text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>Predsjednica RS odlikovala 396 poginulih boraca Medaljom zasluga za narod</s><s>Danas je u Trebinju uručeno 46 odlikovanja za područja Trebinja i Bileće.</s><s>Posthumno su odlikovana 42 borca iz Trebinja i četiri iz Bileće.</s><s>Sa područja Bileće odlikovani su: Miroslav (Danila) Mrković, Draško ( Gojka) Babić, Petko (Đorđa) Mrkajić i Dragan (Boriše) Biberdžić.</s><s>U ime predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović porodicama poginulih boraca odlikovanja su uručili izaslanik Slobodan Župljanin, načelnik opštine Bileća Veselin Vujović i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.</s> |
<s>INTERVENCIJA TERITORIJALNE VATROGASNE JEDINICE</s><s>Dvije ekipe vatrogasaca trenutno su u rejonu Oblo brdo. “Požar u rejonu Oblo brdo – Dlakoše udaljen je oko 500 metara od naseljenog područja.</s><s>Vatrogasci održavaju požarne linije i sprečavaju da vatra primaknu kućama” kaže starješina TVJ Bileća Radomir Radmilović.</s><s>Radmilović je rekao i da su požari, najvjerovatnije posljedica ljudskog nemara.</s> |
<s>Yearly Archives: 2021</s><s>Pročitajte više Koncert policijskog orkestra MUP-a Srpske u Drvaru</s> |
<s>Hronologija BiH</s><s>HRONOLOGIJA DOGAĐAJA BiH I SARAJEVO 1990 - 1995.</s><s>Prema: “Glasu srpskom” Autor: mr Dragan Radišić</s> |
<s>Prvi maj</s><s>Predsjednik Gradskog Vijeća Grada Mostara Salem Marić, koristi priliku da ispred Gradskog vijeća čestita Međunarodni praznik rada svim građanima Mostara i BiH.</s><s>Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94) koji se primjenjuje kao aktuelni zakon u FBiH, određeno je, da je jedan od međunarodnih praznika koji se slave u FBiH, između ostalog i Prvi maj Međunarodni praznik rada.</s><s>Istim zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj padaju u neđelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.</s><s>U skladu s navedenim, a s obzirom da 1. maj 2022. godine pada u neđelju, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavijestilo je da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine poneđeljak 02.05 i utorak 03.05. 2022.</s> |
<s>Izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara zakazani za 20.12 2020.</s><s>Centralna izborna komisija BiH je 23.07.2020. na 40. (hitnoj) sjednici donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2020. u Gradu Mostaru.</s><s>U sastav Gradskog vijeća Grada Mostara bira se 35 vijećnika u skladu sa članom 19.4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.</s><s>Broj birača upisanih u Centralni birački spisak za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara sa stanjem na dan 22.07.2020. je 100.457 birača.</s><s>Političke stranke koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ovjerila za učešće na Lokalnim izborima 2020. uz prijavu za učešće na izborima u Gradu Mostaru nisu dužne dostavljati Rješenje iz registra suda i finansijski izvještaj.</s><s>Rokovi i redoslijed izbornih radnji za izbore u Gradu Mostaru precizirani su danas usvojenim Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2020. u Gradu Mostaru i koje će javnosti zajedno sa Odlukom o raspisivanju izbora i drugim relevantnim dokumentima biti dostupno na njeb stranici Centralne izborne komisije BiH.</s><s>Obrasce za prikupljanje potpisa podrške birača političke stranke i nezavisni kandidati mogu preuzeti u sjedištu CIK BiH od poneđeljka, 27.07.2020.</s><s>Rok za prijavu političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na izborima za Gradsko vijeće Grada Mostara počinje u utorak, 28.07. i ističe 07. 08. u 16:00h.</s><s>Rok za registraciju birača koji žele glasati iz inostranstva na Lokalnim izborima 2020. za Gradsko vijeće Grada Mostara traje do 06.10. do ponoći.</s><s>Birači iz Mostara koji su bili registrovani da glasaju izvan BiH na Općim izborima 2018. i žele i ovaj put glasati iz inostranstva popunjavaju obrazac PRP2 i uz prateću dokumentaciju dostavljaju u CIK BiH, ostali birači iz Grada Mostara koji žele glasati izvan BiH popunjavaju i dostavljaju obrazac PRP1.</s><s>Obrasci su dostupni na njeb stranici CIK BiH.</s> |
<s>Himna "Prosvjeti"</s><s>Aleksa Šantić</s><s>Podignimo zublje svete Nek ozare svod Balkana Nek plamenja zlatna lete Od Timoka do Jadrana</s><s>Svuda gdje se magla svodi Nek svjetiljke žive gore Sjaj Prosvjete nek nas vodi Milom času srpske zore!</s><s>Omladino, preni, leti U te gleda narod cio Ti mu slave lovor spleti On ti vječan spomen bio</s> |
<s>Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić primio je danas u Gradskoj vijećnici u nastupni posjet Nj.</s><s>E. dr. Ulrike Hartmann, novoimenovanu austrijsku veleposlanicu u Bosni i Hercegovini.</s><s>Gradonačelnik Bešlić čestitao je dr. Hartmann na preuzimanju dužnosti, poželjevši joj ugodan boravak te sreću i uspjeh u veleposlaničkom mandatu u našoj zemlji.</s><s>Tijekom susreta razmijenjena su stajališta o aktualnoj situaciji, prilikama i odnosima u Mostaru i Bosni i Hercegovini.</s><s>Gradonačelnik je Bešlić zahvalio Austriji na potpori koju je Austrija pružala i pruža Mostaru kroz različite projekte, a posebice u segmentu kulture i onim projektima koji su realizirani tijekom mandata njezinih prethodnika.</s><s>Veleposlanica dr. Hartmann zahvalio je na prijemu, a izražena je obostrana nada kako će se dobra suradnja nastaviti i širiti u budućnosti.</s> |
<s>U Gradskoj vijećnici predstavnici Udruge 'Novi put' iz Mostara</s><s>Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić i Gradonačelnik Mostara dr.sc. Mario Kordić primili su danas u Gradskoj vijećnici predstavnike [nbsp]Udruge 'Novi put' iz Mostara, dobitnika prestižne međunarodne nagrade za 2021. koju dodjeljuje zaklada 'Child10' iz Kraljevine Švedske za borbu protiv trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djece, kao i švedskih nagrada Kraljica Silvija i njezina zaklada 'Briga o djeci'.</s><s>Predsjednica Udruženja Abida Pehlić upoznala je predsjednika Gradskog vijeća i gradonačelnika kako je 'Novi put' iz Mostara jedna je od samo deset nagrađivanih organizacija, odabranih među više od 90 nominacija iz 27 zemalja svijeta, te da je ova bh.</s><s>Nevladina organizacija jedina [nbsp]u BiH dobila ovu nagradu i koja je pohvaljena za 'svoj napor i doprinos usmjeren na iskorjenjivanje svih oblika eksploatacije djece i djevojčica u BiH“.</s><s>Naglasila je kako su ponosni što smo dobitnici ove nagrade, koja im puno znači i poticaj je za naše daljnje aktivnosti ali da vjeruje kako će [nbsp]ovo biti poticaj za ostale organizacije u BiH da se još aktivnije uključe u problem zaštite djece i žena, na kojem se kod nas još uvijek nedovoljno radi.</s><s>Predstavnici udruženja „Novi put“ zahvalili su Gradu Mostaru na prostoru koji su dobili na korištenje i kojeg su obnovili i uredili, a u kojem danas radi šest djelatnika i pružaju besplatnu pravnu i psihološku pomoć potrebitima.</s><s>Gradonačelnik Kordić čestitao je predstavnicima udruženja „Novi put“ na ovoj iznimnoj nagradi i njihovom velikom angažmanu i ustrajnosti.</s><s>-Ovo što radite velika je i plemenita stvar i važna je i za promociju Grada Mostara i jedan lijep i pozitivan signal - naglasio je gradonačelnik Kordić te izrazio nadu kako će Grad Mostar i Udruženje sarađivati na konkretnim projektima te da u tom pogledu očekuje od njih smjernice, a da će od njega osobno i Grada imati podršku u njihovom radu.</s><s>Predsjednik Gradskog vijeća Marić kazao je kako je ovaj današnji prijem znak potpore njihovu radu i promociji jedne pozitivne i plemenite priče iz Mostara koja je prepoznata na evropskoj razini.</s><s>Istaknuo je[nbsp] da Mostar kao turistički grad koji ima problema s prosjačenjem te da i u tom segmentu mogu sarađivati[nbsp] ali i svakako zaštiti prava djece te obećao kako će u svom radu imati podršku Gradskog vijeća.</s><s>Mostarsku udrugu 'Novi put' osnovale su 2010. godine žene s dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv trgovine ljudima.</s><s>Njihovi su glavni ciljevi spriječiti i boriti se protiv trgovine ljudima, rodno zasnovanog nasilja i zlostavljanja djece.</s><s>Svjetsko izvješće o trgovini ljudima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) pokazuje da su svaka treća žrtva trgovine djecom, prvenstveno djevojkama, te da je 95 posto žrtava trgovine seksualnim iskorištavanjem djevojaka i žena.</s><s>'Novi način' postat će dio udarne skupine od deset organizacija iz različitih dijelova Europe, koja će ove godine raditi na odabranoj temi Child10-a 'Djevojke' prava nemaju cijenu ', kako bi poboljšala sustav zaštite djevojčica kojima se trguje u Evropi.</s> |
<s>Srećan Dan nezavisnosti BiH</s><s>Svim građankama i građanima Grada Mostara i cijele Bosne i Hercegovine, najiskrenije čestitke povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, uputili su gradonačelnik Grada Mostara, Mario Kordić i predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, Salem Marić.</s><s>Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da će u skladu sa Zakonom o proglašenju 1. marta, Danom neovisnosti Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik RBiH", br. 9/95) državna tijela, kompanije i ostale pravne osobe ne rade na Dan nezavisnosti.</s><s>Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine - 1. mart obilježava se jednog dana na dan praznika.</s><s>Imajući u vidu navedeno, obavještavamo javnost da je ponedjeljak, 1. mart, 2021. neradni dan, te da državna tijela, tvrtke i druge pravne osobe tog dana ne rade.</s> |
<s>Marija SoldoTajnik Gradskog Vijeća Grada Mostaramarija.soldo@vijece.mostar.ba</s><s>Datum rođenja: 16.10.1961 godime Mjesto rođenja: Rama - Prozor, Rumboci, Fakultet: Pravni fakultet, Sveučilišta u Mostaru, dipl. Radno iskustvo: UKUPNO 18 godina radnog staža -u struci - sa VSS: 16 godina, od toga: u organim uprave: Gradskim općinama Grada Mostara i u Gradu Mostaru, - sadašnje radno mjesto: Tajnik Gradskog vijeća Grada Mostara (šef Stručne sluzbe Gradskog vijeća Grada Mostara) Strani jezici: NjEMAČKOG JEZIKA, (B)</s> |
<s>LIKOVNA SEKCIJA</s><s>Otvorena izložba</s><s>Praški Odrazi</s><s>Dana 13.08.2015.g. u 20 sati u Nacionalnoj galeriji BiH otvorena je izložba Praški odrazi:Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” Sarajevo je u periodu nakon svog osnivanja, od 1902. do 1924. godine, stipendiralo 25 umjetnika koji su likovne akademije završavali u mnogim značajnim likovnim centrima Evrope, kakvi su Pariz, Minhen, Beč ili Prag.</s><s>Kulturna klima u Evropi s početka 20. vijeka učinila je Prag jednim od značajnih centara likovne umjetnosti – gdje su sve značajne izložbe iz Pariza odmah bile prenesene u ovaj grad.</s><s>Tako su studenti Likovne akademije i praška kulturna javnost bili upoznati sa djelima Ogista Rodena, Edvarda Munka, francuskih impresionista i postimpresionista, Henrija Matisa, Pabla Pikasa...</s><s>U začecima bosanskohercegovačke likovne umjetnosti, dakle na samom njenom početku, bilježe se imena školovanih slikara koje je stipendirala ili na drugi način pomagala “Prosvjeta”, a koji su svoje umjetničko zrenje vezali za Likovnu akademiju u Pragu i profesora, velikog hrvatskog umjetnika i pedagoga Vlahu Bukovca.</s><s>Riječ je o Peri Popoviću, Todoru Švrakiću, Branku Raduloviću, Jovanu Bijeliću i Kosti Hakmanu.</s><s>Pero Popović, Todor Švrakić i Branko Radulović će 1907. godine u Srpskoj školi u Sarajevu otvoriti prvu izložbu domaćih slikara u Bosni i Hercegovini, pod patronatom i u organizaciji Srpskog prosvjetnog društva “Prosvjeta”.</s><s>O toj izložbi je mnogo pisano, i ona uistinu predstavlja kamen temeljac u razvoju domaćeg slikarstva i likovne kritike.</s><s>Autorica izložbe Ivana Udovičić izjavila je da je izloženo oko 100 djela autora Pere Popovića, Todora Švrakića, Branka Radulovića, Jovana Bijelića i Koste Hakmana, od kojih je većina rađena tehnikom ulje na platnu, kao i određen broj crteža, skica i akvarela.</s><s>Dodala je da su na izložbi zastupljeni svi periodi i najreprezentativniji dio opusa petorice autora - od đačkih radova i prvih skica do remek djela koja su uvrštena u antologiju bh. slikarstva.</s><s>Riječ je o zbirci Umjetničke galerije BiH, čiji se pojedini eksponati ubrajaju u antologijska ostvarenja bosanskohercegovačke likovne umjetnosti.</s><s>Takođe, neka djela izlagana su iznimno rijetko, tako da predstavljaju svojevrsno osvježenje i daju cjelovitiji uvid u opuse pojedinih autora.</s><s>Osim što predstavlja djela bogate galerijske kolekcije te raskriva pojedinačne umjetničke opuse, izložba je koncipirana na način da dočara atmosferu Praga s početka 20. vijeka, da ukaže na karakter Praške akademije i njezine najvažnije profesore, te na značaj te institucije u formiranju i razvoju ovih slikara za vrijeme njihovog boravka u Pragu.</s><s>Autor predgovora za katalog izložbe Vojislav Vujanović istakao je da umjetnici čija su djela izložena svojom vrijednošću i stvaralačkom snagom urastaju u vertikalu duhovnih vrijednosti čitavog bosanskohercegovačkog prostora.</s><s>Katalog izložbe u boji, će biti nezaobilazna literatura u proučavanju značaja i uticaja Praške likovne akademije na početak i razvoj srpskog slikarstva, a time i na razvoj slikarstva u Bosni i Hercegovini.</s><s>U prodaji je na izložbi po jedinstvenoj cjeni od 10,00 KM.</s><s>Fotografije u katalogu Lejla Voljevica.</s><s>Autor Projekta Ljubica Žikić; Autor izložbe: Ivana Udovičić; Uvodni esej u Katalogu: Vojislav Vujanović; Tehnička postavka izložbe: Mihret Alibašić – Micko;</s><s>Galerija fotografija sa otvaranja izložbe priredila Lejla Voljevica:</s><s>Održan PRESS u povodu izložbe</s><s>Praški Odrazi</s><s>O najavi izložbe na PRESS konferencijigovorili su predsjednik Društva prim.dr. Savo Vlaški, predsjednik Upravnog odbora Društva Dejan Garić, autor izložbe Ivana Udovičić i likovni i književni kritičar Vojislav Vujanović autor uvodnog eseja u katalogu koji prati izložbu.</s><s>Predsjednik Društva prim.dr. Savo Vlaški rekao je da će izložba biti jedan od doprinosa predstojećem velikom kulturnom događaju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevo film festivalu.</s><s>Autor predgovora za izložbeni katalog Vojislav Vujanović ističe da su gotovo svi umjetnici čija će djela biti postavljena vezani i za prosvjetno-pedagoško djelovanje.</s><s>Baveći se biografskim podacima, podsjeća da četvorica (izuzev Branka Radulovića) potječu iz Bosanske krajine.</s><s>Vujanović zapaža i detalj da zamišljena geografska crta između mjesta u kojima su ovi umjetnici rođeni obrazuje polumjesec.</s><s>Tražio je, kaže, te s radošću našao i poetsku dimenziju u njihovim djelima, od skica do završenih remek-djela.</s><s>Autorica izložbe Ivana Udovičić ističe da Umjetnička galerija BiH rado ugošćuje ovako velike likovne događaje kao što je izložba nekadašnjih "Prosvjetinih" stipendista.</s><s>Izložba je sufinansirana sredstvima Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.</s><s>OSNOVNI BIOGRAFSKI PODACI O PROSVJETINIM PROSLAVLjENIM STIPENDISTIMA – SLIKARIMA KOJI SU SE ŠKOLOVALI NA LIKOVNOJ AKADEMIJI U PRAGU (1904 – 1920)</s><s>Todor Švrakić</s><s>Todor Švrakić (Prijedor, 10. mart 1882.- Sarajevo, 5. decembar 1931.) bio je prvi školovani slikar sa prostora Bosne i Hercegovine koji je 1906. godine završio likovnu akademiju u Pragu .</s><s>Sa 16 godina odlazi u Beograd gdje pohađa privatnu slikarsku školu Riste i Bete Vukanović, da bi školovanje produžio kod Paje Jovanovića u Beču, a kasnije i u Pragu.</s><s>Godine 1911. u Sarajevu otvara slikarsku školu, prvu te vrste u Bosni i Hercegovini.</s><s>Radio je kompozicije portrete i pejsaže, od kojih je najpoznatiji zvanični i jedini portret Nikole Pašića, predsjednika Vlade Kraljevine Jugoslavije.</s><s>Izlagao je 1911. godine u Pragu, i na svim izložbama „Medulića“, zatim u Rimu 1911. i na svim jugoslovenskim izložbama u to vrijeme.</s><s>Smatran je jednim od najboljih srpskih akvarelista.</s><s>Branko Radulović</s><s>Branko Radulović (Mostar, 1885. – Skoplje 1916.) je prva znanja stekao u Srpskoj crtačkoj i slikarskoj školi u Beogradu, koja je upotpunio na Likovnoj akademiji u Pragu i naknadnim usavršavanjem u Parizu.</s><s>Počeo je slikati u duhu akademskog realizma, a onda je usvojio poentilistički potez kista.</s><s>Neka njegova djela rađena početkom druge decenije među najboljim su primjerima impresionizma u bosanskohercegovačkom slikarstvu.</s><s>Slikao je motive iz Praga, Mostara i Pariza.</s><s>Njegove portrete odlikuje profinjenost i skladan kolorit.</s><s>Bio je zastupljen na izložbi „Plenerista“ u Beogradu 1960.</s><s>Pero Popović</s><s>Pero Popović (Prijedor 1881. – Sarajevo 1941.) diplomirao je na Likovnoj akademiji u Pragu 1909. godine.</s><s>Nakon završetka studija bavio se slikarstvom i pedagoškim radom.</s><s>Radio je kao profesor u banjalučkoj, a potom sarajevskoj gimnaziji.</s><s>Kosta Hakman</s><s>Kosta Hakman (Bosanska Krupa, 1899.- Opatija 1961.).</s><s>Poslije studija Likovne akademije u Pragu, usavršavanje nastavlja u Beču, Krakovu i Parizu.</s><s>Od 1930. godine radi kao profesor crtanja na arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Beogradu, a zatim i kao profesor Akademije likovnih umjetnosti.</s><s>Glavni dio njegovog opusa čine pejzaži, mrtve prirode i interijeri u duhu „poetskog realizma“.</s><s>Bavio se grafikom.</s><s>Samostalno je izlagao u Beogradu (1929, 1931., i 1936.).</s><s>Posmrtna izložba mu je priređena u Beogradu 1963. godine.</s><s>Jovan Bijelić</s><s>Jovan Bijelić (Bosanski Petrovac 1886.</s><s>Beograd, 1964.) je dvije godine učio slikanje kod Čeha Jana Karela Janovskog.</s><s>Godine 1909. odlazi u Krakov, gdje je upisao Akademiju likovnih umjetnosti i pohađao ju je do 1913.godine.</s><s>Potom je otišao u Prag gdje je studirao na tamošnjoj Akademiji.</s><s>Od 1919. godine živio je u Beogradu i poznat je kao izvrstan pedagog i kroz njegov atelje prošla je čitava plejada mladih srpskih slikara.</s><s>Između dva svjetska rata Bijelić je učestvovao na svim važnijim jugoslovenskim izložbama u zemlji i inostranstvu.</s><s>PRAŠKI ODRAZI</s><s>Prosvjetini stipendisti školovani na Likovnoj akademiji u Pragu 1904-1920.</s><s>Umjetnička galerija BiH, Sarajevo od 13. avgusta - 06. septembra 2015.</s><s>Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ Sarajevo je u periodu od svog osnivanja 1902 – 1924. godine stipendirala 25 umjetnika koji su likovne akademije završavali u mnogim značajnim likovnim centrima Evrope: Pariz, Minhen, Beč ili Prag.</s><s>Kulturna klima u Evropi s početka 20. vijeka učinila je Prag jednim od značajnih centara likovne umjetnosti – gdje su sve značajne izložbe iz Pariza odmah bile prenesene u ovaj grad.</s><s>Tako su studenti Likovne akademije i praška kulturna javnost bili upoznati sa djelima Ogista Rodena, Edvarda Munka, francuskih impesionista i postimpresionista, Henri Matisa, Pabla Pikasa...</s><s>U formiranju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti i na samom njenom početku bilježe se imena školovanih slikara koje je stipendirala ili na drugi način pomagala „Prosvjeta“, a koji su svoje umjetničko zrenje bili vezali za Likovnu akademiju u Pragu i njihovog profesora, velikog hrvatskog umjetnika i pedagoga, Vlahu Bukovca.</s><s>Riječ je o Peri Popoviću, Todoru Švrakiću, Branku Raduloviću, Jovanu Bijeliću i Kosti Hakmanu...</s><s>Pred nama je Katalog ,koji će biti nezaobilazna literatura u proučavanju značaja i uticaja Likovne akademije u Pragu na početak i razvoj srpskog slikarstva, pa samim tim i na razvoj bosanskohercegovačkog slikarstva. (dio iz predgovora predsjednika Društva prim.dr. Save Vlaškog u katalogu sa izložbe "Praški odrazi".)</s><s>Mala igra magije: Hercegovina je rađala pjesnike, Krajina – likovne umjetnike.</s><s>I, ako se poslužimo vizuelnom metaforikom, onda smo u situaciji da kažemo kako su krajiški likovni umjetnici, svojim mjestom rođenja, oblikovali izvjesni mjesečev srp.</s><s>Srp čiji se početni rog začeo u Banjoj Luci podržavajući imena nekoliko slikara, među kojima spominjemo samo neke – Božidara Nikolića, te čuvenu banjalučku četvorku: Duška Simića, Bekira Misirlića, Alojza Ćurića i Envera Štalju.</s><s>Hrbatom srpa stižemo do Prijedora u kojem nam se odzivaju: Pero Popović, Todor Švrakić, Milan Četić, Sreten Stojanović, Branko Miljuš, Veso Sovilj; sljedeća nam je stanica Novi Grad sa imenom Stojana Ćelića, potom, preko Lazara Drljače iz Blatne, stižemo do Bosanske Krupe i imena Envera Krupića, Boška Karanovića, Zdravka Vajagića i Koste Hakmana.</s><s>Hrbat srpa se zatim naginje prema Petrovcu iz kojega su se u orbitu vinuli Jovan Bijelić, Hakija Kulenović i Mersad Berber, da bi se drugi rog svinuo u Drvar i predstavio nam Miloša Bajića. (iz Uvoda likovnog kritičara i publiciste Vojislava Vujanovića u katalogu sa izložbe "Praški odrazi")</s><s>Izložbu "Praški odrazi" prati i katalog koji će biti u prodaji po promotivnoj cijeni od 10,00KM</s><s>Otvorena izložba polaznika Kursa digitalne fotografije!</s><s>U prostorijama SPKD “Prosvjeta" Sarajevo u saradnji sa foto-video klubom "Valter" iz Sarajeva i uz podršku Općine Centar Sarajevo, otvorena je izložba fotografija polaznika Kursa za digitalnu fotografiju.</s><s>Izložbu je otvorio predsjednik Društva prim.dr. Savo Vlaški, a tom prigodom uručeni su certifikati za polaznike Kursa a od strane foto-video kluba Valter, podijeljene su nagrade I pohvale za najuspješnije fotografije.</s><s>Kurs je bio namijenjen svim onima koji žele da nauče teoretske osnove fotografije, kao i praktično stvaranje kreativnih fotografija.</s><s>Ova izložba suštinski pokazuje ideje i kreativnost.</s><s>Pokazuje da zapravo nije važno kakav foto-aparat imate, nego je jedino važno kako snimiti taj jedan prolazni trenutak u životu, izdvojiti ga i ovjekovječiti, te na taj način izražavati sebe kroz fotografiju.</s><s>Ljubitelji digitalne fotografije će moći pogledati izložbu u prostorijama Društva u ul Sime Milutinovića sarajlije br.1, svakim radnim danom u terminu od 10-15 sati a izložba će biti otvorena do 07. februara.</s><s>Sve fotografije možete pogledati i na linku https://www.dropbox.com/sh/sjg4ie0pbzic96d/AABEBSfouX0Ecjaag8_IYtgIa?dl=0</s><s>SPKD "PROSVJETA" Sarajevo organizuje besplatan:</s><s>Povodom jubileja rada Društva, štampan je i katalog koji će biti u ponudi po promotivnoj cijeni od 10,00 KM</s><s>OTVORENA IZLOŽBA LAZARA DRLjAČE</s><s>Izložba LAZARA DRLjAČE</s><s>10.10.2012.g. sa početkom u 19 časova u okviru obilježavanja 110 godina postojanja našeg Društva, imamo izuzetnu čast pozvati Vas na otvorenje izložbe jednog od naših prvih stipendista akademskog slikara LAZARA DRLjAČE, u povodu 130 godina od njegovog rođenja i 50 godina od posljednje izložbe u Mostaru</s><s>Autori izložbe: Vojislav Vujanović i Ljubica Žikić</s><s>Mjesto održavanja: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu; ul Sime Milutinovića Sarajlije br 7 u 19:00 sati</s><s>Izložba polaznika II KURSA DIGITALNE FOTOGRAFIJE</s><s>-22.03.2012.g. sa početkom u 19.00 časova otvorena je izložba fotografija polaznika II Kursa za digitalnu fotografiju, predavač Dražen Grujić.</s><s>Izložba polaznika NAPREDNOG KURSA SLIKANjA ZA HOBISTE</s><s>U četvrtak 16. februara 2012. godine u prostorijama Društva (ul.</s><s>Sime Milutinovića Sarajlije br.1), sa početkom u 19,30 otvorena je Izložba polaznika NAPREDNOG KURSA SLIKANjA ZA HOBISTE Izložbu je otvorila predavač Kursa Sabina Bahtanović-Potura, profesor likovne kulture</s><s>Izložba fotografija polaznika Kursa za digitalnu fotografiju</s> |
