text
stringlengths
17
1.59M
<s>U okviru oproštajne posjete ambasadora Rusona, razgovarano je o saradnji sa institucijama Republike Srpske tokom njegovog diplomatskog mandata, koja je ocijenjena uspješnom, kao i o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama, te procesu evropskih integracija BiH.</s><s>Ovom prilikom, predsjednica Cvijanović zahvalila se ambasadoru na dosadašnjoj dobroj saradnji i razumijevanju, te izrazila nadu da će, na temelju toga, odnosi institucija Republike Srpske i Francuske u narednom periodu biti dodatno unapređeni.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa ambasadorkom Njemačke u BiH Margret Uber /Margret Uebber/.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće večeras, 09.09.2019. godine u 19.00 časova akademiji „Egzodus i trajanje“ – podsjetnik na ratna dešavanja u Vozući. (Centar za kulturu i obrazovanje Doboj)</s>
<s>Godine traganja za najboljim recepturama: ZDRAVLjE IZ HERCEGOVAČKOG KRŠA</s><s>Lijek za svaku ljudsku boljku nalazi se u prirodi.</s><s>To će vam reći i oni koji svoje zdravlje lakše i češće povjeravaju sintetskim proizvodima farmaceutske industrije.</s><s>Ipak smo prirodi davno okrenuli leđa, više i ne poznajemo njene darove, a za povratak je potrebno nadoknaditi mnogo propuštenog znanja, ljubavi i posvećenosti.</s><s>Iza našeg sugrađanina Dragana Čolića su skoro tri decenije posvećene prirodi i otkrivanju njenih ljekovitih tajni.</s><s>Izučavao je literaturu, pravio vlastite recepture krema i melema, njima pomagao komšijama i prijateljima kada bi im pomoć zatrebala.</s><s>Njihova iskustva bila su mu dragocjen putokaz da li je receptura uspjela i gdje je treba popraviti...</s><s>Veljko Čolić</s><s>O tome nam danas priča njegov sin Veljko, koji je nastavio očev posao proizvodnje prirodne kozmetike i ljekovitih preparata.</s><s>Iako je u priču ušao tek prije dvije godine, Veljko kaže da je recepturama već sada potpuno ovladao.</s><s>„Sve je ovo meni danas jednostavno.</s><s>Ali samo zato što je moj otac godine i godine posvetio ljekovitom bilju, učio iz knjiga, probao i eksperimentisao - sve da bi došao da najbolje recepture, do pravog omjera svih sastajaka.</s><s>Sve sam od naučio od njega.</s><s>Otac mi i danas pomogne.</s><s>A on je sve to radio iz ljubavi.</s><s>Nije ga interesovala ni količina prodatih proizvoda ni zarada.</s><s>Uživao je u tome kad nešto dobro uspije da napravi.</s><s>To što mu neko kaže da mu je njegov proizvod pomogao – bila bi mu dovoljna nagrada“, kaže nam mlađi Čolić.</s><s>U ono vrijeme nije bilo ni marketinga, a jedina reklama bila je preporuka zadovoljnih korisnika, koja je išla „od usta do usta“ - i stalno dovodila nove mušterije na njihovu kućnu adresu u Hrupjelima.</s><s>U ovu priču je, nastavlja Veljko, ponajviše i ušao da, uz pomoć savremenih alata poslovanja, učini da očev dugogodišnji trud dobije zasluženu satisfakciju, da postane „vidljiviji“.</s><s>Priznaje da ga je pomalo i nerviralo to što jedan ozbiljan napor, sve ono čemu je otac posvetio dobar dio života i u čemu je stekao vrsna znanja, zbog skromnosti i odusustva smisla za reklamu, ne nalazi snažnijeg i daljeg odjeka.</s><s>Dešavalo se čak i da ga komšije, kad bi ga vidjele da izlaže na nekom sajmu, iznenađene upitaju – od kada se on uopšte bavi tim?</s><s>Svakako, od nečega treba i živjeti, a već sada, napominje Veljko, od ovog posla može se pristojno zaraditi - iako se, dodaje, vode politikom da njihovi preparati budu prihvatljivi svačijem džepu.</s><s>Priča je počela da raste zahvaljujući i „Hercegovačkoj kući“, koja im je omogućila izlazak na tržište.</s><s>Kao kooperantima, takođe i besplatne analize svih proizvoda.</s><s>Prirodne preparata sa oznakom „Čolić“ danas možete kupiti u svim njenim prodajnim objektima – u Trebinju, Banjaluci i Istočnom Sarajevu.</s><s>Takođe, i u prodavnici manastira Tvrdoš...</s><s>„Počeli smo od 17 proizvoda, a sada ih imamo pedeset.</s><s>To su razne kreme, melemi, tinkture, ulja i losioni.</s><s>Riječ je o potpuno prirodnim preparatima.</s><s>Vosak i ulje su baza - i naravno naše hercegovačke trave.</s><s>Koristimo nekih petnaestak različitih trava.</s><s>Od ruzmarina, lavande, žalfije, kamilice, nevena, kantariona, smilja, do hajdučke trave, bokvice, divljeg kestena...</s><s>I sve je samoniklo bilje.</s><s>Ništa od sirovina nije plantažno proizvedeno.</s><s>Kvalitet onog bilja koji uberemo u prirodi, a koje ovdje niče praktično iz kamena - sigurno je mnogo bolji od onog iz plantažnog uzgoja.</s><s>I sve sami beremo, otac i ja, počevši od naše bašte, dolje do Trebinjske šume, pa uz Leotar...“, ističe Veljko.</s><s>U planu je, podsjeća nas, otvaranje prodajnog objekta „Hercegovačke kuće“ i u Beogradu, zbog čega im je ova sezona branja bilja veoma važna.</s><s>Treba obezbijediti dovoljne količine sirovine za proširenje proizvodnje.</s><s>Trenutno, kaže Veljko, ne bi ni imali dovoljne količine preparata za prodavnicu u Beogradu.</s><s>U međuvremenu su uspjeli da uspostave saradnju i sa biljnom apotekom „Aromatika“ iz Sarajeva.</s><s>Vlasnik apoteke je došao u Trebinje da bliže upozna šta to Čolići rade, dopalo mu se – pa je odlučio da dio proizvoda uvrsti u ponudu svog prodajnog objekta na Baščarčiji.</s><s>Doseljenici iz arapskih zemalja koji žive u Sarajevu, kaže Veljko, posebno su zahvalna klijentela za prirodnu kozmetiku.</s><s>„Kad bih morao nešto iz naše ponude da izdvojim, to bi svakako bili melemi.</s><s>Imamo ih desetak - za reumu, hemoroide, vene, bubuljice, sinuse, opekotine, rane...</s><s>Kolikogod da ih hvalim – neću pretjerati.</s><s>Niti bih među njima mogao neki posebno da izdvojim – jer su svi zaista odlični.</s><s>To govorim jer znam ljude koji ih stalno kod nas kupuju i hvale te meleme da su im puno pomogli“.</s><s>Veljko napominje da bi ovaj posao, svakako, bio isplativiji ukoliko bi mogao da proširi plasman na još koje prodajno mjesto.</s><s>A u budućnosti, ako se za to steknu uslovi, planira i da investira u prostor i proizvodnu opremu...</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas sa rukovodstvom Grada Bijeljina.</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da je saradnja između republičkih i lokalnih vlasti formula za uspjeh i značajan razvoj grada.</s><s>„Sigurno se krećemo putem razvoja i Bijeljine i Semberije visoko na listi prioriteta republičkih institucija sa namjerom da život bude bolji, da infrastruktura bude bolja, da bude ugodnije i bolje za našu djecu i prosvjetare u školama, da realizujemo sve projekte važne za grad i svaku mjesnu zajednicu i sigurna sam da ćemo to uspjeti“, poručila je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je dodala da je u Bijeljini napravljen politički dogovor koji treba da budu garancija za još bolju vezu između republički i lokalnih vlasti i još bolje rezultate u svim oblastima.</s><s>„Sigurna sam da to jeste formula za uspjeh i zaista značajan razvoj Bijeljine“, poručila je predsjednica Cvijanović.</s><s>Prema riječima predsjednice Republike Srpske, republičke institucije podržaće sve lokalne politike razvoja, ne samo tamo gdje je to traženo, nego i gdje su strateškim dokumentima Vlade Republike Srpske definisani određeni prioriteti.</s><s>„Razgovarali smo o realizaciji projekata u Bijeljini koji su definisani i koji zahtijevaju i ozbiljnu intervenciju Vlade Republike Srpske, jer suština naših sastanaka i jeste da mobilišemo potrebnu energiju i finansijska sredstava koja su potrebna od strane republičkih institucija da zajedno sa lokalnim institucijama završavamo projekte u oblasti putne i komunalne infrastrukture, gasifikacije, vodoprirede i poljoprivrede, ali i da uz to radimo i sve druge projekte koji su važni za život ljudi na nivou mjesnih zajednica“, ocijenila je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je navela da su ranijoj listi od 17 prioritetnih projekata u Bijeljini koji će biti rađeni zajedničkim naporima republičke i lokalne vlasti pridodali još dva, izgradnju vrtića i doma kulture u gradu.</s><s>Predsjednica Republike Srpske obećala je svaku vrstu podrške lokalnim vlastima, od posredovanja prema republičkim institucijama, do obezbjeđivanja određenih sredstava i iz Kabineta predsjednika.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske darivala prvorođenu bebu u Republici Srpskoj</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović darivala je zlatnim dukatom prvorođenu bebu u Republici Srpskoj.</s><s>U ime predsjednice Srpske zlatni dukat prvorođenoj bebi u 2021.godini uručio je direktor Bolnice „Sveti Vračevi“ u Bijeljini Zlatko Maksimović.</s><s>Prva beba u Republici Srpskoj rođena je u bijeljinskom porodilištu minut nakon ponoći.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće večeras, 30.09.2019. godine u 18.30 časova, prijemu povodom 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine, koji organizuje ambasador Narodne Republike Kine u BiH Ji Ping. (Hotel „Holiday“, Sarajevo)</s>
<s>Protagonista večeri BRANISLAV UNGINOVIĆ: STRAŠAN JE NAŠ ZABORAV</s><s>Ansambl Kulturnog centra Kula, predstavom „Rodoljupci“, predstavio se treće festivalske večeri.</s><s>Na trebinjskim pozorišnim daskama gledali smo sebe, htjeli to priznati ili ne.</s><s>Ko ima hrabrosti i želje, suočio se sa sobom, dok su glumci, na satiričan i groteskan način, ismijali, ne samo lažni moral pojedinca, nego kompletnih slojeva društva.</s><s>„Bacivši“ istinu u lice, uvjerili su nas i podsjetili, da je pozorišni komad „Rodoljupci“, srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića, jednako aktuelan danas, kao i u trenutku kada je napisan.</s><s>Aplauzi i ovacije ansamblu iz Srbije zasluženo su pripale.</s><s>Vjerujemo da žiriju publike nije bila jednostavna odluka koga da, od izuzetno uigrane ekipe glumaca, izabere za protagonistu večeri.</s><s>Znamo samo toliko, koliko je rečeno na kraju predstave – nagrada pripada Branislavu Unginoviću za lik Smrdića.</s><s>Kako nam je u razgovoru rekao, često nagrađivanom na Festivalu festivala.</s><s>- Naša Kamerna scena „Miroslav Antić“ iz Sente, u kojoj godinama igram, više puta je dolazila u Trebinje, naravno i ja sa njima, tako da trebinjska publika poznaje naše predstave.</s><s>Pošto sam prijatelj sa mnogim kolegama iz Kule, do saradnje u komadu „Rodoljupci“ došlo je na njihov poziv, premda sa njima igram već tri godine.</s><s>Poziv sam i ovaj put rado prihvatio, tako da sam bio sam sebi konkurencija na neki način, jer je naš ansambl iz Sente takođe učestvovao na republičkom i pokrajinskom festivalu sa predstavom „Dora“.</s><s>Za Trebinje nismo prošli na republičkom festivalu.</s><s>„Rodoljupci“ su, presudio je žiri, bili bolji.</s><s>Večeras ste u Trebinju dobili posebno povjerenje žirija publike kao protagonista večeri?</s><s>-Ne bih želio da ispadne da se hvalim, ali, kad god sam igrao u Trebinju, ova nagrada me nije mimoilazila.</s><s>Radujem joj se uvijek, kao i večeras.</s><s>Posljednji put kada smo igrali u Trebinju, bilo je to sa predstavom „Ožalošćena porodica“ i koliko pamtim, publika je bila oduševljena.</s><s>Prema našim informacijama, po odluci publike – trebalo je da mi budemo proglašeni najboljom predstavom u cjelini, što se nije desilo.</s><s>Ali dobro.</s><s>Nismo ljuti.</s><s>To se dešava na svim festivalima, jednostavno to je dio ovog posla koji radimo i na to smo uvijek spremni.</s><s>I ovog puta ste nam se predstavili dobrom predstavom.</s><s>Ono što smo vidjeli, komad davno napisan, koji opominje da se malo toga ili gotovo ništa nije promijenilo.</s><s>- Da, u pravu ste.</s><s>Iz tog razloga, preporučio bih svim Srbima i dobrim ljudima da pročitaju „Rodoljupce“.</s><s>Sterija, kada je napisao ovaj komad, zabranio je da se igra sve do njegove smrti.</s><s>Pravo da se igraju „Rodoljupci“ su stekli tek 50 godina kasnije, od trenutka kada su napisani.</s><s>Moram naglasiti da su svi likovi u predstavi autentični, nisu izmišljeni.</s><s>Sve teme i likovi su ili iz novina ili iz onoga što se desilo u Vršcu.</s><s>Od tada do danas ništa se nismo promijenili, to je tragično!</s><s>Koliko se „Rodoljupci“ igraju u amaterskim pozorištima, s obzirom na zahtjevan tekst?</s><s>- „Rodoljupci“ se malo igraju i u profesionalnim i amaterskim pozorištima.</s><s>Jako je, prije svega, težak za igru, i prilično kritički nastrojen za naš narod, jednako za mene i svakog drugog pojedinca.</s><s>I svako može da se pronađe, jer se mi nismo promijenili, ni za milimetar pomjerili, i to je tužno.</s><s>Neke delove iz predstave morali smo izbaciti, jer bi po tekstu, predstava trajala dva i po sata.</s><s>Ovo je veoma velika Sterijina zaostavština nama, koji smo jako težak narod i veoma teško prihvatamo istinu kad nam je neko stavi na sto.</s><s>Mi znamo da je sve tako, ali prosto nećemo da prihvatimo i ne želimo ni malo da se promijenimo.</s><s>Tu je naš problem.</s><s>Nadam se da je publika prihvatila „Rodoljupce“, koje smo igrali i u Vojvodini, gde su mješovite sredine Mađari i Srbi.</s><s>Inače, ta Debeljača se stvarno odigrala, to je istina.</s><s>Godine 1848.</s><s>Debeljača je spaljena i ti meštani su, vjerovali ili ne, naučili nešto iz tog događaja.</s><s>Vidjelo se to dolaskom Drugog svjetskog rata, kada su Mađari izašli pred mađarsku vojsku i molili da ne diraju Srbe.</s><s>Kad se završavao rat 1945. godine, onda su Srbi molili za svoje komšije i prijatelje Mađare, zato što su zapamtili ono šta se davno nekad desilo.</s><s>A mnogi, nažalost zaborave.</s><s>I kod čoveka, upravo je taj zaborav jako strašan!</s><s>Često ste na Festivalu festivala, iznova sa dobrom predstavom, što publika prepoznaje već godinama.</s><s>Kako vi doživljavate festival i vaše domaćine?</s><s>- Prije svega, oduševljen sam što je sala renovirana, što ste je ovako izuzetno, lijepo sredili.</s><s>Festival je uvijek dobro organizovan i ljudi vole da dođu u Trebinje.</s><s>Često kažem da u Trebinje ne treba samo dolaziti za vrijeme festivala, treba igrati predstave ovdje i u nekom drugom periodu godine.</s><s>Razlog je jednostavan, Trebinje ima izuzetnu publiku i mislim da bi taj kontakt, osim na Festivalu festivala, trebao da bude češći.</s><s>Ne samo sa nama, nego i drugim pozorištima koja kvalitetno rade.</s><s>Imate sada mnogo dobrih festivala u Srbiji i ljudi su počeli da shvataju da je sistem takmičenja izgubio kredibilitet, što je žalosno.</s><s>Savez amatera više nije ono što je nekad bio, i svi se okreću festivalima koji su veoma jaki i po pozivu.</s><s>Po meni, jedan takav je trebinjski festival.</s><s>Uživanje je biti u samom gradu kao i na festivalu.</s><s>I publika je uvijek predivna.</s><s>Svako veče imati punu salu i da publika ispoštuje predstave, bile one dobre, loše ili osrednje, je za svaku pohvalu i hvala im na tome, najljepše!</s><s>Ovo nije floskula, nego je stvarno tako.</s><s>Bilo bi lijepo kad bismo se mogli družiti češće!</s>
