tada ubijeno između 34 i 47 vojnika, i da nije čuo za žrtve na muslimanskoj strani.</s><s>Mladićeva odbrana danas je ponovila zahtev da broj radnih dana nedeljno, zbog generalove bolesti, bude smanjen sa pet na četiri.</s><s>Predsedavajući sudija Alfons Ori rekao je da će raspravno veće taj zahtev razmotriti.</s><s>Prošlog petka, zasedanje je bilo prekinuto zato što je Mladiću, po rečima branioca Lukića, utrnula desna strana tela usled niskog krvnog pritiska.</s><s>Sudije su ranije odbile zahtev odbrane za skraćivanje radne nedelje. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/339631/Srbi-zeleli-da-ostanu-u-Jugoslaviji</s>
<s>Autor: Srna Datum objave: 13 November 2015.</s><s>Patolog Zoran Stanković svjedočiće umjesto pokojnog profesora Dušana Dunjića kao vještak odbrane generala Ratka Mladića na suđenju u Haškom tribunalu u dijelu optužnice koji se odnosi na Srebrenicu, izjavio je za Srnu advokat Branko Lukić.</s><s>On je naveo da je Stanković prihvatio da završi ono što je Dunjić započeo i već je postavljen od Haškog tribunala kao vještak odbrane za forenzičku patologiju.</s><s>Lukić kaže da je odbrana generala Mladića bila prisiljena da poslije Dunjićeve smrti razmisli o novom vještaku koji bi eventualno dopunio ili samo predstavio njegov rad i ističe da je Stanković adekvatna i kvalitetna zamjena.</s><s>On je napomenuo da je već bilo planirano da Stanković da iskaz u dijelu optužnice protiv generala Mladića koji se odnosi na mjesto Tomašica u okolini Prijedora.</s><s>“Pre nego što profesor Stanković dođe ovde da svedoči, mora da završi posao, ne samo u tom glavnom delu, već i u vezi sa Tomašicom.</s><s>Nadamo se da će njegovi radovi biti gotovi negde do kraja decembra”, rekao je Lukić.</s><s>Prema njegovima riječima, odbrana očekuje da bi Stanković mogao da svjedoči pred Haškim tribunalom već krajem januara “ukoliko Tužilaštvo prihvati skraćene rokove”. “Nesrećan splet okolnosti primorao nas je da mislimo o drugom stručnjaku, ali suđenje mora da se privede kraju, general Mladić mora da dobije adekvatnu odbranu.</s><s>Uprkos tome što osećamo duboku tugu zbog gubitka profesora Dunjića, primorani smo da naš posao nastavimo i pod ovim okolnostima”, rekao je Lukić.</s><s>Patolog Dušan Dunjić, pronađen je mrtav 22. oktobra u hotelu u Hagu, na dan kada je trebalo da da iskaz kao vještak na suđenju generalu Ratku Mladiću u Haškom tribunalu u dijelu optužnice koji se odnosi na događaje u Srebrenici.</s><s>Zoran Stanković je trenutno je predsjednik Koordinacionog tijela za jug Srbije. http://www.atvbl.com/stankovic-vjestak-odbrane-generala-mladica/</s>
<s>Jasmin Mulahusić pušten na slobodu, bez mjera zabrane</s><s>Utorak, 07 septembar 2021</s><s>Nezavisne novine \| 07.09.2021 \| Klix.ba Sud Bosne i Hercegovine pustio je na slobodu Jasmina Mulahusića, a nisu mu određene ni mjere zabrane, prenose federalni mediji.</s><s>Sud je odbio prijedlog Tužilaštva BiH da se Mulahusiću odredi pritvor.</s><s>Mulahusić je rođen 1976. godine u Luksemburgu, državljanin je BiH i Luksemburga, a osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i tereti se za krivična djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.</s><s>Mulahusića su u subotu lišili slobode policijski službenici Granične policije BiH, a Tužilaštvo ga dovodi u vezu i s terorističkim aktivnostima.</s><s>Pritvor je predložen, kako su naveli, zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ometati istragu, prikrivati dokaze te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, kao i ponoviti krivično djelo ili dovršiti započeto.</s><s>"Prema prikupljenim podacima, navedeni osumnjičeni je bio u fokusu interesa sigurnosnih službi stranih zemalja i dovodi se u vezu s osobama bliskim terorističkoj organizaciji Al Kaida i drugim terorističkim organizacijama.</s><s>Radi se o vrlo kompleksnim istražnim aktivnostima koje prevazilaze pitanja državne sigurnosti Bosne i Hercegovine", navode iz Tužilaštva BiH.</s><s>Državljanin Luksemburga Jasmin Mulahusić zadržan je na graničnom prelazu Brod u subotu po nalogu Tužilaštva BiH, a na teret mu se stavlja širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti.</s><s>Mulahusić vodi desetine profila na kojima kreira fotomontaže i videe u kojima diskredituje novinare i političare koji nisu po volji njegovim nalogodavcima.</s><s>Iznosi stavove bliske SDA. https://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Jasmin-Mlahusic-pusten-na-slobodu-bez-mjera-zabrane/679811</s>
<s>Senator Ivanišević: Otkazati mitinge i sa Senatom Srpske razgovarati o svim problemima</s><s>Petak, 13 maj 2016</s><s>BEOGRAD, 13.</s><s>MAJA /SRNA/ - Senator Republike Srpske Milivoje Ivanišević pozvao je političke aktere u Srpskoj da odgode mitinge zakazane za sutra u Banjaluci i da se svi zajedno nađu sa Senatom Republike Srpske i razgovaraju na dobrobit svih.</s><s>On je u izjavi za Srnu podsjetio da je Senat Republike Srpske ustavno tijelo stvoreno da u kriznim situacijama pomogne čuvanju mira i države.</s><s>"Svaki član Senata dao je doprinos stvaranju Republika Srpske - ništa manji od doprinosa koji su dali mnogi od onih koji danas vladaju ili žele da vladaju, i svakom od nas je stalo do očuvanja Srpske", poručio je Ivanišević.</s><s>On je istakao da je želja senatora da budu korisni i da neposrednim angažovanjem pomognu svojoj državi, a ne da "miruju kao paraziti i gledaju kako se urušava ugled, ne samo države, već i srpskog naroda". http://www.srna.rs/novosti/401252/otkazati-mitinge-senatom-srpske-razgovarati-o-svim-problemima-.htm</s>
<s>Priština nema plan za povratak stotinak terorista iz Sirije</s><s>Utorak, 06 oktobar 2020</s><s>Priština, Ekspres \| KoSSev, 3. 10. 2020.</s><s>Procenjuje se da je ukupan broj stanovnika Kosova koji su otišli u Siriju i Irak, uključujući muškarce, žene i decu, oko 400.</s><s>Posebnog plana za njihov povratak nema Oko 100 Kosovara, među njima i 40 dece, ostalo je na ratnim žarištima na Bliskom Istoku i nije poznato kada će se vratiti u zemlju.</s><s>Iako je Vlada imenovala posebnog koordinatora za borbu protiv terorizma, ministra unutrašnjih poslova Agima Veljiua, izvršna vlast nema plan za ovo pitanje, piše Gazeta Ekspres.</s><s>U aprilu 2019. godine, 110 Kosovara koji su ostali u Siriji vraćeni su u sklopu akcije domaćih institucija bezbednosti.</s><s>Povratak mnogih muškaraca, žena i dece nije obuhvatio sve stanovnike Kosova koji su godinama putovali u ratna žarišta na Bliskom Istoku.</s><s>Veruje se da je oko 100 Kosovara i dalje u Siriji, uključujući 30 bivših vojnika ISIS-a.</s><s>Nakon povratka prve ture građana, Gazeta Ekspres je izvestila da oko 30 boraca ISIS-a, više od desetak žena i dece, čeka povratak u zemlju.</s><s>Gazeta Ekspres su iz dobro obaveštenih izvora u organima bezbednosti saznale da je razlog zašto je njihov povratak trajao duže nego kod prve grupe taj što se nalaze u opasnim oblastima i zbog toga je njihov povratak teži.</s><s>Povratnici iz prve runde ranije su komunicirali sa Kosovom.</s><s>Oni su ostali u kampu koji su nadzirali Kurdi i nekim drugim koji su bili u njihovoj blizini.</s><s>Svi oni, 110 ljudi koji su znali za operaciju, okupili su se da bi ih grupno vratili na Kosovo.