<s>DOBROČINITELjI DRUŠTVA OD POČETKA DO DANAS</s><s>U osvit novog milenijuma, a na 100 - godišnjicu od svog osnivanja "Prosvjeta" je ponovo postala legator.</s><s>Ana Bubalo - Veseličić</s><s>Testamentom br. 849/01 koji je registrovan kod Općinskog suda II Sarajevo, gospođa Ana Bubalo - Veseličić ostavlja SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo:</s><s>"Od moje zaostale imovine koju ostavljam gore imenovanim cjelokupnu biblioteku i tri vitrine u kojima se nalaze sve knjige, kao i magnetofon i dva projektora i to sve poklanjam kao legat "Dr. Ane Bubalo-Veseličić" i pokojnog mi supruga profesora Njegoša Veseličić Kulturno prosvjetnom društvu "Prosvjeta" u Sarajevu.</s><s>Ta je izjava moja posljednja volja i želim da se u cjelosti ispuni."</s><s>Darivajući svoje intelektualno blago – knjige koje su voljeli – koje su ih inspirisale, iz kojih su saznavali i bogatili svoj um i dušu, porodica Veseličić je ponovo vaskrsla zamisao "Prosvjetinih utemeljivača o uzajamnom pomaganju generacija.</s><s>Legat biblioteka Ane Bubalo-Veseličić i Njegoša Veseličića, sadrži 738 publikacija.</s><s>Ona obiluje dragocjenim i rijetkim knjigama iz društvenih i prirodnih nauka, medicine, šumarstva, psihologije, svjetske i domaće književnosti, mnogo-brojne antologije, rječnike i leksikone.</s><s>Obilježavajući deset godina od ponovnog osnivanja SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo, Skupština Društva je svojoj dobrotvorki – legatoru Ani Bubalo Veseličić dodijelila Zahvalnicu za doprinos u obnovi i radu Društva.</s><s>LEGATORI "PROSVJETE"</s><s>Od pamtivijeka ljudi su pomagali jedni drugima, oni imućniji siromašnijima, bilo direktnim davanjem ili kroz institucije.</s><s>Crkve su odigrale veliku ylogu pomažući siromašnije, siročad, zbrinjavanjem ubogih.</s><s>Bilo je uvijek ljudi koji su za života zavještavali dio ili cijelo imanje y cilju pomaganja društva, dakle stvarali legate, svo- jevoljno predavali tačno određenu imovinu koja se ostavlja nekoj osobi ili društvu, zajednici u opštekorisne cvrxe.</s><s>Tako je i društvo "Prosvjeta" imalo svoje legatore, čak i prije nego je to bilo regulisano statutom i pravilima.</s><s>Istržnvanje imena legatora vpšeno je na osnovu apxivcke građe društva "Prosvjeta" koja je sačuvana y Arhivu BiH, a cigurno da je za sređivanje te građe najzaslužnija Slavica Klarić.</s><s>Iz tog arhivskog fonda i izvještaja Glavnog odbora uglavnom su i korišteni podacn navedeni y ovom tekstu.</s><s>Društvo "Ppocvjeta" osnovano je 1902. godine, a y Statutu piše:"Zadatak je dpuštva da pomaže napredak Srpskog Naroda y Bosni i Hercegovini na ppocvjetnom i kultypnom polju.</s><s>Sredstva društva sačinjavaju (do)prinosn članova i dobrovoljni ppilozi i zavještaji".</s><s>Ali y članu 6. koji razvrstava članove dryštva se ne pominju ni legatopi ni počasni članovi, nego samo dobrotvopi, utemeljivači i pomagači.</s><s>Nakon Prvog svjetskog rata društvo obnavlja rad i donosi "Pravila Prosvete, sppckog procvetnog i kulturnog društva".</s><s>U trećem poglavlju - "članovi" razvrstava ih na legatore (velike dobrotvore), dobrotvope, utemeljivače i pomagače.</s><s>Precizirano je "Legatori su koji prilože društvu najmanje 20.000 dinara ili zaveštaju društvu imanje od tolike i veće vrednosti" iste odredbe su i y Pravilima od 1930. godine.</s><s>Svi legati čine neprikosnovenu glavnicu Prosvjete, koja se ni y kom slučaju ne može okrnjiti, piše y izvještaju.</s><s>Podaci o prvim legatorima dryštva zabilježeni su još 1903-1904. godine kada ih je bilo tpoje i od tada se povećavao pa je 1911. godine bilo 15 legatora, i toliko cve do 1920. godine, da bi 1940. bilo 87 legatora, što pojedinaca, što institucija.</s><s>Mora se imati y vidu da su y legatore svrstavani svi članovi popodice bez obzira što je to njihovo zajedničko zavještanje.</s><s>1. U spomenici "Dvadeset i pet godina rada Društva Prosvjete 1902-1927." piše: Legatorom Procvjete postao je prije Oslobođenja onaj ko je priložio Prosjeti najmanje y gotovom svotu od Kruna 20.000 y zlatu ili y realitetnma ili veće vpijednosti.</s><s>Iza Oslobođenja legatorom Procvjete poctaje ko ppiloži najmanje svotu y gotovom ili realitetima y vrijednosti od Dinara 20.000.</s><s>Novac legatora se ne troši, nego se istim ocnivaju kod Procvjete "Zadužbine", koje nose ime lerator.</s><s>Prihodi legata troše se na ciljeve Prosvjete prema dryštvenim pravilima.</s><s>Ppocvjeta ima do sada legatopa 47, a to su: Savić, iz Sarajeva.</s><s>Poklonila je Prosvjeti sav svoj imetak, kuću ca zemljištem y Sarajevu u Čeidžik ulici.</s><s>Prilikom regu- lacije kuća je prodana za Din.</s><s>80.000 i novac uložen na knjižnicu kao: "Zadužbina Daše Savić". (Pomenuta ulica Čeidžik nosi danas ime Avgusta Šenoe.)</s><s>2. Todor Ančić, trgovac iz Trsta.</s><s>Poklonio y zlatu Kruna 20.000.</s><s>Novac je uložen za podizanje Prosvjetina Doma y Sarajevu y Sime Milutinovića ulici, čija je vpijednost procijenjena na Din.</s><s>3. Jovanka Fyfić, iz Travnika.</s><s>Poklonila je Kryna 20.000 y zlatu.</s><s>Novcem je kupljena kuća y Sarajevy y Despića ulici.</s><s>Vrijednost je kuće danas 200.000.</s><s>4. Pahomije Nikolajević, iguman manastira Žitomislića.</s><s>Poklonio je Kruna y zlatu 20.000.</s><s>Novac je uložen za podizanje Prosvijetina doma y Carajevu.</s><s>Niko Besarović, trgovac iz Capajeva, Pero H. Besarević, student, Konstantin Besarević, rentijer y Sarajevu, otac i sinovi.</s><s>Poklonili su jedan dio zemljišta y Sarajevu, na kome je sazidan Prosvjetin Dom.</s><s>Vrijednost poklonjenog zemljišta Kryna 40.000 y zlatu.</s><s>Vaso Jakšić, trgovac y Derventi i Mara Jakšić, supruga.</s><s>Poklonili Kruna 20.000 y zlatu.</s><s>Novac je utrošen za podizanje Prosvjetinog doma u Sarajevu.</s><s>Dimitrije Jovanović, protojerej iz Konjica.</s><s>Poklonno Kruna 20.000 y zlatu.</s><s>Novac je ytrošen za podizanje Pposvjetinog Doma y Sapajevu.</s><s>Ljubo P. Krsmanović, rentijer u Beogradu.</s><s>Poklonio zemljište y Tuzli y vpi- jednocti od Dinara 45.000.</s><s>Adelina-Paulina Irbi iz Bojlon-Hola, y Engleskoj. plemenita Engleskinja, velika dobrotvorka Cppckog Naroda.</s><s>Prosvjeti poklonila u realitetima y Sarajevu u vrijednosti od Dinara 450.000.</s><s>Stevo Ostojić, trgovac iz Prnjavora i Jovanka Ostojić, supruga.</s><s>Poklonili Tri kuće u Prnjavoru y vrijednosti od Dinara 500.000.</s><s>Ana Seratić iz Sarajeva.</s><s>Poklonila kyćy u Sarajevu y Petraki čikma uici y vrijednosti od Dinara 30.000.</s><s>Vaso S. Kpaljeviđ, trgovac iz Sarajeva i Kristina B. Kraljević, rođ.</s><s>Besarević supruga.</s><s>Poklonili kuću y Sarajevu u Kralja Petra ulici.</s><s>Vrijednost Dinara 1,500.000.</s><s>Mitap Kalajdžić, tpgovac iz Skoplja.</s><s>Poklonio Prosvjeti kyćy y Skoplju y Cara Uroša ulici u vrijednosti od dinara 150.000.</s><s>Živojin Mišić, vojvoda.</s><s>Upisali ga Građani Bihaća sa ulogom od Din.</s><s>Novac uložen y Prosvjetin đački dom y Bihaću.</s><s>Stojanka Kovačević, rođena Galić iz Bos.</s><s>Gradiške i Ćorđe Kovačević, trgovac suprug.</s><s>Poklonili Prosvjeti kuću y vrijednosti od Dinara 300.000 - y Bos.</s><s>Aco M. Despić, trgovac i industrijalac iz Sarajeva i Vera M. Despić, supruga i Darinka M. Despić, sestra.</s><s>Poklonili Din.</s><s>1,200.000 y realitetima - dvije kuće y Beogradu i Din.</s><s>200.000 - y gotovom.</s><s>Ilija Lazić, trgovac iz Sarajeva i Mira I. Lazić, rođena Dokić, supruga.</s><s>Poklonili kuću y Novom Sadu y vrijednosti od Din.</s><s>Goša (Kosa?) ud.</s><s>Šljivić i Dušan Šljivić, inžinjer.</s><s>Mati i sin oboje iz Sapajeva.</s><s>Poklonili kuću y Sarajevu y Koševu ulici y vrijednocgi od Din.</s><s>Dr. Božidar Čepović iz Tpebinja.</s><s>Poklonio Dinara 20.000 - u gotovom.</s><s>To su legatori "Prosvjete" do 1927. godine, a bilo ih je i poslije.</s><s>Najmjerodavniji je</s><s>svakako spisak legatora koji je uradio Glavni odbor društva 1940. godine.</s><s>Dio tog izvještaja objavljen je i y knjizi Dr. Madžara o "Prosvjeti".</s><s>U pomenutom spisku Glavnog odbora ima 87 legatora, a y Madžarevom popisu ima 69 legatora, razlika je vjerovatno y sažimanju, ali neki legatori, koji se ialaze y pomenutom spisku ne nalaze se nikako y knjizi.</s><s>Dakle ocim pomenutih y cpomenici, legatori dpyštva "Prosvjeta" bili su još:</s><s>Legati su bili y novcu, a dosta dobrotvora su poklanjali i kune ili građevinsko zemljište.</s><s>I Dom Prosvjete izgrađen je na poklonjenom zemljištu, legat je to porodice Besarović.</s><s>Neke od poklonjenih kuća još postoje kao i neke izgrađene iz zadužbina y novcu.</s><s>Popis imovine "Prosvjete" koja je nakon "samoukidanja društva" pripala Savezu kulturno-prosvjetnih društava BiH 1949. godine se vidi iz zapisnika koji se nalazi y fondu Arhiva, a objavljen je i y pomenutoj knjizi.</s><s>Trideset i dvije zgrade su tada bile y vlasništvu dru-štva "Ppocvjete", pet gradilišnih zemljišta, dvije njive.</s><s>Osim y Sarajevu, gdje je bilo najviše objekata y vlasništvu društva (petnaest), a nakon Mostara gdje je "Prosvjeta" imala y vlasništvu četiri objekta, tri kyće zavještane "Prosvjeti" nalazile su se y Prnjavoru.</s><s>Dakle i u "malim" mjestima bila je razvijena svijest o potrebi prosvjećivanja i doprinosili su tome.</s> |
<s>Tribina održano je predavanje na temu: Stare srpske porodice koje su živjele u Varoši : Milojka Ceković i drugi</s><s>U prostorijama Društva,29.04.2015.g. održana je tribina na temu: Stare srpske porodice koje su živjele u Varoši : Milojka Ceković i drugi.</s><s>Predavač Svjetlana Bajić.</s><s>Veče posvećeno starim srpskim porodicama koje su živjele na Varoši, proteklo je u neobično prijatnoj i spontanoj atmosferi.</s><s>Prisutno oko tridesetak posjetilaca.</s><s>Postavljena je i prigodna skromna izložba starih predmeta iz kuće Anke Karan.</s><s>Područje na Varoši obuhvatalo je kuće koje su se nalazile blizu Stare pravoslavne crkve, uglavnom namjenjene za sveštenički živalj.</s><s>U okviru Bosanskog sandžaka 1485. god. zabilježeno je da u Sarajevu ima 42 muslimanske, 103 hrišćanske i 8 kuća dubrovačkih građana.</s><s>Mahale su imale svoje nazive.</s><s>I tako je ova mahala dobila ime na Varoši.</s><s>Zanimljivo je da se danas Kraljevića sokak ponovo zove Varoš.</s><s>Tu su stanovale porodice Srndović, Malović, Perišić, Ceković.</s><s>I danas neki od njihovih potomaka žive u Sarajevu.</s><s>Milica Kajević, domaćica večeri govorila je o svojoj baki "majki" Anki Kalufčić Karan, rođ.</s><s>1884, umrla 1971. god.</s><s>Rodila se, život provela i umrla u kući u ul.</s><s>Miloša Obilića 6. Bila je poznata i cijenjena u čaršiji, velika humanitarka i jedna od osnivačica Doma za siročad u Sarajevu, zajedno sa Jokom Šiljak i drugim poznatim Sarajkama.</s><s>Veoma religiozna, imala "svoju" stolicu u crkvi, poštovana kako od vjernika, tako i od svih komšija bez obzira na vjeru i nacionalnost.</s><s>Mnoge Sarajlije su je posjećivale i tražile savjet od nje, i tako je dobila nadimak "Anka, Božija majka"</s><s>Naša kuća za vrijeme praznika bila je puna gostiju, visokog sveštenstva i uglednih domaćina iz čaršije.</s><s>Poslije praznika, hrana se raznosila siromašnim majkama, u studentske domove na Bjelavama.</s><s>Anka Karan je bila izuzetna žena puna mudrosti i savjeta za svakoga kome je trebalo pomoći.</s><s>Ona nije bila samo ličnost, ona je bila institucija.</s><s>I sada, ako svratite u slastičarnicu Tip-Top gdje se pije dobra boza, čućete mnogo toga lijepoga o mojoj majki.</s><s>Skraćeni izvod iz prezentacije Omaž mojoj baki Anki Karan, pročitan na Islamističkom fakultetu u Sarajevu, 20.4. 2008</s><s>Izvod iz predavanja o Cekovićima: „Sredinom XIX vijeka iz Bijelog Polja u Sarajevo dolazi Petar (Mije) Ceković rodonačelnik porodice.</s><s>Kao i svi njemu slični, koji su „trbuhom za hljebom” dolazili u veća mjesta poput Sarajeva, započeo je sa dna socijalne ljestvice.</s><s>Od prvih dana, kao podstanar živi kod dobro stojeće udovice Jovanke Hadžimarković (rođene Crnčević) koja je stanovala u sjevernom kraju čaršije u Kraljevića sokaku.</s><s>Jovanka je, po tadašnjem običajnom pravu, kao udovica, naslijedila trećinu imovine od pokojnog muža i kupila kuću u Patkama.</s><s>Nakon izvjesnog vremena Petar i Jovanka sklapaju brak.</s><s>U braku su imali petero djece: dva sina Mihajla i Ristu i tri kćerke: Saru, Sofiju i Jelu... ...</s><s>Drugi Petrov sin Risto rodio se 1865. godine.</s><s>I on se kao i otac uspješno bavio trgovinom, trgujući robom i sa istoka i sa zapada.</s><s>To je mogao samo neko ko je dobro poznavao situaciju i na evropskom i na osmanskom tržištu, ko je imao trgovačke „žice” odnosno pronicljivosti i upornosti.</s><s>On je svoje trgovačko umijeće sticao kod svog oca.</s><s>No, Petar, rekli bi, nije živio i radio po onoj narodnoj – „pleti kotac kao otac”.</s><s>Bio je ne samo vrijedan trgovac nego moderan, jer je na takav način vodio knjigovodstvo u deftere, bilježio sva primanja i izdatke.</s><s>U blizini stare Pravoslavne crkve zakupio je magazu (skladište) i dućan u kojem se obavljala razmjena robe i trgovina.</s><s>Posao se razvijao, kapital se uvećavao, pa više nije stanovao kod roditelja nego je 1901. godine kupio kuću od Stjepe Srškića na Varoši (danas ulica Mula Mustafe Bašeskije br. 49).</s><s>U ovoj kući, je prema kazivanjima gospođe Ceković kao i istraživanjima primarne izvorne građe dr. Ibrahima Tepića, 19. oktobra 1858. godine otvorena djevojačka škola Stake Skenderove.</s><s>U prizemlju danas veoma oronule zgrade, obitovala je Stakina porodica.</s><s>Na spratu se nalazila učionica, jedna manja prostorija za ručni rad i radna soba Stake Skenderove.</s><s>Broj učenica i ugled škole rasli su iz godine u godinu (1868. školu je pohađalo 60 učenica u tri odjeljenja, a 1870. godine 120 učenica u pet odjeljenja).</s><s>Škola je od prvobitne vjerske prerasla u svjetovnu, pa su je pohađale i kćeri uglednih turskih činovnika.</s><s>Svojevrstan je kuriozitet da su Stakine učenice bile i dvije kćeri čuvenog valije Topal Osman paše. „</s><s>Tribinu Kluba žena Miss Irby oplemenile su i dvije studentice Muzičke akademije u Sarajevu: Lejla Čaušrević i Adna Mahić, otpjevavši dvije sevdalinke.</s><s>Održana promocija knjige poezije Željka Grahovca: U oba roda</s><s>Knjiga poezije „U oba roda“ autora Željka Grahovca, izdavač Opća biblioteka „Zenica“, promovisana je u prostorijama Društva.</s><s>Promotori knjige, pored autora bili su književnica Ljubica Ostojić, pjesnik Elis Bektaš i novinar Đorđe Krajišnik.</s><s>''Knjiga je ugodno iznenađenje.</s><s>To nije knjiga koju pročitate, sklopite i ostavite kao pročitanu.</s><s>Ona uvijek emanira neka druga značenja, mogućnosti.</s><s>Zanimljiva je i imat će svoju publiku'', kazala je u izjavi za medije Ljubica Ostojić.</s><s>Knjiga ima 30 pjesama, koje pjesnik govori jednim dahom i govori iz jednog, u oba roda.</s><s>Grahovac kaže da se knjiga piše za vremena koja dolaze, te da u ovoj knjizi on relativizira klasični autorski koncept, a to znači da su čitatelj i pjesnik lice i naličje jednog istog i "uvijek imam sugovornika i u svakoj pjesmi je polarna konstelacija postavljena, ja i svijet, ja bivši, ja budući“.</s><s>'''Ja smijem da zaustim da kažem sve u pjesmi.</s><s>Poželjno je da kažem sve, ali ono iz čega se govori, mora da bude jedno.</s><s>Apsolutno jedno i jedino.</s><s>Da li je to bol, strast, smrt, esencijalizacija biti, koja je jedna.</s><s>To je polarizacija.</s><s>Ono iz čega govorim je jedno, ono što govorim je sve.</s><s>Sve je ojezikovljenje'', kaže autor.</s><s>On ističe da sva energija koja prožima stihove nije posljedica njegove volje da nešto kaže, već se ona događa zato što uspijeva stalno održavati taj polaritet.</s><s>Govoreći o knjizi, pjesnik Elis Bektaš je kazao da ova zbirka poezije predstavlja veliku poeziju koja se ugrađuje kao ugaoni kamen u čitavoj jednoj epohi, te iako to možda zvuči pretenciozno, ali ovakve zbirke ne nastaju često.</s><s>''Mi još uvijek sada samo mucamo, a tek će budućnost o njoj govoriti punim plućima.</s><s>To je jedan dijalog pjesnika sa svijetom, sa samim sobom, sa lektirom koju je iščitao, ozbiljnom, bitnom.</s><s>Knjiga koja nas može podučiti puno čemu kao čitatelje, knjiga koja se dotiče svih bitnih pitanja za čovjeka kao bića.</s><s>Života, smrti, ljubavi'', kazao je Bektaš.</s><s>Održana Tibina: Promjena dioptrije “nova Turska” i nova medijska percepcija BiH i Balkana</s><s>U četvrtak 26.02.2015, održana je Tribina Promjena dioptrije "nova Turska" i nova medijska percepcija BiH i Balkana.</s><s>Pred mnogobrojnim gostima predavač sa Univerzteta iz Nikozije Slobodan Ilić je sjajno održao predavanje.</s><s>Gosti su imali priliku da čuju nove informacije i poglede na situaciju u Turskoj i njene odnose i poglede prema zemljama Balkana, ali i da aktivno učestvuju u predavanju sa svojim pitanjima i komentarima.</s><s>Prof. dr Slobodan Ilić spada u vodeće autoritete iz oblasti intelektualne istorije Osmanske Imperije, sa posebnim zanimanjem za heterodoksni sufizam i heretičke pokrete u Maloj Aziji i na Balkanu od 12-16 vijeka.</s><s>Studirao u Sarajevu, Beogradu i Bambergu.</s><s>Predavao na Univerzitetu u Sarajevu Bilkent University u Ankari, Eastern Mediterranean University u Famagusti i Near East University u Nikoziji.</s><s>Potpredsjednik je Međunarodne asocijacije za osmanske i preosmanske studije (CIEPO) i član Izvršnog komiteta Međunarodne asocijacije za osmansku ekonomsku i društvenu istoriju (IAOSEH).</s><s>Autor više monografija i brojnih naučnih radova, posebno iz oblasti islamskog misticizma.</s><s>Učestvovao na međunarodnim skupovima u Bostonu, San Francisku, Vašingtonu, San Diegu, Londonu, Kembridžu, Parizu, Amsterdamu, Bonu, Berlinu, Frankfurtu, Majncu, Lajpcigu, Varšavi, Beču, Budimpešti, Segedinu, Zagrebu, Tirani, Retimnu, Istanbulu, Bursi, Ankari, Trabzonu, Konji, Kutahiji, Sivasu, Mersinu, Nikoziji, Tebrizu i Teheranu.</s><s>Hvala još jednom prof.dr. Slobodanu Iliću na njegovom iscrpnom izlaganju.</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo,Tribina održano predavanje: "Atentat u Sarajevu 1914.: znak i odjek vremena"</s><s>- Istoričar i diplomata Slobodan Šoja istakao je tokom predavanja "Atentat u Sarajevu 1914 - znak i odjek vremena" da je duh Mlade Bosne ključ uspjeha BiH i koliko taj duh danas može pomoći.</s><s>Šoja smatra da činjenica da o duhu Mlade Bosne danas niko ne razmišlja govori ustvari o tome da se u ovoj zemlji živi u jednom zapuštenom društvu koje ne razmišlja o svojoj budućnosti.</s><s>On je tokom predavanja u prostorijama SPKD "Prosvjeta" pokušao na Sarajevski atentat pogledati na malo drugačiji način, ne upuštajući se u raspravu da li je Gavrilo Princip bio oslobodilac ili terorista, jer je za njega to potpuno nebitno pitanje.</s><s>"Mladi ljudi koji su se u Mladu Bosnu, bez razlike na religiju, udružili kao jedan snop, brisali su sve moguće granice i borili se za zajedničku ideju, a to je ideja slobode i pravde", rekao je Šoja.</s><s>On smatra da je potpuno pogrešno konstantno govoriti o dvije sekunde života Gavrila Principa.</s><s>"Princip je živio prije toga sasvim drugačijim životom, imao je drugačije ideje i to je suština priče koja je za mene važna.</s><s>Dakle, do 28. juna.</s><s>Sve ostalo je dio svjetske istorije za koju Sarajevski atentat znači samo neki mali okidač i ništa više", naveo je Šoja.</s><s>Šoja smatra da je mnogo toga urađeno na način da se 100 godina od Sarajevskog atentata ne obilježi na dostojanstven način.</s><s>"Prva stvar koja se dogodila jeste da država ne postoji i nije osnovala komitet koji bi bio zadužen za obilježavanje 100 godina od Sarajevskog atentata.</s><s>Dakle nema sistema, sinhronizacije i to je dokaz i slika današnje države", istakao je Šoja.</s><s>On je napomenuo da je propuštena i prilika da se ostvari i dijalog među istoričarima u BiH, jer je posljednji sastanak istoričara iz svih dijelova zemlje bio 1990. godine u Sarajevu kada je razgovarano o islamizaciji BiH.</s><s>Šoja je istakao da je pisao Predsjedništvu BiH još prije tri godine kako bi 100 godina od Sarajevskog atentana bilo obilježeno na najbolji način.</s><s>Historičar Slobodan Šoja izrazio je duboko nezadovoljstvo i gnušanje zbog mogućnosti izgradnje spomenika Franji Ferdinandu u Sarajevu, ocjenjujući da bi takva odluka zatamnila ugled "slobodarskog duha" Sarajeva u svijetu, a narugala bi se i zdravom razumu.</s><s>"O ovom pitanju, na žalost, ne vrijedi razgovarati racionalno, jer povod podizanju spomenika niti je racionalan, niti civilazacijski, već nacionalno-politički", rekao je Šoja.</s><s>Međutim, austro-ugarska vojska, čiji je Franja Ferdinand bio vrhovni komandant do svoje smrti, najveće zlo nanijela je Sarajevu i BiH poslije 28. juna 1914. pa do kraja Prvog svjetskog rata, navodi Šoja.</s><s>"Bilo je to vrijeme strašnog pogroma, naročito Srba, bezakonja, hapšenja i ubistava po kratkom postupku i zato austro-ugarska vojska ne može biti smatrana drukčije nego okupatorska i neprijateljska", zaključio je on Čak i da je bio anđeo i svetac, konstatovao je Šoja, Franjo Ferdinand ne može imati spomenik u BiH, jer otkad postoji svijet nikad niko nije podigao spomenik okupatoru</s><s>Među prisutnim gostima na Šojinom predavanju bio je i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci koji smatra da Prvi svjetski rat sigurno nije uzrokovan Sarajevskim atentatom niti ubistvom prestolonasljednika Austro-Ugarske Franca Ferdinanda u Sarajevu.</s><s>Neke zabilješke sa predavanja:</s><s>„(...)Kad je u nedjelju 28. juna 1914. desetak minuta prije jedanaest sati ujutro Gavrilo Princip ubio habzburškog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, malo ko je mogao vjerovati da je Gavrilo Princip zapravo smrtno ranio viševjekovno Habzburško carstvo.</s><s>Izdisaju Carstva pomogli su uzdasi Jugoslovena za slobodom, ali su Austro-Ugarsku ipak na konačnu smrt osudili zapadni kabineti, oni čija ja riječ uvijek posljednja.</s><s>Nešto više od četiri godine poslije izbijanja, Prvi svjetski rat se završio sa dotad neviđenim višemilionskim bilansom mrtvih.</s><s>U mrtve valja uračunati i Gavrila Principa kome je nedostajalo šest mjeseci da doživi tako željenu slobodu, da vidi smrt Austro-Ugarske i rađanje Jugoslavije. (...) - rekao je Šoja, pa nastavio - (...)Zašto je Gavrilo Princip pucao na Vidovdan 1914. i time svjesno zaustavio svoj vlastiti život u dvadesetoj godini?</s><s>Da li se radilo o hiru jednog nezrelog mladića koji je bio opsjednut ubistvima, teroristi koga su hipnotisale i njime manipulisale neke mračne sile i crne ruke ili je Princip bio jedan izrazito osjećajni mladić koji je odrastao u društvu neslobode, nepravde i prezira i koji se s time nije mogao ni znao pomiriti pa je odlučio za univerzalne ideje herojski žrtvovati svoj život?</s><s>Da bi se u potpunosti razumio osnovni motiv atentata u Sarajevu 1914, kao i njegovi pravi uzroci, neophodno je napraviti analizu karaktera habzburške uprave u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1914. godine.</s><s>Tvrdim da je svaka pojedinost iz bosansko-hercegovačke istorije u tom periodu organski povezana sa atentatom, odnosno da je punjenje Gavrilovog pištolja započelo prvog dana ulaska Habzburškog carstva u Bosnu i Hercegovinu(....) - naglasio je istoričar - (...)Metak je putovao dugo, a usmjeravalo ga je more nezadovoljnika i sloboljubaca.(...) - Potom je rekao: (...)U suštini priča o civilizacijskim motivima pokoravanja Bosne i Hercegovine liči na savremene vojne intervencije u svijetu koje imaju za cilj uvođenje demokratije i slobode.</s><s>Stvarni motivi osvajanja Bosne i Hercegovine bili su, naravno, drukčiji i mnogo konkretniji.</s><s>Oni su bili političke, strategijske i ekonomske prirode.</s><s>Na političkom planu, osnovni cilj Austro-Ugarske bilo je sprečavanje srpskih i jugoslovenskih nacionalnih ideja, nekompatibilnih sa širenjem Habzburgovaca na Balkanu.