<s>Obilježavanje Dana Republike Srpske</s><s>Protokol za srijedu, 08.01.2020. godine:</s><s>12:00 časova – Polaganje vijenaca na Spomen kosturnici (Gradsko groblje)</s><s>18:00 – Otvaranje izložbe skulptura Miodraga Živkovića (Galerija Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske)</s>
<s>Protagonista večeri - Irina Kastratović: DALA SAM SVE OD SEBE ZA OVU ULOGU</s><s>Tokom sedam festivalskih večeri publika je imala priliku da pogleda predstave različitih žanrova, a sinoć i prvi vodvilj.</s><s>Beranski glumci vratili su nas u neko prošlo vrijeme, barem što se tiče kostimografije i scenografije.</s><s>Radnja puna intriga, neočekivanih obrta i ljubavnih avantura smještena u prvu polovinu 20.vijeka, nešto je što se ne mijenja ni vijek poslije.</s><s>Željna smijeha, ovu komediju trebinjska publika dobro je prihvatila, a prema ocjeni žirija publike za protagonistu večeri proglašena je Irina Kastratović za ulogu Leontine.</s><s>Šesta dama kojoj je na ovogodišnjoj smotri amaterskih pozorišta u Trebinju pripala ova nagrada.</s><s>Izgleda da je žiri publike ove godine bio očaran mladim glumicama!</s><s>- U Trebinju sam prvi put, zahvaljući prvenstveno 46.</s><s>Festivalu amaterskih dramskih pozorišta u Bijelom Polju, gdje smo pobijedili ovom predstavom, pa nam je pripala ta čast da ove godine u Trebinju predstavljamo Crnu Goru.</s><s>Vi ste i na tom festivalu osvojili nagradu za najbolju žensku ulogu.</s><s>Jeste li se iznenadili večerašnjom?</s><s>- Iskreno, nisam je očekivala.</s><s>Smatram da je čitava glumačka ekipa pojedinačno dobra, svaki lik za sebe, tako da sam mislila da će u Trebinju ipak neko od kolega uzeti nagradu.</s><s>Ipak, hvala publici i žiriju!</s><s>Jeste li zadovoljni večerašnjom izvedbom predstave?</s><s>- S obzirom da smo uložili veliki trud, imali i naporne probe pred večerašnji nastup, izuzetno smo zadovoljni.</s><s>Ovaj vodvilj smo radili po francuskom romanu Žorža Fejdoa i moram reći da nije bio nimalo lak zadatak.</s><s>Dva mjeseca smo se spremali bez prestanka, uz svakodnevne probe, posebno jer smo mi amateri.</s><s>Bilo je potrebno uložiti dodatan trud da sve izgleda kao večeras.</s><s>Nadam se da je i publika zadovoljna, jer jedino je to ono pravo što govori kakvi smo mi bili.</s><s>Predstava „Idemo u lov“ do sada je igrana nekoliko puta, gdje je najbolje prihvaćena?</s><s>- Da, izvođena je desetak puta u Crnoj Gori i Srbiji i, na zadovoljstvo svih nas, evo večeras i u Trebinju.</s><s>Publika valjda voli vodvilj, tako da uvijek dobro reaguje.</s><s>Ovo je nešto što je interesantno, intrigantna komedija uvijek lijepa za pogledati.</s><s>Raduje nas što ju je i večeras publika odlično prihvatila.</s><s>Možda i zbog toga što u zadnje vrijeme nema toliko vodvilja, više su to neke tragedije ili predstavljanje današnje situacije u zemlji i regionu.</s><s>Upravo iz tog razloga htjeli smo malo da se vratimo vodvilju, da bude kao ranije, kvalitetno glumački, iako amaterski, ali sa dušom i srcem.</s><s>Publika je uglavnom svugdje prihvati odlično, pa tako i večeras u Trebinju.</s><s>Rad na predstavi bio je zahtjevan, a vaša uloga, lik Leontine?</s><s>- Moram reći da mi je i uloga bila prilično zahtjevna.</s><s>To je jedna dama iz prve polovine 20.vijeka, aristokratskih manira, malo koketna.</s><s>Saznavši da je muž vara želi da mu se osveti i tako sve počinje, ali joj na kraju to ipak ne polazi za rukom.</s><s>Nije bilo lako odigrati Leontinin lik, ali uz veliku pomoć našeg režisera, gospodina Bjelanovića, sve je bilo mnogo lakše.</s><s>On je sve vrijeme bio tu za nas, posebno za zahtjevne uloge, tako da sam se dobro snašla.</s><s>Dala sam sve od sebe da ovu ulogu što bolje iznesem.</s><s>Glumom se amaterski bavite tek godinu dana, a iza vas su već dvije nagrade?</s><s>- To je zato što je ova predstava igrana na dva festivala, pa otud i nagrade.</s><s>U osnovnoj školi sam igrala u nekim školskim predstavama, ali ovako ozbiljno, nisam nikad prije.</s><s>Zato sam valjda ovoliko i uzbuđena!</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila preduzeće „Ela tekstil Kalcedonija“</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović posjetila je danas preduzeće „Ela tekstil Kalcedonija“ koje se nalazi u okviru Agroindustrijske zone Nova Topola.</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da je preduzeće „Ela tekstil Kalcedonija“ najbolji primjer saradnje imeđu lokalnog i republičkog nivoa vlasti i stranih investitora.</s><s>„Kada dođe jedan strani investitor on može da služi kao najbolja poruka ostalima.</s><s>Kada je Vlada Srpske podržavala uspostavljanje ove industrijske zone, znali smo da će ona biti značajna za razvoj Gradiške i dodatno zapošljavanje.</s><s>Taj cilj je postignut“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je izrazila zadovoljstvo što Republika Srpska i Gradiška imaju stranog investitora koji ima dobro iskustvo sa Srpskom i Srpska sa njim.</s><s>„Impresionirana sam onim što vidim u ovom preduzeću.</s><s>To je jedan uređen sistem i služi na čast Gradišci, Srpskoj i investitoru“, rekla je predsjednica Republike.</s><s>Prema riječima predsjednice Republike Srpske, Gradiška je stigla među one lokalne zajednice koje su slanjem pozitivnih poslovnih poruka uspjele da privuku i privlače sve veći broj stranih investitora.</s>
<s>Pet prepoznatljivih motiva Grada Trebinja oslikaće studenti Akademije likovne umjetnosti Trebinje i učenici srednjih škola.</s><s>Inicijativu i projekat su podržali Grad Trebinje i "OSCE" BiH.</s><s>Sa Radivojem Milićem, direktorom JU "Dom mladih" razgovarao je Darko Kurtović.</s>
<s>Na sjednici, koja je održana u Palati Republike, izabran je Odbor za proslavu Dana Republike Srpske, formirana Radna grupa za pripremu i realizaciju proslave Dana Republike, te usvojen preliminarni prijedlog Programa proslave Dana Republike koji obuhvata svečanu akademiju i svečani defile na Trgu Krajine.</s><s>Termin održavanja svečanog defilea će biti naknadano određen zbog aktuelne epidemiološke situacije.</s>
<s>„Svim učenicima u Republici Srpskoj upućujem najiskrenije čestitke povodom početka nove školske godine, sa željom da steknu nova znanja, prijateljstva i postignu dobar uspjeh.</s><s>Prvačićima želim da im ovaj dan donese posebnu radost koja će im ostati u najljepšem sjećanju i da se zajedno sa nastavnicima, roditeljima i novim prijateljima raduju učenju, druženju ali i sticanju znanja, kao glavnom podsticaju za što bolju budućnost.</s><s>Obrazovanje i vaspitanje djece i mladih temelj su razvoja svakog društva, zato je naše opredijeljenje da nastavimo i dalje da unapređujemo i stvaramo što bolje uslove za rad, ali i boravak učenika i prosvjetnih radnika u školama Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila Narodno pozorište Republike Srpske</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da je od izuzetnog značaja za kulturu činjenica da Narodno pozorište Republike Srpske radi na predstavi „Derviš i smrt“, naglasivši da bez razvoja kulture nema jakog društva.</s><s>„Ovo je veliki glumački poduhvat Narodnog pozorišta Republike Srpske.</s><s>Prepoznajem potrebu da institucije podrže ovakav projekat koji je veoma zahtjevan i značajan za Republiku Srpsku“, rekla je predsjednica Cvijanović nakon što je posjetila Narodno pozorište Republike Srpske i prisustvovala probi predstave „Derviš i smrt“.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da nema jakih nacija i država ukoliko ne pridaju značaj razvoju kulture i da umjetnička sloboda mora biti garantovana.</s><s>„Kada sam bila premijer razumjela sam da je potrebno povećati iznos sredstava za kulturu i da institucije za kulturu dobiju prostor za adekvatan rad.</s><s>S obzirom na 90 godina rada Narodnog pozorišta pozivam republičke institucije da daju doprinos u obilježavanju ovog velikog jubileja“, navela je predsjednica Republike.</s>
<s>Neka božićne poruke mira, radosti, ljubavi i nade u bolju budućnost, ispune vaša srca i domove, a duhovna snaga najradosnijeg hrišćanskog praznika, bude snažan podsticaj da obnovimo i ojačamo međusobno uvažavanje, razumijevanje i praštanje.</s><s>Uz najbolje želje da predstojeće praznike, okruženi svojim najmilijim, provedete u duhovnom miru, zdravlju i sreći, pozdravljam Vas radosnim pozdravom: Čestit Božić i blagoslovena nova 2021. godina“, navodi se u čestitki predsjednice Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, načelnik opštine Laktaši Ranko Karapetrović i direktor vrtića „Bajka“ u Aleksandrovcu Nataša Trninić danas su u ovom mjestu svečano otvorili novi vrtić za 60 mališana.</s><s>Predsjednica Republike ocijenila je da je otvaranje vrtića „Bajka“ u Aleksandrovcu značajan iskorak u ukupnom predškolskom obrazovanju Srpske, a namjera je da se obezbijedi što veći obuhvat djece u urbanim i ruralnim sredinama.</s><s>Predsjednica Cvijanović je naglasila da se stiču uslovi da se ovako nešto radi širom Republike Srpske, jer se do sada taj proces vršio u različitim objektima.</s><s>„Ovo je dobar model udruživanja sredstava, Vlada Republike Srpske obezbijedila je 800.000 KM, ali tu su i donacije Švajcarske, UNDP-a.</s><s>Koristili smo i mehanizam saradnje domaćih i međunarodnih finansijskih organizacija“, rekla je predsjednica Republike.</s><s>Prema riječima predsjednice Republike Srpske, ovo je razvojna šansa Srpske, jer se na ovaj način pomaže roditeljima da usklade poslovne i porodične obaveze, a i procesu obrazovanja prilazi se na drugi način.</s><s>„Ovo otvara i neke druge prilike, jer je u vrtiću zaposleno 11 ljudi, što doprinosi razvoju Republike“, smatra predsjednica Cvijanović.</s>
<s>Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, kao i o intenziviranju saradnje i iskustvima Mađarske u kontekstu evrointegracija.</s><s>Predsjednica Cvijanović je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Republika Srpska u decembru prošle godine završila proces formiranja vlasti, čime je pokazan puni demokratski kapacitet, ali i obezbijeđena politička i institucionalna stabilnost.</s><s>U razgovoru sa mađarskim ambasadorom, predsjednica Cvijanović je istakla da je Republika Srpska, kao i njeno ime, dejtonska kategorija, te da su zbog toga pokušaji njenog osporavanja antiustavni i kao takvi unaprijed osuđeni na neuspjeh.</s><s>Predsjednica Republike je izrazila opredijeljenost Republike Srpske ka evrointegracijama, te dodala da je pretpostavka za nastavak evropskog puta formiranje vlasti na nivou BiH, kao i poštovanje ranije usaglašenog mehanizma koordinacije, koji podrazumijeva uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa rukovodstvom opštine Ugljevik</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da za dobrobit građana mora da postoji jaka veza između republičke i opštinske vlasti koja obezbjeđuje dalji razvoj ove i svake opštine u Republici Srpskoj.</s><s>„Razvoj svake naše opštine znači razvoj Republike i to je naša posvećenost“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Prema riječima predsjednice Republike, na sastanku je bilo riječi o različitim potrebama ove lokalne zajednice i projektima koji su realizovani ili će biti realizovani na dobrobit građana.</s><s>„Ima mnogo infrastrukturnih projekata koje možemo zajedno realizovati, a zadovoljna sam činjenicom da je Vlada Republike Srpske proteklih godina u razne projekte u Ugljeviku investirala 35 miliona KM“, navela je predsjednica Republike.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je rekla da je samo prošle godine uloženo pola miliona KM u rekonstrukciju lokalnih puteva, škole, infrastrukturu i objekat za ambulantu porodične medicine.</s><s>„To su sve projekti od kojih naši građani treba da vide korist i dobrobiti, a to i jeste uloga republičke i opštinske vlasti, da radi na način da izlazi u susret potrebama građana“, istakla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Prema riječima predsjednice Srpske, na sastanku je bilo riječi i o javnom preduzeću Rudnik i termoelektrana Ugljevik, koje zapošljava 2.000 radnika i nosilac je privrednog života u opštini i regiji.</s>
<s>Obilježeno 30 godina od formiranja Osme hercegovačke brigade u Nevesinju</s><s>U Nevesinju je obilježeno 30. godina od formiranja čuvene Osme hercegovačke motorizovane brigade, koja je dala veliki doprinos odbrani Nevesinja i Istočne Hercegovine u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.</s><s>Čuvena Nevesinjska brigada borila se na borbenoj liniji širom Srpske.</s><s>Živote za odbranu i očuvanje ovog kraja dala su 484 borca.</s><s>Nevesinjka brigada odlikovana je najvećim priznanjem Vojske Republike Srpske, ordenom Nemanjića.</s><s>Danas je osveštana i Spomen soba u centru Nevesinja, koja će potsjećati na sve hrabre junake koji su dali svoje živote za slobodu.</s><s>Delegacije Skupštine Republike Srpske, opština Istočne Hercegovine, predstavnici boračih organizacija položili su vijence kod Spomenika Slobode i spomenika pukovnika Novice Gušića.</s>