</s><s>Kosovske institucije ne znaju kada će biti operacija za povratak druge grupe.</s><s>Gazeta Ekspres poslala je pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova da li izvršna vlast ima neki konkretan plan za povratak ovih osoba.</s><s>„MUP trenutno nema plan za ovo pitanje“, rečeno je iz kancelarija za javnu komunikaciju Ministarstva unutrašnjih poslova, na pitanje o operaciji povratka, kao i planovima ovog odeljenja.</s><s>Vlada koju predvodi Avdulah Hoti nema plan za repatrijaciju kosovskih građana koji borave u Siriji, iako je jedna od prvih odluka izvršne vlasti bila imenovanje posebnog koordinatora za sprečavanje ekstremizma i borbu protiv terorizma.</s><s>O repatrijaciji se nije govorilo ni u Ministarstvu pravde koje predvodi Seljim Seljimi.</s><s>Gazeta Ekspres uputila je pitanja i ministru Seljimiju i njegovoj kancelariji za komunikaciju sa medijima ali odgovora nema već nekoliko dana.</s><s>Nakon povratka prve grupe, kosovsko Specijalno tužilaštvo podiglo je nekoliko optužnica protiv povratnika iz Sirije.</s><s>Od početka oružanog sukoba u Siriji i Iraku, Kosovo je vodeće u regionu, sa najvećim brojem građana koji putuju u ratne zone.</s><s>Procenjuje se da je ukupan broj stanovnika Kosova koji su otišli u Siriju i Irak, uključujući muškarce, žene i decu, oko 400.</s><s>Posebnog plana za njihov povratak nema ni u planu rada vlade.</s><s>Ipak, pre dve nedelje, Veljiu je u svojstvu koordinatora održao sastanak na kom je najavio izradu državne strategije za sprečavanje nasilnog ekstremizma i borbu protiv terorizma.</s><s>Ovu grupu čine predstavnici lokalnih i međunarodnih institucija, lokalnih vlasti, predstavnici verskih zajednica i civilnog društva.</s>
<s>Posle završetka rata na ovim prostorima umanjuje se broj srpskih žrtava, čime se dobija utisak da su uglavnom stradali Srbi u RS, ali ne i u FBiH MRKONjIĆ GRAD - U Mrkonjić Gradu juče je, u organizaciji Odbora Vlade RS za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova, prikazan autentični dokumentarni film o stradanju Srba na području ove opštine za koje su odgovorne jedinice hrvatske vojske 1995. godine.</s><s>Film koji je urađen u produkciji Saveza logoraša RS i opštine Mrkonjić Grad prikazuje stradanje Srba, razaranje, pljačku i uništavanje privatne i društvene imovine u toku 117 dana okupacije hrvatske vojske i jedinica HVO-a od 10. oktobra 1995. do 4. februara 1996. godine.</s><s>Nakon osvajanja Mrkonjić Grada, na filmu se vidi kako starešine Četvrte gardijske brigade iz Splita i Prve gardijske brigade HVO-a iz Mostara podnose raport nadležnoj komandi u Zagrebu o okupaciji Mrkonjić Grada i njegovih dobara.</s><s>Direktor Centra za istraživanje zločina nad srpskim narodom iz Beograda Milivoje Ivanišević rekao je da se nakon završetka rata na ovim prostorima umanjuje broj srpskih žrtava, čime se dobija utisak da su uglavnom stradali Srbi u RS, ali ne i u FBiH, te se nameće tvrdnja da su uglavnom žrtve bili srpski vojnici, a neuporedivo manje srpski civili.</s><s>UVEK NEDOSTAJE TUŽILACA</s><s>Načelnik opštine Mrkonjić Grad Zoran Tegeltija rekao je da je neshvatljivo da ni posle 12 godina niko nije odgovarao za zločine počinjene nad Srbima na području ove opštine, te pljačku i uništavanje njihove imovine. - Neshvatljivo je da nema optužnica uprkos svim nastojanjima opštine Mrkonjić Grad i sve potrebne dokumentacije koju imamo i koju smo stavili na raspolaganje Haškom tribunalu i Sudu BiH - rekao je Tegeltija.</s><s>On je dodao da mu se čini da, kada je riječ o zločinima na području opštine Mrkonjić Grad, uvek nedostaje istražilaca, tužilaca i sudija, te da je neverovatno da taj predmet nikada ne nađe svoje mesto pred Sudom BiH. - Sve ovo proizilazi iz poslednjih saopštenja Informativno-dokumentacionog centra iz Sarajeva - rekao je Ivanišević na Okruglom stolu koji je povodom pada 13 zapadno-krajiških opština 1995. godine organizovao Odbor Vlade RS za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.</s><s>Ivanišević je rekao da su podaci dokumentacionog centra iz Sarajevo obmana o ukupnom broju poginulih Srba u BiH.</s><s>On je podsetio da je Centar iz Sarajeva 22. juna ove godine publikovao podatke da je poginulo 97.207 lica, od kojih 24.905 Srba. - Istog dana beogradski centar imao je registrovana imena 29.470 ubijenih Srba, što znači da Srbi čine visokih 30,38 odsto ukupnog broja žrtava u BiH - naveo je Ivanišević.</s><s>On je rekao da objektivni pokazatelji daju sasvim suprotnu sliku, odnosno da više srpskih žrtava imaju gradovi u FBiH, kao što je Mostar, Konjic, Goražde i drugi. - Treća obmana pomenutog centra iz Sarajeva je da je kod Srba stradalo neuporedivo više vojnika nego civila - naveo je Ivanišević, dodajući da, prema objektivnim pokazateljima, od ukupnog broja srpskih žrtava oko 19 odsto čine vojnici i policajci, dok su svi ostali civili, naterani da brane svoje porodice, imovinu i svoje selo.</s><s>U Mrkonjić Gradu i danas se obeležava stradanje Srba u zapadnoj Krajini u 1995. godini. http://www.glas-javnosti.rs/clanak/glas-javnosti-10-10-2007/srpske-zrtve-se-ne-mogu-sakriti</s>
<s>SARAJEVO, 19.</s><s>AVGUSTA /SRNA/ - Iskazima svjedoka Tužilaštva BiH Ekrema Šabića i zaštićenog svjedoka "B1" danas bi u Sudu BiH trebalo da bude nastavljeno suđenje Huseinu Bosniću optuženom za javno podsticanje na terorističke aktivnosti.</s><s>Na ročištu održanom 15. jula Bosnićev branilac Adil Lozo uložio je materijalne dokaze koje je podijelio u četiri grupe, od kojih se prva, prvenstveno, odnosi na ličnost optuženog i u vezi je sa njegovim školovanjem, porodičnim stanjem i učešćem u ratu u BiH.</s><s>Druga grupa dokaza odnosi se na iskaze svjedoka tužilaštva koji su govorili u Bosnićevu korist, dok su u trećoj grupi dokazi koji se odnose na trošenje sredstava koja su bila prebačena na Bosnićev račun za kupovinu nekretnina za treće lice.</s><s>Četvrta grupa dokaza u vezi je sa Rezolucijom UN koja je donesena u avgustu prošle godine, a po kojoj su određene grupacije kao što je "Islamska država" tek tada proglašene kao terorističke.</s><s>Tužilaštvo Bosnića tereti da je 2013. i 2014. godine kao pripadnik selefijske zajednice, organizovane radi propagiranja i širenja islamskog radikalizma u BiH i regionu, svjesno, sa pozicije vjerskog autoriteta, javno podstrekivao druge da se priključe terorističkim organizacijama.</s><s>Optužen je za podsticanje na terorističke aktivnosti u vezi sa krivičnim djelima vrbovanje radi terorističkih aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.</s><s>Početak suđenja zakazan je za 13.00 časova. http://www.srna.rs/novosti/329499/danas-nastavak-sudjenja-huseinu-bosnicu.htm SUTRA SASLUŠANjE ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA SARAJEVO, 25.</s><s>AVGUSTA /SRNA/ - Saslušanjem zaštićenog svjedoka "B1", sutra bi u Sudu BiH trebalo da bude nastavljeno suđenje Huseinu Bosniću, koji je optužen za javno podsticanje na terorističke aktivnosti.</s><s>Na ročištu održanom 19. avgusta svjedok Tužilaštva BiH Ekrem Šabić tvrdio je da je za pogibiju njegovog sina Nermina u Siriji odgovoran optuženi Bosnić.</s><s>Svjedok je, između ostalog, naveo da je njegov sin od 2013. godine živio kod Bosnića, koji ga je "okrenuo pod svoje" i da od tada nije imao nikakve kontakte sa njim.</s><s>"On lovi ljude, obučava i odvodi u Siriju da ratuju.</s><s>On je glavni organizator njihovih odlazaka na ratišta", rekao je Šabić.</s><s>Tužilaštvo tereti Bosnića da je 2013. i 2014. godine kao pripadnik selefijske zajednice, organizovane radi propagiranja i širenja islamskog radikalizma u BiH i regionu, svjesno, sa pozicije vjerskog autoriteta, javno podsticao druge da se priključe terorističkim organizacijama.</s><s>Bosnić je optužen za podsticanje na terorističke aktivnosti u vezi sa krivičnim djelima vrbovanje radi terorističkih aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.</s><s>Početak suđenja zakazan je za 13.00 časova. http://www.srna.rs/novosti/330842/sutra-saslusanje-zasticenog-svjedoka.htm</s>