</s><s>Na strategijskom planu, najvažnije je bilo osigurati dominantnu poziciju na osnovnim balkanskim putevima, a na ekonomskom planu cilj je bio ovladati svim bogatstvima Bosne i Hercegovine i osigurati trgovinske veze sa Istokom.(...) (...)Bilo kako bilo, - nastavio je Slobodan Šoja - po ulasku Habzburškog carstva zemlja je oživjela jednim sasvim drugim životom i uspon je bio očigledan.</s><s>Uopšte gledano svi su bili zadovoljni što tiho i sigurno nestaju korupcija, anarhija, javašluk, nered, a što se uvodi red i zakon (Recht und Ordnung).</s><s>Zbog toga je druga generacija lokalnog stanovništva postajala sve lojalnija prema novom gospodaru, naročito one grupe redovno snalažljivih pojedinaca svih vjera.</s><s>Stvaralo se jezgro Habzburškom carstvu iskreno lojalnih stanovnika muslimanske i pravoslavne vjere.</s><s>Sve do kraja austro-ugarske uprave, međutim, ovo će jezgro ostati uglavnom malobrojno i ograničeno na privilegovane i bogate grupe ljudi, poglavito preduzetnika kojima je očuvanje Austro-Ugarske postao socijalno-politički interes.</s><s>S druge strane, od prvog dana, Dvojna monarhija je uživala skoro jednoglasnu podršku katoličkog stanovništva koje je pozdravilo dolazak u Bosnu i Hercegovinu jedne stare katoličke dinastije.(...) (...)Tokom vladavine, Benjamin Kalaj je neprestano pokušavao da produbi jaz među lokalnim stanovništvom.</s><s>Još prije nego što će postati ministar finansija, Kalaj je, kao politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Habzburškog carstva, poslao 1877. godine jedan memorandum caru Franji Josifu gdje je pomenuo da "vjerska podjela u Bosni i Hercegovini predstavlja veoma povoljnu priliku za habzburške vlasti, priliku koju treba iskoristiti." Ova rečenica jednostavno sročena sa par riječi postaće usud Bosne i Hercegovine.</s><s>Rušiće se carstva i kraljevine, režimi i vlade, dolaziće i prolaziće ratovi i vojske, mijenjaće se ljudi i običaji... sve će prolaziti samo će podjele postojano ostajati u Bosni i Hercegovini jer će se uvijek naći neko ko će taj otrovni korov dobro zalijevati.</s><s>Kalaj je u potpunosti uspio u svojoj misiji dubokih nacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini.</s><s>Po tome će se najlakše pamtiti njegovo vrijeme jer posljedice toga osjećaju se sve do današnjih dana i osjećaće se još dugo. (...) – Pojasnio je Šoja -(...)Dok je grupa omladinaca u Pragu bila uglavnom apstraktna i više literarna u svojim ciljevima, omladinski spontani pokret je uzimao revolucionarne oblike u Sarajevu i Zagrebu.</s><s>To se od 1910. do 1914. naročito ogledalo u nizu pokušaja atentata u Sarajevu i Zagrebu na lokalne austro-ugarske vlastodršce.</s><s>Prvi u nizu atentata dogodio se u Sarajevu.</s><s>U junu 1910.</s><s>Bosna i Hercegovina dobila je Sabor i ustav.</s><s>Ono što se, međutim, dogodilo 15. juna 1910. prilikom otvaranja Sabora iznenadilo je mnoge, ali i najavilo novo vrijeme.</s><s>Jedan mladi student iz Hercegovine, Bogdan Žerajić (1886-1910), pokušao je atentat na zemaljskog poglavara, generala Marijana Varešanina.</s><s>Htio je da pred Evropom bude glasnik nezadovoljstva svojih sunarodnika kojima se već dugo činila nepravda.</s><s>U jednom pismu od 12. januara 1910.</s><s>Žerajić piše: “Osjećam svu tegobu položaja u kome se nalazim.</s><s>Bijedno je naše stanje.</s><s>Sve što je veliko i sveto, pravo i istinito, sve je umuknulo.</s><s>To mora da boli čovjeka koji istinski osjeća.“ Žerajić je početkom juna 1910. htio da ubije cara Franju Josifa koji je bio u posjeti Sarajevu i Mostaru.</s><s>Nije mogao, ali pošto je po svaku cijenu želio protestovati protiv opšteg stanja i žrtvovati svoj život za narodni napredak nekoliko dana kasnije pucao je u Varešanina(...) –zatim kaže Šoja - (...)Solidarnost među jugoslovenskom omladinom naročito je bila vidljiva početkom 1912. godine.</s><s>U januaru 1912. izbile su u Zagrebu ulične demonstracije u kojima su se naročito isticali studenti i đaci.</s><s>Protestovali su zbog samovolje novog hrvatskog bana, Slavka Cuvaja koji je protiv demonstanta upotrijebio silu što je izazvalo ogorčenje omladine po cijelom jugoslovenskom prostoru.</s><s>U znak solidarnosti izbile su 21. februara 1912. u Sarajevu identične demonstracije.</s><s>Osamnaestogodišnji Gavrilo Princip je prvog dana učestvovao u tuči s policijom pa mu je razderano odijelo.</s><s>Drugog dana bio je u prvom redu povorke od hiljadu dječaka koja je pošla u bolnicu da posjeti Saliha Šahinovića, đaka koga su žandari teško ranili.</s><s>Uskoro će i preminuti.</s><s>Često razmišljam o smrti ovog dječaka koga su okrutno ubili okupatori u njegovoj zemlji. - veli Šoja - Niko ga više ne pominje i niko za njim ne proljeva suze.</s><s>Nekad ga je, osim njegove porodice, oplakivao cijeli grad.</s><s>Kad je Franjo Ferdinand ubijen usred njemu tuđeg Sarajeva, taj isti grad ga je više oplakao nego njegov Beč.</s><s>Ali zato danas za Franjom Ferdinandom plače cijeli svijet a nema niko da plače za Salihom Šahinovićem.</s><s>Izgleda da je i dalje po savremenim mjerama aristokratska krv okupatora vrednija od sirotinjske krvi lokalnih boraca za slobodu.</s><s>Neka ovaj navod barem malo ispravi istorijsku nepravdu koja je učinjena prema Salihu Šahinoviću.</s><s>Njegovu uspomenu treba oživjeti, ma kako to danas bilo teško u vremenu iskrivljenih vrijednosti, bezosjećajnosti i pometenosti.(...) – zalagao se Šoja u svom uvjerenju o Mladoj Bosni - (...)Mlada Bosna je bila skup produhovljene omladine čiji se duh najbolje izražavao ne samo u akcijama već u publicistici i književnosti.</s><s>Svi članovi Mlade Bosne bili su ili strastveni čitači ili ljudi od pera.</s><s>Gutali su knjige i o njima raspravljali u kružocima.</s><s>O Mladoj Bosni se može objektivno raspravljati jedino ako napravimo neodvojivu spregu između političkog, socijalnog i umjetničkog.</s><s>A oni su sve zajedno: borci i revolucionari sa knjigom u ruci, slobodom u srcu i pjesmom na usnama. – Zatim istoričar Šoja pokušava pojasniti slom jedne carevine - (...)Slom Austro-Ugarske može se objasniti i time što je kao polufeudalna država oduzimala svojim podanicima ono što su u Srbiji svi imali u izobilju: slobodu.</s><s>Srbija je svima bila simbol slobode i demokratije.</s><s>Smatrali su da je Srbija istorijski pozvana da oslobodi svu neslobodnu braću i stvori slobodnu Jugoslaviju.</s><s>Kad je Gavrilo Princip prvi put kročio na tlo Srbije, kleknuo je i poljubio zemlju.</s><s>Uz to su Slovenci i Hrvati jezički, kulturno i nacionalno bili neuporedivo bliži Srbima nego Austrijancima ili Mađarima.</s><s>U ovim posljednjim su vidjeli neprijatelje, a u Srbima braću.</s><s>Etničko jedinstvo Srba i Hrvata trebalo je predstavljati osnovu buduće jedinstvene države.</s><s>Granica između njih nije postojala u njihovim glavama. (...) (...)Prije nego što je krajem juna 1914. godine došao u Sarajevo, na Franju Ferdinanda pokušana su tri atentata od strane jugoslovenske omladine.</s><s>Kao da su se utrkivali ko će izvršiti atentat.</s><s>Poslednji pokušaj bio je fatalan.</s><s>Izvršilac tog atentata bio je Gavrilo Princip, rođen 1894. u jednom siromašnom selu u zapadanoj Bosni.</s><s>Pucnjevi iz pištolja na krunisane glave ili predstavnike vlasti 1914. godine nije bila ni nova ni originalna pojava.</s><s>Gavrilo Princip je uradio ono što su mnogi mladi Evropljani već radili i što su stotine mladih Jugoslovena željeli uraditi, uvijek s jednim i jasnim ciljem: izraziti svoje nezadovoljstvo zbog postupaka vlasti ili vladalaca.</s><s>Gavrilo Princip je bio opsjednut atentatom na nekog visokog austro-ugarskog činovnika još od atentata Bogdana Žerajića, a Franju Ferdinanda je poželio ubiti još prije nego što je saznao da će doći u Bosnu i Hercegovinu(...) – zatim Šoja nastavlja- (...)Nije nimalo slučajno što je baš Princip uspio da ostvari svoj san.</s><s>Bio je najodlučniji, najstabilniji i psihički najjači od svih svojih vršnjaka istomišljenika.</s><s>Ni slutio nije u šta će se pretvoriti njegova nesumnjiva hrabrost.</s><s>Petnaest godina poslije, nekadašnji član Mlade Bosne, profesor univerziteta i književni kritičar Pero Slijepčević (1888-1964), obratio se svim mrtvim atentatorima sljedećim riječima. “Počivajte mirno, naivni mladi junaci.</s><s>Vi ništa niste izazvali.</s><s>Dogodila se druga, inače česta stvar: lukavi, zreliji od vas, poslužili su se vašim dečačkim delom i protumačili ga kako je njima trebalo.</s><s>To vaše delo bilo je čestita neka ludost, neoprezni jedan gest poniženih i uvređenih – ali kakvo je da je bilo, ono je vaše i samo vaše.“ – zatim je Šoja izrazio sumnje u povodu atentata - Dva suštinska pitanja lebdila su kako prije sto godina tako i danas: ko je bio glavni inspirator atentata i zašto je obezbjeđenje Franje Ferdinanda bilo ispod svakog nivoa? (...) Pokušavajući da sagleda sve detalje Šoja je rekao:-(...)Kad se objektivno sagleda čvrstoća ideje i ubjeđenja Mladobosanaca postaju besmislena tendenciozna tumačenja, bila ona istorijska ili umjetnička, da su Princip, Čabrinović i Grabež bili marionete u rukama Dragutina Dimitrijevića Apisa.</s><s>Na psihološkom portretu Gavrila Principa najjača je linija koja predstavlja apsolutnu samostalnost odlučivanja i potpunu nemogućnost manipulisanja.</s><s>Njegov karakter bio je neobično čvrst i nepokolebljiv.</s><s>To se najbolje vidi po tome što je jedan od sedam atentatora, Danilo Ilić, koji je kao najstariji bio neformalni vođa grupe, dan uoči posjete Franje Ferdinanda Sarajevu, na izričiti zahtjev Đure Šarca da se obavezno odustane od atentata, naišao na jednog kao stijenu čvrstog Gavrila Principa koji nije želio ni slušati argumente Danila Ilića.</s><s>A glavni argument je upravo bila informacija da je Đuro Šarac prenio poruku vođe organizacije Crna ruka, Dragutina Dimitrijevića Apisa, da se moraju obustaviti sve pripreme za atentat.</s><s>Činjenica da je Princip u odsudnom trenutku bez razmišljanja odbio poslušati indirektni Apisov zahtjev najbolje govori o tome da na Principa i drugove niko nije mogao uticati.</s><s>Suviše su bili svoji, iskreni, odlučni i ubijeđeni da čine dobru stvar.</s><s>Drugim riječima, u očima Gavrila Principa Apis je bio jedna potpuno nebitna ličnost.</s><s>Princip, Čabrinović i Grabež su odveć dugo bili spremni da izvrše atentat na jednog visokog zvaničnika Habzburškog carstva da bi mogli razumjeti ili prihvatiti bilo koji argument koji bi ih pokolebao.</s><s>Oni koji se ne boje smrti i koji žrtvovanje vlastitoga života za univerzalne ideale smatraju uzvišenim činom, nikad nemaju sluha za bilo kakva pragmatična tumačenja koja im liče na kukavičluk.</s><s>Ovo je bila fatalna istorijska okolnost koja je atentat učinila neizbježivim.</s><s>Jedna druga fatalna istorijska okolnost, međutim, učinila je atentat mogućim.</s><s>Bilo je to nedopustivo slabo obezbjeđenje koje je bilo predviđeno za Franju Ferdinanda.</s><s>Kad je Franjo Josif bio u posjeti Bosni i Hercegovini krajem maja i početkom juna 1910. godine, obezbjeđenje je sasvim razumljivo bilo savršeno i sa iznimno velikim brojem angažovanih ljudi za bezbjednost.</s><s>Savremenici su pisali da se nepotpunost preduzetih mjera „prosto ne može opisati“ (baron Albert Marguti), a Edmund Glez-Horstenau otvoreno priznaje „neobičnu nebrižljivost i neodstatak svih preduzetih mjera“.</s><s>Uz to, General Potiorek, koji je lično bio odgovoran za bezbjednost Franje Ferdinanda, zaveo je u posljednjih godinu dana politički rigorozne mjere protiv srpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini što je njih već dovoljno ogorčilo.</s><s>Dolazak Prestolonasljednika stoga je samo pojačao postojeće nezadovoljstvo, naročito ako se zna da je posjeta bila predviđena na veliki srpski praznik, Vidovdan.</s><s>Nije uzalud ni ambasador Srbije u Beču, Jovan Jovanović, upozorio zajedničkog ministra finansija, Leona Bilinskog da bi najbolje bilo da Nadvojvoda odloži svoj put u Bosnu i Hercegovinu.</s><s>Ovaj se uglušio na sva uporozenja pa se stiče utisak da je Franjo Ferdinand, strastveni lovac, ubačen u opasnu bosansku šumu na prvi dan otvaranja sezone lova, pri čemu Nadvojvoda ne bi bio lovac već lovačka meta.</s><s>Potiorek je, međutim, odlučivao o svemu i prepun arogancije nije slušao ničije savjete.</s><s>I policija se pokazala nedorasla poslu jer je teško povjerovati da se osobe koje su već odranije sumnjive policiji slobodno šetaju po Sarajevu.</s><s>Ostalo je nejasno zašto je šef policije za Sarajevo, Edmund Gerde, izričito naredio da se ne dira Nedeljko Čabrinović koga su policajci redovno viđali u gradu.</s><s>Postoji podatak da je deset minuta pred atentat jedan policajac zaustavio Čabrinovića i tražio papire.</s><s>Ovaj je izvadio iz džepa dozvolu boravka iz bečke policije.</s><s>Otkud mu ta dozvola?</s><s>Da li su neki bečki krugovi učestvovali u zavrjeri protiv Franje Ferdinanda koga su pustila da se u otvorenim kolima vozi kroz prepuno i neobezbjeđeno Sarajevo?</s><s>Ukratko, osim jake želje da se žrtvuju za slobodu, Princip, Čabrinović i Grabež imali su velikog saveznika u nepostojećem obezbjeđenju.</s><s>Dva sasvim dovoljna elementa da se ugasi život Franje Ferdinanda i zapali svijet.</s><s>Sve negativno što su uradila dva najomraženija činovnika Austro-Ugarske, Benjamin Kalaj i Oskar Potiorek, i što je radikalizovalo i revolucionalisalo bosansko-hercegovačku omladinu, glavom je platio onaj ko je za to najmanje bio kriv, Franjo Ferdinand.</s><s>Kao što Prestolonasljednik nije bio kriv za stanje u Bosni i Hercegovini, tako je Gavrilo Princip najmanje kriv što je svijet bio spreman za jedan veliki i opšti rat.</s><s>U drami Borivoja Jevtića Obećana zemlja, Princip je kazao: “Pred istorijom jugoslovenskog naroda, za koji smo se borili, mi ćemo drukčije biti suđeni“.</s><s>Danas, međutim, kad su svi tragovi Gavrila Principa izbrisani u Sarajevu i kad nesretnika ubijaju po drugi put, trezvenije zvuče riječi Ive Andrića iz 1926. godine: “Možda sva tragika herojstva i jest u tome: ne u kratkom bolu i oslobodilačkoj smrti koliko u tom što heroj, prešavši svojim delom onu kobnu liniju koja ga deli od običnih ljudi i svagdanjeg reda stvari, ostaje sam, nema roda ni prijatelja, gubi svaku ličnu oznaku i postaje ono što naraštaji žele i onakav kakvim ga vremena čine.“ A u novo vrijeme, Gavrilo Princip je stalni predmet polemika, banalizacija i simplifikacija.</s><s>O njemu se govori kao ubici, teroristi, heroju ili svecu.</s><s>Sve je to suvišno i nategnuto i iznad svega nepotrebno.</s><s>Mi čak nismo dostojni ni da hvalimo Principa, a kamoli da ga kudimo.</s><s>Oni koji ga kude, grešni, ne znaju šta rade.</s><s>Ni oni koji ga dižu u visine o njemu ne znaju mnogo i od njega prave ono što on nije.</s><s>Nemoguće, jer ateista ne sanja da postane svetac pa stoga nije primjereno poimati Principa kao sveca.</s><s>Tokom suđenja u oktobru 1914, Gavrilo Princip je priznao da je želio terorom ukloniti nepravde i ostvariti ideale.</s><s>Međutim, taj teror Princip je sam definisao kao ubijanje ljudi na vrhu piramide, Ljudi koji su simbol oduzimanja slobode.</s><s>Niko danas to ne naziva terorom i zato treba biti oprezan kad se riječi od prije sto godina koriste u današnjem kontekstu koji je sasvim drukčiji.</s><s>Gavrilo Princip nije želio da ga zovu herojem niti se smatrao herojem.</s><s>On je samo želio da se žrtvuje za potomstvo od koga ne očekuje da ga slavi, naziva herojem ili svecem, već da društvo za koje se žrtvovao samo bude svjesno njegove žrtve.</s><s>Koliko smo mi danas svjesni te žrtve?</s><s>Ako jedno društvo kritikuje svog anđela slobode i pravde, onda to najbolje govori o društvu u kome živimo.</s><s>Gavrilo Princip koji nije razlikovao niti dijelio ljude po nacijama i vjerama u današnjem nedostojnom i smutnom vremenu postaje osoba koja te iste nacije i vjere dijeli na pomen njegovog imena.</s><s>Šta su to loše uradili Mladobosanci Bosni i Hercegovini da ih ona danas tako prezire i stavlja na stub srama, da briše njihove tragove, ukida ulice, mijenja imena mostova i muzeja?</s><s>Pogotovo kad se zna da je u cijeloj istoriji BiH teško naći primjer kad su stanovnici BiH, pripadnici tri različite religije, ne razmišljajući o razlikama medju njima, dijelili zajedničku ideju i vidike, imali iste ciljeve za koje su se zajednički borili.</s><s>Mladobosanci su prvi u istoriji BiH pripadali toj grupi, a do danas je teško naći sličan primjer.</s><s>Društvo koje izgubi dostojanstvo i koje ne drži do slobode, društvo koje vrijeme provodi u proizvodnji i oživljavanju mržnje, ludosti, podlosti i prevara, ne može cijeniti Mladu Bosnu i mladobosance.</s><s>Da bismo bili svjesni vrijednosti ondašnje omladine, morali bismo biti barem malo bolji nego što jesmo. (...)“Završava istoričar Šoja svoju priču.</s><s>Održano književno veče sa piscima iz Srbije</s><s>Domaćini, moderator i voditelj večeri urednik Tribine SPKD Prosvjeta Sarajevo, Dejan Garić, promotor, poznati književnik i esejista, Stevan Tontić</s><s>Veče ispunjeno lijepom besjedom i riječi, druženje sa piscima iz Srbije pred prepunom salom Prosvjetinog doma u uluci Sime Milutinovića Sarajlije 1 protekao je u ugodnom razgovoru i novim spoznajama.</s><s>Predstavljeni su pisci mlađe generacije, tako da je priča o njima i sa njima, zapravo, priča o savremenoj književnosti u Srbiji.</s><s>Ukratko o njima:</s><s>Mladen Vesković</s><s>Šef Odsjeka za međunarodnu saradnju Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije Mladen Vesković rođen je u Zemunu 1971. godine.</s><s>Osnovne i master studije srpske i opšte književnosti završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu.</s><s>Knjževni kritičar, esejista, urednik.</s><s>Radi u Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije.</s><s>Autor dvije knjige kritika i eseja.</s><s>Vuleta Žurić</s><s>Vuleta Žurić je rođen u Sarajevu 1969.godine.</s><s>Godine 1993.dolazi u Beograd.</s> |
<s>MIS IRBI</s><s>KLUB ŽENA MIS IRBI: RAD I DJELOVANjE</s><s>Održano Veče filmske muzike</s><s>Četvrtak, 3.12. 2015, 18.30h Članice Kluba žena Miss Irby SPKD Prosvjeta Sarajevo priredile jedno ugodno veče za poštovaoce Prosvjete.</s><s>Filmska muzika je nezaobilazni dio filma.</s><s>Muzika se pamtila, svirala, pjevala.</s><s>Po muzici iz filmova prepoznavali smo i filmove, glumce, glumice, poznate pjevače.</s><s>Pijanistica Nevena Ćeklić, vanredni profesor na Muzičkoj akademiji iz Istočnog Sarajeva dovela nam je svoja tri studenta.</s><s>Jovana Bojanić, vokal i Aleksa Valentić, harmonika izveli su poznatu romsku baladu Djurdjevdan koju je Emir Kusturica u svom filmu Dom za vješanje uvrstio, a koju je obradio Goran Bregović.</s><s>Pjesma je postala hit.</s><s>Ovo dvoje mladih oduševilo je sve prisutne svojom interpretacijom.</s><s>Otpjevali su i pjesmu iz filma Montevideo "Pukni zoro".</s><s>Nevena Ćeklić odabrala je teme iz filmova Doručak kod Tifanija, Kazablanka i Titanik.</s><s>Nevena je sve ostavila bez daha sviranjem kompozicije "Da su meni oči tvoje" Kornelija Stankovića,/ 1831-1866/ kompozitora, horovođe i pijaniste.</s><s>Ove godine obilježava se 150 godina od smrti ovog prvog obrazovanog srpskog kompozitora.</s><s>Tekst pjesme napisao je knez Mihajlo Obrenović, savremenik K. Stankovića.</s><s>Poznat kao državnik, knez Srbije, pjesnik,ljubitelj žena, burnog i državnog i privatnog života.</s><s>Po legendi, pjesmu je posvetio mnogo mlađoj ljepotici za kojom je tajno uzdisao i čeznuo.</s><s>Film "Kaži zašto me ostavi" iz 1993.godine.</s><s>Režiser Oleg Novković i scenarista Srđan Koljević.</s><s>Glavni protagonisti: Žarko Laušević, Milica Mihajlović, Ljubiša Samardžić.</s><s>Andrijana Piper, vokal i Nevena Ćeklić, klavir senzibilno su izveli ovu kompoziciju.</s><s>Publika je željela da ovo veče potraje duže.</s><s>Obećali smo reprizu u proljeće.</s><s>Tekst, Milica Kajević moderator programa „Veče filmske muzike“.</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo i Klub žena Mis Irbi Prosvjeta ugostile su delegaciju od 11 žena iz NVO "Mali koraci", Orahovac-Kosovo</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo i Klub žena Mis Irbi Prosvjeta ugostile su delegaciju od 11 žena iz NVO "Mali koraci", Orahovac-Kosovo.</s><s>Predsjednica Društva Amra Pandžo predstavila je ovu organizaciju koju podržava Ekumenski savez Balkana.</s><s>Članice su Albanke i Srpkinje.</s><s>Društvo radi na njihovom pomirenju, zajedničkom životu, druženju i obilježavanju vjerskih praznika.</s><s>Pet Srpkinja i šest Albanki posjetile su prvi put Sarajevo, posjetile sve vjerske objekte, značajne spomenike iz bogate bosanske baštine.</s><s>U Prosvjeti su ih dočekali dr. Savo Vlaški, predsjednik SPKD Prosvjeta, Milica Kajević, članica UO Društva i predsjednica Kluba žena Miss Irby, Zora Legat, članica NO DRuštva i Angelina Janjić, članica i saradnica Prosvjete i Kluba žena Mis Irbi.</s><s>Naši predstavnici predočili su gošćama našu misiju,značaj osnivanja Prosvjete, obnovu i nastavak rada 1993.god.stipendiranje talentovanih i socijalno ugroženih učenika i studenata, izdavačku djelatnost, značajne izložbe, Božićni i Vaskršnji koncert.</s><s>Baština i tradicija srpskog naroda koji živi u Sarajevu njeguje se i čuva od zaborava.</s><s>Takođe istaknuti su i problemi sa kojima se Prosvjeta susreće, finansiranje, restitucija.</s><s>Uz sve to, saradnja sa drugim nacionalnim društvima je jako dobra.</s><s>Prostorije Prosvjete su itekako poznate u gradu i građani svih nacionalnosti posjećuju naše javne manifestacije</s><s>U prijatnom razgovoru, čuli smo mnogo lijepih ali i tužnih detalja koji opterećuju život Orahovca i njegove stanovnike.</s><s>Od prijašnjih 22000 hiljade stanovnika srpske nacionalnosti, sada živi 300 porodica koje su smještene u sjevernom dijelu Orahovca.</s><s>15 učenika pohadja gimnaziju, a još manje osnovnu školu.</s><s>Orahovac je poznat po bogatim vinogradima i bastama, prije rata, tj 1999. god bio je proizvođač najboljih vina, a sad, mnoga polja su neobrađena, vinogradi zapušteni.</s><s>Članice "Malih koraka" Srpkinje otpjevale su pjesmu o Orahovcu koju je napisao i komponovao Gavro Kujundžić.</s><s>Organizacija "Mali koraci" itekako su veliki i značajni u građenju ponovnog suživota Albanki i Srpkinja na Kosovu</s><s>Održano tradicionalno druženje žena povodom praznika 8.marta Međunarodnog dana žena</s><s>U prostorijama Društva održano je tradicionalno druženje žena predstavnica NVO Kantona Sarajevo povodom obilježavanja praznika 8.marta Međunarodnog dana žena.</s><s>Uz prikladan program koji su priredili klub žena MisIrbi odnosno istaknute članice kluba, Milica Kajević i Tatjana Žarković Tafro koje radi pri Društvu SPKD Prosvjeta Sarajevo.</s><s>Uz skroman koktel svečano i dostojanstveno su obilježili praznik žena.</s><s>Talentovane članice raznih nevladinih organizacija su recitovale svoj stihove uz muzičku pratnju darovitih učenika srednje muzičke škole iz Sarajeva.</s><s>I ovom prilikom žene su podsjetile na značaj 8. marta Međunarodnog dana žena i naglasile ulogu žene u svim segmentima života, od poštovanja sebe, osvješćenosti, podizanja glasa protiv svih nepravdi koje se čine prema njoj:polne diskriminacije, zlostavljanja u porodici i na poslu.</s><s>Ženi pripadaju ista prava u društvu kao i muškarcima, na sva radna mjesta u svim profilima posla i jednake naknade za rad.</s><s>Druženje žena u SPKD "Prosvjeta" Sarajevo</s><s>Druženje žena SPKD "Prosvjeta" planirano je 6. marta 2015. godine, u 12:00 sati u prostorijama Drušzva, zajedno sa predstavnicama drugih nacionalnih udruženja i NVO organizacija povodom obilježavanja 8. marta Međunarodnog dana žena.</s><s>Druženje žena organizuje Klub žena Mis Irby, a uz koktel, osmišljen je i prikladan program.</s><s>Podsjećanje, godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.