<s>Goran Cerović i Karla Kustura pobjednici biciklističke trke "Za sirac sira" (Foto)</s><s>Drugo mjesto u muškoj "elit kategoriji", odnosno glavnoj trci osvojio je Siniša Lukić, a treće Vladimir Trbić.</s><s>U ženskoj konkurenciji drugo mjesto osvojila je Arnela Laušević, a treća je bila Sara Grabović.</s><s>Ovogodišnja trka okupila je preko 100 učesnika iz svih krajeva BiH i regiona koji su se takmičili u rekreativnim kategorijama, kategoriji hobi, mlađi kadeti, kadeti, juniori, mlađi seniori i seniori.</s><s>Mićo Milošević, predsjednik Biciklističkog kluba "Vučji zub" iz Trebinja, koji je i organizator trke "Za sirac sira", rekao je da je zadovoljan organizacijom trke i brojem učesnika.</s><s>Takođe, ističe Milošević, trka ima i turistički značaj za grad Trebinje i njegovu promociju.</s><s>Pobjednici su tradicionalno, osim pehara i diploma, kao nagradu dobili sirac trebinjskog sira i hercegovačko vino Vinarije "Tvrdoš".</s><s>Organizator biciklističke trke "Za sirac sira" je Biciklistički klub "Vučji zub" iz Trebinja i Biciklistički savez BiH, a trku je podržao i Grad Trebinje.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća porodici Krsmanović</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća porodici Krsmanović povodom smrti nekadašnjeg načelnika opštine Foča i poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zdravka Krsmanovića.</s><s>Porodici Krsmanović upućujem izraze najdubljeg saučešća“, navodi se u telegramu predsjednice Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Kolje Mićevića</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom smrti Kolje Mićevića, uputila je telegram saučešća porodici Mićević.</s><s>„Iskreno sam ožalošćena tužnom viješću o smrti Kolje Mićevića koji je svojim angažmanom u dugogodišnjoj karijeri ostavio dubok trag u književnosti Republike Srpske, regiona i Evrope.</s><s>U ime građana Republike Srpske i svoje ime, sa iskrenim saosjećanjem i dubokim poštovanjem, porodici Mićević upućujem izraze saučešća“, navodi se u telegramu saučešća predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća predsjedniku Turske</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu povodom stradanja građana usljed razornog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju.</s><s>U ime građana Republike Srpske i svoje ime, upućujem Vam izraze dubokog saučešća, te Vas molimo da porodicama nastradalih prenesete izraze našeg saosjećanja zbog bola koji ih je zadesio, a povrijeđenima želje za brz oporavak“, navodi se u telegramu predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Predsjednici Republike Srpske uručena Povelja počasnog građanina Prijedora</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća porodici Nenada Kesića</s><s>,,Sa tugom i žalošću sam primila vijest o smrti Nenada Kesića, koji je bio narodni poslanik u dva saziva Narodne skupštine Republike Srpske.</s><s>U trenucima vašeg bola, zbog gubitka voljene osobe, duboko saosjećam sa vama.</s><s>Njegovim iznenadnim odlaskom najviše ste izgubili vi, njegova porodica, ali smo duboko potreseni i svi mi, njegovi prijatelji, kolege i saradnici.</s><s>Svojim radom i zalaganjem dao je doprinos jačanju najvišeg zakonodavnog organa Republike Srpske i ostaće upamćen kao poštovan i uvažen poslanik.</s>
<s>Neka ovaj veliki praznik bude podsticaj za međusobno poštovanje, razumijevanje i uvažavanje različitosti, a u svaki dom unese mir, radost i slogu“, navodi se u čestitki predsjednice Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa rukovodstvom opštine Pelagićevo</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u Pelagićevu sa načelnikom opštine Simom Stakićem i predsjednikom Skupštine opštine Slavkom Tešićem o realizaciji projekata u Pelagićevu, kao i budućim planovima.</s><s>Načelnik opštine Simo Stakić uručio je predsjednici Republike Srpske Povelju opštine kao najveće opštinsko priznanje za cjelokupni doprinos koji je davala i daje razvoju Pelagićeva, a koja je dodijeljena povodom nedavnog otvaranja Trga 9. januar i kompleksa „Vaso Pelagić“.</s>
<s>Gradonačelnik Ćurić u Gračanici i na Gazimestanu – Vidovdan je srpski zavjet!</s><s>Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ovogodišnji Vidovdan dočekao je sa srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.</s><s>On je prisustvovao svečanoj sjednici Opštine Gračanica povodom Dana opštine, zatim liturgiji u Manastiru Gračanica i parastosu kosovskim junacima na Gazimestanu koje je služio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.</s><s>Ćurić je rekao da je Vidovdan svojevrsni srpski zavjet, dan koji podsjeća na hrabrost i odlučnost predaka i teške istorijske odluke, ali i dan vaskrsenja i uzvišenosti našeg naroda.</s><s>„Nema tužnijeg, a u isto vrijeme ni većeg dana za cjelokupan srpski rod.</s><s>Vidovdan nas podsjeća na sva srpska stradanja, borbu za pravdu i državu, spremnost na žrtvu i ideal slobode kome je naš narod uvijek težio“, poručio je Ćurić.</s><s>On je rekao da mu je drago što je imao priliku da bude na Kosovu i Metohiji i što je našem narodu prenio riječi podrške iz Trebinja i Republike Srpske.</s><s>„Grad Trebinja ima saradnju sa opštinama sa Kosova i Metohije, prvenstveno sa Zvečanom, a sada i sa Gračanicom.</s><s>Svake godine u Trebinju ugostimo djecu sa Kosova i Metohije, prije nekoliko dana stigli su mališani iz Kosovske Kamenice“, naveo je Ćurić.</s>
<s>„U ime građana Republike Srpske i svoje ime, a povodom Ramazanskog bajrama, upućujem vam iskrene čestitke uz želju da praznik proslavite u radosti, miru i blagostanju sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama.</s><s>Neka vam predstojeći praznični dani, nakon mjeseca molitve i posta, budu na duhovnu korist, nadahnuće za bolji život i podstrek za međusobno poštovanje, zbližavanje i toleranciju“, navodi se u čestitki predsjednice Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske položila vijenac na spomen-ploču u luci Guvija</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović položila je danas vijenac na spomen-ploču u luci Guvija, na mjestu na kojem su 6. januara 1916. godine iskrcani prvi srpski vojnici.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala obilježavanju Dana opštine Derventa</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovalaje obilježavanju Dana opštine Derventa.</s><s>Predsjednica Republike izjavila je da je opština Derventadanas organizovana, uspješna i stabilna lokalna zajednica čije je rukovodstvo uložilo mnogo napora i energije da bi se u njoj napravio dobar poslovni ambijent.</s><s>„To je sve rezultiralo značajnom poslovnom inicijativom,brojnim privrednim subjektima i definitivno su svrstani u vrh svih privrednih aktivnosti kada je u pitanju cijela slika o Republici Srpskoj“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da je opština Derventadala značajan doprinos izvozu i svim drugim privrednim aktivnostima i dodala da je to utoliko značajnije, ukoliko se zna koliko je Derventa bila porušena, koliko je stradala i imala žrtva u proteklom ratu koji se nije desio tako davno.</s><s>„Ali, ići ovako krupnim koracima sve te godine i doći danasna ovaj razvojni nivo opštine, jeste velika stvar“, navela je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Srpske je istakla da su republičke institucijeprethodnih godina u opštinu Derventa uložile blizu 60 miliona KM, podržavajući sve one važne projekte koje su lokalne vlasti ispostavljale kao prioritet za građane.</s><s>Predsjednica Republike je napomenula da su u prošloj godinirepubličke institucije u ovu opštinu uložile milion KM.</s><s>Predsjednica Cvijanović je rekla da se kao predsjednikRepublike Srpske trudi da podrži sve dobre projekte, od sportskih terena, vrtića i svih potreba koje su važne za razvoj ove lokalne zajednice i izrazila zadovoljstvo što ima dobru saradnju sa tom lokalnom zajednicom i što je ta saradnja uvijek rezultirala dobrim projektima.</s><s>Predsjednica Srpske je izrazila zadovoljstvo što Derventa idekrupnim koracima naprijed i što proslavlja razne stogodišnjice i druge važne jubileje.</s><s>„To pokazuje da Derventa ima tradiciju, da postoji kontinuitet bez obzira na teška vremena koja su prekidala taj cjelokupni razvojni put ove lokalne zajednice“ zaključila je predsjednica Cvijanović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske prisustvovala manifestaciji „Veče domaće kuhinje“</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovala je večeras u Prijedoru manifestaciji „Veče domaće kuhinje“.</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da je ova manifestacija prilika da se pokaže šta je tradicionalno i dobro na našim trpezama i da pokažemo da smo dobri domaćini i organizatori.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća predsjedniku Albanije</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća predsjedniku Albanije Iljiru Meti povodom stradanja ljudi usljed razornog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju.</s>
<s>Sa počasnim konzulom Srbije u Kanadi: BEZREZERVNO U PROMOCIJI SRPSKE KULTURE</s><s>Milica Prtilo Opačić počasni je konzul Republike Srbije za provinciju Alberta u Kalgariju.</s><s>Rođena Trebinjka sa kojom smo se sreli slučajno, a razgovarali s ciljem.</s><s>Jer ova žena, puna entuzijazma i želje da daleko preko okeana promoviše srpsku kulturu, istoriju i tradiciju, ima mnogo toga da ispriča.</s><s>Glavni je stožer u srpskoj zajednici i aktivista sa značajnim iskustvima na međunarodnom tržištu.</s><s>Po profesiji ekonomista, u Kalgariju je, pored svog posla, na prvom mjestu angažovana u mnogim inicijativama srpsko – kanadskih udruženja.</s><s>Sa zvaničnog proglašenja otvaranja Počasnog konzulata na Srpskom festivalu, Milica Opačić sa ambasadorom Republike Srbije Mihailom Papazogluom i premijerom Alberte Džejsonom Kinijem (Jason Kenney)</s><s>U rodni grad dolazi svake godine.</s><s>Nedostaju joj ovi ljudi, ovo podneblje, porodica, dragi prijatelji.</s><s>Brojnim aktivnostima u Kanadi, gdje živi skoro 30 godina, vlastitom porodicom i sklopljenim prijateljstvima, nadomješta trenutke nostalgije.</s><s>„Korijene nikada nisam zaboravila.</s><s>Za rodni kraj vežu me nebrojene lijepe uspomene, na djetinjstvo, na srednjoškolske dane u Jezičko – prevodilačkoj Gimnaziji, na godine koje su me u mojoj postojbini oblikovale i usmjerile širom svijeta“, kaže nam sjetno, ali ponosno Milica, koju je život svuda vodio, od Gomiljana i Trebinja do Dubrovnika, Sarajeva, Podgorice, Švajcarske, Kanade.</s><s>Od Studija za turizam i spoljnu trgovinu u Dubrovniku, preko Grafičke škole u Sarajevu do posla prevodioca u Podgorici veoma rano je naučila da u životu ništa nije nemoguće.</s><s>Posao u UN – u za Visoki Komesarijat za izbjeglice, ispostaviće se kasnije, bio je stvar sudbine.</s><s>Naime, pozicija da u najtežim vremenima devedesetih godina prošlog vijeka, kao prevodilac, bude veza sa crnogorskom Vladom, omogućila joj je da u najtežem trenutku bude tu za druge pa i za komšije Trebinjce.</s><s>Takav put prati je cijelog života, čak i u Kanadi.</s><s>„Da se otisnem daleko presudna je bila moja mama.</s><s>Dala mi je blagoslov, bila moralna podrška.</s><s>Bila sam neobično odgajana, da iz provincije, kao mlada djevojka u to vrijeme tek tako dignem sidro, odem negdje i krenem iz početka.</s><s>Ali moja mama, znajući moje želje da živim i radim negdje na engleskom govornom području, mudro me savjetovala.</s><s>Njene riječi da gdje god odem se uvijek kući mogu vratiti, bile su prijeko potrebno ohrabrenje“, emotivno nam kaže Milica, koja je novu životnu etapu započela u gradu Redžajna, u centralnoj Kanadi.</s><s>Trebinje ponosno nosim u srcu</s><s>Sa toplog i suncem obasjanog juga, našla se u gradu okovanim snijegom, sa temperaturama koje sežu i do minus 50 stepeni Celzijusa, ali snaga njenog bića bila je jača od svega.</s><s>Kako su joj se cijelog života nametale dobre prilike, tako je bilo i ovdje, a zahvaljujući znanjima i referencama posao je pronašla brzo.</s><s>Možda je bolje reći, posao je pronašao nju.</s><s>„Željela sam Toronto, ali dodijeljen mi je drugi grad.</s><s>Nisam se žalila.</s><s>U tom trenutku, decembra 1994. godine tu su dolazili ugroženi ljudi iz svih dijelova bivše Jugoslavije.</s><s>Oni koji su izgubili sve.</s><s>Kanada je primala svakoga iz imigracionih područja pa i naše izbjeglice i pružala sve uslove za život.</s><s>Na intervjuu koji smo svi prošli izrazila sam želju da se prebacim u Toronto.</s><s>Pošto to u tom trenutku nije bilo moguće ponudili su mi posao.</s><s>Na osnovu mog prethodnog iskustva u UN – u, znajući da nisam pristrasna prema etničkim grupama, ponudili su mi mjesto Savjetnika za raseljenja i u Redžajni sam ostala godinu dana“.</s><s>I ponovo se našla u situaciji da bude tu za druge.</s><s>Ovaj put da na areodromu dočekuje izbjeglice iz Jugoslavije.</s><s>Da bude prva osoba koja će ih dočekati i obratiti im se na našem jeziku.</s><s>„Bilo je to veoma teško vrijeme za te ljude.</s><s>Dolazili su iz svih dijelova Jugoslavije.</s><s>Moj posao je bio da ih uputim u sve što ih čeka.</s><s>Na svoju ruku sam radila i ono što mi nije bilo plaćeno, povela bih ih do pošte da se jave svojima, vodila u šetnju da im pokažem grad, čisto da im bar nekako olakšam.</s><s>To je njima puno značilo u nepoznatoj zemlji.</s><s>Potresne su bile slike ljudi koji se raduju sitnicama“.</s><s>Iako se snašla nikada nije zaboravila vlastite početke u stranoj zemlji te je shodno tome nastojala da ih drugima olakša koliko je moguće.