<s>SARAJEVO, 19.</s><s>FEBRUARA /SRNA/ - Na suđenju Mariju Frimelu koji je optužen za zločine nad srpskim civilima u Sarajevu, svjedok Kantonalnog tužilaštva Mladen Blagovčanin ispričao je da je pretučen u prostorijama nekadašnjeg tržnog centra u Hrasnom, prilikom čega je najmanje dva puta gubio svijest, te da mu je optuženi sjedio na prsima.</s><s>Blagovčanin je rekao pred Kantonalnim sudom u Sarajevu da je u oktobru 1992. godine odveden iz podruma zapaljenog nebodera u prostorije nekadašnjeg tržnog centra, gdje su mu nepoznati vojnici naredili da stavi ruke uz zid i raširi noge, nakon čega su ga počeli udarati kundacima, prenosi Birn.</s><s>"Psovali su, standardno, četničku majku, udarali su me kundacima.</s><s>Onda kundak iza uha, od toga sam pao.</s><s>Poslije sam došao sebi, mokar, zaliven, poslije toga opet batine", prisjetio se Blagovčanin.</s><s>On je naveo da je najmanje dva puta gubio svijest od batina.</s><s>"Nakon drugog ili trećeg zalijevanja, Mario Frimel je bio na mojim prsima i udario me stanicom i ja sam ponovo izgubio svijest", rekao je Blagovčanin.</s><s>Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tereti Marija Frimela da je na području sarajevskog naselja Hrasno, kao komandant odreda "Ivan Krndelj" takozvane Armije BiH, nezakonito privodio, te fizički i psihički zlostavljao lica srpske nacionalnosti.</s><s>Prema optužnici, početkom oktobra 1992. godine pripadnici navedenog odreda doveli su lica srpske nacionalosti u prostorije tržnog centra, gdje su ih zlostavljali.</s><s>Svjedok je naglasio da Frimela ranije nije poznavao, te da ga je prepoznao 1997. ili 1998. u kafani "Kaptol". http://www.srna.rs/novosti/181039/blagovcanin-od-batina-ostajao-bez-svijesti-.htm</s>
<s>ZENICA, 11.</s><s>MARTA /SRNA/ - Svjedoci Tužilaštva na suđenju Hajrudinu Dediću, optuženom za zločin počinjen nad civilima u Brezi, izjavili su pred Kantonalnim sudom u Zenici da su Srbi u opštini Breza 1992. godine odvedeni u policijsku stanicu, gdje su ispitivani i prebijani, a neki su i preminuli.</s><s>Samuilo Subotić je rekao da su svi mještani Dužica u opštini Breza 10. juna 1992. godine odvedeni u policijsku stanicu, gdje su ispitivani.</s><s>On kaže da je načelnik stanice predvodio ispitivanje, uz njega je bio zapisničar, a tokom ispitivanja su ulazila trojica ili četvorica vojnika i tukla ih.</s><s>"Ne znam ko je mene udario.</s><s>Pao sam i došao sebi kad su me polili vodom.</s><s>Vidio sam da su Zdravka Subotića izveli u hodnik, pa ga kasnije vratili.</s><s>Vidio sam da ga je jedan vojnik udario palicom u potiljak, a drugi nogom u prsa.</s><s>On je pao.</s><s>Ležao je mrtav, dok ga nisu iznijeli", rekao je svjedok, prenosi BIRN.</s><s>Prema njegovom iskazu, dan kasnije su prebačeni u drugu zgradu, gdje ih je pregledao doktor i dao im neke lijekove.</s><s>Momčilo Subotić je takođe bio premlaćen i, kako je Samuilo rekao, umro je oko podne, dok su bili u toj drugoj zgradi.</s><s>Nakon toga, rekao je svjedok, niko ih nije udarao.</s><s>On je rekao da ne poznaje optuženog, te da se ne može sjetiti da li ga je vidio u policijskoj stanici.</s><s>Svjedok Vlatko Pavlić, koji je ljekar, kaže da je po saznanju da maltretiraju srpske zatvorenike otišao kod komandira policije Mehe Kulića, koji je rekao da nije znao za maltretiranje zatvorenika i dao mu je odobrenje da pregleda zatvorenike.</s><s>"Kada sam obišao zatvorenike u staroj radničkoj zgradi, koja se nalazila u blizini zgrade Teritorijalne odbrane, zatekao sam veoma loše stanje.</s><s>Ustanovio sam da ih je nekoliko imalo teške povrede, a svi su primili udarce", dodao je Pavlić.</s><s>On je rekao da je Momčilo Subotić imao "obostranu serijsku frakturu rebara sa paradoksalnim disanjem", a Mićo Subotić je imao hematome po cijelom tijelu i bio je teško isprebijan.</s><s>"Gimnazijski profesor Milorad Subotić je imao polomljenu ruku, a Nikica Novaković je imao teške povrede bubrega i mislio sam da ni on neće preživjeti", rekao je svjedok.</s><s>On kaže da je još nekoliko puta navraćao u zgradu i organizovao svakodnevne posjete ljekara i sestara iz Doma zdravlja.</s><s>Pavlić je dodao da ne zna ko je tukao zatvorenike, niti da li je tu bio optuženi.</s><s>Kantonalno tužilaštvo u Zenici, Dedića je optužilo da je u junu 1992. godine učestvovao u premlaćivanju srpskih civila prilikom prikupljanja nelegalnog naoružanja.</s><s>U optužnici se navodi da su tom prilikom vršeni pretresi kuća, a mještani bespravno odvođeni u policijsku stanicu, gdje su ispitivani i premlaćivani.</s><s>Od zadobijenih povreda u policijskoj stanici, kako se navodi u optužnici, dvije osobe su preminule, a tri zadobile teške tjelesne povrede. http://www.srna.rs/novosti/186374/srpske-zatvorenike-su-premlacivali.htm</s>
<s>SARAJEVO, 18.</s><s>JULA /SRNA/ - Tužilaštvo BiH predložilo je produženje pritvora Ibri Ćufuroviću, optuženom za organizovanje terorističke grupe i ratovanje u Siriji.</s><s>Tužilac Ćazim Hasanspahić predložio je da bude produžen pritvor optuženom, u kojem se nalazi od 20. aprila, rekavši da je Tužilaštvo dalo detaljne razloge u pisanom prijedlogu.</s><s>"Optuženi je iskazao spremnost da bude nedostupan organima gonjenja.</s><s>Bio je pet godina nedostupan", podsjetio je Hasanspahić, dodavši da je za Ćufurevićem bila raspisana međunarodna potjernica tri godine, a da je on priveden pred pravosudne organe BiH u aprilu ove godine.</s><s>Odbrana smatra da je prijedlog Tužilaštva neosnovan, te je zatražila da pritvorska mjera bude zamijenjena mjerama zabrane, i to napuštanja mjesta boravišta, te oduzimanjem putnih isprava, koje su već oduzete, i zabranom izdavanja novih, prenosi Birn.</s><s>Advokat Senad Dupovac rekao je da ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, dodavši da to što je Ćufurović boravio u Siriji nije dovoljan argument za postojanje te opasnosti.</s><s>Dupovac je naveo da i ključni svjedok Tužilaštva sam ukazuje na to da je optuženi imao želju da se što prije vrati u BiH.</s><s>"Ćufurović je 19 mjeseci proveo u logoru, uhvaćen je prilikom bjekstva", rekao je Dupovac, dodavši da teroristička organizacija "Islamska država" više i ne postoji, te da optuženi ne bi faktički imao gdje pobjeći.</s><s>Ćufurović je rekao da je bio odsutan pet godina, ali da nije bio u bjekstvu.</s><s>"Nisam bježao ni od koga.</s><s>Znao sam da postoji potjernica i imao sam namjeru da se vratim, ali bio sam spriječen u toj namjeri", naveo je on.</s><s>Tužilaštvo se usprotivilo prijedlogu odbrane za određivanje mjera zabrane.</s><s>Ćufurović je optužen da je 21. aprila 2014. godine napustio BiH, te otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije, gdje se pridružio "Islamskoj državi".</s><s>"Optuženi je sve do 20. aprila 2019, skoro pet godina, boravio na navedenom području, gdje je, zajedno sa drugim osobama iz BiH koje su boravile u Siriji sa istom namjerom, koristeći ime Abu Kasim Albosni, učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga `Islamske države` u Siriji u jedinici `Bejt komandos`, koja je kasnije promijenila ime u `El Aksa`", navodi se u optužnici.</s><s>Sud će o ovim prijedlozima naknadno donijeti odluku. http://89.111.245.19/novosti/708902/prijedlog-za-produzenje-pritvora-ibri-cufurovicu.htm</s>