</s><s>Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.</s><s>U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8 marta 1913. održale demonstracije za mir.</s><s>U spomen na dešavanja koja su prethodili prazniku onakvom kakav je danas:</s><s>SVIM ŽENAMA OD SRCA ČESTITAMO PRAZNIK, 8.MART, MEĐUNARODNI DAN ŽENA!</s><s>Klub žena "Miss Irby" i Društvo prijatelja grada Sarajeva održali predavanje: „Graditeljsko naslijeđe na našem tlu: Arhitektura Sarajeva kroz vrijeme“</s><s>Predavanje je održala Dr. sc. Tatjana Neidhardt, dipl. ing. arh. rođena je u Sarajevu gdje je pohađala osnovnu školu i Drugu Gimnaziju.</s><s>Na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu, diplomirala je 1968. godine.</s><s>Tokom studija i kasnije sarađivala je sa svojim ocem akademikom, profesorom Jurajem Neidhardtom.</s><s>Radila je 26 godina u svojstvu profesora stručno-teorijske nastave u Građevinskoj tehničkoj školi u Sarajevu, a posljednjih 16 godina, svog radnog angažmana, radila je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu gdje je stekla zvanje magistra, kasnije, zvanje doktora arhitektonskih nauka na Arhitektonskom fakultetu u Banja Luci.</s><s>Godine 1993. zapošljava se privremeno i u Općini Centar.</s><s>Iste ratne godine pozvana je za honorarnog predavača na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu gdje je radila do 2009.</s><s>Godine – do odlaska u penziju.</s><s>Osim kontinuiranog rada sa učenicima i studentima, svoje dugogodišnje interesovanje i angažman za pitanja okoliša i kulturnog naslijeđa iskazala je putem brojnih tekstova u dnevnoj i stručnoj štampi (preko 50), učešćem na mnogim savjetovanjima, konferencijama, radionicama u zemlji i inostranstvu.</s><s>Bila je gost-nastavnik u Švicarskoj 1997. i Španiji 2003.</s><s>Pored tri udžbenika na temu arhitektonskih konstrukcija, izdatih u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, objavila je knjigu Kultura stanovanja.</s><s>Kao član grupe TASKA, zajedno sa dizajnerkom Semkom Gušo, kartografom Asimom Abdurahmanovićem, grafičkim inžinjerom Rainerom Schmiedom i sociologom Elijasom Milojevićem, Tatjana Neidhardt učestvuje na izradi različitih promotivnih materijala za Sarajevo, kao i na knjizi Sarajevo kroz vrijeme.</s><s>Ova knjiga izdata je na bosanskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.</s><s>Francusko izdanje uvršteno je u katalog UNESCOa.</s><s>Samostalnu izložbu akvarela pod nazivom “Sarajevske vedute” imala je 2002. godine u Sarajevu, a još tri samostalne izložbe 2003. i 2004. godine u Španiji.</s><s>Nakom penzionisanja 2009.godine odlazi u Sjedinjene Američke Države gdje provodi vrijeme sa svoje dvije kčerke i unucima.</s><s>U novoj sredini, nastavlja sa društvenim angažmanom i kreativnim radom, te će predstaviti svoju kolekciju akvarela graditeljskog naslijeđa grada Lancastera, Pensylvania, u septembru ove godine.</s><s>Moderator i domaćin večeri prof. Milica Kajević.</s><s>KLUB ŽENA MISS IRBY: ODRŽANA TRIBINA, PODSJEĆANjE NA 14.</s><s>ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE</s><s>Klub žena Miss Irby SPKD Prosvjeta Sarajevo organizovali su PODSJEĆANjE NA XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE ODRŽANE U SARAJEVU PRIJE 30 GODINA.</s><s>Interesovanje članova i simpatizera Prosvjete bilo je izuzetno veliko.</s><s>Te večeri, 4.2. '14 u 18h bilo je veoma živo i zanimljivo u prostorijama Prosvjete.</s><s>Klub žena je s razlogom stavio ovu temu na svoj program, jer mnogi članovi Prosvjete učestvovali su u organizaciji Olimpijade u Sarajevu.</s><s>Podnaslov na pozivnici: Sarajlije pričaju o svojim sjećanjima, animirao je veliki broj posjetitelja da to veče prisustvuju i nešto kažu o svojim impresijama danas, poslije 30 godina i davne '84 kada su bili angažovani u raznim segmentima organizacije na Olimpijskim igrama.</s><s>Emocije su proradile, govornici uzbudjeni, kao da su to juče proživjeli: Sarajevo je blistalo, čisto, uredno, ljudi svih boja, rasa, vjera iz 49 zemalja svijeta slili su se u sarajevsku kotlinu.</s><s>Sarajlije ljubazne na svakom koraku spremne da pomognu u svakom trenutku, ako je bilo potrebno.</s><s>Sve je funkcionisalo do perfekcionizma.</s><s>Duh olimpizma širio se ulicama grada.</s><s>Snijeg je pao baš kad je i trebao, ." Ljepotice Jahorina i Bjelašnica i ljepotani Trebević i Igman, i sportski hramovi Zetra i Skenderija čekali su takmičare da bi ispričali jednu bajku".( Slobodan Stajić).</s><s>Samo, kad bi ta bajka vječno trajala!!!</s><s>U takvom raspoloženju govorili su: Nidžara Beganović, Radmila Stojadinović, Gordana Kordić, Milica Kajević, Ibrahim Spahić, Ljubiša Zečević, Nedeljko Masleša, Ljuba Ristić, Milka...i.....</s><s>Inspirativan film je slikom pratio govornike na Plazmi.</s><s>Proteče sat i nešto više.</s><s>Tek se tad osvjetismo da je blizu 20 sati i da nas napolju čeka topla i vedra noć, neuobičajena za ovo doba godine.</s><s>Možda se opet desi čudo i snježne pahuljice proveju 8. ili 9-tog februara.</s><s>Uljepšaće i Sarajevsku zimu. (tekst, Milica Kajević)</s><s>Obilježavanje 10 godina rada Kluba žena ''Miss Irby''</s><s>VEČE SA JASNOM DIKLIĆ I NjENIM GOSTIMA " ŽENA I VRIJEME"</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, Klub žena Miss Irby organizovao je u srijedu, 12.juna 2013. godine u 19h</s><s>Moderator: Tatjana Žarković-Tafro, profesor Naša poznata pozorišna i filmska glumica Jasna Diklić govorila je o svom umjetničkom radu na vrlo duhovit i šarmatan način.</s><s>U programu su učestvovali članovi Poetskog teatra "Juventa": Ivona Jukić, pjesnikinja, Mladen Kaurin, pjesnik, saradnik Prosvjete dugi niz godina i Mirza Okić, pjesnik.</s><s>U muzičkom dijelu programa učestvovao je Timur Vilić, bariton, učenik Srednje muzičke škole Sarajevo, klasa prof. Sanja Vilov Bejdić i Mimoza Stroil, klavirska pratnja.</s><s>KLUB ŽENA "MIS IRBI" VAS POZIVA:</s><s>Druženje žena SPKD "Prosvjeta" održano je 7. marta 2013. godine., zajedno sa predstavnicama drugih nacionalnih udruženja i NVO organizacija.</s><s>Žene su se još jednom podsjetile na značaj 8. marta Međunarodnog dana žena i naglasile ulogu žene u svim segmentima života, od poštovanja sebe, osvješćenosti, podizanja glasa protiv svih nepravdi koje se čine prema njoj: diskriminacije, zlostavljanja u porodici, mobinga na poslu.</s><s>Ženi pripadaju ista prava kao i muškarcima.</s><s>U kratkom programu koje su osmislile Tanja Žarković-Tafro, Milica Kajević i Renka Žunić, sve prisutne dame su uživale i prijatno se osjećale, uz učenike i profesore Srednje muzičke škole Sarajevo:Sare Amadee Tomić, sopran( arija Suzet iz Male Florami), Timura Vilića, bariton ( arija Don Žuana i "Ruse kose" narodna).</s><s>Korepetitorke na klaviru bile su:prof. Belinda Krnić i Mimoza Stroil.</s><s>Solo pjevači su učenici prof. Sanje Vilov Bijedić.</s><s>Poeziju Đure Jakšića i Ljermontova čitala je Renka Žunić, Prosvjetina saradnica, a članice Prosvjete Aida Dreca i Mirjana Hadžikarić govorile su svoje pjesme.</s><s>Naša saradnica Saida Milošević izložila je svoj unikatni nakit.</s><s>Klub žena "Mis Irbi" poziva članice na osmomartovsko druženje!</s><s>Klub žena "Mis Irbi" povodom obilježavanja praznika žena 8.mart organizuje druženje u prostorijama Društa u ul Sime Milutinovića br1.</s><s>07. marta 2013.g. u 18 sati.</s><s>Organizovano je skromno posluženje uz prigodan program.</s><s>Drženje je zatvorenog tipa samo za članice i sestrinske klubove ostalih nacionalnih i srodnih društava.</s><s>Druženje sa jevrejskim ženskim klubom "Bohoreta" u jevrejskoj opštini povodom njihovog praznika PURIM-a</s><s>Predstavnici ženskog kluba „Mis Irbi“ iz SPKD „Prosvjete“ Sarajevo na predusretljiv i ljubazan poziv ženskog kluba „Bohoreta“ pod pokroviteljstvom „La Benevolencije“ Sarajevo, su prisustvovali jevrejskom prazniku PURIM u subotu, 2.3.2013.g. u prostorijama jevrejske opštine.</s><s>Jevreji cijelog svijeta u nedjelju, 24. februara, obilježit će Purim, praznik koji jevrejski narod proslavlja već više od dvije hiljade godina kao simbol borbe za vlastiti opstanak.</s><s>Ime praznika Purim potječe od riječi "pur" što znači kocka ili žrijeb, jer je Aman, kraljev doglavnik, bacao kocku da bi izabrao najpogodniji dan za provođenje plana o uništenju Jevreja.</s><s>Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci je u razgovoru za Agenciju FENA rekao da je Purim jedan od rijetkih vrlo veselih jevrejskih praznika kada se slavi lukavstvo jevrejske djevojke Estere koja je uspjela da spasi jevrejski narod od zločestog perzijskog vladara i njenog savjetnika ministra Hamana, čiji je plan bio da uništi sve Jevreje u Perziji u ta davna vremena babilonskog ropstva.</s><s>"Praznik se, između ostaloga, proslavlja i malim karnevalom, pošto dolazi u dio godine kada se i u ostalim etničkim i vjerskim grupama prave karnevali.</s><s>Zato se tada za purimsko sijelo pravi maskenbal i tako će ove, kao i svake godine, tradicionalno biti organiziran i u Sarajevu.</s><s>S tim što ove godine praznik pada u nezgodan dan, te će maskenbal biti održan u subotu, 2. marta u Jevrejskoj opštini u Sarajevu", kazao je on- objavila je FENA.</s><s>Događaj o kome se govori u Megilat Ester (Knjizi o Esteri) desio se za vrijeme vladavine kralja Ahašveroša (485. do 464. godine p.n.e.).</s><s>Druženje povodom velikog pravoslavnog praznika Vaskrsa</s><s>- U utorak, 17. 04. 2012. god. u prostorijama Društva, SPKD "Prosvjeta" i klub Miss Irby organizovao je druženje povodom velikog pravoslavnog praznika Vaskrsa, Pripremljen je odgovarajući kulturno umjetnički program.</s><s>Druženje je počelo predavanjem Aleksandra Vladisavljevića o porijeklu praznika, a potom ga je pratio muzički program omladinskog hora Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Proleter" pod vodstvom Dušana Eraka.</s><s>Takođe je prezentirana prva samostalna izložba leptir-mašni za žene i muškarce u kreaciji Radoslava Marjanovića.</s><s>U kolekciji je više od 50 kreativnih rješenja.</s><s>Autor je izložbu posvetio prijatelju Društva, nedavno preminulom Zlatku Ristiću.</s><s>Vaskršnje druženje je bilo prilika da i ostali pozvani izlože svoje umjetničke slike i druge rukotvorine.</s><s>Kruna večeri je ples polaznika "Prosvjetine" Plesne škole koju vodi koreograf Zoran Drašković.</s><s>Plesne tačke su oduševile publiku.</s><s>Potom je slijedilo tradicionalno takmičenje "tucanja jajima" a pobjednik je dobio prigodnu nagradu.</s><s>Zadovoljstvo je istaknuti dobro obavljen posao svih učesnika organizacije.</s><s>Zahvaljujemo se i svim gostima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj praznik i ovo naše prekrasno druženje.</s><s>I za kraj tradicionalni pozdrav: HRISTOS VASKRESE!</s> |
<s>KOMISIJA ZA IZDAVAŠTVO</s><s>KOMISIJA IMA DUGU I SVIJETLU TRADICIJU U PROŠLOSTI A MI JE NASTAVLjAMO DALjE</s><s>U okviru 34.</s><s>Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu 14. juna u 18:00 sati u salonu Doma kulture – održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića</s><s>U okviru 34.</s><s>Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu 14. juna u 18:00 sati u salonu Doma kulture – održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića.</s><s>O knjizi su govorili Nedžad Fejzić, Tanja Miletić-Oručević i Almir Bašović.</s><s>Nedžad Fejzić je naglasio da ova knjiga u izdanju SPKD Prosvjeta postavlja visoke standarde kada je riječ o izdanjima dramske književnosti kod nas, posebno se osvrnuvši na uzorne teatrološke bilješke Kemala Bakaršića.</s><s>Almir Bašović je govorio o elementima melodrame kod Ćorovića i naglasio značaj promoviranja ove drame upravo na Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu, kao najstarijem pozorišnom festivalu u Bosni i Hercegovini.</s><s>Redateljka Tanja Miletić-Oručević govorila je o Ćorovićevom jeziku, posebno se osvrnuvši na njegovo sjajno poznavanje jezika Hercegovine, naglasivši da je prisustvo lokalnog dijalekta na pozorišnoj sceni izuzetno važno za osjećanje vlastitog identiteta jedne zajednice.</s><s>Održana promocija knjige u izdanju SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo od Svetozara Ćorovića „U mraku“ u Mostaru:</s><s>U sklopu obilježavanja 140.godišnjice rođenja Svetozara Ćorovića, 29. 05. 2015. godine, delegacija SPKD Prosvjeta položila je cvijeće na njegov grob a u večernjim satima, s početkom u 19 sati, u bašti Ćorovića kuće uz prigodan program u kojem su učestvovali učenici OŠ Mujaga Komadina, koji su, zahvaljujući svom nastavniku jezika i književnosti, ovih dana obnovili sjećanja na život i djela Svetozara Ćorovića , održana je i promocija knjige Ćorovićeve drame "U mraku", u izdanju SPKD Prosvjeta Sarajevo.</s><s>Ono što posebno raduje je to što je brojna omladina Mostara bila prisutna na događanju kao i podatak da mladi iz ovog grada redovno i zainteresovano prate ove i slične manifestacije što je pokazatelj, kvalitetno obrazovno-odgojnog rada sa mladima.</s><s>Događaj su zajednički organizirali mostarska Prosvjeta, u suradnji s Prosvjetom Sarajevo.</s><s>Generalni sekretar SPKD Prosvjeta - Mostar Goran Kosanić, rekao je, "Ćorović je knjigu napisao početkom 20. stoljeća, međutim, rukopis je bio zagubljen, a nakon što se ponovo pojavio napisana je knjigu...</s><s>Mnogi veliki ljudi koji su doprinjeli razvoju kulturnog života našeg grada i sredine vremenom bivaju zaboravljeni.</s><s>Zbog toga smo odlučili da ove godine obilježimo godišnjicu rođenja i bar malo oživimo sjećanje na velikog Svetozara Ćorovića".</s><s>Podsjetimo se u crticama, o našem velikanu, na današnji dan, 1875. godine, u Mostaru je rođen Svetozar Ćorović, bosanskohercegovački i srpski književnik i kulturni radnik.</s><s>Predstavlja jednu od najmarkantnijih ličnosti mostarskog omladinskog pokreta toga doba, a sa suvremenicima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem činio je nadaleko čuvenu mostarsku književnu i kulturnu trojku.</s><s>U Mostaru je završio osnovnu i trgovačku školu.</s><s>Brzo je izrastao u eminentnog srpskog kulturnog i javnog radnika i proznog pisca, koji će danonoćno pisati crtice, pripovijetke, romane i drame i u njima faktografski vjerno slikati život u Hercegovini i ljude svih staleža, vjera i narodnosti.</s><s>Kako je najveći dio svog života proveo u svom rodnom gradu, njegova djela nadahnuta su Mostarom i Hercegovinom, a njegove priče govore o životima malih, običnih ljudi, od trgovaca i zanatlija do vojnika, sveštenika i bivših plemića.</s><s>Od 1887. objavljivao je radove u mnogim listovima i časopisima kao što su Golub, Neven, Bosanska Vila, Luč, Otadžbina i Brankovo kolo.</s><s>Bio je aktivan član Mostarskog društva Gusle.</s><s>Za vrijeme aneksione krize 1908. izbjegao je u Italiju.</s><s>Godine 1910. je izabran u Bosanski sabor kao zastupnik.</s><s>Po izbijanju rata uhapšen je i odveden u taoce, potom mobiliziran i kao vojnik poslan u Mađarsku.</s><s>Teško bolestan vratio se u Mostar 1917. godine.</s><s>Svetozar Ćorović je umro u Mostaru 17. aprila 1919. godine.</s><s>Njegova najpoznatija djela su: "Ženidba Pere Karantana", "Majčina sultanija", "Stojan Mutikaša", "U ćelijama", "U mraku", "Jarani", "Zulumćar", "Kao vihor", "Među svojima", "Bogojavljenska noć", "Pod pećinama", "Poremećen plan" i "Izdaje stan pod kiriju".</s><s>O knjizi "U mraku" govorili su Dragana Tomašević, predsjednica komisije za izdavačku djelatnost SPKD Prosvjeta i urednica knjige, teatrolog Strajo Krsmanović i književnik Almir Bašović.</s><s>Dragana Tomašević izrazila je zadovoljstvo što je ova Komisija uspjela dobiti besplatno prava za Ćorovićev tekst od Marine Katnić-Bakaršić, udovice Kemala Bakaršić i istakla: “Večerašnja promocija je zaista svečanost za naš grad jer se često ne događa da se objavljuje nepoznati rukopis tako velikog pisca, kao što je bio Ćorović ...</s><s>„Danas je 140. rođendan našeg velikog pisca Svetozara Ćorovića, i mislim da ga ni on za života ljepše nije proslavio, kao što ćemo mi danas da ga obilježimo, sa ovoliko lijepih mladosti i njihovog doprinosa ovoj večeri.</s><s>Znamo da svaki grad ima svoga pisca, tako i Mostar ima svoga Ćorovića.</s><s>Potrudili smo se da podsjetimo na ovog velikog pisca objavljivanjem ove drame koja je bila zagubljena”.</s><s>Teatrolog Strajo Krsmanović istakao je da „Ćorović u ovoj drami izlazi na scenu, osjećajući na fantastičan način puls života malog hercegovačkog čovjeka.</s><s>Ćorović svojim senzibilitetom za socijalnim, jako ubjedljivo, sugestivno iznosi jednu snažnu priču i povrđuje se kao izvanredan pisac socijalnog miljea.“..” Ova drama objavljena je 1909. godine u Srpskom književnom glasniku i smatrala se izgubljenim rukopisom.</s><s>Ratne 1993. godine otkrio je Kemal Bakaršić, jer je bila nes(p)retno uložena u rukopisnoj biblioteci Zemaljskog muzeja BiH u pogrešnu fasciklu.</s><s>Od njegnog otkrića do scenske praizvedbe u Narodnom pozorištu u Mostaru 1998. godine do ovog izdanja literalnog i teatrološkog je nadasve neobičan put.” Naglasio je da je ovo izdanje knjige „U mraku“ urađeno i opremljeno maksimalno profesionalno i to s predgovorom – teatrološkom analizom Almira Bašovića, bibliotečkom analizom Kemala Bakaršića i orginalnom oštampanom dramom. " To je pokazatelj kako bi trebalo da se radi u našem izdavaštvu i teatrologiji i jedan od pozitivnih primjera"</s><s>Krsmanović je ispričao priču o praizvedbi predstave "U mraku" 1998. godine u Mostaru, koja je sačuvana i kao snimak u arhivi BH televizije „Osjećam se ponosno i ponizno što danas mogu biti akter ovog po svemu značajnog kulturološkog događaja.</s><s>Svetozar Ćorović je klasik naše literature, klasik kakvim bi se ponosila i puno veća literatura od naše.</s><s>Naša obaveza je da njegujemo sjećanje na takvog literatu i da promovišemo njegova djela.</s><s>Priča o promociji njegove drame „U mraku“ je jedna nevjerovatna, pomalo triler priča.</s><s>Smatralo se da Svetozar Ćorović nije završio ovu dramu...</s><s>Zemaljski muzej u Sarajevu u ratu se nalazio na prvoj liniji.</s><s>Njegovi uposlenici i svi koji su mogli da pomognu bavili su se sklanjanjem njegovih nevjerovatno vrijednih zbirki, da se to ne uništi u ratu.</s><s>Prof. dr. Kemal Bakaršić je na nevjerovatan način došao do rukopisa ove drame.</s><s>Naime, rukopis je bio uložen u rukopisnoj biblioteci, što bi danas rekli, u krivom fajlu, i ispao je, a sretna okolnost je da je profesor Kemal Bakaršić, posvećenik i znalac literature, prepoznao o čemu se radi i otkrio da je to drama koju je Ćorović napisao.“</s><s>Predgovor za ovu knjigu napisao je pozorišni, filmski i književni kritičar i književnik Almir Bašović.</s><s>„Mislim da je Ćorović jako dobro vladao zanatom pisanja melodrame.</s><s>Bilo je vrijedno objaviti ovu knjigu da se vidi u kojem je redu Ćorović pisac i ove forme“, izjavio je on.</s><s>U okviru pratećeg programa XIV Festivala bh drame u Zenici, 12.5.2015. godine u Bosanskom narodnom pozorištu održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića, objavljene u izdanju SPKD Prosvjeta.</s><s>Na promociji su govorili Nedžad Fejzić i Almir Bašović.</s><s>Fejzić je istakao ozbiljnost pristupa pokojnog Kemala Bakaršića koji je otkrio ovu izgubljenu Ćorovićevu dramu, prikupio najvažnije teatrološke podatke o Ćorovićevim dramama te napisao bibliografski ogled.</s><s>Upravo zbog načina na koji je priređena, po Fejziću ova knjiga postavlja visoke standarde u objavljivanju dramske književnosti.</s><s>Bašović je naglasio važnost izdanja Ćorovićeve drame, između ostalog i zbog odnosa koji naša kultura ima prema dramskoj tradiciji.</s><s>Govoreći o drami U mraku, Bašović je ukazao na elemente melodrame te naglasio vezu između ove drame i Ćorovićevih pripovjedaka, posebno imajući u vidu Ćorovićevo razotkrivanje društvene nepravde.</s><s>Također, Bašović je ukazao na činjernicu da se kod nas ponekad sa prezirom govori o žanrovima kao što je melodrama, iako se taj žanr može prepoznati i kod nekih značajnih evropskih pisaca ali i kod nekih velikih filmskih autora, poput Rajnera Vernera Fazbindera.</s><s>Fejzić je podsjetio na činjenicu da melodrama nije samo žanr koji nudi zabavu građanskoj klasi, već je i forma koja može biti društveno subverzivna, o čemu svjedoči i Ćorovićeva drama U mraku.</s><s>Moderator: Dragana Tomašević, predsjednica komisije za izdavačku djelatnost i urednica knjige Promotori: Strajo Krsmanović, teatrolog Željko Grahovac, književnik</s><s>Sažetak: Istog dana kada je zbirka ‘Književnog arhiva Bosanaca i Hercegovaca dobila pjesme Avde Karabegovića Hasanbegova (opisane u prethodnom poglavlju) Svetozar Ćorović je poklonio i rukopis sopstvene neizvedene drame u tri čina, čija je početna scena objavljena, a za koju se smatralo da je izgubljena.</s><s>Drama u tri čina U mraku premijerno je izvedena 1. jula.</s><s>1998 godine u Mostaru.</s><s>Rukopis i njegova poleđina Autograf rukopisa drame U mraku Svetozara Ćorovića, čiji je početak objavljen 1909. godine u Srpskom književnom glasniku i do sada se smatrao izgubljenim rukopisom, pronađen je početkom oktobra 1991. godine u rukopisnoj zbirci Biblioteke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.</s><s>Rukopis je pronađen slučajno prilikom rutinskog premještanja dijelova rukopisne zbirke Biblioteke iz podrumskih prostorija i inventariranja fondova koji su isključivo pripadali zbirkama bivšeg Instituta za proučavanje Balkana dr. Karla Patscha.</s><s>Za rukopisom nisam tragao i njegov slučajan pronalazak nije predstavljao zasluženu nagradu za godine upornog istraživanja i discipliniranog rada.</s><s>1 Kemal Bakaršić “Fragmenti kulturne historije Bosne i Hercegovine.</s><s>Poglavlje 5 Zaboravljena drama Svetozara Ćorovića U mraku</s><s>Za rukopis koji je u rukopisnoj zbirci bio nedostupan osamdeset godina pogledu istraživača (prvenstveno kao posljedica činjenice da je njegova fascikla bila pogrešno uložena unutar jedne od arhivskih kutija) slučaj je nehotična greška, a njegovo otkriće gotovo svakodnevnica bibliotekarovog posla u velikoj i bogatoj biblioteci.</s><s>Ćorovićev rukopis nalazio se u arhivskoj kutiji dokumentacije Instituta, u jednoj od šest sačuvanih fascikli registrature i prateće dokumentacije, koji se čuva u rukopisnoj zbirci Biblioteke Zemaljskog muzeja.</s><s>Knjigu možete nabaviti u prostorijama Društva po jedinstvenoj cijeni od 12,00 KM.</s><s>Održana promocija knjige:</s><s>Predstavljena zbirka pjesama</s><s>"Nacrtaj mi kuću, tata"</s><s>Velimira Velje Miloševića (2004-2014) i obilježena 10-godišnjica smrti ovog značajnog pjesmika</s><s>Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta" Sarajevo predstavilo je knjigu pjesama pod naslovom "Nacrtaj mi kuću, tata", autora Velimira Velje Miloševića i na taj način obilježilo deset godina od smrti tog pjesnika.</s><s>Velimir Velja Milošević pripada generaciji najistaknutijih pjesnika Bosne i Hercegovine.</s><s>Iza sebe je ostavio dostojan pjesnički opus, od „Bele molitve“, do knjiga „Ovo je Balkan, draga“ i „Preko srušenog mosta“.</s><s>Kao dječiji pjesnik, sa dvanaest knjiga za najmlađe, njegove pjesme zastupljene su i u školskoj lektiri.</s><s>Za svoj rad dobio je brojna značajna književna priznanja i nagrade.</s><s>Njegova poezija nalazi se u mnogim antologijama i izborima poezije, prevođena na nekoliko svjetskih jezika.</s><s>Sjećajući se dragog poete i dragog čovjeka, sarajevska „Prosvjeta“ objavila je postuhumno tri pjesničke zbirke Velimira Velje Miloševića: „Bagrem bašta“ – Veče vinske poezije, „Pohvala slavuju“ i najnoviju „Nacrtaj mi kuću, tata“.</s><s>„Tematski, to je najvećim dijelom rodoljubiva poezija iz koje će proizaći i ljubavna lirika“, uvodne su riječi recenzenta Mirsada Bećirbašića koji je naglasio „Za autora pjesma je prostor bivanja u kojem se živi.</s><s>Sve jeste pjesma, ali ona to uistinu postaje tek kada je pjesmom imenuje pjesnik.</s><s>Na toj večeri sjećanja kompozitor Muhamed Zlatan Hrenovica prisjetio se perioda saradnje sa Velimirom Miloševićem i vremena kad je komponirao pjesme na njegove stihove te istaknuo da ga za tog pjesnika vežu radosni trenutci.</s><s>U znak sjećanja na Velimira Miloševića, izveo muzički omaž, a Sead Arslanagić recitirao naslovnu pjesmu "Nacrtaj mi kuću, tata".</s><s>Na jednom od sedam odmorišta nazvanih po poznatim pjesnicima, na stepeništu Kaptol, ispisani su stihovi Velimira Miloševića, pjesnika koji je mnogo volio Sarajevo i u njemu proveo značaj dio života.</s><s>Iz knjige „Nacrtaj mi kuću, tata“, za ovu priliku izdvojili smo dvije pjesme: Očeva zvezda i Ruka koja piše pesme</s><s>Očeva zvezda</s><s>Tata, kada si Visok do neba – Skini mi zvezdu, Noćas mi treba.</s><s>Nek je ubere Tvoja ruka, Da sanja ispod Mog jastuka.</s><s>A sutra, kad sunce Svod pozlati, Nek se ta zvezda Na nebo vrati.</s><s>I neka nebo Sanja i svetli – Naša mu zvezda U san leti.</s><s>Tata, diži me U visine, Da i ja tebi Zvezdu skinem.</s><s>U noći punoj Zla i mraka Nek te ta zvezda Brani od straha.</s><s>A sutra, kada Dođe sloboda, Nek naša zvezda Sja sred svoda.</s><s>Nek se sloboda Ničeg ne boji – Brane je snovi Tvoji i moji.</s><s>PROMOCIJA KNjIGA DARE SEKULIĆ NA ZIMSKOM SAJMU KNjIGE SARAJEVO</s><s>"UDARI MORA" (poema) I VISEĆI MOST</s><s>U PRIPREMI IZDAVANjE ČETIRI KNjIGE EDICIJE SRPSKA KNjIŽEVNOST U BiH!!!</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo i SPKD "Prosvjeta" Mostar promocija knjiga Dare Sekulić</s><s>- U prepunoj galeriji Dara Sekulić je kazivala svoje stihove, Željko Grahovac, književnik i glavni i odgovorni urednik Bosanske vile svojom pjesmom u prozi, slikovito je govorio o Darinoj poeziji, mladi umjetnici na gitari Bojan Beribaka i Peđa Hart opjevali su Darine stihove pjesmom i muzikom a MIlica Kajević je moderirala.</s><s>Prisutni su iskazali svoje zadovoljstvo gromoglasnim aplauzima i čestitkama svima nama koji smo im priredili jedno nezaboravno veče.</s><s>Slike i crteži poznatog mostarskog slikara Bobe Samardžića krasile su zidove galerije</s><s>SA 55.</s><s>SAJMA KNjIGA U BEOGRADU</s><s>55. međunarodni beogradski sajam knjiga održan je u periodu od 25 – 31. oktobra 2010. godine.</s><s>Tema sajma knjiga "Svi naši jubileji", moto sajma "Pamet u glavu".</s><s>Sajam je otvorio književnik Laslo Vegel, najznačajniji pisac savremene mađarske i srpske književnosti.</s><s>U ime zemlje počasnog gosta (Švedska), otvaranje sajma je pozdravila švedska književnica za djecu Osa Lind.</s><s>Na 55. međunarodno beogradskom sajmu knjiga učestvovalo je preko 800 izdavača iz Srbije i inostranstva.</s><s>SPKD "Prosvjeta" – Sarajevo je izložila svoja izdanja na štandu Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.</s><s>"Prosvjetina" izdanja knjiga Dragomira Gajevića Lice i naličje Bosne, Dejana Đuričkovića Podsjećanja (o srpskim piscima iz BiH), Vojislava Vujanovića Zatočnik svjetlosti (o pjesničkom djelu Velimira Miloševića), kao i dvobroj "Bosanske vile" 48-49 su izazvali veliko interesovanje posjetilaca Sajma.</s><s>Izdanja su predstavili Željko Grahovac, predsjednik Komisije za izdavaštvo i glavni i odgovorni urednik "Bosanske vile" i Ljubica Žikić, urednik u Redakciji časopisa.</s> |