</s><s>Iz perioda te hladne kanadske zime sa puno topline prepričava neobično poznanstvo, koje je preraslo u veliko prijateljstvo.</s><s>Park naučnika SPARK, pored Tesline ploče ispred pravoslavne crkve Svetog Simeona Mirotočivog</s><s>„Prvo što sam potražila po dolasku u Redžajnu bila je pravoslavna crkva.</s><s>Nađem je, i to odmah iza ugla motela u koji su me smjestili.</s><s>I to ne bilo koju, već prvu pravoslavnu crkvu napravljenu u Kanadi 1904. godine iz perioda kolonizacije Vojvođana.</s><s>Sveštenik i njegova žena se oduševe da je neko uopšte odlučio da se javi u crkvu.</s><s>To su bili prvi naši ljudi koje sam upoznala u Kanadi.</s><s>Nije li to čudan splet okolnosti“, sa osmijehom i nekom finom sjetom i sada se pita ova izuzetna žena.</s><s>Igrom sudbine preko njih je upoznala i sadašnjeg supruga, Gorana Opačića, Srbina iz Krajine, iz Ravnih Kotara, sa kojim je započela novu životnu etapu u Kalgariju.</s><s>Nastavila je sa radom na različitim imigrantskim projektima, uporedo radeći i na sebi te postavši jedini zvanični sudski tumač i licencirani prevodilac u provinciji Alberta.</s><s>Uz vlastite domete i ostvarenje mladalačkih težnji, sve vrijeme bila je uključena i u srpsku zajednicu, koja u Alberti ima oko 10.000, a u samom Kalgariju 5.000 ljudi iz ratom zahvaćenih područja.</s><s>„Ljudi koji su u Kanadu došli devedesetih godina bili su školovani kadrovi, od inžinjera, profesora, ljekara...</s><s>Svako je dao svoj doprinos kako bi se naša srpska zajednica razvijala.</s><s>Od škole sa profesorima jugoslovenske književnosti do inžinjera fizike u našem „Udruženju Nikola Tesla“.</s><s>Krenuli smo kao mala zajednica.</s><s>U svemu tome nisam smatrala da radim nešto posebno, samo sam bila spona kao prevodilac i prepoznavala talente, radila na tome da se dobar glas daleko čuje, da se naš identitet ne izgubi“.</s><s>Iz poštovanja, rekli bismo, prema svojim, ali i suprugovim korijenima, jedan je od organizatora manifestacije „Krajiško veče“.</s><s>Kako objašnjava, pažljivo osmišljene da se na simboličan način preko ljudi širom svijeta Krajina ne otrgne zaboravu.</s><s>„To veče ima svoj smisao, ostavljamo zavještanje budućim pokoljenjima, da znaju odakle potiču ma gdje živjeli.</s><s>Između ostalih organizacija, ovo veče finansijski podržava i Humanitarnu organizaciju „Srbi za Srbe“.</s><s>Na odboru organizacije unaprijed se dogovorimo kome da pomognemo iz našeg fonda.</s><s>Ponosna sam što smo do sada organizovali veliki broj akcija i bili tu za druge kada im je najviše trebalo“.</s><s>Dok nam sve ovo priča razoružava njeno ushićenje, plijene nepresušni entuzijazam i empatija, snaga i vjera da svime što radi u zaborav neće otići nacionalni identitet srpskog naroda.</s><s>Sve što je ova nevjerovatna žena doprinijela na opstanku male srpske zajednice u velikoj Kanadi, prepoznala je i vrednovala Vlada Srbije, imenovavši je 2017. godine za počasnog konzula Srbije u provinciji Alberti.</s><s>„Bila sam iznenađena.</s><s>Rekla sam im ono što sam mislila i u šta vjerujem – da ću i sa titulom i bez nje raditi isto kao do tada!“</s><s>Sa porodicom u svom domu u Kalgariju</s><s>Nepokolebljivog stava i čvrstog uvjerenja da se zalaže za ispravnu stvar, istrajava i danas.</s><s>Neprekidno radi na promjeni slike Srbije i Republike Srpske u svijetu, kroz kulturu, naše nasljeđe, sve čime se ponosimo, a čega ima mnogo.</s><s>Trenutno je angažovana na projektu razmjene studenata i profesora između Univerziteta u Srbiji i Kalgariju, uporedo djelujući u različitim Odborima – Srpskog i Filmskog festivala u Kalgariju čiji je jedan od organizatora, zatim humanitarne organizacije „Krajiško veče“, Kulturno umjetničkog udruženja „Frula“ i Udruženja Nikola Tesla, ne posustajući ni u sopstvenoj korporaciji „ALFA“.</s><s>Uz angažman za Ambasadu Srbije, kao jedini notar na našem jeziku u provinciji Alberta, uporedo je i spoljni saradnik Ambasade BiH za sva područja, uključujući i Trebinje.</s><s>„Volim da radim i radim neprekidno.</s><s>Kao licencirani notar i prevodilac pružam notarske usluge i spona sam između pravnih subjekata i Ministarstava u Kanadi sa pravnim subjektima u našoj zemlji.</s><s>Kao spoljni saradnik Ambasade BiH povezana sam sa svim pravnim strukturama u Trebinju i raduje me što i ovdje mogu pomoći.</s><s>Svoje Trebinje volim svim srcem i srećna sam kada mogu nešto da učinim za ove ljude i za moj grad!“</s><s>I nije floskula da se trudom i radom na sebi sve može postići.</s><s>Ovu veliku istinu Milica najbolje zna.</s><s>Možda u njenom slučaju sve i jeste došlo odmah kada je poželjela, ali se, činjenica je, za svaki gram uspjeha dobro naradila i sama izborila.</s><s>Uz titulu počasnog konzula, ona je na prvom mjestu žena velikog srca, koja ostvarivši lične ambicije nikada nije zanemarila i druge kojima je trebalo pomoći.</s><s>Odvažna, hrabra, pravednih uvjerenja, jednostavna i spontana, slika je svjetske žene, ali duše trebinjske koja neposustaje u borbi za humane ideje i plemenite ciljeve.</s><s>Sve moje počelo je u Trebinju</s><s>„Uvijek sam posjedovala ambiciju i entuzijazam da želim nešto više da postignem u životu.</s><s>Nema šta se sve ne može postići snagom želje i voljom.</s><s>To je taj naš potencijal iz malog grada.</s><s>I sve je moje počelo u Trebinju, odavde odakle vode svi putevi, ali me uvijek vraćaju korijenima.</s><s>Na to sam ponosna, kao i na kućni odgoj, radne navike, školu, upornost, sve što sam iz Trebinja sa sobom ponijela u svijet!“</s><s>Identitet kao mjera vrijednosti</s><s>„Sve vrijeme koliko živim u Kanadi zadržala sam svoju vjeru, tradiciju i običaje iz Trebinja.</s><s>I moja djeca su rasla u tom duhu.</s><s>Imam kćerku i sina, Milenu i Milana.</s><s>Iako su rođeni u Kanadi, dali smo im naša imena.</s><s>Da imaju sponu sa ovim podnebljem, po knjeginji Mileni od Crne Gore i princu Milanu od Srbije.</s><s>Inače, Kanađani vole da se priča o svojim običajima, a naša djeca im ponosno pričaju o Vaskrsu i Božiću, lomljenju česnice, dolasku položajnika, odlasku u crkvu i svemu onome što smo na njih prenijeli i od zaborava sačuvali“.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske čestitala 52. godišnjicu Radija Republike Srpske</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je čestitku direktoru Radija Republike Srpske Draganu Pajiću, uredništvu i svim zaposlenim u ovoj medijskoj kući povodom 52. godišnjice rada.</s><s>„Radio Republike Srpske, kao hroničar političkih i društvenih događaja, sa dugom i poštovanja vrijednom tradicijom, u protekle 52 godine bio je i ostao jedna od najrespektabilnijih medijskih kuća i važan medijski simbol Republike Srpske.</s><s>Profesionalnost, objektivnost i kompetentnost su potvrda vašeg kvaliteta koji traje.</s><s>Želim da i u budućem periodu, poštujući visoke standarde savremenog novinarstva i najviše medijske kodekse, nastavite da blagovremeno i profesionalno informišete javnost Republike Srpske o svim važnim događajima“, navodi se u čestitki predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Obrušio se dio jame u rudniku "Soko"; Osam rudara stradalo, oko 20 povrijeđeno</s><s>- Više okolnih centara je poslalo sve svoje ekipe koje su mogli, dio se prevozi u Opštu bolnicu Aleksinac - dodaje Živadinović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa komandantom Snaga Evropske Unije (EUFOR) u BiH general-majorom Rajnhardom Trišakom (Reinhard Trischak).</s><s>Sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji u BiH, bezbjednosnim izazovima, kao i aktivnostima koje institucije Republike Srpske sprovode u kontekstu približavanja Evropskoj uniji.</s><s>Predsjednica Republike ponovila je posvećenost procesu evropskih integracija, uz striktno poštovanje principa i pravila sistema koordinacije, koji u potpunosti odražavaju raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH.</s><s>Ovom prilikom predsjednica Cvijanović poželjela je dobrodošlicu komandantu Trišaku, te izrazila poštovanje prema ulogama i zadacima koje Misija EUFOR-a sprovodi u BiH.</s>
<s>Ministri Srpske potpisali sporazum sa granskim sindikatima o povećanju plata</s><s>Ugovorene strane su se saglasile da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske plata povećava za 100 maraka počev od avgusta i to kroz izmjene koeficijenata.</s><s>Sporazum je potpisan sa Republičkim Sindikatom uprave, Sindikatom radnika unutrašnjih poslova, Strukovnim sindikatom doktora medicine, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara, Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, Sindikatom obrazovanja, nauke i kulture i Sindikatom pravosuđa.</s>
<s>„Upućujem vam najsrdačnije čestitke povodom 8. mart – Međunarodnog dana žena, a vama i vašim porodicama želim puno zdravlja, sreće i uspjeha.</s><s>Učešće žena u političkom i javnom odlučivanju u Republici Srpskoj potvrđuje da je Srpska zrelo demokratsko društvo.</s><s>Institucije Republike Srpske će nastaviti i u budućem periodu, kreiranjem svojih politika i mjera, da doprinose unapređenju prava i položaja žena u društvu i njihovom snažnijem uključivanju u javni, profesionalni i politički život“, navodi se u čestitki predsjednice Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je čestitku mladom harmonikašu Đorđu Periću povodom osvajanja gran-prija na trećem Međunarodnom muzičkom onlajn festivalu „Konstelejšnfest“ u Ukrajini.</s><s>Činjenica da se takvo priznanje dodjeljuje takmičaru koji pokaže izuzetno visok nivo interpretacije, virtuoznosti i natprosječne muzikalnosti, dovoljno govori o raskoši tvog talenta, ali i tvom radu i trudu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća predsjedniku Šri Lanke Maitripali Siriseni povodom bombaških napada u crkvama i hotelima u ovoj zemlji.</s><s>„Užasnuti smo brutalnim terorističkim aktima, posebno jer su žrtve ovih stravičnih napada u crkvama obilježavali najveći hrišćanski praznik – Uskrs, kojeg danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovijesti.</s><s>Najoštrije osuđujemo bombaške napade u Šri Lanki, koji predstvaljaju napade na trajne civilizacijske vrijednosti i iznova nas upozorava na neophodnost zajedničke i odlučne borbe protiv terorizma.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske čestitala Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata</s>
<s>Protagonista večeri PETRA LOZO: „TREBA RADITI KAJ MI VOLIMO, NE MISLIT O DRUGIMA“</s><s>Pretposljednje večeri Festivala festivala na sceni Kulturnog centra igrao je osamnaestočlani, mladi ansambl „Kaotis teatralis“ Ludens teatra iz Koprivnice, koji je izveo komad „Ispod površine“, kao kolektivni rad, u režiji Karla Kučande.</s><s>Scenografija svedena na dva crna taburea, od rekvizita jedino konopac i lanci.</s><s>Ostalo je bila lepršava glumačka igra nadahnutog ansambla, koji je progovorio o problemima i izazovima savremenog čovjeka, vječitim pitanjima slobode pojedinca u društvenim kalupima, ljubavi koja nadilazi svako zlo.</s><s>Na kraju komada - energična i poletna zajednička pjesma i ples, kao u poznatom mjuziklu „Kosa“, poruke ljubavi i mira, veliko NE ljudskoj gluposti.</s><s>Po odluci žirija publike, nagrada za protagonistu večeri pripala je mladoj Petri Lozo, koja je, vezana lancima na sceni, glumački uvjerljivo prenijela potrebu mladog čovjeka da sagleda svijet iz vlastite a ne tuđe perspektive.</s><s>Novu nagradu za glumačko stvaranje doživjela je veoma emotivno, poslije prvobitne nevjerice – grleni smijeh i ushićenje, uz nama krajnje simpatične odgovore na kajkavskom narječju.</s><s>Nagrada publike njen je dodatni podstrek pred životnu prekretnicu - prijemni ispit za glumačku akademiju.</s><s>- Jako mi znači nagrada zato kaj se spremam za akademiju, drago mi je da ljudi mogu skužiti da sam dobra.</s><s>Jesi li ranije nagrađivana za glumački rad?</s><s>- Da, dva puta, za ovu i jednu drugu ulogu, u drugoj predstavi.</s><s>Vaša predstava je kolektivni rad, govorite o psihološkoj dijagnozi čovječanstva i pozorištu kao terapiji.</s><s>U stvaralačkom procesu, kada ste svi zajedno zagrebli ispod površine, do kakvih samospoznaja si došla?</s><s>- Zapravo, sve je izrečeno u mom monologu u predstavi, da me društvo onak zaokupiralo, a da ja ne želim raditi sve ono što mi drugi nude da napravim.</s><s>U jednom trenutku u predstavi se kaže „u koja g... se ovaj svijet pretvorio, gdje je nestala normala?“ Kako se vratiti normalnim vrijednostima, kako biti čovjek a ne marioneta, biti svoj, slobodan, neukalupljen?</s><s>- Točno to, raditi ono kaj nas najviše zanima, najviše kaj volimo i ne mislit o tome kaj bude neko drugi rekel.</s><s>Publika je bila oduševljena, vaš ansambl nagradila je gromoglasnim aplauzima na kraju.</s><s>Kako si doživjela reakciju publike?</s><s>- Jako sam bila sretna, svi smo bili jako sretni, moglo se vidjeti na nama.</s><s>Baš nam puno znači pljesak, pogotovo onaj na kraju, dugački.</s><s>Na 58.</s><s>Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama bili ste najbolji, i na županijskom takmičenju dobili ste nagrade za najbolju predstavu, režiju i epizodne uloge.</s><s>Kakva su očekivanja od Festivala festivala?</s><s>- Mi smo tu zapravo došli pokazati ono što imamo, nismo očekivali sad ne znam što, jako nam je drago da smo tu i da smo dobili tu mogućnost.</s><s>Očekujemo da budemo naučili dosta od ovih ostalih predstava.</s><s>Kako je biti glumac amater u Koprivnici, imate li podršku?</s><s>- Ma, dobro je.</s><s>Dolaze nas dosta ljudi podržavati, gledati, tak da idemo dalje.</s><s>Kažeš da se spremaš za glumačku akademiju.</s><s>Šta pripremaš za prijemni ispit?</s><s>- Tražim monologe (smijeh), tak da budemo videli kaj bude bilo.</s><s>Da li koprivnički ansambl prvi put gostuje u Trebinju, kakvi su utisci?</s><s>- Tak je, prvi put smo tu, jako je lijep grad i ljudi su jako dobrodušni i velikodušni.</s><s>Hvala na razgovoru, uz želju za novi razgovor sa tobom - kao profesionalnom glumicom!</s>