<s>Keserović, zvani Muhamed, otišao je u džihad zajedno sa Bajrom Ikanovićem i Midhatom Đonom 23. januara 2013. godine.</s><s>Keserović se na video-snimku pojavljuje pod imenom Abu Muhamad Al-Bosni. - Ustanite muslimani, ubijajte hrišćane i njihove sluge u njihovim gradovima i njihovim državama.</s><s>Postavljajte eksplozive pod njihove automobile, u njihove kuće i kancelarije.</s><s>Ubijajte ih snajperima i prigušivačima, ubijajte ih pa makar i nožem i nemojte da pravite razliku između vojnika i civila - poručuje džihadista na snimci.</s><s>"Oslonite se na Alaha čvrsto i pomozite vašu braću.</s><s>Nemojte sumnjati u ispravnost vaših djela, dovoljne su vam riječi Alaha uzvišenog...</s><s>A kada kažnjavate, kažnjavajte istom mjerom kao što su vas kažnjavali", poručuje džihadista. http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Dzinite-muslimani-ubijajte-hriscane-VIDEO/212377.html</s>
<s>Modifikovanim avio-bombama gađani isključivo vojni ciljevi</s><s>Četvrtak, 08 oktobar 2015</s><s>BEOGRAD, 7. OKTOBRA /SRNA/ - Balistički svjedok odbrane u procesu suđenja generalu Ratku Mladiću Zorica Subotić izjavila je prilikom unakrsnog ispitivanja da su modifikovane avio-bombe koje je koristila Vojska Republike Srpske bile precizne i korištene isključivo za gađanje vojnih ciljeva u Sarajevu 1994. i 1995. godine.</s><s>Subotićeva je ostala pri iskazu da niko nije povrijeđen u eksploziji modifikovane avio-bombe na području Hrasnice 1. jula 1995. godine, uprkos predočenom izvještaju sarajevske policije da su dvije osobe bile teško ranjene, a nekoliko građana lakše povrijeđeno, prenose beogradski mediji.</s><s>Subotićeva je odbila pokušaj zastupnika optužbe da pobije njen iskaz da je 7. aprila 1995. modifikovana avio-bomba bila ispaljena na osnovnu školu u Hrasnici zato što je u njoj bio štab tzv. Armije BiH.</s><s>"Jedan od projektila Vojske Republike Srpske pogodio je stambenu zgradu u Sarajevu kao posljedica rikošeta od zgrade Televizije Sarajevo u kojoj je takođe bio štab tzv. Armije BiH", ukazala je ona.</s><s>Odbrana generala Mladića nastaviće sutra svoj dokazni postupak. http://www.srna.rs/novosti/342656/modifikovanim-avio-bombama-gadjani-iskljucivo-vojni-ciljevi.htm</s>
<s>D. VUJIČIĆ \| 29. oktobar 2015.</s><s>Jedan od najbližih saradnika Dušana Dunjića, za "Novosti".</s><s>Sve naše analize već dokazane pred sudovima.</s><s>Patolog govorio da je zdrav i nije se žalio ZVANIČNA istina o uzrocima smrti našeg profesora Dušana Dunjića može biti saopštena za tridesetak dana.</s><s>Toliko je potrebeno da se urade sve analize i napiše valjan obdukcioni izveštaj.</s><s>Vesti koje stižu iz haškog suda, da je profesor umro prirodnom smrću, treba uzimati sa rezervom - kaže za "Novosti" jedan od najbližih saradnika preminulog srpskog patologa u Hagu, koji je iz bezbednosnih razloga želeo da ostane anoniman.</s><s>Reč je o čoveku koji je sa Dunjićem uradio srpski patološki izeštaj o žrtvama pronađenim u masovnim grobnicama oko Srebrenice i koji tvrdi da je profesor bio zdrav, da se nikada nije žalio da mu nešto nedostaje.</s><s>Sagovornik "Novosti", doktor iz Beograda, radio je sa profesorom Dunjićem od 2008. godine.</s><s>Patolog ga je angažovao kao svršenog doktora da pomogne oko veštačenja 3.568 eshumiranih u grobnicama oko Srebrenice u slučaju Popović-Beara.</s><s>Posao je do kraja obavljen, a mladi saradnik je u stvari uradio njegov najveći deo.</s><s>Profesor je bio kontrolor i stariji ekspert.</s><s>Kako kaže naš sagovornik, Dunjićevi i njegovi patološki izveštaji "testirani" su prvo pred sudovima BiH u tri slučaja protiv Srba oko Srebrenice i suprotna strana je morala da "položi oružje" kada je reč o tezi o hiljadama mrtvih muslimanskih boraca.</s><s>Ovaj mladi stručnjak u međuvremenu je stekao i "hašku licencu" te je bio savetnik u tri dosadašnja slučaja za Srebrenicu u holandskoj prestonici.</s><s>Tvrdi: predviđeno Dunjićevo svedočenje zabilo bi poslednji ekser u kovčeg "haške forenzike"! - Greška srpskih timova odbrane haških osuđenika ranije bila jer su angažovani patolozi dolazili na sud i svedočili takozvanom Rendom metodom - objašnjava doktor. - To znači, uzimali bi po desetak slučajeva iz svake grobnice i obrazlagali su uzroke smrti, dokazujući da su oni različiti.</s><s>Od metka do granate...</s><s>Takvo svedočenje, pri donošenju presude haški sud je ignorisao "pod sumnjom" da su naši patolozi birali samo slučajeve koji idu u prilog njihovoj tezi.</s><s>Onda smo mi pregledali baš svaki zapis, svaku stavku, što je materijal od desetine hiljada strana.</s><s>Kako dalje priča doktor, od 3.568 obdukcionih zapisnika kojima raspolaže Hag, 1.583 sadrži tek po nekoliko kostiju i na osnovu njih se ne može ništa tvrditi.</s><s>Tezu optužnice o masovnim streljanjima podupiru 442 slučaja pronađenih posmrtnih ostataka jer su kod tih ljudi ruke bile vezane ili su imali povez preko očiju.</s><s>Svi drugi slučajevi sa forenzičkog stanovišta govore o smrti kao posledicama borbi.</s><s>Jer, ne može se reći da je neko streljan ako su ustanovljene povrede od metaka u predelu nogu....</s><s>Na kraju, mladi doktor podvlači da će novi ekspert koji se pojavi u sudu imati relativno lak posao.</s><s>Kaže da zna i ko će preuzeti slučaj i raduje se jer će sarađivati sa velikim autoritetom.</s><s>BESKRAJNI ZAPISNICI</s><s>U HAŠKOM tribunalu verovatno nisu verovali da će iko sa srpske strane da se odluči na tako obiman posao da proveri zapisnik o svakoj kosti izvađenoj iz više masovnih gobnica.</s><s>I fizički pročitati, to je ogroman posao, a kamoli izvući zaključke za svaki slučaj. - Upravo to smo uradili - nastavlja naš sagovornik i pokazuje jedan od izveštaja na 15 strana.</s><s>U njemu stoje desetine rubrika od podataka o samim ostacima, preko opisa odeće i povreda, opisa svakog projektila koji je nađen, do toga da li je neko imao šibicu ili perorez.</s><s>Srpski patolozi su proverili svaki projektil, donoseći zaključke i o oruđu ili oružju iz kojeg je ispaljen i kako je smrt mogla nastupiti.</s><s>PRIZNALI PRISTRASNOST</s><s>U STRUČNOM časopisu "Medicina, nauka i zakon" iz 2006. 25 haških patologa je pristalo na anonimnu anketu koja je pokazala da su neki od njih bili pripadnici organizacija "za ljudska prava" koje nisu neutralne u sukobima.</s><s>Trojica su otvoreno rekla da su bili izloženi pritiscima upravo od tih organizacija i NVO za "ljudska prava".</s><s>Otkriveno je da haški sud nije plaćao sve patologe već su neki plaćani sa različitih adresa.</s><s>Trojica su bila svesna da se kopaju samo grobnice u kojima su muslimani, ali ne i Srbi, mada su znali gde se nalaze.</s><s>Zabeležena je dotad neviđena praksa u svetskim sudovima da patolozi lično ne brane svoj rad na suđenju nego brani samo šef tima.</s><s>To je u potpunoj suprotnosti sa tradicijom struke koja nalaže da je odgovornost pojedinačnog forenzičkog naučnika lična, a ne korporativna. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/hronika/aktue291.html:574104-Profesorova-smrt-nije-nas-uplasila</s>