<s>STRANICA NA KOJOJ MLADI IMAJU SVOJ PROSTOR</s><s>Slike sa probe</s><s>Završena plesna škola</s><s>Završena je uspješno još jedna plesna sezona.</s><s>Mnogo akcije, plesova i plesnih figura kao i međusobnog druženja razlog je zadovoljstvu među polaznicima kursa.</s><s>Tu je i želja da se ovaj kurs nastavi ili napravi novi.</s><s>Uz malo sreće i truda mogao bi započeti novi kurs plesa u novoj sezoni od oktobra 2014.g. Očekujemo Vas ponovo u našim prostorijama u plesu i divnom druženju.</s><s>To tada budite nam zdravi i veseli.</s><s>Srdačan pozdrav svim plesačima i simpatizerima plesa!</s><s>Instruktori Plesne škole SPKD Prosvjeta Sarajevo</s><s>Slike sa probe „Proljetnog kursa“ plesa!</s><s>Zabavi nikad kraja!!! :)))</s><s>Plesna škola organizuje besplatan :</s><s>"PROLjETNI KURS PLESA"</s><s>Nakon uspješno završena četiri kursa plesa i velike zainteresovanosti polaznika, SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo ponovo organizuje kratak, besplatan kurs plesa u trajanju od 2 mjeseca, pod lepršavim nazivom: „Proljetni kurs plesa“!</s><s>Kurs počinje 06.maja 2013.g., u 19:30h. Časovi će se održavati svakog ponedjeljka i srijede u istom terminu.</s><s>Na ovom kursu, polaznici će upoznati stilove i karakter plesa i to slijedećih plesova: - Standardni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Fokstrot, Tango; - Latinoamerički plesovi: Ča-Ča-Ča, Samba, Rumba. -.</s><s>Ostali plesovi: Sirtaki, Rok&rol, Salsa, Makedonsko kolo, Narodno kolo, Western-polka.</s><s>Kurs je besplatan za sve članove Prosvjete, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u Društvu u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene.</s><s>Dođite da kroz druženje i zabavu naučimo osnove plesa i provedemo ugodne i zanimljive trenutke.</s><s>Sa proba plesne škole u decembru</s><s>Slike sa proba Plesne škole SPKD "Prosvjeta" Sarajevo.</s><s>Bilo je zabavno i poučno.</s><s>Želja polaznika Plesne škole je da se nastavi sa kursom i u novoj 2013.g.</s><s>Organizatori plesne škole SPKD "Prosvjeta" Sarajevo vam žele sretne predstojeće praznike uz želje da ih proslavite u krugu vaših najmilijih uz najljepše umjetnosti; muziku i plesne korake.</s><s>Prve probe</s><s>-od 01. oktobra 2012.g. Još nije kasno da se uključite, ove i naredne sedmice!</s><s>Ne oklijevajte, čekamo Vas!</s><s>Nakon uspješno završenog prvog kursa, te velike zainteresovanosti polaznika, ponovo organizujemo besplatan kurs plesa za početnike "Novogodišnji kurs plesa" u trajanju od tri mjeseca.</s><s>Kurs počinje 01. oktobra 2012.g., u 19 časova, prvim stepenom plesne škole.</s><s>Časovi će se održavati svakog ponedjeljka i srijede, u istom terminu.</s><s>Kurs je besplatan za sve članove SPKD "Prosvjete" Sarajevo, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u Društvu, u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene.</s><s>Uplatom članarine stičete i niz drugih pogodnosti : mogućnost učešća u Društvu kroz razne programe, redovnom informisanju o manifestacijijama i tribinama koje se dva puta mjesečno održavaju u Društvu, besplatno korištenje Biblioteke i interneta i dr. Na ovom kursu, polaznici će upoznati stilove i karakter, kao i porjeklo i istoriju plesa.</s><s>Obrađivaće se slijedeće grupe plesova: Standardni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Fokstrot i Tango.</s><s>Grupa ostalih plesova: Sirtaki, Rokn&rol, Salsa.</s><s>Dođite da kroz druženje i zabavu naučimo osnove plesa i provedemo ugodne i zanimljive trenutke, te upoznamo nove ljude.</s><s>Prijave i informacije putem facebook profila, mail-a: prosvjeta@bih.net.ba, tel/faks: 033 444 230 ili u prostorijama SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo, Sime Milutinovića-Sarajlije br.1 u terminu od 10-14 sati svaki radni dan.</s><s>ZAVRŠNO VEČE PLESNE ŠKOLE</s><s>Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta"- Sarajevo organizovalo je 30.</s><s>Marta 2012. godine završno, "Plesno veče" uz dodjelu certifikata polaznicima o završenom kursu, pod okriljem Plesne škole SPKD "Prosvjeta" Sarajevo i stručnim rukovodstvom plesnog instruktora i koreografa Zorana Draškovića uz asistenta voditelja programa PŠ Renke Žunić.</s><s>Projekat Plesne škole se realizovao u sklopu UNDP-ovog projekta “Jačanje lokalne demokratije/demokracije II – LOD II” kojeg finansira Evropska unija u iznosu od 1,5 miliona eur</s><s>Nakon uspješno završenog prvog kursa, te velike zainteresovanosti polaznika, ponovo organizujemo besplatan kurs plesa.</s><s>Kurs počinje 03. septembra 2012.g., u 20h, prvim stepenom plesne škole.</s><s>Časovi će se održavati svakog ponedjeljka i srijede, u istom terminu.</s><s>Kurs je besplatan za sve članove Prosvjete, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u Društvu, u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene.</s><s>Uplatom članarine stičete i niz drugih pogodnosti : besplatno pohađanje kursa slikanja i fotografije, mogućnost učešća u Društvu kroz razne programe, redovnom informisanju o manifestacijijama i tribinama koje se dva puta mjesečno održavaju u Društvu, korištenje Biblioteke i interneta i dr. Na ovom kursu, polaznici će upoznati stilove i karakter, kao i porjeklo i istoriju plesa.</s><s>Obrađivaće se slijedeće grupe plesova: Standardni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Slow foks, Quick Step i Tango.</s><s>Grupa Latinoameričkih plesova: Cha-Cha-Cha, Samba, Rumba, Paso doble i Jive.</s><s>Grupa ostalih plesova: Sirtaki, Rock and roll, Salsa, Makedonsko kolo, Narodno kolo, Polka, Western-polka i Kva,kva.</s><s>Po završetku kursa, polaznici će dobiti certifikat o uspješno završenom kursu.</s><s>Dođite da kroz druženje i zabavu naučimo osnove plesa i provedemo ugodne i zanimljive trenutke, te upoznamo nove ljude.</s><s>Prijave i informacije putem facebook profila, mail-a: prosvjeta@bih.net.ba, tel/fax-a: 033 444 230 ili u prostorijama SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo, Sime Milutinovića-Sarajlije br.1.</s> |
<s>Prijedlog Budžeta za 2021.</s><s>Prijedlog Budžeta Grada Mostara za 2021 godinu koji će se naći na razmatranju na 4. sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara (četvrtak 15.04.2021.) može se preuzeti ovdje: Preuzimanje Budžeta</s> |
<s>Čestitka za Kurban-bajram</s><s>Svim muslimanima u domovini i svijetu ispred Gradskog vijeća Grada Mostara i u lično ime Bajram šerif mubarek olsun.</s><s>U duhu naših običaja i vjere je da se uvijek posebno radujemo Bajramima.</s><s>Upućujem iskrene želje da bajramske dane provedete u radosti, rahatluku i dobrom zdravlju.</s><s>Kurban bajram je vrijeme u kome njegujemo vrijednosti solidarnosti sa drugim ljudima.</s><s>Obnavljamo i popravljamo međuljudske odnose, ispunjavamo naše vjerske dužnosti, jačamo rodbinske veze i pomažemo ljudima u potrebi.</s><s>Briga i međusobna pomoć, svijest o potrebi brige za društvenu zajednicu nad našim ličnim stvarima neka bude vodilja da uvijek činimo dobro za sve.</s><s>Dobro ljudima i našoj zajednici!</s><s>Vjernicima koji obavljaju hadž iskazujem poštovanje i želje da hodočašće obave u zdravlju i miru.</s><s>Bajram šerif mubarek olsun!</s> |
<s>POZORIŠTE I FILM</s><s>SPKD "Prosvjeta" Sarajevo organizuje: Školu glume za djecu</s><s>SPKD Prosvjeta Sarajevo planira pokretanje škole glume za djecu uzrasta od 6 do 12 godina, u periodu od sredine marta do početka maja 2015. godine.</s><s>Škola bi bila organizovana dva puta sedmično u terminima od 18.00 do 19.30 sati u prostorijama Prosvjete, a koju bi vodio diplomirani glumac Rijad Gvozden.</s><s>Cijena cjelokupne radionice je simboličnih 10 KM, uz uslov da jedan od roditelja bude član Prosvjete.</s><s>Godišnja članarina iznosi 30 KM za zaposlene, a 15 KM za penzionere i nezaposlene.</s><s>Zvaničnu prijavu za radionicu možete ostvariti na tel. 033 444 230</s><s>SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO – KOMISIJA ZA FILM I POZORIŠTE PRIKAZAN FILM:</s><s>FILMSKO DRUŽENjE SVAKOG DRUGOG UTORKA!</s><s>Igrani film reditelja Nenada Dizdarevića “Magareće godine” sniman je u periodu od 1991. do 1994.</s><s>Paralelno s tim filmom nastao je dokumentarac “Četvrti dio mozga” koji je filmska priča o djeci koja su nastupala u igranom filmu “Magareće godine” Nenada Dizdarevića, a rat ih je raspršio svuda po svijetu.</s><s>Projekciji će prisustvovati autor filma Nenad Dizdarević Moderator: Srđan Šarenac</s><s>Dokumentarni film "Inside Job" snimljen je 2010. godine u kojem je centralna tema globalna finansijska kriza.</s><s>Prema riječima reditelja Charles H. Ferguson-a, film se bavi sistematskom korupcijom finansijskih agencija unutar SAD-a i posljedicama koje su nastale na temelju te iste korupcije.</s><s>Film je sniman u SAD-u, Islandu, Engleskoj, Francuskoj, Singapuru i Kini.</s><s>Film koji otvara pitanja o smislu postojanja moderne ekonomije, najprije, bankarstva. “Inside job“ dobitnik je Oskara 2011. godine za najbolji dokumentarni film, još jedno sjajno ostvarenje režisera Charlesa Fergusona.</s><s>Moderator: Srđan Šarenac Ulaz je besplatan.</s><s>Utorak, 21.05.2013. u 20h. Moderator: Srđan Šarenac Projekcija dokumentarnog filma: AMBASADOR Trajanje: 97 minuta Godina 2011 Režija: Mads Brugger</s><s>Danski komični dokumentarac reditelja i autora Madsa Brüggera koji se za potrebe ovog filma “pretvarao” da je diplomat i potajno snimao sastanke sa biznismenima kako bi prikazao jednu skrivenu stranu diplomatije koja se vrti oko prodaje takozvanih “krvavih dijamanata”.</s><s>Sve skupa pomalo podsjeća na legendrani film Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan, još legendarnijeg Sache Barona Cohena.</s><s>Mads Brügger je inače Danski novinar, TV voditelj, filmaš i pisac koji je napisao i nekoliko knjiga.</s><s>Poznat je u Danskoj i po takozvanom ”performans novinarstvu”, gdje bi se mogao svrstati i ovaj film.</s><s>Film je zamalo dobio zabranu prikazivanja, ali to se na sreću nije dogodilo, te se Danska premijera održala 05. oktobra 2011. godine.</s><s>Film traje 97 minuta, a moderator je Srđan Šarenac.</s><s>Ulaz je slobodan.</s><s>U utorak 07.05. s početkom u 20h, u SPKD PROSVJETA nastavljaju se filmske večeri, ovaj put sa dokumentarnim filmom Potraga za Sugar Man-om iz 2012. godine.</s><s>Dobitnik dviju nagrada na Sundance film festivalu, te osvajač Oscara za najbolji dokumentarni film.</s><s>Priča je to o misteriji oko 'nestanka' jedne kultne pjevačke zvijezde, Sixta Rodrigueza.</s><s>Film traje 86 minuta, a nakon filma razgovor o filmu će moderirati naš poznati režiser Srđan Šarenac.</s><s>Ulaz je slobodan.</s><s>Potraga za Sugar Man-om / Searching for Sugar Man Trajanje 86 min.</s><s>Zemlja Švedska/ VB Reditelj Malik Bendjelloul OSCAR 2013.- Najbolji dokumentarac SUNDANCE FILM FESTIVAL 2012.- Specijalna nagrada žirija, Nagrada publike BAFTA 2013.- Najbolji dokumentarac Ranih 70ih Sixto Rodriguez je bio folk pjevač iz Detroita koji je imao kratku karijeru u kojoj je izdao dva dobro primljena no slabo prodana albuma.</s><s>No njegova se priča nastavila i to u Južnoj Africi gdje je postao pop ikona i inspiracija za nove generacije.</s><s>Nakon što se proširila vijest o njegovu samoubistvu nekoliko je obožavalaca odlučilo saznati kakva je prava sudbina njihovog idola.</s><s>Ono što slijedi bizarna je i potresna priča u kojoj su svakako otkrili više nego što su se nadali.</s><s>Oskarom nagrađeni dokumentarac koji se ne propušta!</s><s>U utorak, 16.04. s početkom u 20h, u SPKD "PROSVJETA" nastavljaju se filmske večeri, ovaj put sa filmom MALI VOJNICI iz 1967. godine, u režiji Bate Čengića, a u kojem glume Mija Aleksić, Stole Aranđelović, Zaim Muzaferija.</s><s>Film traje 92 minuta, a nakon filma razgovor o filmu će moderirati naš poznati režiser Srđan Šarenac.</s><s>Radnja filma U jednom adaptiranom samostanu, negdje u Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, udomljeni su dječaci koji su izgubili roditelje.</s><s>Među njima je i novopridošli Boško Grubač, povučeni desetogodišnji dječak koji djeluje finije i kulturnije od ostalih.</s><s>No istina je da je on sin poginulog njemačkog komandanta kojega je upravitelj doma odlučio spasiti, zabranivši mu da ikome odaje svoj pravi identitet...</s><s>Film je bio uvršten u oficijelni porogram Cannes Film Festivala 1968. godine, no nažalost, to izdanje festivala bilo je otkazano.</s><s>U utorak 26.03. s početkom u 20h, u SPKD PROSVJETA nastavljaju se filmske večeri, ovaj put sa filmom NACIONALNA KLASA iz 1979. godine, u režiji Gorana Markovića, a u kojem glume Dragan Nikolić, Bogdan Diklić, Gorica Popović.</s><s>Film traje 105 minuta, a nakon filma razgovor o filmu će moderirati naš poznati režiser Srđan Šarenac.</s><s>NACIONALNA KLASA (1979.)</s><s>Režija i scenario: Goran Marković Glavne uloge: Dragan Nikolić, Bogdan Diklić, Gorica Popović Muzika: Zoran Simjanović, Dado Topić, Marina Tucaković Montaža: Vuksan Lukovac Žanr: Komedija, drama Trajanje: 105 min.</s><s>Glavne uloge: Dragan Nikolic, Bogdan Diklic, Gorica Popovic</s><s>Mladić iz predgrađa, automobilstički vozač u nacionalnoj klasi, u skladu sa svojom strašću, glasi kao i veliki ljubavnik.</s><s>Međutim, nije u skladu sa njegovim ambicijama da i dalje vozi u nacionalnoj klasi.</s><s>Da bi prešao u višu klasu, mora pobijediti na važnoj utrci, a da bi u tome uspio, mora odgoditi služenje vojnog roka.</s><s>U tome mu pomogne Mile, bubrežni bolesnik, koji umjesto njega ode na lječničke preglede.</s><s>Međutim, to ne uspije, kao što ne uspije ni izbjegavanje braka sa "službenom" djevojkom, koja je ostala trudna.</s><s>Ulaz je slobodan</s><s>FILMSKO DRUŽENjE UZ ČAJ I KOKICE PONOVO POČINjE!</s><s>U utorak 12.03. s početkom u 20h, u SPKD PROSVJETA nastavljaju se filmske večeri ovaj put sa filmom SKUPLjAČI PERJA iz 1967. godine, u režiji Aleksandra Petrovića, a u kojem glume Bekim Fehmiu, Olivera Vičo, Bata Živojnivić, Gordana Jovanović, Mija Aleksić Film traje 94 minute, a nakon filma razgovor o filmu će moderirati (naš poznati režiser) Srđan Šarenac.</s><s>SKUPLjAČI PERJA je film koji prati vojvođanskog Roma iz okolice Sombora Boru (B. Fehmiu) koji se bavi trgovinom guščjim perjem i oženjen je jednom starijom Romkinjom.</s><s>Zagleda se u mladu Tisu (G. Jovanović) koju je njezin očuh Mirta (B. Živojinović), i sam perjar, namijenio jednom mladom Romu.</s><s>Tisa odbija svoga budućega supruga izjavljujući da on, s obzirom da ima samo dvanaest godina, nije u stanju konzumirati brak i priklanja se Bori.</s><s>Oni odlaze u planinu gdje se, u crkvi, žene.</s><s>U nemogućnosti da se vrati u čergu, Tisa se nastani kod svoje prijateljice, kafanske pjevačice (O. Vučo), koja joj savjetuje da ode u Beograd i tamo započne novi život.</s><s>Ona je posluša, no, razočarana, vraća se u svoj kraj...</s><s>'Skupljači perja' jedan je od najznačajnijih filmova jugoslavenskog crnog talasa, a 1983. godine kritika ga je proglasila najboljim jugoslavenskim filmom svih vremena.</s><s>'Skupljači perja' su, uz pulsku Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu, osvojili i dvije izuzetne svjetske nagrade - FIPRESCI za režiju i Veliku nagradu žirija u Cannesu, također za režiju.</s><s>Također, film je bio nominovan za Oskara kao najbolji film na neengleskom jeziku, no izgubio je od 'Strogo kontolisanih vozova', Jiria Menzela.</s><s>Od 10. aprila, utorkom u Prosvjeti filmsko druženje uz čaj i kokice!</s><s>Program za utorak, 10. april od 20.00 sati kratkometražni filmovi: - Hop, Skip & Jump, režiser Srđan Vuletić, 15' - 10 minuta, režiser Ahmed Imamović, 10' - Atorzija, režiser Stefan Arsenijević, 15' Izbor filmova i moderator: Srđan Šarenac Gost: Srđan Vuletić Nakon projekcija, imaćemo priliku da sa gostom i moderatorom podijelimo impresije o filmovima.</s><s>Ulaz slobodan, čaj i kokice besplatni!</s><s>Prije svake projekcije, firma ''Franz & Sophie – svijet organskih čajeva'', će ukratko predstaviti jedan čaj iz svog asortimana, u čijem okusu ćete imati priliku uživati za vrijeme projekcije.</s><s>Firmu ''Franz & Sophie – svijet organskih čajeva'' možete posjetiti na: https://www.facebook.com/profile.php?id=100002340480264 Srđan Šarenac rođen je u Sarajevu 1977. g. Diplomirao je filmsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i završio postdiplomski studij iz filmskog scenarija na Binger Film Labu u Nizozemskoj.</s><s>Gostujući je predavač iz predmeta filmska režija na Famual Stuart, Škola uporabnih umjetnosti, Ljubljana - Slovenija.</s><s>Više od 10 godina radi kao producent, scenarist i redatelj kratkometražnih filmova, dokumentaraca, dokumentarnih serija, igranih serija i reklama.</s><s>Neki od filmova su: ''Poklon za Sanju'' (kratki igrani), ''Selma'' (dokumentarni), ''Kako je nastala sarajevska Top lista nadrealista'' (dokumentarna serija), ''Mile u borbi protiv tranzicije'' (dramska serija), ''Selo bez žena'' (dokumentarni) i drugi.</s><s>- Od 24. aprila 2012., utorak, na programu je film:</s><s>SINOPSIS Dokumentarist Morgan Spurlock odlučio je dobrovoljno se podvrgnuti neobičnom eksperimentu - svaki dan će jesti tri obroka iz Mcdonaldsa tokom mjesec dana i gledati promjene na svom tijelu.</s><s>O REŽISERU Morgan Spurlock rođen je 1970. u Zap.</s><s>Virginiji, SAD.</s><s>Pet puta su ga odbili na filmskoj školi USC, ali zato je 1993. uspješno diplomirao režiju na NY sveučilištu.</s><s>Njegov prvi rediteljski uradak, vrlo uspješan dokumenatarac Supersize me , najgledaniji je takav film svih vremena u Australiji.</s><s>Film snimljen s budžetom od 65 000 $ natjerao je veliki McDonalds da se zamisli, te da sa svojih menija u SAD-u ukloni "supersize" obroke.</s><s>Moderator: Asja Krsmanović, dramaturg Nakon projekcije, gledaoci će imati priliku podijeliti svoje impresije o filmu sa moderatoricom</s><s>"SASVIM LIČNO"</s><s>Žanr: Dokumentarni Zemlja: BiH Reditelj: Nedžad Begović Scenarista: Nedžad Begović Uloge: Nedžad Begović, Amina Begović, Sabrina Begović, Naida Begović Trajanje: 78 minuta Sinopsis: Nedžad Begović, njegova porodica i bliski prijatelji su glavni likovi ove autobiografske priče koja u dokumentarističko-igranoj formi obuhvata pedesetogodišnje razdoblje života njenog autora.</s><s>Begović se uz anegdotsku duhovitost prisjeća djetinjstva u vremenu komunizma, socijalizma, rata u Bosni i Hercegovini i postratnog perioda.</s><s>Begović nam kazuje priču iz subjektivne perspektive, a u tome mu pomažu porodica i prijatelji.</s><s>Nagrade: Bosanskohercegovački kandidat za Oskara, film koji je premijerno prikazan na Tribeca film festivalu, te osvajač nagrade "Veliki pečat" za najbolji film u regionalnoj konkurenciji 2. festivala dokumentarnog filma "Zagreb Dox"</s><s>Gost večeri je autor filma Nedžad Begović Moderator filmske večeri: Srđan Šarenac</s><s>-Od 15. maja 2012., utorak, na programu su kratki filmovi:</s><s>Sinopsis Uvijek sam bio fasciniran paralelnim svijetom koji postoji iza vrata velikih šoping centara.</s><s>Kao da iza tih vrata ne postoje svakodnevni ljudski problemi.</s><s>Pa ipak, kad potrošimo novac, moramo se vratiti, kroz ta ista vrata, u stvarnost.</s><s>Sinopsis: Trinaestogodišnji dječak živi sa majkom, ocem i dvogodišnjom sestrom.</s><s>Dječak bezgranično voli svoju malu sestru.</s><s>Djevojčica obožava svoga starijeg brata.</s><s>Njihov otac radi u lokalnom streljačkom klubu i strastveni je lovac.</s><s>Igrajući se očevom puškom, dječak slučajno ispali hitac i teško rani svoju malu sestru.</s><s>Gost večeri je autor filmova Alen Drljević Moderator filmske večeri: Srđan Šarenac</s> |