<s>Na sastanku, kojem je prisustvovao i novoimenovani generalni konzul Republike Turske u Banjaluci Oguz Kilič, razgovarano je o aktuelnoj privrednoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, te unapređenju saradnje Turske i Srpske od obostranog interesa.</s><s>Sagovornici su ocijenili da je otvaranje Generalnog konzulata Turske u Banjaluci važan korak za dalje unapređenje i jačanje saradnje i stvaranje novih prilika za ulaganje, prije svega u oblast poljoprivrede, stočarstva, zdravstva, energetike, rudarstva i turizma.</s><s>U tom kontekstu, predsjednica Cvijanović izrazila je punu podršku budućem diplomatskom radu Generalnog konzulata Turske u Banjaluci, te istakla da je Republika Srpska otvorena za sve strane ulagače i povoljna destinacija za poslovanje.</s><s>Predsjednica Republike ovom prilikom pozvala je investitore iz Turske da ulažu u Srpsku, te u tom smislu istakla značaj izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo za podsticaj privrednom razvoju i regionalnom povezivanju.</s>
<s>Članovi Dramskog studija za djecu i mlade izveli predstavu "Crvenkapina šetnja"</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske oštro osudila teroristički napad na Novom Zelandu</s>
<s>Turnir za omladinske kategorije u odbojci za djevojke okupio ekipe iz regiona</s><s>U organizaciji OOK „Leotar“ tokom protekla tri dana u dvorani ,,Olimp“ u Gradu Sunca održan je turnir za omladinske kategorije u odbojci za djevojke.</s><s>Turnir se igrao u tri konkurencije- 2004, 2008. i 2010. godište.</s><s>U konkurenciji 2004. godište prvo mjesto osvojila je ekipa OK ,,Sterija“ iz Beograda, drugo mjesto pripalo je ekipi OK ,,Roda“, takođe iz Beograda, dok je treća bila ekipa ŽOK ,,Gacko“.</s><s>Najbolja igračica turnira je Anja Milošević, članica OK ,,Sterija“, najmlađa Milica Butulija (OOK „Leotar“), a najperspektivnija Anastasija Ivković OK „Sterija“.</s><s>U konkurenciji 2008. godišta, zlatnu medalju osvojila je ekipa OK ,,Sterija“, srebro je pripalo OK ,,Budva“, a bronza OK ,,Zaslon“ Šabac.</s><s>Najbolja igračica za ovo godište je Maša Vrcelj iz pobjedničke ekipe, najmlađa Petra Pajić(OOK „Leotar“), a najperspektivnija igračica je Elena Čolaković (OK ,,Budva“).</s><s>Što se tiče 2010. godišta, najbolja je bila ekipa ŽOK ,,Ruma“ koja je u finalu savladala ekipu OK,,Sterija“, dok je treće mjesto pripalo ekipi OK ,,Ljubinje“.</s><s>Najbolja igračica je Anđela Zečević (OK ,,Tuma), najmlađa Marija Pajić( OOK „Leotar“), a najperspektivnija Vanja Đorđević (OK ,,Sterija“).</s>
<s>Predsjednica Republike informisala je ambasadora Japana o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, planu vakcinacije protiv korona virusa, te drugim aktuelnim političkim i ekonomskim pitanjima.</s><s>Predsjednica Cvijanović izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je Republika Srpska u mogućnosti da organizuje proces imunizacije stanovništva, te da postoji kontinuitet u nabavci vakcina u skladu sa potrebama.</s><s>Na sastanku je istaknut interes Republike Srpske za unapređenje saradnje u različitim oblastima kao što su ekonomija, zaštita životne sredine, turizam, kultura i obrazovanje.</s><s>Ovom prilikom, predsjednica Cvijanović zahvalila je za pomoć i podršku Japana u realizaciji niza projekata u oblasti zdravstva i školstva, kao i implementaciji brojnih drugih projekata s ciljem poboljšanja uslova života i rada u Republici Srpskoj.</s><s>Predsjednica Republike poželjela je novoimenovanom ambasadoru Japana dobrodošlicu i uspješan započeti mandat.</s>
<s>Uz želje da svima nama najveći srpski prosvjetitelj i njegovo životno djelo, zasnovano na mudrosti, duhovnosti, toleranciji i vjeri u čestitost, budu trajno opredjeljenje, još jednom vam čestitam školsku slavu i srdačno vas pozdravljam”, navodi se u čestitki predsjednice Cvijanović.</s>
<s>295 svršenih osnovaca stoji na životnoj raskrsnici: Kako odabrati srednju školu?</s><s>Ana Radišić: „Postala je sramota biti zanatlija, biti majstor.</s><s>Djeca se na svu silu upisuju u bilo koju četvorogodišnju školu i tamo se često javljaju problemi.</s><s>Ne mogu da savladaju predviđeno gradivo.</s><s>Bore se da dobiju dvojku, a vrlo često odlaze na popravne ispite.</s><s>Na drugoj strani - možda bi taj dječak bio odličan varilac i odmah našao posao?!“</s><s>Ivana Tasovac - vrlo mali broj učenika želi u gimnaziju</s><s>NAKON završene osnovne škole, prvi korak ka odrastanju je odluka o tome koju srednju školu upisati.</s><s>Međutim, to nije jednostavno.</s><s>Veoma je bitno donijeti dobru odluku koja bi trebala da bude u skladu sa interesovanjima, ali i u skladu sa onim što se nudi na teritoriji na kojoj bi se školovao budući srednjoškolac.</s><s>Naravno, najbolje bi bilo da se srednja škola odabere prema afinitetima, odnosno klonostima i interesovanjima.</s><s>Zato, upis u srednju školu svim “devetašima” je stresan period.</s><s>Uz njih, kroz napetu situaciju prolaze i njihovi roditelji.</s><s>Pored savjeta koji su budućim srednjoškolcima neophodni, savjeti su potrebni i roditeljima – kako bi se što bolje pripremili i kako bi uspjeli da na najbolji način isprate svoje dijete u ovom veoma bitnom periodu života.</s><s>POŠTO je maj mjesec u kome devetaši donose presudnu odluku, interesovalo me je kako biraju srednju školu, koliko im u tome pomažu roditelji i nastavnici i još bezbroj pitanja na koja nisam imala odgovor pa sam zakucala na vrata Pedagoško-psihološke službe u sve tri osnovne škole u našem Gradu.</s><s>U Osnovnoj školi „Jova Jovanović Zmaj“, zajedno sa područnim odjeljenjem u Lastvi, deveti razred završava 137 učenika.</s><s>Sa njihovim interesovanjima, afinitetima i uopšte načinu odabira srednje škole upoznala me Ivana Tasovac, pedagog: - Skoro svi učenici žele u Ekonomsku školu.</s><s>Ako se slučajno otvori neko novo odjeljenje Medicinske škole, jedan dio će otići tamo.</s><s>Vrlo je mali broj onih koji žele u Gimnaziju.</s><s>To su obično oni koji se ističu po znanju i svim peticama.</s><s>Među djecom važi mišljenje da se najviše mora učiti u gimnazijskim klupama.</s><s>Generacijama je tako i mislim da je stvoren jedan mit o Gimnaziji kao školi koja na upisu očekuje samo najbolje osnovce.</s><s>Nastavnici i ja, lično, ne slažemo se sa njihovim razmišljanjem.</s><s>Pokušavam što više da razgovaram sa njima o prednostima i manama svakog zanimanja, ali moram priznati da nove generacije karakteriše velika nezainteresovanost.</s><s>Učenici prosto idu linijom manjeg otpora.</s><s>IZ DOSADAŠNjEG iskustva Ivana smatra da su se dva faktora pokazala kao presudna među osnovcima iz Bregova, a to su društvo i diploma.</s><s>Ako iz jednog društva većina odluči da ide u Turističku školu, onda se za tu školu opredjeljuju i ostali, iako možda nemaju afiniteta prema njoj.</s><s>Ivana tvrdi da je ovo za djecu veliki korak, velika promjena iako školovanje nastavljaju u istom gradu.</s><s>Svega stotinjak metara je udaljena zgrada svih srednjih škola, ali se djeca plaše nepoznatog.</s><s>Smatraju da će se lakše snaći ako su okruženi dugogodišnjim drugovima i drugaricama.</s><s>Drugi bitan faktor na koji nas Ivana upućuje je diploma srednje škole tj. zvanje koje učenik dobija njenim završetkom...1</s><s>- Kažu mi: “Poslije Ekonomske imamo zvanje, a poslije Gimnazije smo gimnazijalci”.</s><s>To, naravno, nije adekvatan razlog, ali njima služi kao opravdanje.</s><s>IZ PROFESIONALNOG ugla gledano, Ivana je zabrinuta jer djeca ne pokazuju veću zainteresovanost, iako je u pitanju nešto što će odrediti njihov životni put.</s><s>Ne traže savjete pedagoga, a ni psihologa.</s><s>Ipak Pedagoško-psihološka služba po nastavnom planu i programu pokušava da im pruži što detaljnije i korisnije informacije o upisu te zanimanjima koja postoje u našem gradu...</s><s>- Radimo anketni upitnik.</s><s>Učenici odgovaraju na 50 pitanja, a rezultat im skrenemo pažnju da li imaju afinitete prema prirodnim ili društvenim naukama.</s><s>Međutim, to ništa ne važi kad mi imamo samo tri škole sa vrlo malo različitih smjerova!</s><s>Svake godine se otvaraju jedne te iste škole.</s><s>Roditelji nemaju finansijskih sredstava, a i plaše se da pošalju dijete u neki veći centar na školovanje već sa 15 godina – rezignirano zaključuje Ivana Tasovac.</s><s>Nataša Lučić - učenici otprilike znaju šta mogu upisati</s><s>SA IVANOM se slažu koleginice iz Osnovne škole „Sveti Vasilije Ostroški“ i „Vuk Karadžić“.</s><s>Sve se susreću sa istim problemima, a to je uglavnom nezainteresovanost učenika.</s><s>Nataša Lučić, pedagog u Osnovnoj školi „Sveti Vasilije Ostroški“, kaže da u ovoj školskoj godini deveti razred završava 67 učenika te da škola nema područnih odjeljenja.</s><s>Od Nataše sam saznala da Psihološko-pedagoška služba svake godine u završnim razredima radi prezentaciju “Izaberi svoje zanimanje – povuci pravi potez“.</s><s>Ta prezentacija je profesionalna orijentacija učenika za deveti razred.</s><s>Ovom prezentacijom učenici se obavještavaju o školama koje postoje u našem gradu, šta svaka škola pruža, koju vrstu obrazovanja će dobiti, koje će biti njihovo zanimanje, šta im treba za upis, koji je način bodovanja...</s><s>Nataša se slaže sa Ivanom da učenici idu linijom manjeg otpora, ali, takođe, priznaje da ima pojedinačnih slučajeva kada učenici zakucaju na vrata njenog kabineta i potraže savjet u vezi odabira budućeg zanimanja.</s><s>Nataša smatra da je taj broj mali jer su djeci dostupne sve informacije preko interneta i različitih medija.</s><s>Čak se prethodne godine dešavalo u više navrata da na razgovor dođu i roditelji.</s><s>Što je za svaku pohvalu.</s><s>Na pitanje kako učenici biraju srednju školu, Nataša je odgovorila:</s><s>- Učenici biraju srednju školu prema njihovim znanjima, mogućnostima i željama.</s><s>Oni otprilike znaju šta to mogu upisati sa ostvarenim rezultatima i zaključenim ocjenama.</s><s>Mada moram priznati da je u posljednje dvije godine najčešći izbor Ekonomska škola.</s><s>Zatim različiti smjerovi Tehničke škole.</s><s>Među djecom vlada mišljenje da je Ekonomska škola lakša od Gimnazije, a poslije nje mogu upisati sve fakultete pa se ne dvoume, nego idu odmah u Ekonomsku školu.“</s><s>PO NATAŠINOM mišljenju, djeca se često odlučuju da izaberu školu u koju su išli njihovi roditelji ili u koju će ići drugovi i drugarice.</s><s>Kao što mi je rekla i Ivana, i Nataša se složila da se djeca plaše “nepoznatog terena”.</s><s>Pa nekad, iako nemaju afiniteta ka toj školi, upisuju se zbog društva.</s><s>To je pogrešna odluka, ali na nju vrlo teško može uticati pedagog ili psiholog.</s><s>Bitan iskorak ove godine je napravio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, filijala u Trebinju.</s><s>Njihovi predstavnici su držali predavanja u devetim razredima i uputili učenike u stanje na tržištu rada.</s><s>Djeca su saznala koja su zanimanja deficitarna, a koja zanimanja najduže čekaju zaposlenje.</s><s>No, šta učenicima znači informcija da je deficitarno zanimanje obućar, kad u Hercegovini ne postoji škola za obućare – zapitala sam se.</s><s>NAPOSLIJETKU sam posjetila i Osnovnu školu „Vuk Karadžić“.</s><s>Pedagog Maja Malovrh i psiholog Ana Radišić su se složile sa koleginicama, ali i dodale:</s><s>- Našu školu (podrazumijevamo i odjeljenje u Petrovom polju) ove godine završava 91 učenik koji mora donijeti jako važnu odluku.</s><s>Većini od njih cilj je Ekonomska škola.</s><s>Prosto idu linijom manjeg otpora.</s><s>Htjeli mi priznati ili ne, u Gradu je stvoren mit o Gimnaziji kao težoj školi.</s><s>Ne želim potcijeniti nijednu školu, ali to saznajemo od učenika.</s><s>Maja pominje izvrsnu saradnju srednjih škola sa osnovnim.</s><s>Ovu priču potkrepljuje činjenicom da se rukovodstvo svih srednjih škola interesuje za broj i interesovanja đaka.</s><s>Takođe, ove godine su “devetaši” zajedno sa razrednim starješinama i pedagogom / psihologom posjetili gimnaziju „Jovan Dučić“, te saznali detalje bitne za nastavak školovanja.</s><s>U razgovor se uključuje psiholog Ana Radišić koja naglašava da je mnogo veći problem upis u trogodišnje srednje škole.</s><s>Ana smatra da svi roditelji smatraju da je njihovo dijete darovito i pametno da može da završi bilo koju školu...</s><s>U Gradu postoje svega dva odjeljenja trogodišnjih škola i Maja i Ana misle da je to jako malo... - Moramo biti realni...</s><s>Postala je sramota biti majstor, biti zanatlija.</s><s>U skorijoj budućnosti imaćemo velikih problema.</s><s>U Gradu neće ko imati da nam popravi cipelu, izradi ključ, zavari nešto...</s><s>Bez obzira na sramotu, nedovoljan je broj mjesta u trogodišnjim školama.</s><s>Postoji određen broj djece koja i u osnovnoj školi imaju slabe rezultate i koja definitivno ne mogu savladati gradivo neke četvorogodišnje škole.</s><s>Zato bismo trebali razuvjeriti takve učenike da to nije nikakva sramota.</s><s>Pedagog Maja Malovrh i psiholog Ana Radišić - postala je sramota biti majstor</s><s>U OSNOVNOJ školi „Vuk Karadžić“ ističu da nisu imali pojedinačnih slučajeva učenika, a ni roditelja koji su tražili pomoć oko upisa u srednje škole.</s><s>I u ovoj školi su rađene razne vrste anketa sa učenicima u vezi upisa, a najviše pažnje su obratili na profesionalnu orijentaciju.</s><s>Ono u čemu se slažu svi pedagozi i psiholozi u trebinjskim školama jeste neadekvatna upisna politika.</s><s>Jer se svake godine otvaraju ista odjeljenja.</s><s>Par godina je bila građevinsko – geodetska, pa je par puta bio neki novi smjer u Medicinskoj školi... i to je bila sjajna ideja, ali su se svaki put direktori vraćali na ustaljen raspored i ti novi smjerovi bili bi po 2-3 godine i to je to.</s><s>SVE SAGOVORNICE podvlače da dijete nekako mora donijeti odluku.</s><s>Na koji način – nije bitno.</s><s>Do kraja školske godine ostalo jako malo vremena.</s><s>I dok neki učenici završnog razreda odavno znaju kuda će nakon osnovne škole, drugi se još dvoume.</s><s>Za koju se školu odlučiti?</s><s>Koje zanimanje odabrati?</s><s>Odgovor nije jednostavan, a stručnjaci upozoravaju - ne donosite ishitrene odluke.</s><s>Sve srednje škole objavljuju na oglasnoj tabli škole tekst konkursa i plan upisa.</s><s>Pravo upisa u prvi razred srednjih škola imaju učenici sa završenom osnovnom školom koji nisu stariji od 17 godina na dan upisa.</s><s>Upis učenika u prvi razred srednje škole vrši se na osnovu konkursa koji sadrži uslove za upis, način sprovođenja konkursa, broj i naziv struka i zanimanja, broj učenika i odjeljenja, postupak izbora kandidata i rokove za prijem dokumenata učenika.</s><s>Ispunjavanje opštih uslova kandidati dokazuju originalnim svjedočanstvima o završenom osnovnom obrazovanju i izvodom iz matične knjige rođenih.</s><s>Vrednovanje uspjeha iz predmeta od značaja za zanimanja u stručnim umjetničkim školama, odnosno u gimnazijama.</s><s>Za svako zanimanje u stručnim umjetničkim školama i u gimnaziji vrednuje se uspjeh iz pet predmeta u osmom i devetom razredu osnovne škole na sljedeći način: - u osmom razredu srednja zaključna ocjena iz pet predmeta pomnoži se sa dva, - u devetom razredu srednja zaključna ocjena iz pet predmeta pomnoži se sa dva.</s><s>Dokumenti za upis</s><s>Prijavu za upis (popunjava se prilikom prijavljivanja u svaku školu),</s><s>Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, samo za ona zanimanja naznačena u konkrusu,</s><s>Diplomu "Vuk Stefanović Karadžić",</s><s>Diplomu za izuzetan uspjeh iz predmeta značajnog za struku, odnosno gimnaziju (za slučaj da se po broju bodova ne može utvrditi redoslijed kandidata).</s>