<s>22.11.2014 08:08 \| Goran Maunaga Sarajevo - U jami Radača kod Mostara nalaze se posmrtni ostaci 200 do 300 lica srpske i bošnjačke nacionalnosti ubijenih tokom rata, a njihovu ekshumaciju opstruišu pojedini lokalni moćnici.</s><s>Kazao je to za "Glas Srpske" sagovornik blizak Institutu za nestala lica BiH i naveo da je ta masovna grobnica zalivena betonom i prekrivena smećem da bi se zametnuo trag zločina. - Tačno se zna ko je uspio da spriječi ekshumaciju tih tijela koju su tražila srpska udruženja porodica nestalih - istakao je taj izvor, ne želeći da precizira detalje.</s><s>U Tužilaštvu BiH nisu ni potvrdili ni negirali ovu informaciju, ali su naveli da je taj predmet aktuelizovan.</s><s>- Tužilaštvo je 12. novembra formiralo predmet u sklopu kojeg su policijskim strukturama odmah naređene aktivnosti u vezi sa provjerama lokacija u okolini Mostara za koje postoje informacije da se na njima nalaze posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti iz proteklog rata - kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić i naglašava da je Tužilaštvo zbog što intenzivnijeg rada na ovom slučaju zatražilo objedinjavanje svih predmeta koji se odnose na te lokacije u predmet koji je pokrenut u Tužilaštvu BiH.</s><s>Predsjednik Udruženja porodica nestalih sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić kaže da je to udruženje od Tužilaštva BiH tražilo da se predmeti "Jama Radača", "Deponija Buća potok" i "Kazani" spoje u jedan i daju u rad jednom tužiocu. - Od toga nije bilo ništa.</s><s>Osim toga vršilac dužnosti predsjedavajućeg kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović poslao je Univerzitetu u Sarajevu netačne podatke o broju stradalih Srba u Mostaru od 1992. do 1995. godine, navodeći da su u jami Radača nađena četiri tijela i da je ona zatvorena.</s><s>To je utvrdila bivša Komisija za traženje nestalih FBiH na čijem je čelu bio Mašović, ali mi imamo podatke da se tu nalaze posmrtni ostaci više desetina ubijenih Srba - kaže Mandić i dodaje da su sva velika stratišta Srba iz posljednjeg rata u BiH potisnuta u drugi plan, pa tako i masovna grobnica u jami Radača.</s><s>U jami Radača, na lokalitetu Goranci kod Mostara, 2009. su pronađeni posmrtni ostaci tri Srbina i jednog Hrvata, a ekshumacija je nastavljena tri godine kasnije.</s><s>Zbog loših vremenskih uslova radovi su ubrzo obustavljeni u novembru 2012. godine.</s><s>Iako je nastavak bio najavljen za proljeće 2013, nikada više ništa nije rađeno.</s><s>Ekshumacija je na ovom lokalitetu prvi put rađena u novembru 2008, a takođe zbog vremenskih uslova radovi su obustavljeni već krajem decembra i ponovo nastavljeni 2009. godine.</s><s>Prema tvrdnji mještana, jama je duboka oko 100 metara, a tokom ekshumacija došlo se tek do dubine oko 50 metara.</s><s>Mandić ističe da su opstrukcije ekshumacija u BiH prisutne od najvišeg nivoa vlasti BiH do lokalnih zajednica, te da su akteri tih nedjela i političari i predstavnici pravosudnih i institucija koje se bave traženjem nestalih. - U tome posebno je aktivan Mašović, koji netačne informacije i umanjene podatke o broju ubijenih godinama šalje Haškom tribunalu, Tužilaštvu BiH, Međunarodnoj komisiji za nestala lica, OHR-u i na druge adrese.</s><s>Na taj način prikrivani su ratni zločini nad Srbima, kao i počinioci tih zločina.</s><s>Običan bošnjački narod ili pošteni pripadnici Armije RBiH govorili bi o tome, ali jednostavno ne smiju, jer se plaše osvete - kaže Mandić.</s><s>Dokumenta Iz dokumenata koji su u posjedu "Glasa Srpske" vidi se da je Amor Mašović Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 22. septembra ove godine poslao podatke o svega 11 ekshumiranih pripadnika srpskog naroda na području Mostara, iako Institut za nestala lica raspolaže podacima o 51 ubijenom i ekshumiranom Srbinu na tom području.</s><s>Podatke o tome tražio je direktor univerzitetskog Instituta Asim Muratović, zbog projekta "Demografski gubici na području Mostara 1992-1995". http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Jama-Radaca-krije-300-tijela-nestalih/168382.html</s>
<s>06. 02. 2014. 11:21h \| Beta Bivši komandant Armije Bosne i Hercegovine (BiH) u Srebrenici Naser Orić skinut je sa američke crne liste, piše danas sarajevski Dnevni avaz.</s><s>Kako prenosi list, odluku o tome američke vlasti donele su 30. januara i ona je kasno sinoć objavljena.</s><s>Prema odluci, Oriću se ukida zabrana raspolaganja bilo kakvom imovinom koju eventualno ima u SAD i dopušta putovanje u tu zemlju.</s><s>Ista odluka je donesena i za Antu Gotovinu, generala Hrvatske vojske.</s><s>Orić i Gotovina su se na crnoj listi SAD našli pošto ih je Tribunal u Hagu optužio za ratne zločine.</s><s>Sa američke crne liste je uklonjeno i ime Mirka Šarovića, donedavnog ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i aktuelnog funkcionera SDS-a.</s><s>Šarović je na crnu listu dospeo nakon afere "Orao".</s><s>On je tada optužen da je znao za poslove koje je ta firma, sa sedištem u Bijeljini, imala s režimom Sadama Huseina u vreme kada je Iran bio pod sankcijama UN. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/380087/Oric-i-Gotovina-skinuti-sa-crne-liste-SAD</s>
<s>Dostavljene Interpolove potjernice za Orićem i Meholjićem</s><s>Ponedeljak, 03 februar 2014</s><s>03.02.2014 20:00 \| SRNA Sarajevo - Beogradska kancelarija Interpola dostavila je svim članicama Interpola međunarodne potjernice s ciljem hapšenja i ekstradicije Nasera Orića i Hakije Meholjića, saopštila je danas Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.</s><s>S obzirom na to da je riječ o državljanima BiH, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH navodi da će obavijestiti Ministarstvo pravde BiH koje će procjeniti preduzimanje daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti.</s><s>Tužilaštvo Srbije za ratne zločine zatražilo je istragu protiv Nasera Orića i još četiri Bošnjaka osumnjičena za ratni zločin nad Srbima u Podrinju.</s><s>Zahtjev je podnesen Višem sudu u Beogradu zbog sumnje da su Orić i ostali počinili ratni zločin protiv srpskih civila u mjestu Zalazje i Donji Potočari, u opštini Srebrenica 12. jula 1992. godine.</s><s>Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kao i bošnjački političari Zlatko Lagumdžija i Fahrudin Radončić razgovarali su 30. januara u Predsjedništvu BiH sa Naserom Orićem, Hakijom Meholjićem, Amirom Mehmedovićem, Smajom Mandžićem i Nurijom Husićem protiv kojih istragu vodi Tužilaštvo Srbije za ratne zločine. http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Doslove-potjernice-za-Oricem-i-Meholjicem/145885.html</s>