<s>PERIOD 1902 - 1949</s><s>VIZIONARI BUDUĆNOSTI I NOSIOCI LUČI PROSVJETITELjSTVA</s><s>SRPSKO PROSVJETNO I KULTURNO DRUŠTVO 1902 - 1949 UVODNA NAPOMENA Djelovanje i rad SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo se od njenog osnivanja 1902. godine, pa do konačne zabrane djelovanja nacionalnih društava BiH 1949. godine može pratiti u tri različita državna uređenja ( period austrougarske okupacije BiH, Kraljevine Jugoslavije i FNR Jugoslavije).</s><s>Međutim, bez obzira na turbulentne istorijske prilike, kada je rad Društva prekidan, 1914. i 1941. godine, zacrtane smjernice i ciljevi Prosvjete, sa nekim modifikacijama, uglavnom su ostajali isti, odnosno njena prioritetna usmjerenja:</s><s>I ŠKOLOVANjE OMLADINE Stipendiranje učenika i studenata (s posebnim naglaskom na obrazovanje ženske djece); Školovanje zanatlija i trgovaca; Osnivanje srpskih zemljoradničkih zadruga; Osnivanje škola za seoske domaćice; Osnivanje Muzičke škole u Bosanskoj Gradiški.</s><s>Osnivanje đačkih domova.</s><s>II KULTURNO I PROSVJETNO UZDIZANjE SRPSKOG NARODA, KAO I OSTALIH NARODA BIH Tečajevi za nepismene; Prosvjećivanje odraslih; Održavanje popularnih predavanja uz projekcije sa ilustracijama.</s><s>III OSNIVANjE BIBLIOTEKA Osnivanje Srpske centralne biblioteke; Pokretne biblioteke; Okružne i kotarske biblioteke.</s><s>IV OSNIVANjE IZDAVAČKE DJELATNOSTI I POPULARIZACIJA KNjIGE U NARODU.</s><s>Kalendar "Prosvjeta"; "Prosvjeta" - list za narodno prosvjećivanje</s><s>V RAD PROSVJETE NA PRIVREDNOM UZDIZANjU NARODA Školovanje radničkog pokreta; Osnivanje privrednih zadruga;</s><s>VI OSTALE AKTIVNOSTI Organizacije "Sokola" i "Pobratimstva"; Osnivanje Narodnih domova; Inicijativa za osnivanjem radio stanice; Od samog osnivanja SPKD "Prosvjeta", pa do konačne zabrane njenog rada 1949. godine, oko Društva su se okupljali najveći intelektualci toga vremena: Petar Kočić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Pero Slijepčević, Grigorije Petrov, Jovan Cvijić, Đorđe Pejanović, Šćepan i Vasilj Grđić, Stevo Kaluđerćić, Risto Besarević, Dušan Kecmanović, Vladimir Ćorović, Adelina Paulina Irbi, Marko Marković, Đorđe Pejanović, Nedo Zec... koji su ne samo svojom velikom stvaralačkom i kreativnom energijom podsticali rad Društva, već su ga kao legatori i materijalno pomagali.</s><s>Literatura kojom smo se koristili u izradi ove informacije: "Dvadeset i pet godina rada Prosvjete 1902-1927", Izdanje SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo, Sarajevo 1927. - reprint izdanje; Dr Božidar Madžar: "Prosvjeta" srpsko prosvjetno i kulturno društvo 1902-1949.</s><s>Spomenica "Prosvjete" iz 1927. godine.</s><s>OSNIVANjE SRPSKOG PROSVJETNOG I KULTURNOG DRUŠTVA "PROSVJETA"</s><s>Dok su u stvaranju prvih kulturnih društava glavnu ulogu imali učitelji i trgovci, za osnivanje društva "Prosvjeta" najzaslužnija je akademski obrazovana srpska omladina, koja se poslije studija vraćala u zemlju i odmah uključivala u javni život.</s><s>Prva organizacija srpske inteligencije pristupila je stvaranju novog tipa udruživanja u oblasti kulturnog i prosvjetnog života, zasnovanog na širim koncepcijama i usklađenog sa stvarnim narodnim potrebama.</s><s>U to vrijeme najaktivnija potreba je bila pružanje pomoći u školovanju đaka i studenata, jer je domaća inteligencija veoma sporo stasavala.</s><s>Od okupacije 1878. godine do osnivanja "Prosvjete", tj. za 24 godine, gimnaziju u Bosni i Hercegovini završilo je svega 188 Srba, Hrvata, Muslimana, Čeha, Poljaka, Nijemaca, Mađara i ostalih.</s><s>Od toga broja je bilo samo 70% domaćih.</s><s>Kada je osnovana "Prosvjeta", bilo je ukupno završrnih oko 30 Srba visokoškolaca u Bosni i Hercegovini.</s><s>U Sarajevu 20. decembra 1901. godine 29 srpskih intelektualaca su uputili molbu Zemaljskoj vladi da se osnuje društvo "Prosvjeta" koje bi pružalo materijalnu pomoć đacima i studentima, te radilo na prosvjećivanju naroda BiH.</s><s>Svih 29 potpisnika ove molbe bilo je zaposleno i to: 11 nastavnika u gimnaziji, 4 ljekara, 9 pravnika i 1 finansijski stručnjak Istih 29 potpisnika molbe za osnivanjem "Prosvjete" obratila su se 27. jula 1902. godine proglasom srpskom narodu da prihvati osnivanje društva.</s><s>U proglasu se ističe da su se promjenile društvene prilike usljed razvoja nauke i kulture, što zahtjeva nove oblike udruživanja.</s><s>Prema izjavama osnivača "Prosvjete " i savremenika, kao i napisa u štampi, proglas je imao vrlo pozitivan odjek u u srpskom narodu, što se najbolje pokazalo na osnivačkoj skupštini društva prilikom upisa članstva i davanja priloga dobrotvora i utemeljivača.</s><s>RAD "PROSVJETE" NA ŠKOLOVANjU OMLADINE</s><s>Stipendiranje učenika i studenata.</s><s>Najvažniji, a u početku i jedini zadatak "Prosvjete" bilo je školovanje omladine na srednjim i visokim školama.</s><s>Taj zadatak je ubrzo proširen na školovanje zanatlija, a zatim i na osnivanje đačkih domova. a) Velike škole 1902-1914. godina Pravo Filozofija Medicina Veterina Farm.</s><s>Tehnika Polj.škola Rud.akad. Slik.akad. Razno 116 105 72 55 7 60 54 9 21 8 Ukupno: 507 1919-1924. godina Pravo Filozofija Medicina Tehnika Eksp.akad. Slikars. ak.</s><s>5 12 5 8 2 4 Ukupno: 36 Srednje škole.</s><s>1902-1914. godine Gimnazija 256 Realka 247 Učiteljska i žens.str.škola 278 Viša djevojačka škola 116 Trgovačka škola 170 Razne škole 474 155 333 161 170 67 Ukupno: 1360 1918-1927. godine Gimnazija Realka Učiteljska i ženska Stručna škola Viša djevojačka škola Trgovačka škola Razne škole 23 Ukupno: 1090</s><s>U periodu 1902. do 1914. godine "Prosvjeta" je stipendirala 59 studenata Muslimana i 34 đaka i studenata hrvatske nacionalnosti.</s><s>Još veću otvorenost je pokazala u međuratnom periodu o čemu najočitije govore zajednički đački domovi, osnivanje međudruštvenih odbora, mješoviti tečajevi za nepismene itd.</s><s>"Prosvjeta" je takođe nastojala da se u državnim okvirima ostvaruje što tješnja saradnja kulturno-prosvjetnih društava.</s><s>Pomoć koju je pružala "Prosvjeta" za školovanje đaka i studenata bila je i između dva rata i dalje njena djelatnost, premda je ovu obavezu preuzela država.</s><s>Tako je 1920. godine stipendirala 7 studenata, među kojima su bila 3 Crnogorca i jedan Slovenac.</s><s>Naredne godine stipendirala je 18 studenata, među kojima su samo 4 bila iz Bosne i Hercegovine.</s><s>Godine 1935. «Prosvjeta» je dala 5 stipendija za studente na Beogradskom univerzitetu koji su bili smješteni u Studentskom domu kralja Aleksandra I. Do posljednje godine u ovom periodu dodjeljivano je oko 10 stipendija godišnje, dok je uoči rata broj "Prosvjetinih" stipendija za studente porastao na 26.</s><s>Iako je i ovo bila značajna pomoć, ipak se ne može uporediti sa onim što je "Prosvjeta" davala za studente za vrijeme austrugarske uprave.</s><s>Za školovanje srednjoškolske omladine trošeno je znatno više, tako da je u 1939/40. školskoj godini "Prosvjeta" dodijelila 290 stipendija i 150 pomoći za srednjoškolce, što je 8 puta više nego za studente.</s><s>Školovanje zanatlija i trgovaca Podaci o stipendiranju govore da velika većina omladine nije mogla da nastavi školovanje poslije osnovne škole.</s><s>To se naročito odnosilo na seosku omladinu, koja je imala male izglede da nastavi školovanje, ukoliko joj srednje škole nisu bile blizu mjesta stanovanja.</s><s>Iako nije osnovana za školovanje zanatlijskog podmlatka, "Prosvjeta" je prva uvidjela ovu neophodnu narodnu potrebu, jer je školovanje zanatlija bio važan uslov za ekonomski napredak ne samo srpskog, već i svih naroda BiH.</s><s>U periodu 1903-1912.</s><s>"Prosvjeta" je uputila na zanate 1134 šegrta.</s><s>Otpremanjem šegrta Društvo se bavilo do 1912. godine, a tada je taj posa prenesen na novoosnovanu organizaciju "Privreda", čiji je cilj bio da pomogne ekonomski razvoj srpskog naroda.</s><s>Poslije Prvog svjetskog rata "Prosvjeta" se ponovo posvetila ovom poslu, pa je za 25 godina njenog djelovanja otpremila u svijet na izučavanje zanata i trgovine 1250 pitomaca.</s><s>Osnivanje srpskih zemljoradničkih zadruga.</s><s>Početkom 20. stoljeća počeo se naglo širiti Zadrugarski pokret, kao u Srbiji, Vojvodini, Hrvatskoj.</s><s>Ovaj uticaj se preneo i na Bosnu i Hercegovinu.</s><s>Kako nije bilo nikog drugoga, ko bi ovaj rad započeo i organizovao, to se "Prosvjeta" primila ove dužnosti.</s><s>Već od 1905. godine Društvo je pripremalo teren za ovu aktivnost.</s><s>Do 1911. godine "Prosvjeta" je osnovala 135 zemljoradničkih zadruga.</s><s>Dalji rad na njihovom organizovanju prihvatio je Savez zadruga, kome je "Prosvjeta" ustupila svoje naročito školovano činovništvo.</s><s>Osnivanje škola za seoske domaćice.</s><s>Ove škole su uspostavljane širom Bosne i Hercegovine, za žene svih nacionalnosti.</s><s>Prvi njihov zadatak je bilo opismenjavanje, a zatim naučiti učenice redu i radu, koji mogu nastaviti u svojim kućama kao dobre domaćice: umesiti dobar hljeb od brašna, zgotoviti zdravu hranu od svega onoga što koji kraj daje, čega se ima u kući, držati red i čistoću u kući i oko kuće, krpiti, šiti na ruke i na mašinu, presti i vezti, prati i čistiti ukućane, kuću i dvorište, obrađivati i konzervisati voće i povrće, spremati uopšte zimnicu, znati njegovati dijete i bolesnika - jednom riječju raditi sve poslove koje dobra domaćica treba da zna.</s><s>Ispiti "Prosvjetinih" škola za seoske domaćice održavali su se javno, uz redovno prisustvo odgovarajućih prosvjetnih vlasti.</s><s>"Prosvjetine" škole za seoske domaćice radile su uglavnom do 1927. godine, a onda je država preuzela brigu o njima.</s><s>Osnivanje muzičke škole u Bosanskoj Gradišci.</s><s>Polovinom 1934. godine mjesni odbor "Prosvjete" u Bosanskoj Gradiški osnovao je muzičku školu koja je bila smještena u đačkom domu i podjeljena na violinsku i klavirsku klasu.</s><s>Svu brigu oko održavanja škole preuzeo je mjesni odbor "Prosvjete".</s><s>Prvi javni nastup učenika ove jedine "Prosvjetine" muzičke škole održan je u februaru 1935. godine, kada su sa odabranim programom nastupili učenici obje klase.</s><s>Na godišnjim skupštinama "Prosvjete" predlagano je da se ovakve škole osnuju i u drugim mjestima, ali je primjer Bosanske Gradiške ipak ostao usamljen.</s><s>Osnivanje đačkih domova.</s><s>"Prosvjetini" đački domovi druga je vrsta rada Društva u podizanju đačke omladine.</s><s>Ove domove "Prosvjeta" je osnivala samo za đake srednjih škola, pošto materijalno nije bila nikada toliko jaka, da bi ih mogla osnivati i za studente Velikih škola.</s><s>Do 1927. godine "Prosvjeta" je osnovala i imala 12 svojih đačkih domova i to: U Sarajevu 3, u Mostaru 2, po jedan u Tuzli, Banjaluci, Gacku, Foči, Bosanskoj Gradiški, Brčkom i Bihaću.</s><s>Svi ovi domovi imali su jednako uređenje.</s><s>Đaci su u njima spavali, hranili se, imali svoje čitaonice i biblioteke.</s><s>"Prosvjeta" je primala u svoje domove i pitomce drugih nacionalnosti, a krajem dvadesetih godina otvaraju se zajednički domovi "Prosvjete" i "Gajreta" u Gacku , Foči i Trebinju.</s><s>U Sarajevu i Mostaru su bili osnovani ženski đački domovi.</s><s>Tečajevi za nepismene.</s><s>Nastojanja "Prosvjete" da se srpski narod podigne na viši kulturni nivo obuhvatala su i opismenjivanje putem analfabetskih tečajeva.</s><s>"Prosvjeta" je prva u Bosni i Hercegovini pokrenula orgaqnizovan rad na rješavanju ovog krupnog društvenog problema.</s><s>U period 1902-1914 organizovano je 243 tečajeva koje su završili 5. 060 polaznika.</s><s>Održavanje popularnih predavanja uz projekcije sa ilustracijama Četvrta vrsta "Prosvjetine" djelatnosti na prosvjećivanju bila su popularna predavanja.</s><s>Poslije Prvog svjetskog rata postavljen je posban sekretar za narodno prosvjećivanje Pero Slijepčević.</s><s>U koncipiranju ove aktivnosti naročito je naglašeno da predavanja moraju biti izrađena sistematično i stručno, ali bez suhoparne naučne akribije kako bi bila razumljiva i za šire, manje pismene slojeve naroda.</s><s>Određeno je da predavanja traju najviše jedan sat kako ne bi popuštala koncentracija slušalaca i da obavezno budu popraćena projekcijskim slikama..</s><s>"Prosvjeta" se za ovu delatnost dugo i stručno pripremala: raspisani su konkursi za razne teme, kupljeno je 8 projekcijskih aparata, prikupljeno je 3.550 projekcijskih slika koje su svrstane u 102 serije i osnovano je vlastito putujuće kino.</s><s>Na osnovu prikupljenih 102 serijala dijapozitiva izrađeno je 52 predavanja.</s><s>Većinu predavanja priredio je Pero Slijepčević, književni kritičar i publicista, izuzetan poznavalac nemačke književnosti, koji je pisao i izvrsne oglede o našim srednjovjekovnim manastirima i freskama.</s><s>Ciklus predavanja koja je napisao za "Prosvjetine" tribine karakterišu humanistička inspiracija kulturnim vrednostima, eruditskla temeljnost u obradi svih tema - počev od istorijskih do knji-ževnosti za djecu i omladinu.</s><s>Pored Pere Slijepčevića još jedna izuzetna ličnost dala je svojevrstan doprinos popularizaciji "Prosvjetinih" predavanja.</s><s>To je bio Grogorije S.Petrov, ruski emigrant koji je stupio u službu "Prosvjete" 1923. godine.</s><s>O njegovom izuzetnom radu i pregalaštvu Vasilije Grđić, TADAŠNjI SEKRETAR "Prosvjete" je zapisao: "Propovjedao" je kao retko ko.</s><s>Toplo kao braći rođenoj, lijepo kao umjetnik, umno kao duboki mislilac, ubjedljivo kao fanatik, razborito kao čovjek koji je pretrpio mnogo.</s><s>Govorio nam je neumorno svima: građanima, težacima, radnicima, učenicima, djeci, učenim i neukim, muškim i ženskim - cijelom narodu.</s><s>Išao je propovjedajući narodu širom kraljevine.</s><s>Održao je 549 predavanja u 178 mjesta širom države, od Đevđelije i Štipa do Hvara, Osijeka, Novag Sada.</s><s>"Prosvjeta" je od 1921. do 1926. godine organizovala 1.115 predavanja u 361 mjestu.</s><s>Slušalaca na svim ovim predavanjima je bilo 125.204.</s><s>III OSNIVANjE BIBLIOTEKA Treća vrsta "Prosvjetine" djelatnosti na prosvjećivanju bila je usmjerenja ka osnivanju biblioteka.</s><s>Ovaj rad je "Prosvjeta" započela 1911. godine kada je odlučeno da se povede akcija za reorganizaciju već postojećih biblioteka kod raznih srpskih kulturnih društava i da u isto vrijeme počne sa radom oko osnivanja novih "Prosvjetinih" biblioteka po gradovima i selima gdje ih do sada nije bilo.</s><s>Osnivanje Centralne biblioteke.</s><s>Da bi se sav ovaj posao koncentrisao, nakon izgradnje "Prosvjetinog" doma kada su se za to stekli uslovi, osnovana je 1911. godine u samom Domu Centralna biblioteka.</s><s>Zadatak ove nove ustanove, prema zamisli njenog prvog osnivača Riste Radulovića, bio je da prikupi u prvom redu sve knjige koje su napisali Bosanci i Hercegovci, ili koje govore o Bosni i Hercegovini, a zatim, po mogućnosti, sve knjige pisane na srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku kako bi mogle poslužiti kulturnim i naučnim radnicima.</s><s>Planirano je bilo da to bude začetak jedne biblioteke po uzoru univerzitetskih biblioteka.</s><s>Tako je izdat proglas i molba svim ustanovama, korporacijama i privatnim licima Bosne i Hercegovine i drugim srpskim krajevima da svojim prilozima i darovima u knjigama pomognu ovu akciju.</s><s>Odziv je bio dobar i prikupljeno je odmah 2. 500 knjiga.</s><s>To su bili većinom pokloni ustanova.</s><s>Sva svoja izdanja koja su još imali ustupili su besplatno "Prosvjeti": Srpska književna zadruga, Srpska kraljevska akademija nauka u Beogradu, Državna štamparija u Beogradu i na Cetinju, Čuvićeva zaklada u Beogradu, Matica srpska u Novom Sadu, a Jugoslovenska akademija u Zagrebu dala je sva svoja izdanja u pola cijene.</s><s>Pošto se prikupio poveći broj knjiga, napravili katalozi i knjige bile smještene po rafovima, otvorena je biblioteka 1913. godine i sa 3.340 knjiga započela svoj rad i kao jedina javna biblioteka, pristupačna svakom, bez razlike u dobi, pismenosti, veri i naciji.</s><s>Od 1922. godine, biblioteku je preuzeo Đorđe Pejanović, a pored toga je bio i sekretar društva i urednik "Glasnika".</s><s>Pored više knjiga o "Prosvjeti" objavio je knjigu "Historija biblioteka u BiH" obradivši u njoj i rad "Prosvjetine" Centralne biblioteke.</s><s>Ostale biblioteke.</s><s>U toku 1913. i 1914. godine Društvo je uspjelo da reorganizuje i donekle finansijski osigura većinu srpskih biblioteka koje su radile po varošima Bosne i Hercegovine, A osniva i pokretne biblioteke.</s><s>Uoči Prvog svjetskog rata "Prosvjeta" je reorganizovala biblioteke u Mostaru, Banjaluci, Tuzli, Bihaću i Travniku.</s><s>Osim stalnih i pokretnih Biblioteka, osnovana je u Sarajevu i prva Dečija biblioteka.</s><s>Već 1925. godine "Prosvjeta" ima 105 biblioteka i 51.139 knjihga bez duplikata.</s><s>Osnovni moto rada "Prosvjetinih" biblioteka je bio: "upotreba knjiga je besplatna i svako bez razlike plemena i vere može se njima služiti".</s><s>Do 1941. godine "Prosvjeta" je razvila široku mrežu svojih biblioteka, i to ne samo u Bosni i Hercegovini.</s><s>Od 296 "Prosvjetinih" biblioteka, po vrstama ih je bilo: Centralna biblioteka 1, stalnih bibliteka 207, pokretnih biblioteka 68, dječijih 5, filijala Centralne biblioteke 15.</s><s>Do rata u svim "Prosvjetinim" bibliotekana bilo je 106.000 knjiga, od čega u Centralnoj biblioteci 44.200.</s><s>III OSNIVANjE IZDAVAČKE DJELATNOSTI I POPULARIZACIJA KNjIGE U NARODU.</s><s>Izdavačka djelatnost "Prosvjete" govori da je ovo društvo od početka rada zauzelo stanovište da je pisana riječ najbolji oblik kulturno-prosvjetnog rada u narodu, pa su zato iskorištavane sve mogućnosti da se u narod pošalje prikladna i cijenom prihvatljiva publikacija.</s><s>U ovom poslu "Prosvjetu" su pomagala ostala srpska kulturna društva, naučne ustanove i moćni pojedinci.</s><s>Izdavačka djelatnost prosvjete podstaknuta je naročito poslije preuzimanja Srpske dioničarske štamparije.</s><s>Treba napomenuti da je u ovom periodu Glavni odbor vješto iskoristio tržišne mogućnosti, ostvarujući često na ovakvim publikacijama dobit - koja bi se trošila na prosvjećivanje.</s><s>Kalendar "Prosvjete" Prva prosvjetina publikacija "Kalendar" izašla je iz štampe1905. godine na 86 strana, a uredio ga je književnik Svetozar Ćorović.</s><s>Drugi "Kalendar" za 1906. godinu uredio je, prema utvrđenoj koncepciji Šćepan Grđić, sekretar Društva.</s><s>Urednici "Kalendara" su bili i novinar Risto Radulovič i dr Vladimir Ćorović.</s><s>Kalendar je objavljivao priloge književnika Svetozara Ćorovića, Alekse Šantića, Veljka Petrovića, naučnika Stojana Novakovića, Ljube Stojanovića i drugih značajnih ličnosti kulturnog i naučnog života.</s><s>Poslije Prvog svjetskog rata "Prosvjeta" je izada svoj "Kalendar" za pet godišta, a prvi je izdat 1922. godine.</s><s>Jedan sa Maticom Srpskom u Novom Sadu, koji je uredio Vaso Stojić, profesor i publicista, bio je namjenjen za građane, a drugi, za široke, manje pismene slojeve naroda uredio je Nikola Vidaković, školski upravitelj.</s><s>"Kalendar" Društva izdavan je između dva rata sa istim ciljem kao i ranije, tj. da odabranim štivom pomogne prosvjećivanju širih slojeva naroda.</s><s>Pojedini brojevi "Kalendara" bile su obimne knjige sa oko 400 strana i mnogo interesantnih i raznovrsnih priloga, naročito iz kulturnog naslijeđa.</s><s>Od 1917. do 1941. godine uređivanje "Kalendara" bilo je povjereno Jovanu Vukoviću, Marku Markoviću, Mirku Maksimoviću i Đorđu Pejanoviću, dok je posljednji broj 1941. godine uredio Nikola Mačkić.</s><s>Poslije Drugog svjetskog rata p r v a "Prosvjetina" publikacija bio je "Kalendar" za 1946. godinu, koji je nastavio raniju tradiciju.</s><s>U izvještaju glavnog odbora o ovom izdanju se navodi da je "Kalendar" svojom sadržinom prava narodna knjiga, čitanka koja je dobro došla svim slojevima naroda.</s><s>"Kalendar" je donio članke iz života i raznih grana nauka.</s><s>Od književnih priloga treba pomenuti odlomak iz pripovijetke Ive Andrića "Zmija", pjesmu Desanke Maksimović "Na groblju streljanih đaka" i pripovijetku Isaka Samokovlije "Kako je Rafael postao čovjek".</s><s>U ovom periodu izašao je još samo jedan broj "Kalendara" za 1947. godinu, koji je donio najviše priloga sa tematikom iz narodnooslobodilačke borbe i nekoliko književnih priloga i stručnih članaka iz zdravstva, poljoprivrede i stočarstva.</s><s>"Prosvjeta" - list za narodno prosvjećivanje Prvi broj Lista "Prosvjeta" izašao je 1. januara 1907. godine i izlazio je stalno kao mjesečni časopis sve do rata, i bio je prvi list u Bosni i Hercegovini koje je izdržavalo jedno društvo privatne inicijative.</s><s>U početku je list objavljivao samo priloge vezane za rad Društva, ali je poslije nekoliko brojeva, ukazao na potrebu da treba da pruža i pouke svojim članovima - osobito širim narodnim slojevima do kojih ovaj list dopire.</s><s>Kao prilog uz List "Prosvjeta" dostavljani su popularni srbijanski časopisi "Zdravlj", "Narodne novine" i drugi, ali je vlast te priloge zabranjivala.</s><s>Od 1913. godine list mijenja koncepciju i postaje organ i ostalih srpskih društava i to "Pobratimstva", "Srpskog sokola", Saveza zemljoradničkih zadruga i privrede, dok ona ne pokrenu svoje listove.</s><s>List "Prosvjeta" bi postao zabavni i poučni časopis, namijenjen širim slojevima naroda, a vijesti o radu Društva bi se dostavljale kao prilog.</s><s>"Prosvjeta" - časopis za kulturni i zabavni život Prvi broj se pojavio 1914. godine.</s><s>Do rata je izašlo 5 brojeva, a uređenje lista po novoj koncepciji preuzeo je Đorđe Pejanović, upravitelj Srpske centralne biblioteke.</s><s>Poslije Prvog svjetskog rata list «Prosvjeta» je obnovljena 1919. godine pod uredništvom Vasilja Grđića.</s><s>Urednik brojeva od 1920-1923. godine bio je Pero Slijepčević.</s><s>Pošto je 1923. godine pokrenut časopis "Glasnik", List "Prosvjeta" je iste godine zbog finansijskih razloga prestao da postoji, da bi se obnovio 1930. i izlazio do 1937. godine.</s><s>Od 1930 - 1936. godine list je uređivao Đorđe Pejanović.</s><s>Tokom 1937. mijenja naslov u "Prosvjeta", list za savremene probleme, a uređuje ga redakcijski odbor u sastavu Đorđe Pejanović, Marko Marković, Borivoje Jeftić, dr Vaso Runda i prota Mirko Maksimović.</s><s>"Glasnik" - organ društva "Prosvjeta" Od svog pokretanja 1922. godine "Glasnik" je neprekidno izlazio do 1941. godine, najčešće tromjesečno.</s><s>Njegova osnovna koncepcija je bio da informiše članstvo o radu Društva.</s><s>Do 1934. godine urednik je bio Vasilj Grđić, a zati, ga je do kraja ovog perioda uređivao Đorđe Pejanović</s><s>Almanah Prvi "Alamanah" "Prosvjete" uredio je Pero Slijepčević 1918. godine u Ženevi, kao i drugi 1922. godine koji je dobro ocijenjen.</s><s>Iz navedene literature nismo mogli da saznamo ništa o periodičnosti objavljivanja "Almanaha".</s><s>Prvi "Alamanah" "Prosvjete" uredio je Pero Slijepčević 1918. godine u Ženevi, kao i drugi 1922. godine koji je dobro ocijenjen.</s><s>Iz navedene literature nismo mogli da saznamo ništa o periodičnosti objavljivanja "Almanaha" , kao ni u Federalnom arhivu BiH, izuzev što smo pronašli "Almanah" "Prosvjete" iz 1932. godine (nažalost, sa istrgnutim stranicama impresuma).</s><s>"Almanah" "Prosvjete" iz 1932. godine, bogato ilustrovan sa 20 umjetničkih priloga likovnih umjetnika ( Romana Petrovića, Sretena Stojanovića, Ive Despića, Teodora Švrakića, Koste Hakmana, Vojislava H. Dammjanovića, Petra Tiješića, Đoke Mazalića, Petra Šaina i dr.), priloge vrsnih pripovjedača Ive Andrića, Borivoja Jeftića, Srđe Đokića, Hasana Kikića, Jovana Palavestre, Novaka Simića,, izbor iz poezije Tina Ujevića, Hamze Hume,, Isaka Samokovlije, Hamida Dizdara, Husnije Čengića i dr), kao i druge interesantne priloge iz domaće i svjetske književnosti.</s><s>"Prosvjetina" Biblioteka Ova biblioteka je pokrenuta još u vrijeme Prvog svjetskog rata, kada su u Ženevi izašle tri sveske.</s><s>Izdavanje ovih popularnih knjižica, čiji je zadatak bio da se članovima i prijateljima "Prosvjete", kao i kulturnim i prosvjetnim radnicima pruži pouka i informacija, "Prosvjeta" je nastavila i poslije rata i do 1941. godine izašlo je 15 svezaka u prosječnom tiražu od 3.000 primjeraka.</s><s>Autori ovih svezaka bili su dr. Pero Slijepčević, dr. Jovan Gmajner, dr. Božo Marković, Pavle Popović, Đorđe Pejanović.</s><s>Jovan M. Jovanović, dr. Jovan Cvijić, dr. Tihomir Đorđević, dr. Antonije Vuković, dr. Vasilj Popović, dr. Vojislav Bogićević i Jovan Jovanović Zmaj.</s><s>"Prosvjetina" edicija "Knjiga za narod" Ova edicija je pokrenuta 1921. godine i tada su bile objavljene dvije knjige Đorđa Pejanovića: "Kralj Petar Veliki Oslobodilac" i Jovana Magovića "Pjesme oslobođenja".</s><s>Ova edicija nije ispunila očekivanja, jer su do rata izašle samo još tri knjige., među kojima je bila i "Prva čitanka" Nikole Vidakovića.</s> |