<s>Izabrano novo rukovodstvo Rukometnog saveza BiH - Stevan Bekan u Upravnom odboru</s><s>Za novog predsjednika Skupštine Rukometnog saveza BiH izabran je Branko Stojkić, a potpredsjednici krovne kuće bh. rukometa biće Ljubo Kokotović i Faris Hebibović.</s><s>Izabrani su i novi članovi Upravnog odbora Rukometnog saveza BiH, a to će u naredne četiri godine biti: Kenan Magoda, Haris Galijašević, Emir Dautović, Nedim Musić, Dario Pušić, Branko Vukojević, Slobodan Zadro, Zoran Trlin, Darko Savić, Vladimir Branković, Stevan Bekan i Nedjeljko Perišić.</s><s>Članovi predsjedništva Upravnog odbora RS BiH su Slobodan Zadro, Kenan Magoda i Vladimir Branković.</s><s>Svi prijedlozi sa dnevnog reda usvojeni su većinom glasova prisutnih delegata.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila biogasnu elektranu „Bufalo-enerdži Gold-MG“</s><s>Predsjednica Republike Srpske istakla je da ovaj kompleks značajno učestvuje u oblasti poljoprivrede i proizvodnje i značajan je dio u sistemu i podrške i podsticaja.</s><s>„Ovo je zaista za divljenje, jedan zaokružen proces, ne nedostaje ništa, i činjenica je da toliko drugih subjekata u okviru BiH posluje sa ovim subjektom i vezuje svoju aktivnost za njegovu djelatnost, pokazuje koliko su oni generalno važni na cijeloj našoj mapi ovdje“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je obećala da neće izostati ni podrška ovom kompleksu od resornog ministarstva i napomenula da Srpska svakako mora da njeguje i pomaže svakog onog ko ima poslovnu inicijativu i ko želi da je na ovaj način realizuje.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila čestitku povodom jevrejskog praznika Hanuke</s><s>Želim vam da ovaj tradicionalni praznik provedete u dobrom zdravlju i sreći, a svjetlo Hanuke donese mir i blagostanje, vjerničko i porodično zajedništvo.</s>
<s>Sastanak sa predstavnicima „NCR” Banja Luka predstavlja nastavak razgovora koji je predsjednica Cvijanović započela u junu ove godine u glavnom sjedištu kompanije „NCR“ u Atlanti, s ciljem proširenja poslovanja u Republici Srpskoj i povećanju broja zaposlenih.</s><s>Predsjednica Cvijanović ovom prilikom izrazila je opredijeljenost za jačanje saradnje institucija Republike Srpske sa ovom američkom kompanijom, te ocijenila da je ulaskom „NCR“ na ovdašnje tržište omogućeno otvaranje novih radnih mjesta, ali i znatno povećana konkurentnost Republike Srpske u odnosu na okruženje.</s><s>Kompanija „NCR“ u Banjaluci uspješno posluje od 2016. godine i trenutno zapošljava više od 200 visokoobrazovanog kadra mlađe populacije.</s>
<s>Centar za socijalni rad Trebinje trenutno provodi pet značajnih projekata (AUDIO)</s><s>Centar za socijalni rad Trebinje, trenutno, samostalno ili u partnerstvu sa institucijama i udruženjima, provodi pet značajnih projekata, a jedan od njih je „Podrška realizaciji plana zaštite i spasavanja u vanrednim okolnostima“, u okviru koga će korisnicima iz socijalno ugroženih porodica, početkom naredne sedmice, biti podijeljeni paketi školskog pribora i drugih neophodnih sredstava.</s><s>U toku je i podjela higijensko-prehrambenih paketa za 30 korisnika stalne novčane pomoći.</s><s>Broj korisnika usluga Centra za socijalni rad je iz godine u godinu isti, nema povećanja, a najviše je korisnika dodatka za tuđu njegu i pomoć, njih 649.</s><s>Dnevni centar za stare osobe je u novom ruhu, zahvaljujući projektu „Kvalitetniji život osoba treće životne dobi“.</s><s>Nakon pola vijeka na ovom objektu promijenjeni su otvori.</s><s>Projekti koji će zaokupiti pažnju radnika Centra za socijalni rad su i „Umanjenje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije korona virusa“, čiji je cilj jačanje sistema socijalne zaštite i adekvatan odgovor na posljedice pandemije sa posebnim akcentom na djecu, omladinu i porodicu.</s><s>Ovaj partnerski projekat će se realizovati kroz aktivnosti društvenog preduzetništva i saradnje Centra za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje.</s><s>„Centar za socijalni rad Trebinje teži da bude vodeća ustanova socijalne zaštite u RS i BiH, prepoznatljiva po stručnosti, inicijativnosti, kreativnosti, razvoju usluga primjerenih potrebama korisnika, te nosilac istraživanja, planiranja, realizovanja socijalnih aktivnosti, za zadovoljavanje pojedinačnih i zajedničkih socijalnih potreba i razvoja sistema socijalne zaštite“, ističe, za Radio Trebinje, Zoran Anđušić, direktor ovog centra.</s><s>On će, u razgovoru sa Daliborkom Radanović, dati i odgovore na pitanja koji su to načini unapređenja rada Centra za socijalni rad, da li su naši sugrađani dovoljno upoznati sa zakonskim pravima korištenja socijalne pomoći te kako ta prava mogu da ostvare.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović povodom smrti Miće Mićića uputila je telegram saučešća njegovoj porodici.</s><s>Mićo Mićić ostaće upamćen kao čovjek koji je, obavljajući značajne funkcije, dao ogroman doprinos, kao i lični pečat razvoju Bijeljine, Semberije, a time i cijele Republike Srpske.</s>
<s>Vanja Spaić u Los Anđelesu oborila vlastiti rekord u disciplini bacanje koplja</s><s>Atletičarka Leotara Vanja Spaić juče je na velikom atletskom mitingu u Los Anđelesu oborila vlastiti rekord BiH u disciplini bacanje koplja.</s><s>Ona je koplje bacila na daljinu od 55 metara i 69 centimetara, što je 19 -ti najbolji Evropski rezultat, čime je praktično obezbijedila učešće na Evropskom šampionatu Parizu, koje će biti održano u septembru ove godine.</s><s>Vanja je prije par mjeseci diplomirala na američkom koledžu Fresno stejt i trenutno pohađa master studije.</s><s>S obzirom da je završila redovno studiranje i nije više član Atletskog kluba Univerziteta Fresno jedna od najboljih atletičarki BiH i standardna reprezentativka, mora sama da finansira treninge i putovanja na takmičenja u Americi što joj je otežavajuća okolnost koja je sprječava da se u još boljem svijetlu predstavi na veoma jakim takmičenjima u Americi.</s>
<s>Predstavljamo vam Ivanu Radovanović, đaka generacije Gimnazije "Jovan Dučić" (Audio)</s><s>„Stvarno mi je velika čast da budem đak generacije i da budem prva u defileu 31. maja, iz prostog razloga, što smo jedna jaka generacija, gdje imamo izvanredne ljude koji se bave, pored škole i odličnih uspjeha u školi i raznim drugim stvarima, imaju svoje hobije i uspjeli su da postignu tako velike uspjehe u školi.</s><s>Do ove godine nisam ni znala da će me kandidovati za đaka generacije, da uopšte postoje šanse da dobijem ovakvu nagradu, međutim desilo se, nisam očekivala", ističe Ivana za Radio Trebinje.</s><s>Ivana ističe da najviše voli matematiku, koja sa sobom vuče i fiziku kao i informatiku.</s><s>„Šta upisati, privlači me programiranje, želim upisati smjer softversko inženjerstvo na FTN u Novom Sadu i to je spoj matematike, logike i fizike i to je nešto u šta su se uklopila sva moja interesovanja", kaže ona.</s><s>Koliko je bilo teško biti najbolja među najboljima, kakvi su joj planovi, šta poručuje mladima i da li budućnost vidi u Trebinju ili negdje daleko od ovog grada, saznajte u audio prilogu.</s>
<s>Na sastanku je bilo riječi i o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, procesu nabavke vakcina protiv virusa korona, kao i posljedicama koje pandemija ostavlja kako u privrednom, tako i u zdravstvenom sektoru.</s><s>Ovom prilikom razgovarano je o procesu evropskih integracija, sa posebnim akcentom na pragmatičan pristup u pogledu ispunjavanja ključnih prioriteta koje je Evropska komisija definisala za BiH.</s><s>Tokom sastanka, sagovornice su izrazile punu opredijeljenost ka jačanju odnosa Švedske i Republike Srpske, te unapređenju svih vidova saradnje.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske obišla punkt za vakcinaciju na Banjalučkom velesajmu</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović obišla je danas, sa direktorkom Doma zdravlja u Banjaluci Nevenom Todorović, punkt za vakcinaciju na Banjalučkom velesajmu, gdje je za vakcinisanje prijavljeno više od 15.700 lica.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je istakla da je od izuzetnog značaja što se proces imunizacije u Republici Srpskoj uspješno sprovodi.</s><s>„Odlična je organizacija na punktu za vakcinaciju na Banjalučkom velesajmu.</s><s>Uspjeli smo da obezbijedimo nekoliko vrsta vakcina.</s><s>Oko 69.000 vakcina je dopremljeno u Republiku Srpsku, dio njih su građani primili, a uskoro ćemo ih imati još“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je podsjetila da su zdravstveni radnici podnijeli najveći teret u vremenu pandemije virusa korona i da treba da se poštuju epidemiološke mjere.</s><s>„Ne želimo doći u situaciju da nemamo kreveta u bolnicama, respiratora i ostalog materijala zbog nepoštivanja mjera.</s><s>Trebamo izdržati, a veoma je značajno što je dio naših stanovnika primio vakcinu u Srbiji.</s><s>Proces imunizacije ide dalje, a naše je da se pridržavamo mjera“, dodala je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je podsjetila da je Vlada Srpske u vremenu pandemije obezbijedila od 280 do 300 miliona KM za zdravstveni sektor, kao i sredstva za privredu da bi radnici bili zaštićeni.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u Palati Republike sa ambasadorom Kraljevine Norveške u BiH Olafom Rajnertsenom /Olav Reinertsen/.</s><s>Ovom prilikom razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama u Republici Srpskoj i BiH, trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kao i posljedicama pandemije virusa korona na globalnu i nacionalne ekonomije.</s><s>Tokom sastanka, sagovornici su izrazili opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje i ukupnih odnosa Norveške i Republike Srpske, sa posebnim akcentom na ulaganja u obnovljive izvore energije i informacione tehnologije.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Đorđa Mikeša</s><s>Đorđe Mikeš bio je poštovan i svestran čovjek.</s><s>Ostavio je dubok trag, kako na kulturološkom planu, kao direktor Jevrejskog kulturnog centra, tako i u sportu Republike Srpske, ponajviše u Košarkaškom klubu „Borac“ iz Banjaluke.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa predstavnicima tvornice obuće „Sportek“</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa predstavnicima tvornice obuće „Sportek“ iz Kotor Varoši o dosadašnjim rezultatima poslovanja ove firme, kao i o planovima za budućnost.</s><s>Ovom prilikom, predsjednica Cvijanović je istakla da je riječ o uspješnom i društveno odgovornom preduzeću, te naglasila da institucije Srpske ostaju posvećene unapređenju privrednog ambijenta koji će doprinijeti poboljšanju poslovanja postojećih firmi, ali i privlačenju novih investitora u Republiku Srpsku.</s><s>Firma „Sportek“ bavi se proizvodnjom obuće, a trenutno zapošljava dvije hiljade radnika, kako sa područja Kotor Varoši, tako i iz okolnih opština.</s>
<s>Na sastanku je razgovarano i o rezultatima javnog istraživanja u zemljama Zapadnog Balkana, stavovima o Evropskoj uniji i ulozi Bugarske u pružanju podrške procesu pristupanja EU.</s><s>Predsjednica Cvijanović je ponovila opredijeljenost institucija Srpske za proces evropskih integracija i ocijenila da se pred Srpskom, BiH i zemljama Zapadnog Balkana nalaze brojni izazovi, te da samo kandidatski status može održati aktivnim proces EU integracija.</s>