<s>Dopis Instituta još nije stigao, podržavamo inicijativu</s><s>Sreda, 19 oktobar 2016</s><s>ZVORNIK, 19.</s><s>OKTOBRA /SRNA/ - Boračka organizacija grada Zvornika još nije dobila dopis Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, u kojem se traži da se u Zvorniku podigne spomenik dječaku Slobodanu Stojanoviću /11/ koga su ubili muslimani 1992. godine u Kamenici kod Zvornika, ali podržava tu inicijativu.</s><s>Sekretar ove organizacije Aleksandar Despotović izjavio je Srni da ova inicijativa nije nova i da je zvornička Boračka organizacija i ranije tražila da se u Zvorniku podigne spomenik mučki ubijenom dječaku Slobodanu.</s><s>"Svakako podržavamo inicijativu Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku i zajedno ćemo sa drugim organizacijama proisteklim iz odbrambeno-otadžbinskog rata i Skupštinom grada raditi na rješavanju ovog pitanja", rekao je Despotović.</s><s>Kada bude primila dopis Instituta zvanično će se oglasiti Boračka organizacija Zvornik i dati svoj doprinos na podizanju spomenika mučki ubijenom Slobodanu.</s><s>Sekretar Skupštine grada Zvornika Mitar Vasić rekao je da ni na njihovu adresu nije stigao dopis Instituta kojim se traži podizanje spomenika jedanaestogodišnjem Slobodanu.</s><s>"To, kao i druga pitanja, biće predmet skupštinske rasprave", rekao je Vasić i podsjetio da predstoji verifikacija odborničkih mandata, konstituisanje Skupštine grada, pa tek onda zasjedanje i odlučivanje.</s><s>On je dodao da prije kraja decembra ne očekuje održavanje prve radne sjednice Skupštine grada.</s><s>Na grobu malog Slobodana, koji je sahranjen u Drinjači kod Zvornika, upisan je datum smrti 27. juli 1992. godine.</s><s>Zoran Milošević, koji je malog Slobodna držao na rukama kada je krštavan, ranije je rekao da je Slobodan otišao svojoj kući da dovede psa ljubimca koji je ostao vezan u dvorištu.</s><s>"Prošao je barikade i naišao na muslimane... tamo su ubili dijete, a sva su djeca anđeli", rekao je Milošević.</s><s>On je dodao da je Ilija, otac Slobodanov, danima izlazio na brdo, zvao komšije muslimane iz Kamenice, molio ih i kumio da mu vrate dijete.</s><s>Dijete-mučenik, jedanaestogodišnji Slobodan Stojanović ubijen je kada se iz zbjega u koji je otišao da bi se sklonio od komšija muslimana vratio u rodnu kuću u Donjoj Kamenici da spase psa ljubimca, kojeg je tamo ostavio.</s><s>Komšinica Elfeta Veseli zvjerski ga je mučila i ritualno zasjecala nožem, a potom ubila, pucajući mu u sljepoočnicu.</s><s>Elfeta Veseli uhapšena je u Švajcarskoj 29. septembra na zahtjev Tužilaštva BiH.</s><s>Ona se tereti za izuzetno svirepo ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića. http://www.srna.rs/novosti/443555/dopis-instituta-jos-nije-stigao--podrska-inicijativi.htm</s>
<s>Večernje novosti \| V. MITRIĆ \| 09. mart 2008.</s><s>Statua dečaku iz Donje Kamenice, kod Zvornika, svirepo ubijenom 1992. godine.</s><s>Slobodan Stojanović (11) iz sela je pobegao od ratnog ludila, ali se vratio po psa ljubimca.</s><s>Iskasapljen je na kućnom pragu ZVORNIK - Najkasnije do juna, kraj raskrsnice koja od sela Drinjača vodi ka Zvorniku, Milićima i Bratuncu, biće postavljena statua jedanaestogodišenjeg dečaka Slobodana Stojanovića, iz sela Donje Kamenice, kod Zvornika, koji je masakriran u junu 1992. godine na kućnom pragu, pošto se vratio da spase od ratnog haosa psa ljubimca.</s><s>Ovo je za "Novosti" izjavio Mile Vukadinović, predsednik Boračke organizacije u Zvorniku, posle sastanka sa Zoranom Stevanovićem, načelnikom opštine Zvornik, i Milivojem Ivaniševićem i Ljubišom Ristićem iz beogradskog Centra za istraživanja zločina nad srpskim narodom.</s><s>Konačno je, kako kaže, rešeno pitanje lokacije ovog spomen-obeležja - statue dečaka, u bronzi, kraj koje će biti i pas čije je izbavljenje Slobodana koštalo života.</s><s>- Statuu finansira Boračka organizacija RS, a radi je beogradski vajar Miodrag Živković.</s><s>Odlučili smo da bude u Drinjači, na mestu koje će biti pred očima prolaznika i namernika, gde se nalaze dečakovi posmrtni ostaci i gde počiva njegova majka Desanka, koja je preminula prošle godine.</s><s>Poznato je da je njegovo telo bukvalno iskasapljeno: sečeni su nos, uši, prsti.</s><s>Utisnut mu je krst na stomaku.</s><s>Poznati patolog dr Zoran Stanković ima kompletnu dokumentaciju o tom zločinu za koji niko nije još odgovarao.</s><s>Kako je naš list pisao, u više navrata, dečak je, sa ocem Ilijom, majkom Desankom i sestrom Slađanom, uspeo krajem juna 1992. godine da izbegne iz sela, s rodnog ognjišta, pred naletom razularenih grupa, sledbenika Alije Izetbegovića i ratnog zločinca Nasera Orića.</s><s>Kad je već bio na sigurnom, odlučio je da se vrati, jer je kod kuće ostao pas, kućni ljubimac.</s><s>Više se nije vratio, a njegovo raskomadano telo pronađeno je u jednoj od grobnica tek posle više godina.</s><s>U Drinjači živi Slobodanov otac Ilija, a sestra je sa porodicom u Dobrinji, gde je udata.</s><s>PRIČE I PRETPOSTAVKE Moglo se čuti da iza mučenja dečaka, navodno, stoji Albanka iz susedne Vlasenice.</s><s>U Boračkoj organizaciju kažu da je protiv nje podignuta optužnica, "ali je u inostranstvu i nedostupna je domaćim organima gonjenja".</s><s>U Okružnom tužilaštvu u Bijeljini, proverili smo, nema optužnice protiv izvesne E. V. Nezvanično, ukoliko optužnica zaista postoji, mogla bi, eventualno, da bude u Tužilaštvu BiH. http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:211875-Nevina-zrtva-mrznje</s>
<s>Muharemu Duniću tri i po godine zatvora zbog ratovanja za Islamsku državu</s><s>24.06.2020 \| Srna \| Glas Srpske SARAJEVO - Sud BiH osudio je Muharema Dunića na kaznu zatvora od tri godine i šest mjeseci za krivično djelo protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.</s><s>Sud BiH je ovu odluku donio juče nakon ročišta za razmatranje sporazuma o priznanju krivice i ročišta za izricanje krivičnopravne sankcije.</s><s>Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru od 19. decembra 2019. godine, saopšteno je iz Suda BiH.</s><s>Optuženi Muharem Dunić kriv je što je u avgustu 2014. godine sačinio plan, prikupio potrebne informacije, obezbijedio potrebna novčana sredstva i dogovorio sa drugim licima da zajedno sa svojim porodicama otputuju u Siriju i pridruže se terorističkoj organizaciji Islamska država na području Sirije i Iraka.</s><s>Područje Austrije, gdje je boravio na privremenom radu, napustio je preko Međunarodnog aerodroma Beč, letom Beč-Istanbul, odakle je prešao tursko-sirijsku granicu i ušao u Siriju.</s><s>Tokom boravka u Siriji optuženi Muharem Dunić je, kako je navedeno u optužnici, za potrebe Islamske države učestvovao u ratnim aktivnostima koje podrazumijevaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te zakona i običaja ratovanja.</s><s>Dunić je tu ostao do decembra 2019. godine, kada se zajedno sa preostalim članovima te organizacije u Siriji, nakon što su vojnički poraženi, predao kurdskim i savezničkim snagama na području Sirije, tačnije grada Baguza. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_dane-zatvora-zbog-ratovanja-za-islamsku-drzavu/322441</s>