<s>Čestitka za 1. maj Međunarodni praznik rada</s><s>Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94) koji se primjenjuje kao aktuelni zakon u FBiH, određeno je, da je jedan od međunarodnih praznika koji se slave u FBiH, između ostalog i Prvi svibanj Međunarodni praznik rada.</s><s>Odlukom Vlade Federacije BiH, neradni dan za Prvi svibanj 2021. bit će (osim subote i neđelje 01. i 02. 05.) poneđeljak 03.05.2021.</s> |
<s>Marić i Koridić dobili povelje ‘Lumia Mostariensia’</s><s>Predsjedniku Gradskog vijeća Grada Mostara Salemu Mariću i Gradonačelniku Mostara Mariju Kordiću su na izložbenom prostoru Grada Mostara u sklopu 23.</s><s>Međunarodnog sajma privrede uručene povelje “Lumia Mostariensia”.</s><s>Povelje je uručio dopredsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić koji je tom prilikom naglasio kako su one znak zahvalnosti za sve što Grad radi u pokretanju regionalnog razvoja privrede.</s> |
<s>BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON GRAD MOSTAR GRADSKO VIJEĆE</s><s>Na osnovu člana 28.</s><s>Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 4/04) , Odluke o Izmjeni Statuta Grada Mostraa („Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09) i člana 121.</s><s>Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 12/04), Gradsko vijeće Grada Mostara, na svojoj 3. sjednici , održanoj dana 23.03.2021.godine, donijelo je</s><s>ODLUKU o javnoj raspravi za Budžet Grada Mostara za 2021.godinu</s><s>Član 1. Zadužuju se Stručna služba Gradskog vijeća Grada Mostara i Sekreterijat Gradonačelnika, da organizuju javnu raspravu o Nacrtu Budžeta Grada Mostara za 2021.godinu, u periodu od 23.03.2021.godine do 31.03.2021.godine.</s><s>Član 2. Pozivaju se građani Grada Mostara, predstavnici NVO i politički subjekti u Gradu Mostaru, da učestvuju u kreiranju Budžeta Grada Mostara za 2021.godinu i da svoje argumentovane prijedloge, sugestije, amandmane kao i primjedbe, dostave do 31.03.2021.godine, Stručnoj službi Gradskog vijeća Grada Mostara i Sekretarijatu Gradonačelnika.</s><s>Prijedlozi, sugestije, amandmane kao i primjedbe, mogu se dostaviti na e-mail Gradskog vijeća Grada Mostara gradskovijece@vijece.mostar.bai Gradonačelnika Grada Mostara grad.mostar@.mostar.ba ili gradonačelnik@mostar.ba, kao i putem protokola Gradske uprave.</s><s>Član 3. Nakon javne raspraveo Nacrtu Budžeta Grada Mostara za 2021.godinu. nadležne Službe će dostavljeni materijal proslijediti Gradonačelniku Grada Mostara.</s><s>Gradonačelnik Grada Mostara će Gradskom vijeću Grada Mostara dostaviti PRIJEDLOG Budžeta Grada Mostara za 2021.godinu , na usvajanje u roku od 15 dana nakon završetka javne rasprave.</s><s>Član 4. Odluka stupa na snagu danom donošenja, i objaviti će se na njeb stranicama Gradskog vijeća Grada Mostara i stranici Grada Mostara , kao i u „Službenom grasniku Grada Mostara“.</s> |
<s>Građanima Mostara i BiH katoličke vjeroispovijesti čestitke za Uskrs</s><s>U ime Gradskog vijeća Grada Mostara, građanima Mostara i BiH katoličke vjeroispovijesti, čekstitke za Uskrs je uputio Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić, sa željama da ovaj veliki praznik dočekaju u dobrom zdravlju i raspoloženju.</s> |
<s>Raspored prijema građana od strane političkih stranaka u mostarskoj Vijećnici</s><s>Na osnovu Programa rada Gradskog vijeća Grada Mostara za 2021. objavljuje se raspored prijema građana od strane političkih stranaka u gradskoj Vijećnici:</s><s>Ponedjeljak: 10:00-12:00; SDP BiH Utorak: 10:00-12:00; HRS BiH Srijeda: 10:00-12:00; HDZ BiH 13:00-15:00; KOALICIJA za MOSTAR 2020 Četvrtak: 10:00-12:00; NAŠA STRANKA Petak: 10:00-12:00; PRVA MOSTARSKA PARTIJA</s> |
<s>Javni poziv za prezentaciju ponuda za zbrinjavanje komunalnog otpada u Gradu Mostaru</s><s>BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA/KANTON GRAD MOSTAR GRADSKO VIJEĆE Broj: 01-19-234/21 Mostar, 20. 05. 2021 godine</s><s>Gradsko vijeće Grada Mostara održat će sjednicu na temu „ Regionalna DEPONIJA UBORAK- BUĐEVCI“u terminu od 05.-09. 06. 2021. godine na kojoj će se razmatrati problemi zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Mostara.</s><s>Na Regionalnoj DEPONIJI UBORAK- BUĐEVCI godišnje se odloži 25 000 – 30.000 t komunalnog otpada koji nastaje na području Grada Mostara i 10.000- 15.000 t komunalnog otpada iz susjednih općina.</s><s>Pored problema u svakodnevnom funkcioniranju deponije prisutan je i problem ograničenog kapaciteta , odnosno vijeka trajanja deponije koji je uz planirano proširenje predviđen do 2024. godine ,odnosno do 2026. godine, tj. do zatvaranja ili iznalaženja nove lokacije, ovisno o usvojenoj varijanti Plana prilagođavanja.</s><s>Zbog toga je potrebno planirati način zbrinjavanja komunalnog otpada za područje Grada Mostara za razdoblje nakon zatvaranja DEPONIJE UBORAK- BUĐEVCI .</s><s>U okviru sjednice predviđena je prezentacija novih metoda i postupaka zbrinjavanja komunalnog otpada koje je moguće primijeniti na području Grada Mostara s ciljem poboljšanja trenutne situacije i izbora optimalnog modela u budućem razdoblju.</s><s>Pozivaju se zainteresirana poduzeća da prezentiraju ponude za koncept i tehnologiju zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Mostara u skladu sa planskim dokumentima iz oblast upravljanja otpadom.</s><s>Prezentacija treba sadržavati osnovne podatke o tehnologiji zbrinjavanja otpada, mogućim utjecajima na okoliš, troškove investicije, operativne troškove u toku eksploatacije izražene u KM/EU /t zbrinutog otpada, mogućim modelima financiranja, potrebnoj infrastrukturi i lokaciji za zbrinjavanje.</s><s>U sklopu prezentacije omogućiti postavljanje pitanja vezanih za prezentirani koncept i tehnologiju zbrinjavanja komunalnog otpada.</s><s>Zainteresirana poduzeća za prezentaciju ponude mogu poslati na e-mail: grad.mostar@mostar.ba ili 35@vijece.mostar.ba do 4.6.2021. godine.</s><s>Obavijest o konačnom termin održavanja sjednice i prezentacije ponuda dostavit će se naknadno.</s> |
<s>Pravna priroda, cilj Međunarodnog privatnog prava i sredstva za njegovo ostvarivanje (17-22)</s><s>Međunarodno privatno pravo i uporedno pravo (22-23)</s><s>Osnovne pravne celine Međunarodnog privatnog prava – ideja o logičkom redosledu (23-27)</s><s>Pojam inostranog elementa i klasifikacija činjenica na osnovu kojih on nastaje (27-29)</s><s>Karakteristike inostranog elementa (29-31)</s><s>Problem relevantnog inostranog elementa (31-32)</s><s>Unutrašnji izvori međunarodnog privatnog prava (34-43; 69-71)</s><s>Međunarodni ugovori kao izvor međunarodnog privatnog prava - dužnost njihovog poznavanja i višestrani međunarodni ugovori (Haška konferencija, Savet Evrope, UN) (43-47; 56-58; 71-73)</s><s>Međunarodni ugovori kao izvor međunarodnog privatnog prava– dužnost njihove primene (47-56; 59-60)</s><s>Unifikacija normi međunarodnog privatnog prava na međunarodnom planu - Haška konferencija za međunarodno privatno pravo i Evropska unija (76-78; 80-81)</s><s>Hijerarhija izvora (61-66)</s><s>Popunjavanje pravnih praznina (66-69)</s><s>Tačke vezivanja – pojam, funkcije i vrste (83-85)</s><s>Državljanstvo – pojam, način sticanja, dokazivanje, merodavno pravo (85-87; 93-96)</s><s>Značaj državljanstva kao tačke vezivanja u domaćem pravu (87-89)</s><s>Pozitivan i negativan sukob državljanstva.</s><s>Izbeglice. (89-93)</s><s>Značaj prebivališta kao tačke vezivanja u domaćem pravu (99-102; 109-112)</s><s>Podela na zemlje državljanstva i zemlje prebivališta i problem trojnog koncepta prebivališta u domaćem pravu (112-114; 102-109)</s><s>Redovno boravište – pojam, osobenosti u odnosu na prebivalište i privremeno boravište, problem njegovog određivanja (114-119)</s><s>Privremeno boravište (119-122)</s><s>Tačke vezivanja za pravna lica – mesto osnivanja i sedište (122-131)</s><s>Tačke vezivanja za pravna lica – mesto poslovanja i poslovna jedinica (131-133)</s><s>Mesto pravnog čina (133-138)</s><s>Kvalifikacija u prvoj fazi - uobičajena kvalifikacija i kvalifikacija ustanove nepoznate domaćem pravu (249-255)</s><s>Problem kvalifikacije u međunarodnim ugovorima (261-262)</s><s>Kvalifikacija u drugoj fazi – kada je određena koliziona norma, ali ne i merodavno pravo (262-263)</s><s>Kvalifikacija u trećoj fazi – kada je određena i koliziona norma i merodavno pravo (263-265)</s><s>Procesna pravila o utvrđivanju stranog merodavnog prava (dužnost saznanja i primene stranog prava) (307-315)</s><s>Uzvraćanje i preupućivanje – način i granice primene (277-283)</s><s>Problem uzvraćanja i preupućivanja u domaćem međunarodnom privatnom pravu (283- 286)</s><s>Problem prethodnog pitanja (292-299)</s><s>Vremenski (intertemporalni) sukob zakona (305-306; 321-325)</s><s>Primena kolizione norme u slučaju teritorijalnih promena - problem nepriznate države (325-330)</s><s>Generalna i specijalna klauzula odstupanja – pojam, cilj, prednosti i nedostaci, primena u domaćem pravu, odnos sa načelom najbliže veze (300-304)</s><s>Upućivanje na složeni pravni poredak (315-320)</s><s>Izigravanje zakona – pojam i elementi (330-339)</s><s>Izigravanje zakona – vrste i sankcije (339-343)</s><s>Javni poredak u međunarodnom privatnom pravu – pojam i problem naziva (345- 346; 348-350)</s><s>Javni poredak u međunarodnom privatnom pravu – sadržina, neodređenost, promenljivost i princip aktuelnog javnog poretka (350-354)</s><s>Javni poredak u međunarodnom privatnom pravu – klauzula javnog poretka, pretpostavke za njenu primenu i dejstva javnog poretka (346-347; 354-362)</s><s>Supstitucija (transpozicija) (364-371)</s><s>Prinudni propisi koji se neposredno primenjuju – jednostrana koliziona norma i norma koja određuje polje sopstvene primene (377-384)</s><s>Prinudni propisi koji se neposredno primenjuju - deo lex fori (384-387)</s><s>TREĆI DEO</s><s>Zabrana uskraćivanja pravde (pravo na pristup sudu) (149-152)</s><s>Aktorska kaucija (152-157)</s><s>Oslobođenje od prethodnog plaćanja troškova postupka (siromaško pravo) (157- 159)</s><s>Merodavno pravo za postupak (160-161)</s><s>Stranačka i parnična sposobnost i zastupanje stranaca (161-162)</s><s>Međunarodna pravna pomoć – dostavljanje diplomatskim putem i dostavljanje srpskim državljanima u inostranstvu (162-165)</s><s>Međunarodna pravna pomoć – dostavljanje na osnovu međunarodnih ugovora (168- 170)</s><s>Međunarodna pravna pomoć – dostavljanje iz inostranstva (171-172)</s><s>Međunarodna pravna pomoć - posledice nepropisnog dostavljanja licima u inostranstvu (170-171)</s><s>Međunarodna pravna pomoć - pribavljanje dokaza u inostranstvu i izvođenje dokaza po zamolnici stranog suda (172-175)</s><s>Upotreba stranih javnih isprava (176-177)</s><s>Legalizacija domaćih javnih isprava radi upotrebe u inostranstvu (177-179)</s><s>Pojam i značaj međunarodne nadležnosti.</s><s>Međunarodna nadležnost i merodavno pravo (179-182; 197-199)</s><s>Izvor i vrste normi o međunarodnoj nadležnosti (179-180; 182-184)</s><s>Odnos međunarodne nadležnosti prema stvarnoj i mesnoj (184-187)</s><s>Atrakcija međunarodne nadležnosti – suparničari i prethodno pitanje (199-202)</s><s>Sudski imunitet (212-218)</s><s>Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka – pojam, cilj i izvori prava u ovoj materiji (437-439)</s><s>Strane odluke koje mogu biti predmet priznanja i izvršenja i materija u kojoj su donete (439-443)</s><s>Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka – vrste, karakteristike, organi, dokumenta, stranke u postupku (444-450; 463)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje - potvrda o pravnosnažnosti i izvršnosti (450- 452)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje - nadležnost suda (452-456)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje – uzajamnost (465-458)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje – poštovanje prava na odbranu (458-460)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje – javni poredak (460-462)</s><s>Uslov za priznanje i izvršenje – res judicata (462-463)</s><s>Priznanje kao prethodno pitanje u izvršnom postupku (463-466)</s><s>Izvršenje strane sudske odluke (postupak, kamata, troškovi, zastarelost) (466- 468)</s><s>Izvršni imunitet (468-470)</s><s>Pravni položaj i privatna prava stranaca (pojam stranca, opšti položaj stranaca i dostupnost prava) (425-429)</s><s>Uslov uzajamnosti i privatna prava stranaca (429-435)</s> |
<s>Izdavači: Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu</s><s>(Napomena: Navedena literatura i pitanja odnose se na studente koji slušaju Međunarodno privatno pravo počev od školske 2019/2020. godine.</s><s>Studenti koji su ranije odslušali MPP, mogu koristiti ovu, ili, prethodno važeću literaturu, po sopstvenom izboru.</s><s>Prvi dio ispita obuhvata materiju od 1. do 25. pitanja, drugi dio od 26. do 51. pitanja, a treći dio od 52. do 101. pitanja.)</s><s>PRVI DIO</s><s>Pojam i predmet međunarodnog privatnog prava</s><s>Pravne celine normi međunardnog privatnog prava: subjekti MPP-a, sukob zakona, sukob jurisdikcija, pravi položaj stranaca</s><s>Međunarodni izvori međunarodnog privatnog prava</s><s>Hijerarhija izvora međunarodnog privatnog prava</s><s>Popunjavanje pravnih praznina u međunarodnom privatnom pravu</s><s>Metodi (načini) regulisanja međunarodnog privatnog prava</s><s>Merodavno pravo za sadržinu ugovora: autonomija volje i izbor merodavnog prava</s><s>Merodavno pravo za sadržinu ugovora u odsustvu izbora</s><s>Merodavno pravo za formu ugovora</s><s>Domen primene merodavnog prava (lex contractus)</s><s>Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe od 1980. i sukob zakona</s><s>Opšte koliziono pravilo za vanugovornu odgovornost za štetu (lex loci delicti commissi)</s><s>Najbliža veza i klauzula odstupanja, koliziona pravila za vanugovornu odgovornost za štetu u pravu Evropske unije</s><s>Merodavno pravo za posebne oblike vanugovorne odgovornosti za štetu</s><s>Merodavno pravo za sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga i odgovornost za nesavesno vođenje pregovora</s><s>Obim merodavnog prava za vanugovorne odnose</s><s>TREĆI DIO</s><s>Uopšte o međunarodnoj nadležnosti (pojam, karakteristike pravila o međunarodnoj nadležnosti i njen značaj, međunarodna i mesna nadležnost)</s><s>Vrste i kriteriji podele međunarodne nadležnosti</s><s>Opšta i posebna međunarodna nadležnost</s><s>Imperativna i dispozitivna međunarodna nadležnost</s><s>Isključiva međunarodna nadležnost domaće jurisdikcije</s><s>Originarna i derivativna (izvedena) međunarodna nadležnost</s><s>Redovna i izuzetna međunarodna nadležnost</s><s>Međunarodna nadležnost suda i nadležnost drugog državnog organa</s><s>Postupak u privatnopravnim stvarima sa stranim elementom: specifičnost postupka i merodavno pravo</s><s>Položaj stranih lica u postupku: pravo na slobodan pristup sudu, stranačka i parnična sposobnost, strani advokati i veštaci u postupku pred domaćim sudom, punomoćnik i zastupnik za primanje pismena</s><s>Aktorska kaucija</s><s>Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova</s><s>Međunarodna litispendencija</s><s>Sukob zakona po povezanim zahtevima (međunarodni koneksitet)</s><s>Problemi u pogledu dejstava stranih sudskih odluka i pojam strane sudske odluke</s><s>Sistem ograničene kontrole i ostali sistemi priznanja</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: pravnosnažnost strane sudske odluke</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: nadležnost stranog suda</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: javni poredak</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: pravno na učešće u postupku</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: uzajamnost</s><s>Uslovi za priznanje stranih sudskih odluka: nepostojanje pravnosnažne odluke u istoj pravnoj stvari između istih stranaka</s><s>Posebni uslovi za priznanje stranih odluka u statusnim stvarima</s><s>Izvršenje strane sudske odluke</s><s>Dejstva nepriznatih stranih sudskih odluka</s><s>Potreba za saradnjom jurisdikcija, predmet i obim međunarodne pravne pomoći, obaveza pružanja pravne pomoći</s><s>Načini opštenja između domaćih i stranih sudova i drugih državnih organa</s><s>Postupak po zamolnici</s><s>Dokazna snaga stranih javnih isprava</s><s>Pojam i vrste imuniteta od jurisdikcije</s><s>Sudski imunitet strane države: apsolutni i relativni sudski imunitet</s><s>Odricanje strane države od sudskog imuniteta, hronološki redosled o odlučivanju o sudskom imunitetu, pojam strane države i priznanje sudskog imuniteta</s><s>Sudski imunitet strane države: aktivnosti državnih preduzeća, odgovornost u radnim sporovima i odgovornost za prouzrokovanu štetu</s><s>Izvršni imunitet strane države</s><s>Pojam pravnog položaja stranaca: onos sa međunarodnim javnim pravom i međunarodnim privatnim pravom (kao deo MPP-a) , pravna sposobnost i priznanje pravnog subjektiviteta</s><s>Karateristike pravnog položaja stranaca</s><s>Klasifikacija pravnog položaja stranaca i osnovne tendencije regulisanja</s><s>Uslovi za uživanje relativno rezervisanih prava stranaca: reciprocitet</s><s>Uslovi za uživanje relativno rezervisanih prava stranaca: ostali uslovi</s> |
<s>ODRŽAN NAUČNI SKUP POVODOM DANA PRAVNOG FAKULTETA</s><s>Na Pravnom fakultetu, 26. oktobra 2019. godine održan je osmi Naučni skup povodom Dana Pravnog fakulteta, na temu „Pravo, tradicija i promjene“.</s><s>Učešće u radu skupa prijavilo je 90 univerzitetskih nastavnika iz osam država – Rusije, SAD, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i BiH, koji su poslali ukupno 75 samostalnih i koautorskih referata.</s><s>Većina njih usmeno je saopštila svoje radove na skupu čime su doprinijeli naučnoj diskusiji koja je uslijedila nakon izlaganja referata na četirma sekcijama (Javnopravnoj i teorijskopravnoj, Građanskopravnoj i privrednopravnoj, Krivičnopravnoj i sekciji Osamsto godina Zakonopravila Svetog Save/Istorijskopravnoj).</s><s>Suorganizatori skupa bili su Međunarodno udruženje pravnika, sa sjedištem u Moskvi i Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu, Beograd, čiji predstavnici su bili članovi Naučnog odbora skupa, a saopštili su i svoje referate na konferenciji.</s><s>U Naučnom odboru koji je osmislio koncepciju konferencije i odobrio referate prijavljenim autorima, učestvovalo je 18 priznatih naučnika iz osam država – Rusije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i BiH, a koji su objavljivali radove u publikacijama sa ISI liste i odnose se na temu skupa.</s><s>S obzirom na to da je skorašnjom odlukom Komisije za klasifikaciju i kategorizaciju naučnih skupova pri Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, naš prošlogodišnji skup ocijenjen kao najbolje klasifikovan i kategorisan među svim skupovima koje organizuju fakulteti društveno-humanističkih nauka u Republici Srpskoj, nadamo se da će ovogodišnja konferencija biti vrednovana još bolje, odnosno kao međunarodni naučni skup.</s><s>Zahvaljujemo svim učesnicima skupa, članovima Naučnog i Organizacionog odbora, kao i predstavnicima institucija Republike Srpske koji su pružili nesebičnu podršku u radu Pravnom fakultetu, cijeneći ono što je do sada postignuto na ovoj visokoškolskoj ustanovi.</s> |
<s>Niste autorizovani da vidite tekstove.</s><s>Morate pristupiti sistemu.</s> |
<s>Intervju: Jasuši Akaši: Zaštićene zone bile su baze za odmor bosanskih vojnika</s><s>Četvrtak, 27 oktobar 2011</s><s>Intervju: Jasuši Akaši, bivši izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan Zaštićene zone bile su baze za odmor bosanskih vojnika U Srebrenici su bili naoružani bosanski vojnici.</s><s>Nisam navijao za Srbe, bio sam nepristrastan.</s><s>Amerikanci su stalno tražili da se odobri bombardovanje.</s><s>Izveštaj o Markalama, u kome ekspertska međunarodna komisija ne može da utvrdi da li su bosanski muslimani ili bosanski Srbi gađali pijacu, sve vreme je dostupan Haškom tribunalu</s><s>„Jedini merodavni izveštaj o tome ko su krivci za pogibiju 68 nedužnih civila na pijaci Markale sve vreme je dostupan Haškom tribunalu, i to u Ujedinjenim nacijama, koje su osnovale sud za bivšu Jugoslaviju.</s><s>Krivica za ovu tragediju ne može se svaljivati na vojsku bosanskih Srba.” To kaže Jasuši Akaši, izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan u periodu od januara 1994. do novembra 1995, vremenu u kome je prisustvovao nekim od svetski najdramatičnijih i najkrvavijih događaja druge polovine 20. veka.</s><s>Akaši je preksinoć u dužem razgovoru za „Politiku” razjasnio neke detalje tragedije na Markalama 5. februara 1994, detaljnije nego što je prethodno učinio na konferenciji u Miločeru.</s><s>Pozvao se na ekspertski izveštaj o tom dramatičnom događaju, posle kojeg je na bosanske Srbe bačena ljaga koja ni danas nije sprana.</s><s>Da li je bilo pritisaka da se Srbi okrive i pre nalaza komisije, što su učinili svi strani mediji?</s><s>Na nas nisu uticali takvi pritisci.</s><s>Imenovao sam ekspertsku međunarodnu komisiju, od kojih je dvoje došlo iz islamskih zemalja, a drugo dvoje iz zemalja koje su Srbi smatrali prijateljskim.</s><s>Na čelu eksperata bio je Kanađanin.</s><s>Pre nego što je pogodio pijacu, projektil je udario o krov jedne prodavnice, pa su eksperti mogli samo da ustanove ugao čiji je špic bio na Markalama a koji se širio.</s><s>U tom trouglu su bile i srpske i muslimanske snage.</s><s>Zaključak ekspertske komisije jeste da je bomba mogla da dođe sa bilo koje od ove dve strane.</s><s>To je jedini merodavni nalaz zasnovan na naučnoj bazi.</s><s>Zapamćeni ste među Srbima u tim jako teškim vremenima kao jedna od retkih visokih ličnosti koja nije bila na strani protivnika, a Amerikanci su vas optuživali da navijate za Srbe?</s><s>Mnoge od nas iz UN tako su etiketirali.</s><s>Zamerali su nam da pregovaramo sa prosrpskog stanovišta.</s><s>To nije tačno.</s><s>Mi smo samo hteli da budemo nepristrasni i da pošteno odradimo svoj težak zadatak.</s><s>Da li to znači da su, sa vašeg stanovišta, zapadne sile bile pristrasne?</s><s>Ne bih to mogao da kažem za Francuze i Engleze, koji su imali brojne trupe na terenu.</s><s>Francuzi su imali 6.000 vojnika u okviru „plavih šlemova”, u ovoj najvećoj mirovnoj operaciji u istoriji UN.</s><s>Amerikanci su imali samo avione NATO-a, i stalno su insistirali da počnu sa bombardovanjem.</s><s>Prvo se govorilo da će bombardovati onu stranu koja prekrši dogovor o prekidu vatre.</s><s>Kasnije je ova doktrina preokrenuta i počeli su da govore: Hajde da bombardujemo Srbe.</s><s>Protivio sam se kada sam bio u pregovorima sa njima i kada su pregovori davali rezultate.</s><s>Ali Madlen Olbrajt to nije razumela i počeli su pritisci iz Vašingtona da se Srbi bombarduju.</s><s>U američkoj štampi optuživali su vas što niste sprečili tragediju u Srebrenici?</s><s>Srebrenica, ko je mogao da spreči Srebrenicu?</s><s>Kad je počeo Mladićev napad na Srebrenicu tamo su bile stacionirane muslimanske trupe.</s><s>Njihov komandant je nekoliko meseci pre napada otišao u Sarajevo i nije se vratio.</s><s>Kako je bilo moguće da se desi Srebrenica, možete li vi to da objasnite?</s><s>Možda je Ratko Mladić hteo da se osveti za prethodne teške napade i gubitke.</s><s>Možda i nije planirao pravu ofanzivu, ali je shvatio da nema otpora.</s><s>Možda je tek tada odlučio da pregazi Srebrenicu.</s><s>Tu su bili holandski vojnici pod „plavim šlemovima”.</s><s>Ostali su bez zaliha u hrani i municiji.</s><s>Nisu bili u stanju da se suprotstave napadu.</s><s>Čim je vojni komandant Unprofora tražio podršku NATO-a iz vazduha, za deset minuta sam se sa tim složio i avioni NATO-a su počeli da gađaju vojsku bosanskih Srba koja je napredovala ka Srebrenici.</s><s>I tada vas je zvao ministar odbrane Holandije, zašto?</s><s>Da mi kaže da su holandske trupe toliko blizu vojsci bosanskih Srba, da će njihovi životi biti ugroženi.</s><s>Tražio je da prestane bombardovanje, i ja sam obavestio NATO.</s><s>Tako je bombardovanje obustavljeno.</s><s>Ali ne verujem da bi, i da je nastavljeno, to napravilo bilo kakvu razliku.</s><s>To je bila zaštićena, sigurna zona?</s><s>Da, ali zaštićene zone u Bosni nisu bile demilitarizovane, kao što su to nalagala pravila.</s><s>U početku, Srebrenica je bila demilitarizovana, ali bosanske trupe su se vratile.</s><s>Tako da su sve zaštićene zone, ne samo Srebrenica, postale baze za trupe bosanskih muslimana koje su se tu odmarale i reorganizovale.</s><s>Tu im je stizalo oružje sa obližnjih aerodroma.</s><s>Zašto niste reagovali?</s><s>Generalni sekretar UN tražio je, bazirajući se na našem izveštaju sa terena, da se zone demilitarizuju, a za to nam je bilo potrebno dodatnih 40.000 „plavih šlemova”.</s><s>Savet bezbednosti to nije odobrio.</s><s>Nikad nismo imali vojnu snagu da zaštitimo sigurne zone.</s><s>Niti su se znale granice sigurne zone.</s><s>Gde ona počinje i gde se završava.</s><s>Trupe UN su došle da čuvaju mir posle hrvatsko-srpskog konflikta, a ubrzo je počeo da bukti rat u Bosni?</s><s>Mi smo se našli usred rata, a zadatak je bio da čuvamo mir, koga nije bilo.</s><s>Kakvi su vaši utisci iz susreta sa Miloševićem, Karadžićem, Mladićem?</s><s>Sa Miloševićem sam se za te dve godine sastajao jako često.</s><s>Obično u četiri oka.</s><s>Ponekad je su tu bili njegov šef kabineta i moj zapisničar.</s><s>Naši susreti trajali su uvek po nekoliko sati, a kada smo razgovarali oko Goražda – to je trajalo oko deset časova.</s><s>Kada su tu preda mnom bili i Karadžić i Mladić, on se prema njima odnosio kao prema đačićima, grdio ih je i određivao šta da rade.</s><s>Oni su ga na početku slušali.</s><s>Posle, kada ih je upozoravao da će biti bombardovani ukoliko ne prestanu da rade gluposti, oni su mu se smejali.</s><s>Bar tako mi je rekao Milošević kada sam odlazio sa dužnosti i otišao da se sa njim pozdravim.</s><s>A sa Karadžićem?</s><s>Sa njim sam se na početku isto susretao u četiri oka.</s><s>Dobro je govorio engleski.</s><s>Kasnije je postao formalniji.</s><s>Morao sam da ga čekam kod sekretarice, i razgovarali smo preko prevodioca.</s><s>Morali smo da sedimo u konferencijskoj sali.</s><s>Isto je bilo i sa Mladićem, sve formalnije i formalnije.</s><s>Da li ste bili zadovoljni kada ste čuli da su i jedan i drugi izručeni Haškom tribunalu?</s><s>Ne mogu da kažem da sam bio zadovoljan.</s><s>Ja nisam pravnik.</s><s>Ja sam posrednik u pregovorima.</s><s>Zadužen da pokušam da postignem mir.</s><s>Ne da dajem svoj sud o tome ko je i koliko kriv.</s><s>Zorana Šuvaković objavljeno: 25.10.2011.</s> |