<s>Tokom sastanka sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnim političkim i ekonomskim temama, aktivnostima institucija Republike Srpske u procesu evropskih integracija i mogućnostima za unapređenje privredne i kulturne saradnje Srpske i Francuske.</s><s>Predsjednica Cvijanović i ambasador Ruson razgovarali su o formiranju vlasti na nivou BiH i zajednički ocjenili da je neophodno što prije uspostaviti stabilnu vlast, kako bi se mogli nastaviti reformski procesi koji su neophodni za priključenje Evropskoj uniji.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da od političke stabilnosti zavise brojna inostrana ulaganja, te podsjetila da je Srpska pokazala puni kapacitet i sposobnost da u kratkom roku poslije izbora formira Vladu, usvoji strateške dokumente i ostvaruje značajan napredak u sprovođenju Reformske agende.</s><s>Ovom prilikom najavljeno je djelovanje Francuske razvojne agencije u BiH i Republici Srpskoj, koja će finansirati projekte u oblastima saobraćaja, regionalnih integracija, životne sredine i klime, inovacija i digitalne ekonomije, te ocijenjeno da će dolaskom ove agencije ekonomski odnosi Srpske i Francuske biti sadržajniji.</s><s>Predsjednica Republike i ambasador Francuske zaključili su da postoji širok dijapazon mogućnosti za unapređenje različitih vidova saradnje, kao što su obrazovanje i kultura.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Arija Livnea</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća porodici preminulog senatora Republike Srpske, predsjednika Jevrejskog kulturnog centra i dugogodišnjeg specijalnog predstavnika i šefa Privrednog predstavništa Republike Srpske u Izraelu Arija Livnea.</s><s>Iza svačijeg odlaska ostaje praznina, a kada odu najveći, tu prazninu je teško popuniti.</s><s>Ari Livne je jedan od takvih.</s><s>Republika Srpska izgubila je izuzetnu ličnost.</s><s>Izgubila je velikog čovjeka koji je kroz svoj bogat, ali i težak život, obavljajući mnoge dužnosti, nebrojeno puta pokazao i dokazao da je prijatelj našeg naroda i poštovalac Republike Srpske.</s><s>Uspomena na, biću slobodna da kažem, našeg čika Arija, ostaće zauvijek sačuvana u srcima njegove porodice, kao i svih nas koji smo imali čast da ga poznajemo, volimo i poštujemo.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom 27 godine postojanja i krsne slave Blagovijesti, uputila je čestitku rukovodstvu, cjelokupnoj redakciji i svim zaposlenima u Novinskoj agenciji Republike Srpske – SRNA.</s><s>„Sa zadovoljstvom mogu konstatovati da Novinska agencija Republike Srpske u svom radu pokazuje visok standard novinarskog profesionalizma i objektivnosti, čime nesumnjivo daje doprinos pravovremenom, kvalitetnom i objektivnom informisanju javnosti.</s><s>U nepunih tri decenije postojanja, Srna je predanim radom, poštujući standarde struke, stekla kredibilitet i postala prepoznatljiva, profesionalna nacionalna agencija Republike Srpske – medij kojem se vjeruje.</s><s>Čestitam vam ovu značajnu godišnjicu i želim da uspješno nastavite razvoj javnog servisa, odgovorite na zahtjeve profesije i da idete u korak sa tehnološkim promjenama“, navodi se u čestitki predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović obišla je danas u Doboju radove na izgradnji sportske dvorane.</s><s>Predsjednica Republike Srpske izjavila je da se ovom gradu, uz pomoć institucija Srpske, realizuju značajni infrastrukturni projekti, što je od izuzetne važnosti za poboljšanje života stanovnika.</s><s>„Zadovoljstvo je kada vidim da zajednički realizujemo važne projekte, a jedan od njih je i izgradnja sportske dvorane“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike je istakla da bez saradnje lokalnih i republičkih vlasti nema napretka za lokalne zajednice.</s><s>„Doboj je odlično iskoristio svoju šansu.</s><s>Ovdje se vodi računa o razvoju gradske teritorije, a ne samo urbanog dijela, što je od izuzetnog značaja“, dodala je predsjednica Cvijanović.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je navela da su u Doboju realizovani važni infrastrukturni projekti od izgradnje saobraćajnica do školskih objekata, te da će tako biti i u narednom periodu.</s><s>„Institucije Republike Srpske će uvijek biti na raspolaganju ovom gradu, ali i ostalim lokalnim zajednicama u Srpskoj.</s><s>Drago mi je što je evidentan razvoj Doboja koji je jedno od najvećih gradilišta u Srpskoj“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s>
<s>Poziv građanima: Otvaranje nove SPOMEN SOBE poginulim borcima Trebinjske brigade</s><s>Grad Trebinje i Gradska boračka organizacija pozivaju sve građane Trebinja da 1. oktobra prisustvuju programu obilježavanja 28 godina od početka ratnih dejstava i otvaranju nove Spomen sobe poginulim borcima Trebinjske brigade.</s><s>Program obilježavanja počinje u 10:00 časova na Centralnom spomen-obilježju braniocima Trebinja 1991-1995. godine.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Nede Arnerić</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća porodici i kolegama preminule glumice Nede Arnerić.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem sam primila vijest o smrti jedne od najpoznatijih i najznačajnijih srpskih glumica Nede Arnerić.</s><s>Originalni glumački dar i neponovljivi talenat Nede Arnerić, brojne ostvarene uloge i priznanja, ostaće vrijedna zaostavština filmskoj i pozorišnoj umjetnosti i kulturi uopšte.</s><s>Njen odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak za porodicu, prijatelje i kolege, ali i za cjelokupnu srpsku kulturnu scenu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske razgovarala sa ambasadorkom Republike Austrije u BiH</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa ambasadorkom Republike Austrije u BiH Ulrike Hartman /Ulrike Hartmann/.</s><s>Sagovornice su razmijenile mišljenja o političkoj, ekonomskoj situaciji i aktuelnim procesima u Republici Srpskoj, BiH i regionu, te o aktivnostima koje institucije Republike Srpske i BiH sprovode u procesu evropskih integracija.</s><s>Predsjednica Cvijanović je istakla da je Republika Srpska opredijeljena za evropske integracije, regionalnu i međunarodnu saradnju, te da su socijalno-ekonomske reforme, u cilju unapređenja životnog standarda građana, prioritet institucija Republike Srpske.</s><s>Zajednički je ocijenjeno da će dobra saradnja Republike Srpske i Republike Austrije biti nastavljena i u narednom periodu, te da postoji potencijal i obostrani interes za unapređenjem ekonomske saradnje, posebno u oblasti energetike, odnosno zelene energije i ekologije.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas u svom kabinetu sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH ambasadorom Johanom Zatlerom /Johann Sattler/ o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srpskoj i BiH, kao i o utvrđenim prioritetima koje je potrebno ispuniti kako bi BiH ostvarila napredak na evropskom putu.</s><s>Na sastanku je konstatovano da je potrebno unaprijediti komunikaciju između različitih nivoa vlasti u BiH, kako bi se obezbijedilo harmonizovano djelovanje svih nadležnih institucija, kako u pogledu evropskih integracija, tako i u kontekstu jačanja vladavine prava, te poboljšanja socio – ekonomske situacije i životnog standarda svih građana.</s><s>Ovom prilikom, predsjednica Cvijanović je istakla da je Srpska posvećena evropskom putu, u skladu sa pravilima usaglašenog mehanizma koordinacije evropskih integracija u BiH, koji podrazumijeva puno poštovanje ustavnog položaja i nadležnosti institucija Republike Srpske.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske otvorila konferenciju o informacionoj bezbjednosti „Infosek 2019“</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović otvorila je danas u Banjaluci konferenciju o informacionoj bezbjednosti „Infosek 2019“ na kojoj renomirane IT kompanije predstavljaju rješenja za eliminaciju bezbjednosnih rizika u sajber prostoru.</s><s>„Što više ulazimo u svijet informacionih tehnologija i što je veća njihova primjena, veće su i prijetnje.</s><s>U interesu institucija je da pratimo moderna rješenja kada je riječ o informacionoj bezbjednosti da bismo pružili zaštitu građanima i privredi“, rekla je predsjednica Cvijanović nakon otvaranja konferencije.</s><s>Prema riječima predsjednice Republike, svaki događaj ove vrste pokazuje da je i Srpska na mapi modernog svijeta koji prati trendove i ide u korak sa zahtjevima savremenog doba.</s><s>„Razmjena iskustava će doprinijeti povećanju obima znanja i boljim operativnim i tehničkim rješenjima“, rekla je predsjednica Cvijanović.</s>
<s>Protokol predsjednice Republike Srpske za srijedu i četvrtak, 22. i 23.09.2021. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom obilježavanja 105. godišnjice iskrcavanja srpske vojske na Krf, prisustvovaće u srijedu i četvratak, 22. i 23. septembra 2021. godine, komemorativnim svečanostima na grčkim jonskim ostrvima Krf i Vido.</s><s>Srijeda, 22.09.2021. godine;</s><s>10.30 časova – Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće komemorativnoj svečanosti kod spomen-ploče u Guviji (mjesto iskrcavanja srpske vojske na Krf).</s><s>Četvrtak, 23.09.2021. godine:</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prisustvovaće Centralnoj komemorativnoj svečanosti na ostrvu Vido na kojoj je predviđeno obraćanje predsjednice Republike.</s><s>11.00 časova – Ceremonija polaganja vijenaca u Mauzoleju na ostrvu Vido;</s><s>12.00 časova – Ceremonija polaganja vijenaca na Mornaričkom krstu;</s><s>12.30 časova – Isplovljavanje na pučinu i polaganje vijenaca na otvorenom moru u “Plavu grobnicu“</s><s>13.30 časova – Obilazak Srpske kuće, muzeja u gradu Krf.</s>
<s>MISIJA OEBS-a u BiH: O slobodi izražavanja i govoru mržnje u javnom prostoru (AUDIO)</s><s>Pitanje koje se postavlja je – gdje prestaje sloboda izražavanja a počinje govor mržnje, koji je čest fenomen današnjice.</s><s>O ovoj temi razgovarali smo sa našim gostima - Draganom Rajićem, službenikom za demokratski razvoj pri Terenskoj kancelariji OEBS-a u Mostaru, Dragoslavom Banjkom, predsjednikom Skupštine grada Trebinja te maturantima Gimnazije „Jovan Dučić“ Lanom Ćapin i Matom Ratkovićem.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila čestitku povodom pravoslavne Nove 2021. godine</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom pravoslavne Nove 2021. godine, uputila je čestitku svim građanima Republike Srpske koji praznuju po julijanskom kalendaru.</s><s>“Svim građanima koji praznuju po julijanskom kalendaru upućujem iskrene čestitke povodom nastupajuće 2021. godine.</s><s>U uvjerenju da će 2021. godinu obilježiti zajedništvo, stabilnost i prosperitet, srdačno vas pozdravljam“, navodi se u čestitki predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Siniše Kisića</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović povodom smrti Siniše Kisića uputila je telegram saučešća porodici Kisić.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem primila sam tužnu vijest o smrti Siniše Kisića.</s><s>Siniša Kisić ostaće upamćen kao čovjek koji je tokom karijere obavljao više značajnih funkcija i time dao veliki doprinos društvenoj zajednici, posebno u Brčko distriktu.</s>
<s>Na sastanku, kojem je prisustvovala zamjenica ambasadora SAD u BiH Deborah Menuti, razgovarano je o političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, trenutnoj epidemiološkoj situaciji, sa posebnim akcentom na ekonomske teme u kontekstu pandemije korona virusa.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas, u okviru njegove oproštajne posjete, sa ambasadorom Republike Italije u BiH Nikolom Minasijem.</s><s>Ovom prilikom, sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Srpskoj i BiH, procesu evropskih integracija, kao i trenutnoj epidemiološkoj situaciji.</s><s>Na sastanku je razgovarano i o dosadašnjoj saradnji Italije i Republike Srpske koja je ocijenjena veoma dobrom, ali i o mogućnostima njenog unapređenja u mnogim oblastima, sa posebnim akcentom na privredu, trgovinu i turizam.</s><s>Tokom sastanka, predsjednica Cvijanović zahvalila se ambasadoru Minasiju na snažnom doprinosu koji je pružio razvoju ukupnih odnosa Srpske i Italije, te poželjela mnogo sreće i uspjeha kako na ličnom, tako i na profesionalnom planu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović svečano je večeras u Ugljeviku otvorila Međunarodni festival „Dani harmonike“.</s><s>Predsjednica Republike Srpske istakla je da je zadovoljstvo biti pokrovitelj manifestacije u kojoj svijet govori istim jezikom – jezikom muzike.</s><s>Predsjednica Cvijanović rekla je da je ovo prilika da se pokaže domaći kulturni proizvod, te najavila nastavak dobre saradnje s ciljem da Republika Srpska bude mjesto u koje se rado dolazi.</s><s>Predsjednica Republike pohvalila je učesnike festivala i sposobnost organizatora da okupi svjetske umjetnike u Ugljeviku.</s>
<s>„Svim osnovcima i srednjoškolcima čestitam početak nove školske godine, sa željom da školska 2021/2022. godina bude uspješna.</s><s>Posebne čestitke upućujem najmlađim školarcima, prvačićima, koji prvi put sjedaju u đačke klupe, uz želju da im škola bude mjesto radosti, druženja i oaza znanja i vještina.</s><s>Početak nastavnog procesa ove školske godine predstavlja veliki događaj, s obzirom na to da se poslije novog načina rada i učenja koje je nametnula epidemija korona virusa, učenici vraćaju u školske klupe i redovnoj nastavi.</s><s>Uvjerena sam da će se, uz poštovanje mjera i preporuka struke, izvođenje nastave u učionicama nesmetano odvijati, te da će nova školska godina početi sa obnovljenom energijom i optimizmom, a završiti sa uspjehom i dobrim rezultatima.</s><s>Obrazovanje je temelj svakog naprednog društva i jedno od njenih najvažnijih segmenata, te u tom smislu pozdravljam svaku inicijativu koja ima za cilj unapređenje obrazovnog procesa, prilagođenu potrebama i interesovanjima učenika, ali i potrebama tržišta rada.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci</s><s>Saradnja Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i privrede je kvalitetna, ali je neophodno unaprijediti radi dodatnog ekonomskog razvoja, zaključeno je danas na sastanku predsjednice Republike Srpske, ministara u Vladi Srpske i predstavnika Univerziteta.</s>