<s>Narednih dana optužnica protiv pripadnika Islamske države</s><s>Nedelja, 01 mart 2020</s><s>29/02/2020 \| RTRS \| SRNA Tužilaštvo BiH trebalo bi da u narednim danima podigne optužnicu protiv sedam pripadnika terorističke Islamske države porijeklom iz BiH, koji su deportovani krajem prošle godine, piše Avaz.</s><s>Isti izvor navodi da je riječ o Jasminu Keseroviću, Muhamedu Duniću, Emiru Ališiću, Hamzi Labidiju, Armenu Dželki, Miralemu Berbiću i Senadu Kasupoviću.</s><s>Oni su u BiH deportovani iz kurdskih zatvora i već su skoro tri mjeseca u pritvoru.</s><s>Tužilaštvo BiH, u saradnji sa policijskim agencijama i bezbjednosnim strukturama, ima već dovoljno dokaza da su ove osobe učestvovale u oružanim sukobima u Siriji i Iraku i da su bili borci Islamske države, a ne kuvari ili čuvari u ratnim zonama, kako su tvrdili tokom ispitivanja, piše "Avaz".</s><s>Za svakog od njih postoji jasan trag odlaska i učešća u borbama za Islamsku državu, koja je proglašena terorističkom organizacijom odlukom Savjeta Evrope.</s><s>Najviše dokaza ima protiv Keserovića, kojem ne ide u prilog ni propagandni prilog Islamske države iz juna 2016. godine na kojem je snimljen kako prijeti odmazdom SAD i poziva na ubistva. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=372284</s>
<s>Odbrana generala Ratka Mladića zatražila je od Tribunala u Hagu da Mladića oslobodi optužbe za genocid u Srebrenici 1995. godine, jer tokom nedavnog dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivica.</s><s>Branilac Dejan Ivetić zatražio je da raspravno vijeće istovremeno odbaci i druge tačke i navode optužnice, koja Mladića tereti za progon muslimana i Hrvata širom BiH. “Nema dokaza da je Mladić imao genocidnu nameru da srebreničke muslimane uništi kao etničku grupu.</s><s>Ta tačka optužnice se mora odbaciti”, rekao je Ivetić danas pred Haškim tribunalom.</s><s>Prema njegovim riječima, nema dokaza da je Mladić naredio strijeljanje oko 7.000 zarobljenih muslimana u danima poslije zauzimanja Srebrenice, 11. jula 1995. godine. “Nema dokaza da je Mladić bio na bilo kojem od poprišta streljanja navedenih u optužnici, jer je on od 14. do 16. jula bio u Beogradu”, naveo je Ivetić.</s><s>On je podsjetio da se isti pristup može primijeniti i na optužbu za genocid nad nesrpskim civilima u sedam opština u BiH, jer nalazi eksperta tužilaštva za demografiju Eve Tabo ukazuju da je tokom rata ubijeno dva odsto muslimana.</s><s>Izdvajajući Mladićeve riječi da “ne misli da muslimane treba protjerati”, Ivetić je pojasnio da one izražavaju namjeru da se živi zajedno sa muslimanima, prenose beogradski mediji. “Mi se protivimo i odbacujemo optužbe i dokazni postupak tužilaštva u potpunosti”, rekao je Ivetić.</s><s>Na zahtjev za oslobađanje Mladića, sutra će odgovoriti tužioci. http://www.rtvbn.com/news/optuzba-za-genocid-u-srebrenici-je-nedokazana/</s>
<s>Tanjug \| 09. april 2013. 12:45 Suđenje generalu Ratku Mladiću odloženo je u utorak u Haškom tribunalu na neodređeno vreme, zbog zdravstvenog stanja optuženog HAG - Suđenje generalu Ratku Mladiću odloženo je u utorak u Haškom tribunalu na neodređeno vreme, zbog zdravstvenog stanja optuženog.</s><s>Predsedavajući sudija Alfons Ori saopštio je da je veće obavešteno da je glavni lekar pritvorske jedinice Paulus Falke danas pregledao Mladića i utvrdio da "ima simptoma koji su očigledni i da se optuženi ne oseća dovoljno dobro da bude u sudnici".</s><s>Budući da se optuženi nije odrekao prava da prisustvuje suđenju, održana je samo kraća administrativna rasprava.</s><s>Veće je prihvatilo da se sutra sasluša novi svedok tužilaštva, čiji će iskaz biti snimljen i kasnije pokazan optuženom.</s><s>Sudija Ori precizirao je da sutrašnje zasedanje ne predstavlja formalni nastavak suđenja.</s><s>Tužilaštvo je zatražilo da se u sredu sasluša zaštićeni svedok-žrtva, koji se već izvesno vreme nalazi u Hagu.</s><s>Tužilac Dermot Grum je predložio da se optuženom obezbedi video link, kako bi u Pritvorskoj jedinici mogao da prati svedočenje.</s><s>Sudenje Mladiću trebalo je da bude nastavljeno posle jednomesečne pauze, ali je prekinuto zbog zdravstvenog stanja optuženog.</s><s>On je u jednoj haškoj bolnici podvrnut "manjoj invazivnoj intervenciji".</s><s>O zdravstvenom stanju optuženog, raspravljalo se na sednici zatvorenoj za javnost.</s><s>Tužilaštvo u predmetu generala Mladića započinje srebreničku fazu izvođenja dokaza.</s><s>Bivši komandant Vojske Republike Srpske optužen je za genocid u Srebrenici 1995. i u šest opština BiH 1992, za teror nad civilima u Sarajevu i za uzimanje pripadnika UN za taoce. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuel529-Sudjenje-Mladicu-odlozeno-na-neodredjeno-vreme</s>
<s>Sud je umjesto pritvora, osumnjičenoj odredio mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i putovanja</s><s>17. maj 2021 \| Slobodna Evropa Tužilaštvo BiH uputilo je žalbu Sudu BiH zbog odbijanja prijedloga te institucije da odredi pritvor Seni Hamzabegović, osumnjičenoj za finansiranje terorističke aktivnosti, saopšteno je u ponedeljak 17. maja.</s><s>Iz Tužilaštva BiH je istaknuto da se, s obzirom na sve okolnosti, jedino mjerom pritvora može osigurati neometano vođenje postupka.</s><s>Žalba je u zakonskom roku, upućena Sudu BiH, istaknuto je.</s><s>Sud BiH je, podsjećamo, 14. maja 2021. godine odbio izreći mjeru pritvora osumničenoj Hamzabegović, ali je odredio mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i putovanja.</s><s>Tužilaštvo BiH je 13. maja predložilo pritvor za Hamzabegović zbog opasnosti od bjekstva te bojazni da bi na slobodi mogla počiniti novo krivično djelo.</s><s>Šezdesetjednogodišnja Sena Hamzabegović, koja ima državljanstvo BiH i Švicarske, uhapšena je 11. maja u Tuzli po povratku iz Švicarske.</s><s>Akcija SIPA-e, novembar 2018.</s><s>Osumnjičena je za finansiranje i pomaganje terorističkim aktivnostima u Siriji i Iraku, odnosno militantnim grupama u Siriji i Iraku, koje su Ujedinjeni narodi (UN) proglasili terorističkim.</s><s>Tužilaštvo BiH provodi istragu, tokom koje su prikupljeni dokazi da je osumnjičena, u više navrata, u periodu od 2013. do 2018. godine, učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći, za državljane BiH, koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka.</s><s>"Iako je znala da se navedene osobe bore na strani oružanih formacija takozvanog 'ISIL-a', uključujući formacije 'Jahbet Al Nusra', 'Al Nusrah Front' i drugim formacijama, a koje su od strane Vijeća sigurnosti UN-a, proglašene terorističkim organizacijama", piše u saopštenju Tužilaštva BiH.</s><s>Prikupljeni su dokazi da je Hamzabegović u nekoliko navrata, svome suprugu koji je bio visokopozicionirani pripadnik "Islamske države" i koji se još uvijek nalazi u bjekstvu, proslijeđivala novac, iako je znala, kako navode iz Tužilaštva, da će novac biti korišten za financiranje terorističkih skupina i njihovih aktivnosti https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-terorizam-sud-tu%C5%BEila%C5%A1tvo-%C5%BEalba/31259038.html</s>
<s>Hrvatske jedinice u Posavini ubile 3.684 srpska civila i otvorile 54 logora</s><s>Subota, 02 decembar 2017</s>