<s>Početna strana Srpski memorijal Značajni događaji u opštini Kozarska Dubica</s> |
<s>Početna strana Sarajevo Feljton dnevnika Vesti RATNI ZLOČINI U BOSNI O KOJIMA SE ĆUTI SARAJEVO - NAJVEĆE STRADALIŠTE SRBA (4)</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Jovan Rajić: Kratka istorija Kraljevstva Srbije, Raške, Bosne i Rame [1793]</s> |
<s>Početna strana Saopštenja Saopštenje za javnost Beograd, 16.11.2005.</s><s>Subota, 24 novembar 2007</s> |
<s>Početna strana Počinioci Miralem Macić Podignuta optužnica zbog zločina nad Srbima u Bradini</s> |
<s>Početna strana Svedočanstva Ljubiša Ristić: Italijanka u Srebrenici</s> |
<s>Početna strana Počinioci Istraga...</s><s>Marti istražuje i zločin nad Srbima u Sijekovcu</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Kraljevo: Protest zboh hapšenja generala R. Mladića, 27. maj 2011.</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji [1858]</s> |
<s>Vladimir Ćorović: Političke prilike u Bosni i Hercegovini 1939.</s> |
<s>Početna strana Video Olbrajtova vrištala na Prijatelje Srba</s><s>Četvrtak, 25 oktobar 2012</s> |
<s>SIPA saslušava zbog džihada bh. državljana u Siriji</s><s>22/05/2013 | 08:22 | Glas Srpske Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) saslušali su osam lica povezanih sa organizovanim odlaskom državljana BiH na ratište u Siriju, gdje se priključuju terorističkim organizacijama bliskim "Al-Kaidi".</s><s>Izvor "Glasa Srpske" blizak SIPA rekao je da su trojica saslušanih iz Sarajeva, trojica iz Zenice, a dvojica iz Mostara. - Još nekoliko lica biće saslušano idućih dana.</s><s>Prava akcija o tom pitanju u saradnji sa Tužilaštvom BiH tek slijedi - rekao je on ne mogavši da precizira da li je neko od saslušanih zadržan u pritvoru.</s><s>Policijski službenik u SIPA Kristina Jozić kazala je da SIPA preduzima sve aktivnosti u skladu sa Strategijom za borbu protiv terorizma.</s><s>Federalni mediji objavili su da državljani BiH u džihad u Siriju odlaze uz pomoć vođe selefijske zajednice u Gornjoj Maoči Nusreta Imamovića i posrednika, sirijskog studenta, Dževada Gološa iz Mostara. - Imamović već mjesecima radi isključivo na sakupljanju novca za tu svrhu.</s><s>Novac za to dobija preko Beča iz Jordana i Egipta.</s><s>On, Abid Podbičanin i Muhidin Halilović u martu su zbog toga putovali u Egipat - kaže izvor blizak istrazi.</s><s>Zenički selefija Muaz Šabić, koji je poginuo u sukobima u Siriji, Bajro Ikanović i Enver Lilić na sirijsko ratište otišli su uz logističku i finansijsku pomoć Imamovića.</s><s>On je Ikanoviću preko posrednika uručio 3.000 KM, a Šabiću je novac lično dao u Gornjoj Maoči.</s><s>U džihad u Siriju na Imamovićevu inicijativu otišli su i Senad Hasanović i Armen Dželko iz Hadžića, Haris Sivac i Muhamed Džerahović iz Zenice, Bećir Hodžić iz Visokog, Mevludin Cicvara iz Viteza, Jasmin Keserović iz Zavidovića, Elvedin Memić iz Sarajeva, Mirzet Mahmutović iz Srebrenika.</s><s>Uz njegovo posredovanje u Siriju su otišli i bivši pripadnici odreda "El-mudžahedin" Fikret Hadžić iz Kaknja i Kenan Bijedić iz Visokog, te Vildan Ključo iz Livna, Nermin Spahić iz Kaknja i Aldin Alibašić iz Sarajeva.</s><s>Na sirijsko ratište otišla su 52 pripadnika selefijskog pokreta u BiH i tamo su uglavnom pristupili jedinici "En-Nusra" koju američka administracija označava kao terorističku organizaciju povezanu sa "Al-Kaidom".</s><s>Dobrovoljci za učešće u ratu u Siriji okupljaju se u turskom gradu Antakiji, a potom organizovano odlaze do tursko-sirijske granice.</s><s>U Siriju ilegalno ulaze na prelazu Bab el-Hava, a onda se okupljaju u mjestu Sarmada u Siriji, gdje se izvodi i vjerska obuka za sljedbenike Slobodne sirijske vojske.</s><s>Pozivajući se na izvore u Stejt departmentu "Večernji list" je objavio da su američki i britanski konzuli u Sarajevu upozorili zvaničnike BiH da "ohlade" svoje veze sa Iranom, jer njihova budućnost nije Teheran, nego Evropska unija. - Vašington je izgubio strpljenje kad je jedan magazin objavio da je tokom 2012. odobreno "200 viza za iranske preduzetnike" koji su posjetili BiH.</s><s>U njihovom društvu bio je i iranski diplomata koga su potom pratile izraelske tajne službe i otkrile da je posjetio Tajland, Gruziju i Indiju, sva mjesta gdje su potom napadnuti izraelski građani - navodi taj list.</s><s>Đ.V. http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=87844</s> |
<s>Početna strana Članci Edvard S. Herman : Srebrenički vrhunski svedok</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Monumenta Serbica: Spectantia Historiam Serbiae Bosnae Ragusii (1858)</s> |
<s>Početna strana Masovni zločini Masovni zločini muslimanskih i hrvatskih snaga 1992–1995. u BiH</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Novi Sad: Anketa o hapšenju generala Ratka Mladića, 26. maj 2011.</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić SKUPŠTINA DIJASPORE SRBA U FRANCUSKOJ: Saopštenje</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Banja Luka: Promocija knjige „Kosmet iza laži“</s> |
<s>Vehabija iz BiH poziva u džihad</s><s>Utorak, 19 avgust 2014</s><s>utorak, 19. avg 2014, 11:49 -> 13:05 Vođa jedne od najvećih zajednica pripadnika radikalnog islama u BiH Bilal Bosnić pozvao je mladiće iz te zemlje da se pridruže oružanim grupama terorističke organizacije Islamske države.</s><s>Poziv Bilala Bosnića mladim muslimanima iz BiH da se pridruže Islamskoj državi ostao je zabeležen na video-snimku s poslednjeg predavanja koje je održao svojim sledbenicima s područja Cazinske krajine u severozapadnoj Bosni, piše Dnevni avaz, prenosi Tanjug.</s><s>Bosnić je u tom istupu, između ostalog, rekao da "istina i Islamska država opstaju i pored tolikih napada onih koji su zbunjeni i onih koji se bore protiv istine".</s><s>Pošto su novinari Avaza kontaktirali sa njim, kako bi im objasnio zbog čega podržava terorističku organizaciju Islamska država, Bosnić je tvrdio da on to nije rekao i da je sve rezultat različitih interpretacija njegovog istupa.</s><s>I sama vehabijska zajednica u BiH podeljena je kada je reč o odnosu prema Islamskoj državi.</s><s>Tako je Nusret Imamović, vođa druge najveće zajednice koja okuplja vehabije u Gornjoj Maoči kod Brčkog, otišao kao dobrovoljac u Siriju, ali se tamo, prema dostupnim informacijama, bori u redovima organizacije Džabat el Nusra, koja se ograđuje od Islamske države.</s><s>Džabat el Nusra smatra se bliskom Al Kaidi, a obe organizacije protive se onome što Islamska država trenuto radi u Iraku i Siriji sprovodeći masovna ubistva, pljačke i proterivanja stanovništva koje ne smatraju lojalnim.</s><s>Vlasti u BiH nemaju precizne podatke o tome koliko se građana te zemlje trenutno bori na kriznim žarištima kakvo je sirijsko.</s><s>Oslobođenje prenosi procene policijskih agencija po kojima je iz BiH u Siriji do sada otišlo da ratuje pedesetak mladića, a 32 su se, navodno, već vratila u zemlju.</s><s>Parlament BiH je u junu doneo zakon kojim se učestvovanje građana BiH u oružanim sukobima u inostranstvu, pa čak i podsticanje na to, tretira kao krivično delo, za šta je moguće dobiti do 10 godina zatvora, ali do sada po tom zakonu niko nije procesuiran. http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/%D0%A0%D2%D0%B0+%D1%83+%D1%9F%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B4.html</s> |
<s>Početna strana Knjige S. Živaka Intervju: Srbi su imali Srebrenicu prije Srebrenice</s> |
<s>Ratne naredbe dr Radovana Karadžića 1992. godine</s><s>Ponedeljak, 08 jun 2009</s><s>Ratne naredbe dr Radovana Karadžića donete 1992. godine možete pregledati u prdužetku ove strane.</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Prag: Miting protiv otimanja Kosova i Metohije</s><s>Sreda, 16 februar 2011</s> |
<s>Početna strana Naša izdanja Srpske žrtve i srpska stratišta Sarajeva</s> |
<s>Početna strana Naša izdanja Srebrenica, jul 1995 - U trgaganju za istinom</s> |
<s>Dokumentacioni centar Republike Srpske: Hronologija 1990-1995.</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Svedočanstva Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao - svedočanstvo ustaškog genocida</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Vučurević saslušan po zahtjevu BiH</s><s>Četvrtak, 21 april 2011</s> |
<s>Preuzmite knjigu u *.pdf formatu</s><s>Ponedeljak, 13 april 2009</s><s>Na ovoj stranici možete preuzeti celu knjigu „Ratna pisma dr Radovana Karadžića“ (dvojezično izdanje).</s> |
<s>Početna strana Članci Pokušaj islamizacije Bosne i Hercegovine</s> |
<s>Početna strana Video Video - pregled Da li Republika Srpska treba da raspiše referendum o Dejtonskom sporazumu?</s> |
<s>Početna strana Aktuelno BH. dijaspora ogorčena filmovima: Norveška televizija prikazala Armiju RBiH kao agresora</s> |
<s>Petar Kočić: Kritika austrijske uprave u Bosni [1910]</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Pr.</s><s>S. Davidović: Srpska Pravoslavna Crkva u Bosni i Hercegovini od 960-1930.</s> |
<s>Početna strana U medijima Jovan Divjak: Dobrovoljačka je završena stvar</s><s>Subota, 21 april 2012</s> |
<s>Početna strana U medijima Ivanišević: Licemjerje nadbiskupa Bozanića</s><s>Autor SRNA / RTV</s><s>Ponedeljak, 28 septembar 2009</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Srebrenica: potvrđene manipulacije brojem žrtava</s><s>Nedelja, 21 mart 2010</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Rat u BiH 1992-1995.</s><s>Milivoje Ivanišević: Knjiga mrtvih Srba Sarajeva 1992-1995. [2008]</s> |
<s>Početna strana Svedočanstva Ničemu se ne nadaju i u pravdu ne vjeruju</s><s>Sreda, 13 jul 2011</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Iz arhive: Intervju generala Mladića RTS-u 1992. godine</s> |
<s>Početna strana Počinioci Azra Bašić Američki sud u Lesingtonu saslušao Azru Bašić optuženu za ratne zločine</s> |
<s>Mahmuljin pobjegao u Tursku?</s><s>Sreda, 10 avgust 2022</s><s>10.08.2022 | Vedrana Kulaga Simić | Glas Srpske BANjALUKA - Nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin, koji je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, prema informacijama koje su isplivale u javnost, nije na odsluženju kazne u zatvoru, već je u Turskoj.</s><s>Mahmuljin je drugostepenom presudom Suda BiH krajem aprila ove godine pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog zločina počinjenih 1995. godine, kada kao komandant nije spriječio zločine pripadnika zloglasnog odreda "El mudžahedin" nad zarobljenim vojnicima Vojske RS, civilima te pripadnicima sanitetskog osoblja na području Vozuće i Zavidovića.</s><s>Ipak, on je, prema nepotvrđenim informacijama, u Turskoj, a kao razlog je, kako se spekuliše, navedeno liječenje</s><s>Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić za "Glas" je istakao da je očigledno Sud BiH dao mogućnost Mahmuljinu da, nakon pravosnažne presude, pobjegne.</s><s>Kojić podvlači da zakon o izvršenju krivičnih sankcija propisuje da se, kada presuda postane pravosnažna, kao u slučaju "Mahmuljin", donosi akt kojim se osoba upućuje na izvršenje kazne u kazneno-popravnu ustanovu. - S obzirom na to da Sud očigledno nije postupio u skladu sa zakonom ni donio uputni akt, niti bilo kakve mjere zabrane, kao što je zabrana napuštanja mjesta prebivališta ili teritorije BiH, omogućio je Sakibu Mahmuljinu da izvrši bjekstvo.</s><s>Čak i u uslovima da je i otišao na liječenje u Tursku, imajući u vidu da ima pravosnažnu kaznu, morao je obavijestiti sud o svom zdravstvenom stanju i potencijalnom liječenju - istakao je Kojić.</s><s>Smatra da je u ovom slučaju vidljiva sprega i davanje mogućnosti Mahmuljinu da izbjegne izvršenje kazne. - On je ovako bjegunac za kojim treba raspisati međunarodnu potjernicu da bi bio smješten na izdržavanje sramotno male kazne - istakao je Kojić.</s><s>Sve ovo, kako je rekao, ukazuje na to da je Srpska bila u pravu od samog početka. - Pravosuđe je isključivo u funkciji sprovođenja bošnjačkih politika i politike nekažnjavanja Bošnjaka za brutalne ratne zločine nad Srbima.</s><s>Oslobađaju, izriču kazne ispod zakonskog minimuma, a sada omogućavaju i licima koja su presuđena da pobjegnu - zaključio je Kojić.</s><s>Iz Suda BiH do zaključenja ovog teksta "Glasa Srpske" nisu stigli odgovori na pitanja da li je Sakib Mahmuljin upućen na izdržavanje kazne prema izrečenoj presudi, odnosno da li Sud ima informacije gdje se on i po kojoj osnovi nalazi.</s><s>U slučaju "Mahmuljin", prilikom izricanja presude, Sud BiH je primjenjivao zakon bivše SR Jugoslavije.</s><s>Prvostepenom presudom je bio osuđen na deset godina zatvora, da bi Apelaciono vijeća Suda BiH u novembru 2021. godine poništilo tu presudu.</s><s>U drugostepenom postupku Tužilaštvo je tražilo veću kaznu bivšem komandantu Trećeg korpusa.</s><s>Drugostepena presuda kojom je osuđen na osam godina zatvora Sud je donio šest godina od početka sudskog procesa.</s><s>Ogorčenost Predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata u aprilu su ostali zgroženi presudom i kaznom koju je Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo Sakibu Mahmuljinu.</s><s>Tvrde da je kazna sramotno mala, ako se zna kakva su sva ratna zvjerstva i zločini koji su počinjeni nad srpskom vojskom i civilima u tom kraju, ali i to da su neki Srbi dobijali po pet godina zatvora, jer su negdje bili čuvari.</s><s>Vedrana Kulaga Simić https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_dana/mahmuljin-pobjegao-u-tursku/428735</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Odata počast žrtvama u Dobrovoljačkoj</s><s>Četvrtak, 03 maj 2012</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Slučaj „Srebrenica“ Simić, Karganović: SREBRENICA - Dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida</s> |
<s>Početna strana Saopštenja In memoriam: Predrag R. Dragić Kijuk</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Mladić je uhapšen; A šta je sa NATO zločincima?</s> |
<s>Početna strana Članci U čije je ime delovao Erdemović u Srebrenici?</s> |
<s>Početna strana Počinioci "Viktor Bubanj" Podignuta optužnica protiv tri lica za „Viktor Bubanj“</s> |
<s>Granična policija čuva lične podatke i ne može da objavi kako je ratni zločinac prešao granicu</s><s>Četvrtak, 11 avgust 2022</s><s>11/08/2022 | RTRS | Autor: SRNA Iz Granične policije BiH rekli su Srni da "radi zaštite ličnih podataka" ne mogu objaviti kako je i na kom graničnom prelazu prešao granicu BiH i otputovao u Tursku osuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin, umjesto da služi osmogodišnju kaznu u zatvoru. - Radi zaštite ličnih podataka, nismo u mogućnosti dostaviti vam tražene podatke - istakli su iz kabineta direktora Granične policije BiH.</s><s>Presuđeni ratni zločinac nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin napustio je BiH i umjesto u zatvor otišao je u Tursku.</s><s>Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.</s><s>Jedan od advokata iz tima odbrane informisao je Sud BiH o odlasku Mahmuljina, ali tek pošto je on napustio BiH. https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=482852</s> |
<s>Aleksandar Pavić: Šta se stverno dogodilo u Srebrenici</s> |
<s>Milivoje Ivanišević: Srpske žrtve i stratišta Sarajeva [2010]</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Pale: Protesti povodom hapšenja generala Mladića, 27. maj 2011.</s> |
<s>Početna strana Saopštenja Ljubiša Ristić: Petrovdan u Bratuncu 2011. godine</s><s>Petak, 15 jul 2011</s> |
<s>Početna strana Video Srebrenica, jul 1995 - U traganju za istinom</s> |
<s>Početna strana Video Video - pregled Mostar: Rušenje hrama Svete Trojice [1873], maj-jul 1992.</s> |
<s>Početna strana Aktuelno Zavet SrpskoRuski poziva na tribinu 14. oktobra</s> |
<s>Sud BiH: Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne jer je na liječenju</s><s>11.08.2022 | Glas Srpske | SRNA SARAJEVO- Osuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora od osam godina jer se, prema obavještenju koju je dostavila njegov advokat, nalazi na liječenju u Turskoj, rečeno je Srni u Sudu BiH.</s><s>"S tim u vezi, Sud obavlja potrebne izviđajne radnje u pogledu navoda advokata, te će u daljem toku postupka upućivanja preduzeti adekvatne zakonske radnje", naveli su iz Suda BiH.</s><s>Sud je istakao da osuđenom Mahmuljinu u toku krivičnog postupka, a sve do okončanja istog nisu bile izrečene mjere zabrane.</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Miting podrške generalu R. Mladiću, Beograd 29. maj 2011.</s> |
<s>Početna strana Gen.</s><s>Ratko Mladić Pale: Drugi dan protesta povodom hapšenja genrala Mladića, 30. maj 2011.</s> |
<s>Početna strana Članci Predrag R. Dragić Kijuk: HAŠKA KONKVISTA [II]</s><s>Sustiže li prošlost sadašnjost</s> |
<s>Početna strana Na današnji dan Skelani: Obeleženo 19 godina od stradanja Srba</s><s>Utorak, 17 januar 2012</s> |
<s>Početna strana Počinioci Istraga...</s><s>Ponovna identifikacija posmrtnih ostataka srebreničkih Srba</s> |
<s>Početna strana Počinioci Logor Dretelj Karan: Žrtve u Dretelju imale višestruke prelome kostiju</s> |
<s>Naučno veće Instituta</s><s>1. Prof. dr Smilja Avramov, 2. Prof. dr Slobodan Antonić, 3. Prof. dr Mila Alečković, 4. Prof. dr Aleksa Buha, akademik RS, 5. Prof dr Vera Vratuša,</s><s>6. Prof. dr Jelena Guskova, 7. Književnik Gojko Đogo, akademik RS, 8. Prof. dr Veselin Đuretić, 9. Književnik Predrag Dragić-Kijuk, 10.</s><s>Prof. dr Mirko Zurovac,</s> |
<s>Početna strana U medijima Spremna optužnica protiv Dudakovića</s> |
<s>Slučaj "Mahmuljin": Još nije završeno vještačenje medicinske dokumentacije</s><s>Ponedeljak, 29 avgust 2022</s><s>Mahmuljin je po izricanju kazne od osam godina napustio BiH i otišao u Tursku navodno na liječenje, umjesto u zatvor.</s><s>U Sudu BiH nisu željeli da otkriju podatke koji se tiču zdravstvenog stanja Mahmuljina, ali ni sadržaj dostavljenih nalaza, jer, kako su pojasnili, radi se o povjerljivim informacijama koje "potpadaju pod pravo na privatnost".</s><s>Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić smatra da je riječ o još jednom pravosudnom cirkusu i pokušaju da se Mahmuljinu "da alibi za ostanak u Turskoj".</s><s>- Ovaj sud se ponaša kao saučesnik u ovom bjekstvu Mahmuljina.</s><s>Oni sada kao vještače tu dokumentaciju, a nisu ni uputili zahtjev za izdržavanje zatvorske kazne.</s><s>To nije ništa drugo do mazanje očiju i pokušaj da se da alibi za ostanak u Turskoj, kroz neka, vjerovatno naručena, vještačenja - rekao je Kojić.</s><s>On očekuje da konačna odluka bude da Mahmuljinu zdravstveno stanje ne dopušta da bude izručen i upućen na izdržavanje zatvorske kazne.</s> |
<s>OSUĐENA OZLOGLAŠENA "LAVICA BALKANA": Vrbovala decu za ISIS, podstrekivala na zločin</s><s>Sreda, 17 avgust 2022</s><s>Bleona Tafalari, osuđena je prvostepeno na tri godine i četiri meseca zatvora za krivično delo podstrekivanje na zločin, dok je oslobođena optužbi za terorizam.</s><s>Podsećamo, ona je nakon hapšenja u novembru prošle godine u Milanu, optužena za međunarodni terorizam.</s><s>Tužilaštvo je tražilo da Bleona Tafalari bude osuđena na pet godina zatvora, smatrajući je pristalicom ISIS-a.</s><s>Bleona Tafalari je, kako navode italijanski mediji, udata za nemačkog policajca, rođaka Kujtima Fejzulaija, koji je izveo terorističke napade u Beču pre dve godine.</s><s>Radikalizovana je kada je imala 16 godina, i bila je odani pristalica Islamske države, kao i članica organizacije "Lavovi Balkana" - ogranka ozloglašene terorističke grupe.</s><s>Italijanska policija je u njenom mobilnom telefonu pronašla hiljade fotografija i snimaka dekapitacija i scena terorističkih napada.</s><s>Ona je prebačena u zatvor, i optužena je za udruživanje sa ciljem izvođenja terorističkih napada.</s><s>Policija je prvo pratila njenog muža, 21-godišnjeg Albanca i rođaka Kujtima Fejzulaja, teroriste koji je izveo krvavi napad u Beču kada je ubio četiri osobe, pre nego što su ga likvidirale snage bezbednosti.</s><s>Istragom, koju je sproveo antiteroristički tim iz Milana u saradnji sa Evropolom, utvrđeno je da je Tafalari vrbovala devojke albanskog porekla, uključujući i maloletnice.</s><s>- Naći ću ti muža koji je kao lav, s kojim ćeš da umreš kao mučenica posle braka natopljenog krvlju nevernika - pisala je osumnjičena jednoj šesnaestogodišnjoj sagovornici na Telegramu.</s><s>Istražitelji su takođe pronašli snimke gde Bleona Tafalari nosi prsten sa simbolom Islamske države, a takođe se vidi na snimku sa još jednom mladom ženom, dok se u pozadini čuje "našid", ratna pesma koja poziva na rat protiv sirijske armije i predsednika Bašara al Asada.</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Stevo Ćosović: Slavno doba Hercegovine - spomen knjiga o Hercegovačkom ustanku 1875-1878.</s> |
<s>Početna strana Biblioteka Istorija srpske Bosne Marko Atlagić: Neke značajnije srpske porodice iz BIH i njihovi grbovi [2008]</s> |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.