<s>Upoznajte Milicu Čolović i Ivana Ćuka, đake generacije Centra srednjih škola (AUDIO)</s><s>Milica Čolović, đak je generacije Centra srednjih škola - smjer ekonomija, pravo i trgovina.</s><s>Ona kaže da nije bilo teško doći do ove titule, jer učenje voli, a imala je i vremena za slobodne aktivnosti.</s><s>"Za mene to je velika čast, jer su se isplatili trud i rad.</s><s>Učestvovala sam na takmičenjima iz matematike i računovodstva, seminarima, raznim vanškolskim aktivnostima.</s><s>Putovanje kroz srednju školu ostaće mi zaista u divnom sjećanju", rekla je Čolović.</s><s>Ona ističe da svoje slobodno vrijeme voli da provodi na kompjuteru i da uči o programiranju, jer joj je najdraži predmet bila informatika.</s><s>„Planiram da upišem grafičko inženjerstvo i dizajn na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu“, navela je Čolović, dodajući da je spremna odjevna kombinacija u kojoj će zakoračiti u svijet odraslih.</s><s>Ivan Ćuk, đak je generacije Ugostiteljske škole, smjer konobar.</s><s>On je rekao da je ovo lijep poziv, koji donosi mnogo benefita, ako mu se ozbiljno pristupi i uz rad na vještinama komunikacije i učenjem stranih jezika može biti zaista dobar.</s><s>„Još uvijek nisam svjestan da sam proglašen za učenika generacije.</s><s>Uz dosta odricanja, truda i rada, kao i uz podršku porodice i prijatelja sve se stigne.</s><s>Upisaću još jednu godinu, kako bi stekao četvrti stepen srednje škole i kasnije mogao da upišem fakultet“, naveo je Ćuk.</s><s>On dodaje da planira da upiše Teološki fakultet.</s><s>"Rodila se ljubav prema teologiji, ja sam i čtec u Sabornom hramu u Trebinju i član Fondacije "Sveti Vukašin“, kazao je Ćuk.</s><s>Ove godine Centar srednjih škola završilo je 120 učenika - pet odjeljenja, koji će sutra proslaviti matursko veče, a okupljanje je u 19 časova na Trgu slobode.</s><s>Sa đacima generacije Centra srednjih škola razgovarala je Sunčica Pešić.</s>
<s>U školi „Vuk Karadžić“ sutra vježba evakuacije učenika iz objekta u slučaju opasnosti</s><s>Iz Civilne zaštite Trebinje i Osnovne škole „Vuk Karadžić“ obavještavaju da će sutra u 12 časova u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ biti održana vježba evakuacije i spašavanja usljed požara.</s><s>Cilj vježbe je unapređenje znanja i vještina kao i uvježbavanje nastavnog osoblja u slučaju požara.</s><s>U vježbi će učestvovati JU Ekologija i bezbjednost, PU Trebinje, Dom zdravlja, Vatrogasno spasilačka jedinica, dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni krst Trebinje.</s><s>Kako navode organizatori, biće korišćena pirotehnička sredstva, vozila pod rotacijom i ostala sredstva i oprema.</s>
<s>Ovom prilikom je razgovarano i o evropskoj perspektivi i procesu integracija, sa posebnim osvrtom na 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU.</s><s>Tokom sastanka je konstatovano da je saradnja institucija Republike Srpske i Švedske dobra, te izražena opredijeljenost ka daljem unapređenju odnosa.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Živka Radišića</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović povodom smrti Živka Radišića, nekadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH, senatora Republike Srpske i gradonačelnika Banjaluke, uputila je telegram saučešća njegovoj porodici.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem primila sam tužnu vijest o smrti Živka Radišića, bivšeg srpskog člana Predsjedništva BiH, senatora Republike Srpske i gradonačelnika Banjaluke.</s><s>U tužnim trenucima koji su zadesili vašu porodicu, izražavam poštovanje i saosjećanje sa vama, njegovim najbližima, prijateljima, kao i svima koji su ga poznavali.</s>
<s>Na sastanku je bilo riječi i o nedavno održanim lokalnim izborima u BiH, sa posebnim akcentom na pitanje Izbornog zakona, te mogućnost unapređenja izbornog procesa u BiH.</s><s>Ovom prilikom je razgovarano o krizi izazvanoj širenjem virusa korona, te konstatovano da su prioritetni zadaci u ovom trenutku zaštita zdravlja stanovništva i ublažavanje posljedica koje pandemija ostavlja kako na globalnu, tako i na nacionalne ekonomije.</s><s>Tokom sastanka je istaknuto da je Austrija važan spoljnotrgovinski partner Republike Srpske, te da je neposredna blizina Evropske unije jedan od značajnijih faktora koji su privukli brojne austrijske investitore u Srpsku.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom smrti Ilije Petkovića, uputila je telegram saučešća porodici Petković, Fudbalskom savezu Srbije i Fudbalskom savezu Beograda.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem sam primila vijest o smrti legendarnog fudbalera i srpskog fudbalskog stručnjaka Ilije Petkovića.</s><s>Ilija Petković ostaće upamćen kao veliki igrač, trener i selektor, koji je ostavio neizbrisiv trag, ne samo u srpskom, već i u evropskom i svjetskom fudbalu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske otvorila međunarodni plivački miting „Banjaluka open 2021“</s><s>Predsjednica Cvijanović se zahvalila svima što su došli na takmičenje u Banjaluku koje se održava na Gradskom olimpijskom bazenu.</s><s>„Sport nije nestao u doba korone, niti je nestala naša želja za sportom“, rekla je predsjednica Republike.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je izrazila zadovoljstvo što je ovaj događaj okupio veliki broj takmičara, uprkos tome što je otežana komunikacija zbog pandemije i još nije liberalizovan režim putovanja.</s><s>„Čestitke svima, želim vam da postignete što bolji rezultat i da se vidimo i dogodine.</s><s>Čestitke organizatorima na događaju koji nas je okupio i pokazao da živi sport, plivanje, Banjaluka i Republika Srpska“, rekla je predsjednica Republike.</s><s>Predsjednica Srpske je poručila da vrijedi ulagati u sport i da je to obaveza lokalnih i republičkih vlasti.</s><s>„Koliko god ulažete to nije dovoljno.</s><s>Mi smo mala zajednica i naravno da je teško u tako maloj populaciji da izbacujete i dobre umjetnike i dobre sportiste, ali možemo biti ponosni onim što imamo kada su u pitanju sport, kultura i druge oblasti“, kaže predsjednica Republike.</s><s>Predsjednica Republike Srpske je istakla da Srpska mora njegovati ovo što ima.</s><s>„Obaveza nam je da obratimo pažnju na svaki važan događaj koji može da iznjedri budućeg šampiona“, rekla je predsjednica Republike.</s>
<s>Ubjedljiv trujumf ansambla iz Kule: „RODOLjUPCIMA“ PET ZLATNIH MASKI I NAGRADA PUBLIKE</s><s>Pored Zlatne maske za najbolju predstavu u cjelini, stručni žiri festivala u sastavu reditelj Jovica Pavić, teatrolog Snežana Kutrički i glumac Nebojša Kundačina – najvećim priznanjem festivala dvostruko je nagradio i Dragana Ostojića za režiju i rješenje scenskog prostora u ostvarenju ansambla iz Kule, te glumce ovog ansambla Zorana Radulovića za najbolju mušku ulogu na festivalu i Strahinju Šćekića za najbolju mušku epizodnu ulogu.</s><s>Predstava „Rodoljupci“ proglašena je najboljom na festivalu i po ocjeni žirija publike.</s><s>Zlatna maska za najbolju žensku ulogu na festivalu dodijeljena je Aleksandru Saši Stošiću iz predstave „Kokoška“ Gradskog pozorišta Smederevska Palanka, a za najbolju žensku epizodnu ulogu Sanji Ćirović, glumici Bjelopoljskog pozorišta u predstavi „Mirovna misija“.</s><s>Diplome 61.</s><s>Festivala festivala dodijeljene su Kamenku Bertiću i Branislavu Unginoviću za partnersku igru u predstavi „Rodoljupci“ Kulturnog centra Kula, Pozorištu mladih Tuzle za angažovan pristup problemima mladih u tranziciji u predstavi „Hoću kući“, te Mihovilu Maloči za autorski song a Petri Baliji i Ivanu Kovačiću za scenski pokret u predstavi „Ispod površine“ ansambla iz Koprivnice.</s><s>„Bili smo svjedoci ovih sedam dana ostvarenjima koja su se kretala od zahtjevnih zadataka i kreacija zrelih pozorišnih ansambala do domišljatih pozorišnim jezikom ispričanih priča, koje su svojstvene energiji i poletu mladosti.</s><s>Taj spoj ili taj dijapazon - ovaj festival je činio uzbudljivim, živim, poštenim i zanimljivim“, poručio je na svečanosti dodjele priznanja najboljima predsjednik ovogodišnjeg žirija festivala Jovica Pavić.</s><s>Festival je u ime pokrovitelja manifestacije svečano zatvorio načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti Grada Trebinja Zoran Milošević, zahvalivši svim pozorišnim ansamblima što su u proteklih sedam dana našem gradu podarili jedan nezaboravan događaj.</s><s>„Na ovoj sceni su progovorile sve vaše stvarnosti, donijeli ste sve dileme i tegobe sa kojima se suočavate, ali i umjetničke odgovore - da i od ovog festivala napravite izuzetan umjetnički pir“, kazao je Milošević.</s><s>Posljednje večeri festivala na programu je bila predstava „Sluge“ Gradskog pozorišta Trebinje, koju je po tekstu Žana Ženea režirao Željko Milošević.</s><s>Diplomu protagoniste večeri žiri publike dodijelio je Vesni Đurić.</s><s>Opširnije o festivalskim dešavanjima možete pratiti na stranici FESTIVAL FESTIVALA 2018. portala Radio Trebinja, kao i u programu Radio Trebinja, u emisiji Festivalska hronika od 17 časova.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu povodom stradanja ljudi usljed poplava u Irkutskoj oblasti.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske posjetila Dječiji vrtić „Milja Đukanović“ u Mrkonjić Gradu</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović posjetila je danas Dječiji vrtić „Milja Đukanović“ u Mrkonjić Gradu za čiju rekonstrukciju je dio sredstava obezbijedio Kabinet predsjednika.</s><s>Kabinet predsjednika Srpske donirao je Dječijem vrtiću 75.000 KM za poboljšanje uslova rada, odnosno za kotlovnicu, utopljavanje, mokre čvorove, te novu stolariju, a ukupna vrijednost radova je bila 150.000 KM.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Radomira Antića</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom smrti Radomira Antića, uputila je telegram saučešća porodici Antić i Fudbalskom savezu Srbije.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem sam primila vijest o smrti jednog od najboljih srpskih fudbalskih trenera Radomira Antića.</s><s>Radomir Antić ostaće upamćen kao veliki igrač, trener i stručnjak, koji je ostavio neizbrisiv trag, ne samo u srpskom, već i u evropskom fudbalu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća predsjedniku Republike Srbije</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je telegram saučešća predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću povodom teške saobraćajne nesreće kod Niša.</s><s>Sve nas u Republici Srpskoj duboko je potresla tužna vijest o ovoj strašnoj nesreći i pogibiji građana Srbije.</s><s>Molim Vas da porodicama poginulih prenesete izraze našeg najiskrenijeg saučešća i saosjećanja, a svim povređenima želimo brz i uspješan oporavak“, navodi se u telegramu saučešća predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom smrti Momčila Krajišnika, prvog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, uputila je telegram saučešća porodici Krajišnik i Asocijaciji ““Stvaraoci Republike Srpske“ .</s><s>“Sa žaljenjem sam primila tužnu vijest o smrti Momčila Krajišnika koji je, nažalost, izgubio bitku sa opakim virusom.</s><s>Momčilo Krajišnik ostaće upamćen kao čovjek koji je imao hrabrost i viziju da u najtežim trenucima za srpski narod, zajedno sa ostalim, donosi teške i istorijske odluke koje su značile opstanak našeg naroda u BiH.</s><s>Osnivanjem Skupštine srpskog naroda u BiH, kasnije Narodne skupštine, Momčilo Krajišnik, zajedno sa članovima prvog saziva parlamenta, stvarao je istoriju Republike Srpske, na čemu će mu Republika Srpska i srpski narod biti vječno zahvalni.</s><s>Poštovana porodice Krajišnik, saosjećajući u bolu koji vas je zadesio, u ime građana Republike Srpske i u svoje ime, upućujem vam izraze najdubljeg saučešća“, navodi se u telegramu saučešća predsjednice Cvijanović.</s>
<s>Objavljen javni poziv za kupovinu slobodnih stanova u zgradi za mlade bračne parove</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović primila je danas u svom kabinetu u oproštajnu posjetu odlazećeg ambasadora Crne Gore u BiH Milana Lakića.</s><s>Predsjednica Cvijanović i ambasador Lakić izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, te izrazili nadu da će u narednom periodu odnosi Republike Srpske i Crne Gore biti dodatno unapređeni.</s><s>Sagovornici su istakli da je geografski položaj Srpske i Crne Gore velika razvojna šansa, posebno između graničnih opština, te da ima još prostora za unapređenje saradnje u oblasti turizma i kulture.</s><s>Predsjednica Cvijanović zahvalila je ambasadoru Lakiću na dobroj saradnji tokom mandatnog perioda i poželjela mu uspjeh u daljem radu.</s>
<s>Predsjednica Republike Srpske uputila telegram saučešća povodom smrti Ivana Bekjareva</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom smrti Ivana Bekjareva, uputila je telegram saučešća porodici Bekjarev i Jugoslovenskom dramskom pozorištu.</s><s>„Sa velikom tugom i žaljenjem sam primila vijest o smrti velikog glumca Ivana Bekjareva.</s><s>Ivan Bekjarev ostaće upamćen po velikom broju izvanrednih uloga kojima je ostavio upečatljiv trag u svim žanrovima pozorišne, filmske i televizijske umjetnosti.</s><s>Njegovim odlaskom glumačka profesija ostala je bez izuzetnog umjetnika i profesionalca.</s>
<s>Vidak je u kategoriji do 81 kilograma nastup počeo pobjedom protiv Perfetti Tomasa iz Italije.</s><s>U drugom kolu je bio bolji od Emila Valečeva iz Bugarske, dok je u četvrtfinalu pobijedio reprezentativca Srbije Dušana Grahovca.</s><s>U polufinalnoj borbi Vidak je poražen od reprezentativca Ukrajine Igora Turkana.</s><s>U borbi za bronzanu medalju poražen je od predstavnika Austrije Ronalda Proel.</s><s>Na Evropskom prvenstvu nastupilo je 420 takmičara iz 40 država.</s>