<s>12/05/2014 \| 15:07 \| RTRS U Haškom tribunalu danas je održana pretpretresna konferencija uoči iznošenja odbrane generala Ratka Mladića koje je predviđeno za naredni ponedjeljak.</s><s>Precizirano je da će odbrana imati 207,5 časova, koliko je imalo i Tužilaštvo, za ispitivanje više od 330 svjedoka.</s><s>Otklonjeni su tehnički problemi, zbog kojih je nastavak suđenja bio odgođen za jednu sedmicu ali nije promijenjena odluka da se proces odvija pet dana nedjeljno.</s><s>Odbrana tvrdi da Mladićevo zdravstveno stanje ne dozvoljava mu da aktivno svih pet dana učestvuje u procesu.</s><s>Odbrana tvrdi da Mladićevo zdravstveno stanje ne dozvoljava mu da aktivno svih pet dana učestvuje u procesu.</s><s>Odbrana će izlaganje početi osporavanjem dokaza optužbe o navodnim zločinima u Sarajevu, nakon čega će se baviti opštinama koje su obuhvaćene optužnicom za genocid, pa tzv. “talačkom krizom”, dok je za kraj ostavljeno izvođenje dokaza o dešavanjima u Srebrenici.</s><s>Predviđaju da će im biti potrebno nešto više od godinu dana da iznesu dokaze.</s><s>CVIJANOVIĆ: JEDINA POMOĆ DOLAZI IZ REPUBLIKE SRPSKE "Vlada Republike Srpske prošle godine prvi put je uvela određena finansijska sredstva za haške pritvorenike", izjavila je premijerka Željka Cvijanović i istakla da je dobila niz zahvalnica i dopisa optuženika za dobijenu pomoć.</s><s>Podsjetila je da je jedan od advokata generala Ratka Mladića rekao da jedina podrška koju odbrana dobija dolazi iz Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika.</s><s>M.K. http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=112027</s>
<s>Blic \| 22. 12. 2015 Pripadnici Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine su danas izvršili deportaciju u matičnu zemlju lica Elme Đušinac, žene koju su povezivali sa terorističkom organizacijom ISIL.</s><s>Kako se navodi u saopšten ju, Elmi je "izrečena mera proterivanja sa zabranom ulaska u BiH u periodu od pet godina jer predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost BiH, te je smeštena pod nadzor u Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima.</s><s>Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu u BiH (Sipa) uhapsili su Đušinac zajedno sa njenim suprugom Enesom Mešićem koji je ubrzo potom pušten na slobodu.</s><s>Mešić je od ranije poznat obaveštajnim i bezbednosnim agencijama BiH.</s><s>Bio je grupi lica koja su uhapšena 3. septembra prošle godine u policijskoj akciji "Damask" zajedno sa Huseinom Bosnićem, Avdulahom Hasanovićem, Eminom Hodžićem i Ademom Karamujom.</s><s>Prema nekim bezbednosnim izvorima, Đušinac je bila pripremana za samoubilačke napade na Balkanu.</s><s>Navodno je njen zadatak bio, kao sledbenice nasilne islamističke ideologije, i vrbovanje drugih žena u redove tzv. "Islamske države".</s><s>Prema istom izvoru, ona se pominje i kao jedna od bližih saradnica Nusreta Imamovića, radikalnog vehabijskog vođe iz Gornje Maoče. http://www.blic.rs/vesti/hronika/elma-djusinac-deportovana-u-srbiju/3hn4tsx</s>
<s>Predložen pritvor za Senu Hamzabegović: Prikupljala i slala pomoć za ratnike „Islamske države“</s><s>Srna \| 13.05.2021 \| Glas Srpske SARAJEVO- Tužilaštvo BiH uputilo je Sudu BiH prijedlog za određivanje pritvora osumnjičenoj za finansiranje terorističkih aktivnosti Seni Hamzabegović (61), državljanki BiH i Švajcarske, saopšteno je iz Tužilaštva.</s><s>Tužilaštvo je predložilo mjeru pritvora zbog opasnosti od bjekstva osumnjičene, kao i opasnosti da bi boravkom na slobodi mogla počiniti novo krivično djelo ili dovršiti započeto.</s><s>Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Hamzabegovićevu su uhapsili juče na aerodromu u Tuzli po dolasku u BiH.</s><s>Tužilaštvo, zajedno sa SIPA i partnerskim institucijama u BiH i inostranstvu, sprovodi istragu tokom koje su prikupljeni dokazi da je osumnjičena, u više navrata, od 2013. do 2018. godine, učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći za državljane BiH koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka, iako je znala da se te osobe bore na strani oružanih formacija takozvane „Islamske države“, uključujući formacije „Jahbet Al Nusra“, „Al Nusra front“ i druge koje je Savjet bezbjednosti UN proglasio terorističkim.</s><s>Prikupljeni su dokazi da je osumnjičena u nekoliko navrata svom suprugu, koji je bio visokopozicionirani pripadnik „Islamske države“ i još je u bjekstvu, prosljeđivala novac, iako je znala da će biti korišten za finansiranje terorističkih grupa i njihovih aktivnosti.</s><s>Prikupljeni su dokazi da je osumnjičena boravila na području Sirije, te bila u kontaktu sa državljanima BiH na tom području i znala u koje svrhe se koristi novac koji je prosljeđivala.</s><s>U Sudu BiH danas je zakazao ročište povodom prijedloga Tužilaštva BiH. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_danla-i-slala-pomoc-za-ratnike-islamske-drzave/361257</s>
<s>Srbija spremna da pravosuđu BiH ustupi optužnice protiv 26 državljana BiH</s><s>Petak, 15 oktobar 2021</s><s>14.10.2021 \| Srna \| Glas Srpske BEOGRAD - Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da se 26 državljana BiH nalazi na optužnicama pravosudnih organa u Srbiji zbog ratnih zločina počinjenih nad Srbima i da je Srbija spremna da te predmete ustupi pravosudnim organima BiH, koje će "imati priliku da pokažu kako izgleda njihova pravda i da li će neko biti i osuđen".</s><s>Vulin je napomenuo da je ova mjera, koja u prvom redu pokazuje koliko je Srbiji stalo do mira, donijeta na današnjem sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa nosiocima najviših pravosudnih funkcija u Srbiji i MUP-a. - Ta mejra će da stavi na ispit i one oko nas.</s><s>Mi imamo nekih 26 lica koja su na našim optužnicama, državljana BiH, i mi smo spremni da njihove slučajeve ustupimo nadležnim pravosudnim organima BiH.</s><s>Nemojte da je Srbija uvijek nešto kriva, izvolite i sudite im - rekao je Vulin za TV "Pink".</s><s>On je ocijeno da pravosuđe BiH sada ima priliku da pokaže kako izgleda njihova pravda i dodao da ga zanima od ovih 26 lica, državljana BiH, koliko će biti osuđeno. - Živim u nadi da će neko biti osuđen.</s><s>Evo, gospodo iz BiH, naše pravosuđe će vam ustupiti sve što imamo, predaće vam jurisdikciju nad njima.</s><s>Izvolite, završite to.</s><s>Ti ljudi nikada neće preći granicu Srbije da im mi sudimo - rekao je Vulin.</s><s>On je naveo da Srbija ovim pokazuje da poštuje jurisdikciju, pravosuđe, sistem i teritorijalnu cjelovitost BiH. - Evo vam prilike, gospodo iz BiH, verujemo da vam je stalo do istine o građanskom ratu u BiH, što će reći da ćete suditi, valjda, i nekom Hrvatu i nekom Bošnjaku koji je činio zločine nad Srbima, jer ovo su optužnice za zločine nad Srbima - rekao je Vulin.</s><s>On je dodao da će pravosuđe BiH sada imati priliku da pokaže koliko mu je stalo do mira, istine, pravde i pomirenja. - Sada će imati priliku, kada od Srbije dobiju optužnice po kojima mogu odmah da postupe, da saslušaju ratne zločince da im sude, zadrže u pritvoru, da odluče o svemu i da pokažu koliko im je stalo do mira i istine - naglasio je Vulin. https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_danh-ustupi-optuznice-protiv-26-drzavljana-bih/381051</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.